Professional Documents
Culture Documents
Huntingtonova Bolest
Huntingtonova Bolest
HUNTINGTON’S DISEASE
Deskriptori: Huntingtonova bolest – genetika, dijagnoza, lije~enje; Trinukleotidna ponavljanja – genetika; Proteini `iv-
~anog tkiva – genetika
Sa`etak. Huntingtonova bolest i/ili koreja (HD) autosomno je dominantna neurodegenerativna bolest koja nikada ne
preska~e generacije. Prvi ju je opisao George Huntington 1872. godine. Prevalencija u svijetu je 8–10 na 100 000 stanov-
nika, dok je u nas objavljeno 4,46 na 100 000 stanovnika. Zapo~inje uglavnom izme|u 30. i 50. godine `ivota i zavr{ava
smrtno za 15–20 godina. Bolest je to ponavljanja tripleta CAG, a karakterizira ju ekspanzija poliglutaminskog slijeda. Broj
trinukleotidnih CAG-ponavljanja negativno korelira s dobi javljanja prvih simptoma, kao i s te`inom klini~ke slike. Za sada
ne postoji selektivna terapija Huntingtonove koreje, a kao simptomatsko lije~enje najdjelotvorniji su blokatori dopamina.
Descriptors: Huntington’s disease – genetics, diagnosis, therapy; Trinucleotide repeats – genetics; Nerve tissue proteins
– genetics
Summary. Huntington’s disease and/or chorea (HD) is autosomal dominant neurodegenerative disease that never skips
generations. The first description was provided by George Huntington in the year 1872. Its prevalence in the world is 8–10
per 100000 inhabitants and in Croatia 4.46 per 100 000 inhabitants. It starts between 30 and 50 years of age and ends after
15–20 years with death. It is a disease of CAG triplet repeats and is characterized by poliglutamine repeats. The number of
CAG trinucleotid repeats correlates with the age of the onset of the first symptoms, as well as with the clinical picture. The
selective therapy for Huntington’s chorea still does not exists and for symptomatic treatment the blockers of dopamine have
turned out to be the most useful.
Lije~ Vjesn 2012;134:346–350
Huntingtonova bolest i/ili koreja (HD) autosomno je do- fenomen kada se u svakoj sljede}oj generaciji pove}ava
minantna neurodegenerativna bolest koju je prvi opisao du`ina ponavljanja, {to je povezano s te`im oblikom bolesti
lije~nik George Huntington 1872. godine. Prevalencija bo- i ranijom dobi pojavljivanja bolesti, naziva se anticipacija.
lesti u svijetu jest 4–5 na milijun, a ve}a je u populaciji za- Poznato je da ona ovisi o tome od kojeg je roditelja bolesnik
padnoeuropskog podrijetla, 8–10 na 100 000. Prema poda- dobio alel (o~evim prijenosom postoji ve}i rizik od po-
cima Sep~i}a i suradnika iz 1989. godine prevalencija Hun- ve}anja du`ine ponavljanja tripleta). Rezultati istra`ivanja
tingtonove bolesti za podru~je biv{e Jugoslavije bila je 4,46 Huntingtonove koreje u Hrvatskoj nisu se razlikovali od
na 100 000 stanovnika.1 Zapo~inje uglavnom izme|u 30.– drugih europskih studija. Prosje~an broj trinukleotidnih
50. godine `ivota i zavr{ava smrtno za 15–20 godina. CAG-ponavljanja u na{ih bolesnika bio je 47.10 Broj trinuk-
Me|utim mo`e se javiti u juvenilnoj formi prije 20. godine leotidnih CAG-ponavljanja negativno je korelirao s dobi
`ivota (juvenilna Huntingtonova bolest ili Westphalova va- javljanja prvih simptoma.
rijanta). Ne postoji predominacija vezana uz spol.2,3 Selek-
tivne terapije za ovu bolest nema. Patogeneza
Huntingtonova bolest je bolest ponavljanja tripleta CAG
(citozin-adenin-gvanin), a karakterizira ju ekspanzija CAG- Hantingtin je izra`en posvuda u mozgu, primarno kao ci-
-poliglutaminskog slijeda (poliQ) hantingtinskog (HTT) toplazmatski protein.9 Ima ga u ve}oj koli~ini u velikim in-
terneuronima i srednjim trnastim neuronima strijatuma (koji
proteina,4,5 {to rezultira dobivanjem toksi~ne funkcije (engl.
