Ana Ribarić

NEPREKINUTO OBRAZOVANJE- engl. continuing education

S jedne se strane tim nazivom zamjenjuje obrazovanje odraslih, a s druge se strane, u cilju razlikovanja
obrazovanja onih odraslih koji nisu završili osnovno obrazovanje od obrazovanja onih koji imaju
završene više razine formalnoga obrazovanja, upotrebljava u značenju ‘trajnoga profesionalnog
obrazovanja odraslih’. U drugome se značenju katkad upotrebljava i naziv daljnje obrazovanje.
Najčešće označava profesionalno neformalno obrazovanje odraslih koje slijedi nakon završetka
osnovnog obrazovanja. Prema nekim shvaćanjima kontinuirano obrazovanje obuhvaća i trajno
neprofesionalno obrazovanje, čak i školovanje odraslih nakon osnovnog

CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE- engl. lifelong education

Cjeloživotno učenje zahtijeva da se obrazovanje sagleda u njegovom totalitetu. Ono pokriva formalni,
neformalni i informalni oblik obrazovanja i pokušava integrirati i artikulirati sve strukture i faze
obrazovanja duž vertikalne i horizontalne dimenzije. Ono je također karakteristično po svojoj
fleksibilnosti što se tiče vremena, prostora, sadržaja, načina učenja i stoga zahtijeva samoupravljivo
učenje, dijeleći nečije prosvjetljenje s drugima i prihvaćajući različite stilove i strategije učenja.
Cjeloživotno obrazovanje također obuhvaća namjerno i nenamjerno (slučajno), tj. iskustveno učenje.

CJELOŽIVOTNO UČENJE- engl. lifelong learning

Određuje se kao sveukupna aktivnost učenja tijekom života, a s ciljem unapređenja znanja, vještina i
kompetencija unutar osobne i građanske te društvene perspektive i /ili perspektive zaposlenja.
Obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima
se ostvaruje ( formalno, neformalno i informalno), pri čemu se učenje shvaća kao kontinuirani proces
u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem,
navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi.

UČEĆE ORGANIZACIJE- engl. learning organizations

Organizacija koja uči je organizacija koja pojednostavljuje proces učenja svim svojim članovima, i
konstantno transformira sebe samu u cilju ostvarenja superiornih performansi. Osnovna razlika
između organizacija koje uče i tradicionalnih organizacija je ovladavanje nad tzv. osnovnim
disciplinama ili ključnim tehnologijama. Međutim, da bi tradicionalna organizacija prerasla u
organizaciju koja uči, potrebno je ispuniti nekoliko osnovnih zadataka i osigurati osnovne elemente od
kojih su najvažniji: osobno usavršavanje, mentalni modeli, stvaranje zajedničke vizije, timsko učenje i
sistemsko mišljenje. Organizacije koje uče zahtijevaju sasvim novi pristup upravljanju i vođenju.

RADNICI ZNANJA- engl. knowledge workers

Radi se o ljudima koji u obavljanju dnevnih zadataka najviše koriste svoj um. Radnici znanja su oni
radnici koji u svom radu koriste stečena i stvaraju nova znanja. Radnicima znanja daje se značaj i
funkcija generatora budućeg razvoja poduzeća jer oni mogu svojim znanjem, vještinama,
sposobnostima i idejama dati značajan doprinos uspješnosti i razvoju poduzeća. Radnici znanja i
poduzeće u kojemu rade su međuovisni. Poduzeća ovise o radnicima znanja i njihovoj sposobnosti da
sintetiziraju teorijsko i iskustveno znanje, te ga primjene u konstruiranju adekvatnih rješenja.
ORGANIZACIJE TEMELJENE NA ZNANJU- engl. knowledge-based organizations

Organizacija koja uči je organizacija koja je shvatila da učenje i novo znanje postaju ključ uspjeha, a
obrazovanje krucijalno za buduće bogatstvo. Organizacija koja uči nije puka suma onoga što su njeni
članovi naučili. Učenje mora biti što više zajedničko i iskorišteno u promjenama u organizaciji koje su
uzvratno djelovanje na promjene u okolini. Ako su zaposlenici u organizaciji (trgovačkom društvu,
kompaniji) nešto naučili u interakciji s okolinom, a organizacija (trgovačko društvo itd.) se nije
promijenila i nije iskoristila to znanje u novoj situaciji, onda organizacija nije (ništa) naučila. Ako se
organizacija prilagodi zahtjevima i ako se može nazvati organizacijom koja uči, onda to postaje
početnom točkom za upravljanje znanjem.

UPRAVLJANJE ZNANJEM- engl. knowledge management

Koncept sustavnog prikupljanja, organiziranja, pohranjivanja i dijeljenja znanja u svrhu postizanja

ciljeva organizacije. Stvarno stanje je takvo da se znanjem kao takvim ne može upravljati pošto ono živi
primarno u umu pojedinaca. Upravljanje znanjem je niz međusobno povezanih aktivnosti organizacija
i menedžmenta usmjerenih na strategiju i taktiku upravljanja ljudskim kapitalom, odnosno razvoj
znanja, vještina i općenito kompetencija zaposlenih, know-howa, kroz obrazovanje i obuku, stjecanje
radnog i profesionalnog iskustva i slično.