Professional Documents
Culture Documents
Decaci I Devojcice U Svetu Zanimanja Final PDF
Decaci I Devojcice U Svetu Zanimanja Final PDF
1. UVOD...................................................................................................................................................................................................................................................................... 4
7. REČNIK POJMOVA................................................................................................................................................................................................................................. 17
8. PRILOZI............................................................................................................................................................................................................................................................ 18
9. LITERATURA................................................................................................................................................................................................................................................ 22
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 3
Smatrajući da je pitanje jednakih prava i mogućnosti za žene i muškarce neizostavni deo razvoja i napretka društva, Nemačka
organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) pitanju rodne ravnopravnosti i politici jednakih mogućnosti za osobe svih
rodnih identiteta posvećuje posebnu pažnju. Počevši od 1992. u svim GIZ-ovim projektima primenjuje se strategija u
kojoj se navodi i sledeće: „Rodna ravnopravnost je ključ održivog razvoja i krucijalna za osiguravanje kvaliteta našeg rada.
Efektivnost našeg delovanja postižemo uvažavajući različitih životne pozicije žena i muškaraca i smatrajući da je rodna
ravnopravnost jedna od ključnih vrednosti na kojoj se bazira naš rad.“1
Rodna ravnopravnost uključuje se u GIZ-ove projekte u Srbiji2 kao sastavni deo planiranja i sprovođenja projekata u kojima
se primenjuje koncept gender mainstreaming-a. To je koncept uvođenja rodne ravnopravnosti u sve procese koji se tiču
donošenja odluka i kreiranja politika, kao i sprovođena konkretnih aktivnosti. Posebno je važno da se ide i korak dalje u
odnosu na formalnu implementaciju zakona i strategija o rodnoj ravnopravnosti i da se u praksi primenjuje ovaj koncept.
1 Gender Strategy – Gender pays off. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. 2012.
2 Gender network Booklet, Srbija. 2012.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 4
1. UVOD
Ova brošura priređena je kako bi se na jednom mestu objedinila postignuća i iskustva uvođenja rodne komponente u
projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ i dale smernice za buduće realizatore i realizatorke ovog programa. U njoj
smo delimično predstavili i rezultate istraživanja o stavovima mladih osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta u vezi sa
izborom budućeg karijernog puta, a sa posebnim zadovoljstvom ističemo i primere dobre prakse u primeni i sprovođenju
rodno osetljive profesionalne orijentacije koje su nastavnici i nastavnice u školama i koordinatori i koordinatorke kancelarija
za mlade realizovali u radu sa mladima. Želja nam je da time ukažemo na dosadašnje uspehe, ali i da inspirišemo sadašnje i
buduće realizatore i realizatorke programa i podstaknemo ih da idu i korak dalje u sagledavanju i sprovođenju rodno osetljive
profesionalne orijentacije.
Projekat „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), po nalogu
Nemačke vlade i njenog Ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju, a u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja i saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta Republike Srbije. Implementacioni partner je Centar
„Inventiva”, nacionalni centar za profesionalnu orijentaciju i udruženje stručnjaka i stručnjakinja za razvoj savremenog
koncepta profesionalne orijentacije. Projektom je predviđeno da programom profesionalne orijentacije budu obuhvaćene
sve osnovne škole i kancelarije za mlade u Srbiji u periodu od 2011. do 2015. godine.
Cilj projekta je uspostavljanje funkcionalnog i održivog sistema i programa profesionalne orijentacije za mlade na prelasku
iz osnovne u srednju školu, kao i na prelasku iz srednje škole na visoko obrazovanje i/ili u svet rada. Projekat osnažuje mlade
ljude da budu aktivni građani i građanke koji učestvuju u stvaranju bolje budućnosti za sebe, ali i za širu zajednicu. On
se zasniva se na vrednostima i principima politike jednakih mogućnosti za sve ljude bez obzira na njihovu rodnu, versku,
nacionalnu i rasnu pripadnost. Ciljna grupa projekta su učenici i učenice završnih razreda osnovne škole, srednjoškolci i
srednjoškolke i mladi van školskog sistema.