su gabaergi~ni i najvi{e zahva}eni u bolesti), kortikalnim
gain of function).6 Gen HTT otkriven je 1993. godine na
piramidalnim neuronima i Purkinjeovim stanicama u ma-
kratkom kraku kromosoma 4 (4p16.3).7 Hantingtinski pro-
lom mozgu (koji su najvi{e zahva}eni u juvenilnom obliku
tein te`ine 340 kDa ubikvitaran je i njegova funkcija nije
HD-a) te su ove vrste neurona i najvi{e zahva}ene u bole-
potpuno poznata, ali su istra`ivanja pokazala da je nu`an u
sti.5,9 Njihovo propadanje uzrokuje poreme}aj neuronskih
embriogenezi i stani~nom transportu.8 U zdravih osoba gen
krugova bazalnih ganglija s talamusom i korteksom zbog
HTT sadr`ava 6–35 CAG-tripleta, dok vi{e od 28 tripleta
~ega se javljaju nevoljni koreatski pokreti i poreme}aj volj-
pokazuje mejotsku nestabilnost, a 28–32 ponavljanja ozna-
ne motorike. U juvenilnih bolesnika neurodegeneracija je
~avaju grani~no pozitivan gen s varijabilnom penetracijom.5 opse`nija, {to vjerojatno uvjetuje specifi~nu klini~ku sliku.11
Primjerice u osoba s 29–35 ponavljanja ne}e se razviti bo- Mutirani HTT cijepaju proteoliti~ki enzimi, {to rezultira na-
lest, ali postoji rizik za njihove potomke. Bolest nastupa stankom fragmenata koji stvaraju agregate te tvore velike
ekspanzijom s vi{e od 36 do ~ak 120 ponavljanja. Osobe s
36–39 ponavljanja imaju smanjenu penetraciju (samo neki
imaju ili }e im se razviti bolest, potomci imaju znatan rizik),
dok sve osobe s ≥40 ponavljanja ve} imaju ili }e se u njih * Hrvatski institut za istra`ivanje mozga, Medicinski fakultet Sveu-
razviti Huntingtonova bolest. Svako dijete oboljelog rodi- ~ili{ta u Zagrebu (Ivana Pogledi}, dr. med.), Klinika za neurologiju Me-
dicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, KBC Zagreb (prof. dr. sc.
telja ima 50% mogu}nosti naslje|ivanja patolo{koga gena i Maja Relja, dr. med.)
razvoja bolesti. Karakteristi~no je da je malen broj ponav- Adresa za dopisivanje: Prof. dr. sc. M. Relja, Klinika za neurologiju, KBC
ljanja ~est u adultnom obliku HD-a, dok je velik broj po- Zagreb, Ki{pati}eva 12, 10000 Zagreb; e-mail: mreljaºmef.hr
navljanja (>60) specifi~an za juvenilni oblik te bolesti.9 Taj Primljeno 19. velja~e 2011., prihva}eno 28. rujna 2011.
346
Lije~ Vjesn 2012; godi{te 134 I. Pogledic, M. Relja. Huntingtonova bolest
347
I. Pogledic, M. Relja. Huntingtonova bolest Lije~ Vjesn 2012; godi{te 134
Tablica 1. Diferencijalna dijagnoza klini~kih simptoma koreje. AD = autosomno dominantna; AR = autosomno recesivna
Table 1. Differential diagnosis of chorea. AD = autosomal dominant; AR = autosomal recessive
348
Lije~ Vjesn 2012; godi{te 134 I. Pogledic, M. Relja. Huntingtonova bolest
na prije pojave motori~kih simptoma koreje. Atrofija strija- Unato~ brojnim klini~kim studijama do sada nema pri-
tuma mo`e se detektirati ~ak 23 godine prije po~etka mjerenog lijeka za lije~enje HD-a koji bi bio dugotrajno
motori~kih promjena, a strijatalni volumen negativno kore- primjenjiv u praksi. Od svih ispitivanih lijekova svoje mje-
lira s motornim i kognitivnim funkcijama i ponavljanjem sto u terapiji koreje u novije vrijeme uz klasi~ne neurolep-
CAG.17 Primjerice, Paulsen i sur.20 pokazali su da strijatum tike ima jedino tetrabenazin (presinapti~ki blokator pohrane
ima 31% manji volumen u presimptomatskom stadiju HD-a dopamina u sinapti~ke vezikule) i za to postoje klini~ki do-
u odnosu prema zdravim kontrolama. Atrofija mozga tako- kazi.
|er je jedan od pokazatelja ~ak desetlje}ima prije dijagnoze Postoje novije studije vezane uz terapiju zamjene sred-
u presimptomatskih nositelja.19 Funkcionalna MRI tako|er njih trnastih neurona strijatuma.4 Po~eci takvih studija veza-
je prona{la svoje mjesto u dijagnostici, budu}i da pokazuje ni su uz fetalna strijatalna donatorska tkiva. Ostale mo-
dinami~ke promjene mo`dane funkcije, a znamo da se gu}nosti transplantacije jesu strijatalna disekcija gdje se
psihijatrijske, kognitivne i senzori~ke promjene u HD-u upotrebljava cijela ganglijska eminencija. Ove su studije tek
pojavljuju prije motori~kih. U juvenilnom HD-u MRI u za~etku, ali pokazuju mogu}nost kirur{kog lije~enja Hun-
(T2W1) pokazuje hiperintenzivni signal u kaudatusu (uz tingtonove bolesti, poput poku{aja francuske grupe kirur-
smanjenje jezgara i pove}anje interkaudalnog razmaka) i ga.22 U toj su studiji ugradili intracerebralne fetalne neural-
u putamenu.17,19,21 Upotreba PET slikovnog prikaza s FDG ne presatke {estorici pacijenata, a tri od njih su nakon dvije
(F-fluorodeoksiglukozom) pokazuje smanjenje upotrebe godine pokazala pobolj{anje mo`dane metaboli~ke aktivno-
glukoze koje prethodi gubitku tkiva prikazano strukturalnim sti u strijatumu te regijama s kojima je on povezan. Me|utim
slikovnim prikazom. nakon {est godina klini~ka se slika pogor{ala, {to upu}uje
na to da ni ovaj oblik terapije nije trajan, ali ipak ozna~ava
Lije~enje Huntingtonove bolesti velik napredak u novim eksperimentalnim metodama. Paul-
sen i sur.20 zaklju~uju da primjena terapije u presimptomat-
U simptomatskom lije~enju koreje primjenjuju se bloka- skoj fazi bolesti bez poreme}aja motorike mo`e biti va`na u
tori dopamina (neuroleptici, tetrabenazin), blokatori gluta- usporenju progresije bolesti, s pretpostavkom razvoja u~in-
mata (mamantadin, memantin), benzodiazepini i neki anti- kovitih oblika lije~enja. Tako je iznala`enje vjerodostojnih
epileptici (valproat, levitiracetam, karbamazepin, fenitoin, biomarkera i u~inkovitijih lijekova vjerojatno nova faza raz-
topiramat). No potrebno je naglasiti da je dokazana dje- voja u budu}nosti.
lotvornost u lije~enju koreje samo uz primjenu blokatora
dopamina, antiglutamatergi~kih lijekova i jednog od ener- Zaklju~ak
getskih metabolita (nezasi}ene masne kiseline). Nijedan
drugi, naveden u tablici 2, nije imao znatniji u~inak u odno- Huntingtonova bolest, autosomno dominantna neurode-
su prema placebu.2 generativna bolest s potpunom penetracijom, jedan je od
naj~e{}ih uzroka hiperkineze tipa koreje. Ali poznati su i
drugi genetski uvjetovani oblici bolesti posebice HDL 1, 2,
Tablica 2. Neki oblici terapije Huntingtonove bolesti 3, 4 (SCA17), kao i brojni uzroci bez genetske povezanosti
Table 2. Therapy for Huntington’s disease primjerice: hipertiroidizam, koreja u trudno}i, sistemski
Anti-dopaminergici Tetrabenazin 100 mg/dan/day lupus, streptokokne infekcije, cerebralna paraliza, vaskulitis
/Anti-dopaminergic /Tetrabenazine i drugi metaboli~ki ili ijatrogeno (lijekovi) uzrokovani po-
Sulpirid/Sulpiride 300–1200 mg/dan/day reme}aji. Nu`dan je stoga ciljani pregled kod neurologa
Tiaprid/Tiapride 3 g/dan/day specijalista za poreme}aje pokreta posebice u bolesnika s
Haloperidol 3 x 2 mg/dan/day negativnim genetskim testiranjem na HD. Sámo laborato-
rijsko odre|ivanje CAG-ponavljanja nije dostatno za to~nu
Anti-glutamatergici Amantadin/Amantadine 100–400 mg/dan/day
/Anti-glutamatergic Memantin/Memantine 50–100 mg/dan/day
dijagnozu, prognozu i lije~enje bolesti.
Riluzol/Riluzole 100–200 mg/dan/day
LITERATURA
Ketamin/Ketamine 0,1; 0,4; 0,6 mg/kg/sat
/hour 1. Sepcic J, Antonelli L, Sepic-Grahovac D, Materljan E. Epidemiology
of Huntington’s disease in Rijeka district, Yugoslavia. Neuroepidemiol-
Energetski Etil-eikozapentaenoi~na 2 g/dan/day ogy 1989;8:105–8.
metaboliti kiselina 2. Mestre T, Ferreira J, Coelho MM, Rosa M, Sampaio C. Therapeutic
/Energy /Ethyl- eiocosapentaenoic interventions for disease progression in Huntington’s disease. Cochrane
metabolite acid Database Syst Rev 2009:CD006455.