Projekat se zasniva na dve komponente – školskoj i vanškolskoj. U osnovnim školama, školski timovi za profesionalnu
orijentaciju realizuju program kroz radionice i različite aktivnosti iz oblasti profesionalne orijentacije. U kancelarijama za
mlade, kroz radionice i realne susrete mladi srednjoškolskog uzrasta osnažuju se da uspešno i samostalno biraju zanimanje,
planiraju karijeru i traže posao.
Projekat se realizuje putem saradnje različitih institucija i privrede: osnovnih škola, srednjih škola, kancelarija za mlade,
privrede, regionalnih centara i centara za stručno usavršavanje zaposlenih u obrazovanju, saveta za zapošljavanje, centara
za razvoj karijere, Nacionalne službe za zapošljavanje, centara za socijalni rad, lokalnih samouprava, privrednih komora
i dr. Oni su formirali 31 tim aktera na lokalu za stvaranje uslova za implementaciju petofaznog dinamičnog modela
profesionalne orijentacije.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 5
Program profesionalne orijentacije koji se realizuje u ovom projektu osmišljen je na osnovu interaktivnog dinamičnog
procesnog petofaznog modela u kome je pažnja prvenstveno usmerena na osposobljavanje mladih za izbor zanimanja. Ovaj
model sastoji se od pet faza:
› samospoznaja,
› informisanje o zanimanjima,
› upoznavanje sa mogućnostima školovanja,
› realni susreti sa svetom rada i
› donošenje odluke.
Osnovni cilj programa je razvijanje sposobnosti mladih da samostalno donesu i sprovedu promišljenu, valjanu i samostalnu
odluku o izboru škole i zanimanja, kao i planiraju karijeru i uključe se u svet rada. Odluka se donosi na osnovu poznavanja
sebe i svojih sposobnosti, interesovanja, talenata, želja, na osnovu prikupljenih informacija o zanimanju, putevima školovanja
i karijere i isprobavanjem budućeg zanimanja u preduzeću. Program omogućava mladima da kroz aktivno učešće u različitim
aktivnostima steknu znanja, izgrade veštine, razviju sposobnosti i vrednosti potrebne za ostvarenje tog cilja. Mladi imaju
različite prilike za samostalno i grupno učenje i istraživanje, kroz primenu različitih instrumenata i metoda – testovi,
radionice, organizovanje realnih susreta sa svetom rada, savetovanje, praktične vežbe, a tu je i portfolio profesionalne
orijentacije za praćenje plana karijere.
Statistički podaci pokazuju postojanje izraženog rodnog jaza (engl. gender gap) i podele na tržištu rada u Srbiji (kao i u
svetu) koja opstaje i pored povećane integracije žena u svet rada i političkih napora i težnji za jednake šanse svih građana
i građanki. I pored sve većeg obrazovanja žena i njihovog uključivanja na tržište rada, rodna segregacija i rodni jaz kada
su u pitanju obrazovanje, zaposlenost i visina zarada i dalje postoji na različitim nivoima i u različitim vidovima, uprkos
političkim programima i politikama koje pokušavaju da ga smanje.
26 % Muškarci
Aktivni zaposleni
38 %
Žene
8%
Aktivni nezaposleni
10 %
66 %
Neaktivni
51 %
14 %
2%
Obrazovanje: Razlike postoje i kada je u pitanju stepen obrazovanosti žena i muškaraca. Među ženama je veći broj
nepismenih (3% prema 1%), mada se te razlike pre svega odnose na populaciju stariju od 60 godina. U ostalim, mlađim,
grupama stanovništva stope nepismenosti su vrlo male i gotovo da nema razlika između muškaraca i žena. Obrazovna
struktura stanovništva po polu pokazuje takođe određene razlike, koje su opet izraženije kod starije populacije. Za najveći
procenat žena (43,9%) i muškaraca (54,3%) u Srbiji srednja škola je najviši stepen obrazovanja, dok je udeo žena sa
završenom i nezavršenom osnovnom školom viši u odnosu na muškarce.