Nezasi}ene masne kiseline 8 g/dan/day 3. Tang Y, Wang Y, Yang P i sur. Intergeneration CAG expansion and con-
/Unsaturated fatty acids traction in a Chinese HD family. Am J Med Genet B Neuropsychiatr
L-acil karnitin 45 mg/kg/dan/day Genet 2006;141B:242–4.
/L-acyl carnitine 4. Kelly CM, Dunnett SB, Rosser AE. Medium spiny neurons for transplan-
Kreatin/Creatine 8 mg/dan/day tation in Huntington’s disease. Biochem Soc Trans 2009;37:323–8.
5. Rub U, Heinsen H, Brunt ER i sur. The human premotor oculomotor
Antioksidansi Opc-14117 60–120–240 mg/dan brainstem system – can it help to understand oculomotor symptoms in
/Antioxidants /day Huntington’s disease? Neuropathol Appl Neurobiol 2009;35:4–15.
6. Squitieri F, Frati L, Ciarmiello A, Lastoria S, Quarrell O. Juvenile
Ostali Kanabidol/Cannabidiol 10 mg/kg/dan/day Huntington’s disease: does a dosage-effect pathogenic mechanism
/Other differ from the classical adult disease? Mech Ageing Dev 2006;127:
Donepezil 10 mg/dan/day 208–12.
Fluoksetin/Fluoxetine 20 mg/dan/day 7. Imarisio S, Carmichael J, Korolchuk V i sur. Huntington’s disease: from
pathology and genetics to potential therapies. Biochem J 2008;412:
Minociklin/Minocycline 100 ili 200 mg/dan/day 191–209.
Piracetam 12 g 8. Harper SQ. Progress and challenges in RNA interference therapy for
Trans-dihidrolizurid 5 mg/dan
Huntington disease. Arch Neurol 2009;66:933–8.
/Trans-dihydrolisuride 9. Cummings CJ, Zoghbi HY. Trinucleotide repeats: mechanisms and
pathophysiology. Annu Rev Genomics Hum Genet 2000;1:281–328.
349
I. Pogledic, M. Relja. Huntingtonova bolest Lije~ Vjesn 2012; godi{te 134
10. Hecimovic S, Klepac N, Vlasic J i sur. Genetic background of Hunting- 17. Kloppel S, Henley SM, Hobbs NZ i sur. Magnetic resonance imaging of
ton disease in Croatia: Molecular analysis of CAG, CCG, and Del- Huntington’s disease: preparing for clinical trials. Neuroscience 2009;
ta2642 (E2642del) polymorphisms. Hum Mutat 2002;20:233. 164:205–19.
11. Relja M, Klepac, N. Od gena do terapije – Huntingtonova koreja. Bio- 18. Sturrock A, Laule C, Decolongon J i sur. Magnetic resonance spectros-
chem Med 2002;12:35– copy biomarkers in premanifest and early Huntington disease. Neurol-
12. Fecke W, Gianfriddo M, Gaviraghi G, Terstappen GC, Heitz F. Small ogy 2010;75:1702–10.
molecule drug discovery for Huntington’s disease. Drug Discov Today 19. Paulsen JS. Functional imaging in Huntington’s disease. Exp Neurol
2009;14:453–64. 2009;216:272–7.
13. Bombard Y, Veenstra G, Friedman J, i sur. Perceptions of genetic dis- 20. Paulsen JS, Nopoulos PC, Aylward E i sur. Striatal and white matter
crimination among people at risk for Huntington’s disease: a cross sec- predictors of estimated diagnosis for Huntington disease. Brain Res
tional survey. Br Med J 2009;338:b2175. Bull 2010;82:201–7.
14. Phillips W, Shannon KM, Barker RA. The current clinical management 21. Schapiro M, Cecil KM, Doescher J, Kiefer AM, Jones BV. MR imaging
of Huntington’s disease. Mov Disord 2008;23:1491–504. and spectroscopy in juvenile Huntington disease. Pediatr Radiol 2004;
15. Shao J, Diamond MI. Polyglutamine diseases: emerging concepts in pa- 34:640–3.
thogenesis and therapy. Hum Mol Genet 2007;16 Spec No. 2:R115–23. 22. Bachoud-Levi AC, Gaura V, Brugieres P i sur. Effect of fetal neural
16. Squitieri F, Cannella M, Frati L. Molecular medicine: predicting and transplants in patients with Huntington’s disease 6 years after surgery:
preventing Huntington’s disease. Neurol Sci 2008;29:205–7. a long-term follow-up study. Lancet Neurol 2006;5:303–9.
! ! !
Vijesti
News
Za organizacijski odbor
prim. mr. sc. Bruno Mazzi, dr. med.
350