Danas se na fakultete i više škole upisuje gotovo isti broj mladića i devojaka, dok su se 2010. godine po prvi put izjednačio
i broj devojaka i mladića koji upisuju doktorske studije. Takođe, podaci Republičkog Zavoda za statistiku (RZS) pokazuju
izrazitu grupisanost muškaraca i žena kada su u pitanju oblasti obrazovanja u Srbiji. Analizira procenata devojaka i mladića
u srednjim školama i na fakultetima pokazuje da se jasno izdvajaju smerovi i oblasti na kojima preovlađuju devojke, odnosno
mladići. U srednjoškolskom obrazovanju udeo devojaka izrazito je veći u obrazovnim profilima u oblasti ekonomije,
administracije, ličnih usluga, tekstilstva i kožarstva, hemije i obrade hrane, kao i jezičkih smerova gimnazija (RZS, 2011). Na
drugoj strani, mladića ima mnogo više u obrazovnim profilima tehničkog, mašinskog i prirodno-matematičkog usmerenja.
Gotovo identična procentualni odnos mladića i devojaka vidljiv je i na studijama, što ukazuje na činjenicu da do relativno
trajnog razdvajanja po oblastima obrazovanja i budućeg rada dolazi već na početku srednjeg obrazovanja.
Grafikon 2. Učenici i učenice koji su završili srednju školu, prema područjima obrazovanja i polu, 2010. (u %)
Gimnazija
Elektronika
Hidrometeorologija
100 80 60 40 20 0 20 40 60 80 100
Ovako velika diferencijacija među polovima kada je u pitanju grupisanost po određenim oblastima rada svakako ukazuje
na to da se odluke pri izboru budućeg zanimanja često donose i pod pritiscima koji se odnose na očekivane rodne uloge,
odnosno očekivanja sredine o poželjnim karijerama muškaraca i žena, a ne pre svega na osnovu ličnih afiniteta i sklonosti. 3
Iako su se stavovi mladih ljudi prema rodnim ulogama u velikoj meri promenili, ove promene ipak se ne odražavaju i na
njihove izbore u vezi sa obrazovanjem i poslom, odnosno karijerom. Visoka istrajnost obrazovne i poslovne polne segregacije
ukazuje na to da mladi ljudi često nastavljaju da prate već postojeće rodne modele.
Polna segregacija posebno je izražena u nekim oblastima rada, kao što je na primer prosveta u kojoj danas među
zaposlenima dominira ženska populacija. Opadanje udela muškaraca među prosvetnim radnicima često se uzima kao
slikovit primer koji pokazuje da žene ulaze u ona područja koja napuštaju muškarci, tj. područja koja gube poželjan status,
ekonomsku isplativost i mogućnost napredovanja (Popović, 2012; Blagojević, 2012).
71 % Muškarci
Osnovne škole
29 %
Žene
63 %
Srednje škole
37 %
46 %
Više škole i fakulteti
54 %
Zanimljivo je takođe obratiti pažnju na opadanje udela žena među zaposlenima kada posmatramo više nivoe obrazovanja
(manji udeo žena u srednjim školama i fakultetima u odnosu na osnovne škole). Sve veći broj žena na doktorskim studijama
i među zaposlenima na fakultetima rezultat je, dobrim delom, i pogoršanjem položaja nauke, napuštanjem naučnih karijera
od strane muškaraca i njihovim prelaskom u profitabilnije oblasti rada (Blagojević, 2012).
Jasno je da su njihovi izbori refleksija celokupnog društvenog uređenja, a da do iskonskih promena može doći jedino
korenitom promenom patrijarhalnog ustrojstva tržišta rada, jednakim vrednovanjem postignuća muškaraca i žena, kao
i pružanjem podsticajnog okruženja mladima da se rukovode svojim istinskim sklonostima i sposobnostima pri izboru
karijera a ne već utvrđenim rodno-sterotipnim formama.
3 Blagojević Hjuson, M. Žene i muškarci u Srbiji – šta nam govore brojevi? UN WOMEN, Beograd, 2011.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 8
„Koncept rodne ravnopravnosti podrazumeva postojanje jednakih mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih
identiteta da doprinesu napretku društva, kao i jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka zajednice.“
(Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, 2006)
Za „Profesionalnu orijentaciju“ koncept rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za mlade oba pola je od posebne
važnosti, budući da mladi ljudi kroz ovaj program i radionice uče o sebi, prepoznaju i osvešćuju svoja interesovanja,
sposobnosti i sklonosti, da steknu samopouzdanje i uspešno donesu odluke o svojim budućih školama, odnosno fakultetima,
zanimanjima i karijernom putu.
Rodna ravnopravnost značajna je za razvoj zajednice u celini, kao i za kvalitet života svakog pojedinca i svake pojedinke,
koji/a može samostalno da donosi odluke o svom privatnom i poslovnom životu.
Jedan od zadataka u ovom projektu jeste i to da mladim ljudima predoči da je svaka osoba jedinstvena ličnost koja poseduje
jedinstveni skup različitih osobina i interesovanja, te da rodni identitet ne treba da sprečava, ograničava i unapred određuje
njihove karijere. Vrlo je bitno ohrabriti i obodriti mlade, devojčice i dečake, da sagledaju sve mogućnosti koje su pred njima
i da ih pri tome ne ograničavaju široko prihvaćene podele na „muške“ i „ženske“ škole, zanimanja i profesije. Ova podele su
vrlo jake, jer se društveno konstruisane rodne uloge, koje podrazumevaju niz karakteristika i atributa koje se osobama pripisuju
na osnovu pola, a ne na osnovu individualnih veština i sposobnosti, nameću svakoj mladoj osobi u procesu socijalizacije,
usmeravajući njena ponašanja, interesovanja i delovanja. Zato rodno osetljiva „Profesionalna orijentacija“ ima za cilj i da
mladima oba pola ponudi što širi manevarski prostor u odnosu na izbor zanimanja i škola, odnosno fakulteta, kao i da im
ponudi uspešne modele za identifikaciju koji prevazilaze tradicionalne okvire rodne podele zanimanja.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 9
Da bi se pratio uticaj i rezultati programa, uvedeni su u potpunosti rodno osetljivi monitoring i evaluacija. To je omogućilo
praćenje rezultata i uticaj programa na devojčice i dečake, upoređivanje i analiziranje tog uticaja na stavove i izbore mladih
oba pola. Na taj način mogle su biti identifikovane njihove specifične potrebe i usmeren dalji razvoj programa. Na početku
programa urađena je početna procena stanja, a potom je kontinuirano praćena realizacija programa. Predstavljamo samo
neke odabrane brojke iz istraživanja.
Oblasti interesovanja. Istraživanje je pokazalo da postoje značajne rodne razlike kada su u pitanju oblasti rada za koje su
mladi zainteresovani. Te razlike su uočljive kod skoro svih oblasti rada od 22 koliko je u upitniku ponuđeno, te se jasno
izdvajaju oblasti za koje se interesuju mladići i one za koje se interesuju devojke.
I devojčice i dečaci češće se odlučuju za zanimanja, odnosno škole i smerove koja se smatraju „tipičnim“ za njihov pol.
Ipak, uočljivo je da se devojčice završnih razreda i osnovnih i srednjih škola, u znatno većoj meri od dečaka grupišu oko
pojedinih oblasti rada, dok zanemaruju ostale.
› Devojčice daleko češće od dečaka biraju oblasti: lepota i nega tela, moda, tekstilna industrija i prerada kože, vaspitanje,
obrazovanje i socijalna zaštita, kultura, društvo i jezici, dok su ostale oblasti znatno ređe njihov izbor.
› Dečaci se znatno češće od devojčica opredeljuju za tehnologiju, hemijski inženjering i mašinstvo, i znatno su ravnomernije
raspoređeni po ostalim ponuđenim oblastima obrazovanja/rada.
Rezultati istraživanja pokazali su da su devojčice svesnije značaja informisanja u odnosu na dečake, da su zrelije u procesu
odlučivanja o budućem obrazovnom/profesionalnom putu, da su otvorenije za prevazilaženje rodnih stereotipa u oblasti
zanimanja. Ipak, interesovanje za različite oblasti rada je kod devojčica manje raznovrsno nego kod dečaka, što sugeriše
njihovu manju slobodu izbora i više društvenih ograničenja koja su im nametnuta u njihovim profesionalnim izborima.
(Rezultati monitoringa i evaluacije, Hrnčić, J, 2012, 2013; Rezultati monitoringa i evaluacije, Damnjanović, S. 2013).
› Devojke u manjoj meri od mladića veruju da će uspeti da nađu dobro plaćen posao (4,0 prema 4,4 kod dečaka), da će
uspeti da nađu posao koji ih ispunjava i da će uspeti da ostvare svoje životne ciljeve (4,3 prema 4,4 kod dečaka).
› Mladići u manjoj meri veruju da će uspeti da usklade svoj privatni i poslovni život (4,3 prema 4,5).
Na osnovu ovih odgovora zaključujemo da su devojke znatno nesigurnije kada su pitanju njihove profesionalne sposobnosti,
kao i mogućnost pronalaženja odgovarajućeg posla i napredovanja u karijeri, dok su mladići nesigurniji u pogledu
balansiranja između privatnih i poslovnih obaveza.
Nakon završetka programa ustanovljeno je da je program kod svih mladih doveo do značajnog povećanja zadovoljstva
sopstvenim životom, kao i osnaživanja na profesionalnom i ličnom nivou. Kod devojaka se posebno ističu znatno više ocene
kada se radi o veri da će naći dobro plaćen posao i posao koji ih ispunjava. Izrazitiji uticaj na devojčice može se tumačiti
time da je devojčicama naročito bitno osnaživanje kroz ovakve programe, kako bi uvidele i osvestile svoje potencijale.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 11
Zašto je to važno? Rodnim stereotipima potrebno je posvetiti posebno vreme, ali ih takođe treba razmatrati kad god se
ukaže prilika. U toku sprovođenja programa pokazalo da su mladi vrlo zainteresovani za to i da im je potreban razgovor
o nedoumicama u vezi sa rodnim ulogama i očekivanjima. Na ovaj način mladi uče da prepoznaju i razumeju stereotipe
u vezi sa osobinama, sklonostima, obavezama i vrstama poslova „tipičnim“ za žene i muškarce, što je vrlo važan korak ka
upoznavanju sebe i odabiru karijernog puta.
Preporuka. Preporučujemo da se obrađuju sve tri ponuđene radionice, jer se pokazalo da je ovu tema teško uspešno obraditi
u samo jednoj radionici ili samo kao deo drugih radionica. Korist od većeg broja radionica za obradu ove teme jeste i to
što se ovoj temi pristupa sa različitih strana i u raznim fazama programa, te poruke i zaključci imaju vremena da „odleže“ i
da budu promišljeni i usvojeni, kao i da formiraju dobru osnovu za dalji rad na ovom i drugim pitanjima. Ohrabrujemo
realizatore i realizatorke da idu i korak dalje i da obogate radionice dodatnim sadržajima i sopstvenim idejama. Takođe,
preporučujemo da se radionice koje su planirane za 7. razred obrađuju i u 8. razredu, ukoliko učenici i učenice nisu pohađali
ovaj program godinu dana ranije.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 12
› U okviru studentska prakse u okviru projekta, inspirisane radionicama o rodnoj ravnopravnosti na treninzima, studentkinje
su osmislile i sprovele dodatne aktivnosti (diskusije) u radionicama za mlade srednjoškolskog uzrasta na temu rodne
ravnopravnosti pri izbora zanimanja.
Zašto je to važno? Tematika o jednakim mogućnostima za sve ljude ne sme se shvatati kao tema odvojena i izolovana od
drugih. Ona prožima sve ostale teme i integralni je deo celog petofaznog modela, te je zato bitno povezati je sa ostalim
sadržajima koje se obrađuju.
Preporuka. U radionicama koje pripadaju prvom delu Priručnika – fazi samospoznaje, podsticati učenike i učenice da pri
otkrivanju svojih sklonosti, sposobnosti i želja, iskorače izvan utvrđenih rodno stereotipnih obrazaca, te da preispitaju i
one osobine i interesovanja koji na prvi pogled nisu „tipični“ za njihov pol/rod (na primer, ohrabriti dečake da razmisle
i o tome da li ih interesuje radu sa decom, modni dizajn, rad u prosveti; podstaći devojčice da sebe opišu i kao hrabre,
odlučne, zainteresovane za sport, za rad sa alatom, informatiku i sl.). Podstaći mlade da osveste svoja prava interesovanja,
da uočavaju i prihvataju razlike među svojim vršnjacima i vršnjakinjama.
U radionicama koje se odnose na istraživanje i korišćenje informacija o mogućnostima školovanja i različitim karijerama,
važno je podsticati mlade oba pola da se interesuju, informišu i raspituju o što širem spektru škola i putevima karijere,
imajući posebno u vidu i one u kojima ima manje muškaraca ili žena. Na taj način mladi imaju prilike da prošire svoje vidike.
Realizatori i realizatorke programa podstiču se i da idu korak dalje i sami unapređuju program, radionice i praksu. Jedna
od mogućnosti unapređenja jeste i specijalizacija škole za rodno osetljivu profesionalnu orijentaciju, odnosno posvećivanje
posebne pažnje upravo ovom pitanju u okviru programa.
Primer dobre prakse. U radionicama posvećenim prepoznavanju sopstvenih osobina i interesovanja i informisanja o školama
i zanimanjima, realizatorka programa je u završnom delu radionice pitala: Da li su devojčice i dečaci pravili upadljivo
drugačije izbore? Zašto je to tako? Da li su vas iznenadili izbori vaših drugova i drugarica? Da li društvo potencira određene
osobine i interesovanja kod muškaraca i kod žena? Na taj način uvela je rodnu perspektivu i podstakla mlade da osveste
svoje izbore u svetlu rodnih uloga, te da eventualno uoče ukoliko su neke od izbora doneli pod uticajem stereotipa.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 13
Zašto je to važno? Realni susreti za promovisanje politike jednakih mogućnosti izuzetno su važni jer mladi imaju prilike da u
neposrednom kontaktu i susretu sa stručnjacima i stručnjakinjama steknu uvid o konkretnim radnim mestima, poslovima,
oblastima rada i radnim uslovima i zadacima. Zato je bitno izborom i pripremom predstavnika i predstavnica zanimanja,
firmi i institucija učiniti realne susrete rodno osetljivim.
Preporuka. Prilikom organizovanja realnih susreta i neposrednog upoznavanja mladih sa određenim zanimanjima, vodite
računa da u podjednakoj meri zanimanja predstavljaju i muškarci i žene iz različitih oblasti i sfera rada. Treba izbegavati
predstavljanje isključivo rodno stereotipnih poslova i radnih mesta (na primer, direktor i sekretarica). Preporučuje se da
budu zastupljene i osobe koje imaju karijere u oblastima u kojima nema dovoljno pripadnika ili pripadnica njihovog pola.
Pozvati, na primer, kao ekspertkinje za intervju inspektorku za suzbijanje kriminala, programerku, profesionalnu fudbalerku;
pozvati kao eksperta muškarca koji se bavi plesom, radi u oblasti kulture, dizajna i sl.).
Takođe, podstičite učenike i učenice da aktivno učestvuju u posetama i ostalim aktivnostima koje škole/firme/preduzeća
nude. Na primer, ohrabriti i podstaći devojčice da pođu u posetu srednjoj elektrotehničkoj školi, odnosno fakultetu ili
firmi koja se bavi informatikom, a dečake srednjoj medicinskoj ili dizajnerskoj školi ili obdaništu.
Primer dobre prakse. Kancelarija za mlade u Kruševcu je pri organizovanju realnih susreta uzimala u obzir želje mladih
(prikupljene pomoću upitnika) i organizovala realne susrete po grupama zanimanja, npr. zanimanja u zdravstvu, policiji i
kriminalistici, umetnosti, i sl. Vodili su računa o tome da se u svim grupama, kao stručna i profesionalna lica nađu i muškarci
i žene. Organizovan je intervju sa inspektorom i inspektorkom za suzbijanje kriminala, a mladi su dobijali odgovore na
pitanja o njihovom poslu i iskustvima, obrazovanju koje moraju da steknu da bi obavljali ovaj posao, o tome kako izgleda
biti žena/muškarac u ovom poslu, koje su po njima mane, a koje prednosti njihovog posla.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 14
Zašto je važno? Mladi imaju priliku da se neposrednu susretnu sa predstavnicima i predstavnicama različitih zanimanja i
da, kroz razgovor sa njima i isprobavanje određenog posla, uvide profesionalne mogućnosti, kao i da prevaziđu postojeće
stereotipe u vezi sa pojedinim zanimanjima, odnosno školama. Inspirisani uspešnim karijerama, mladi stiču i takozvane
modele na koje se mogu ugledati i osnažuju se da se prilikom izbora željenog zanimanja rukovode ličnim interesovanjima
i talentima.
Preporuka. Kontaktirajte lokalna preduzeća, ustanove i institucije i obratite pažnju na to da u njima mladi mogu da
upoznaju osobe koje se bave zanimanjima u kojima su žene, odnosno muškarci u manjoj meri profesionalno zastupljeni/e.
Preporučujemo organizovanje i Dana devojčica i Dana dečaka, jer predrasude i stereotipi koji utiču na izbor buduće škole
i karijere imaju uticaja na odluke koje donose mladi oba pola.
Primer dobre prakse. U 2012. godini Dan devojčica organizovan je uz učešće 58 firmi, a u saradnji sa Udruženjem poslovnih
žena. Kako bi se izašlo u susret željama dečaka i kako bi se i kod mladića radilo na prevazilaženju stereotipa kada je u pitanju
podela na „muške i ženske“ poslove, naredne godine je paralelno sa Danom devojčica organizovan i Dan dečaka. U 2013.
Dan devojčica i Dan dečaka uspešno je organizovan u preko 20 gradova, i u njemu je učestvovalo preko 100 firmi i oko
1500 devojčica i dečaka osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Većina događaja sprovedena je uz saradnju školskih
timova, kancelarija za mlade i lokalnih preduzeća. Događaj je izuzetno pozitivno ocenjen od strane mladih, a takođe i
podržan u lokalnoj zajednici.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 15
› Kruševac. Dan devojčica i Dan dečaka u Kruševcu je organizovan u saradnji Kancelarije za mlade i osnovnih škola,
kao i Regionalne privredne komore i Udruženja poslovnih žena. Preko 150 mladih imalo je prilike da čuje i upozna
predstavnike i predstavnice različitih zanimanja iz oblasti kulture, medija, javnog i privatnog sektora, u više od 10 firmi
i institucija. Devojčice su u pošti mogle da čuju kako izgleda radni dan poštara i poštarki, a u preduzeću Jugoprevoz da
se upoznaju sa vozačima autobusa i njihovim poslom. Vatrogasci su zainteresovanim devojčicama pokazali svoju radnu
opremu i sa njima podelili iskustva sa svog radnog mesta. Tri medijske kuće (TV Jefimija, RTK i dopisništvo RTS-a),
zatim Kulturno-prosvetna zajednica, kao i preduzeća Trajal, Fabrika maziva, Fam Farm, Minka i Dunipak predstavili su
svoje radne pogone i zanimanja koja su kod njih zastupljena.
› Ruma. Zajednička akcija i saradnja Kancelarije za mlade i Tima za profesionalnu orijentaciju rezultirala je obeležavanjem
Dan devojčica i Dana dečaka u kojem je učestvovalo oko 280 mladih. Devojčice su imale priliku da se u Javnom preduzeću
Plan upoznaju sa ženama koje su završile tehničke fakultete (saobraćajni, arhitektonski, građevinski) i njihovim radnim
mestima. Dečaci su u vrtiću i predškolskoj ustanovi proveli dan družeći se sa mališanima i upoznavajući vaspitački poziv.
› Leskovac. Sve osnovne škole iz Leskovca u okviru zajedničke manifestacije „Dečacima u susret“ vodile su dečake u
obilazak kozmetičkog salona, porodilišta i vrtića gde su oni imali prilike da se upoznaju sa ovim profesijama, kao i da se
sami oprobaju u ovim poslovima.
› Beograd. Kancelarije za mlade iz Beograda, u saradnji sa Centrom „Inventiva”, organizovale su Dan devojčica za preko 100
srednjoškolki. Devojčice su imale priliku da obiđu neke od najpoznatijih firmi koje se bave informacionim tehnologijama
(Microsoft, Nordeus, Limunco, Webcom, Extreme) i upoznaju se sa stručnjakinjama iz različitih oblasti koje su im predstavile
svoje poslove, radno okruženje i način rada.
U sve materijale u ovom program (štampane i digitalne) uveden je rodno osetljiv jezik kako bi se i na taj način – upotrebom
odgovarajućih jezičkih formi, poslala poruka o jednakim mogućnostima za sve mlade ljude. Posebno pažnja posvećena je
upotrebi odgovarajućih naziva različitih zanimanja u muškom i ženskom obliku, što je u programu od velike važnosti (npr:
novinar–novinarka, fizičar–fizičarka, stjuart– stjuardesa). Materijali koji su namenjeni mladima obraćaju im se dosledno
u oblicima i muškog i ženskog roda.
„Jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i pokazatelj odnosa moći i kontrole u jednom društvu, te upotreba jezika i jezičkih
formi značajno doprinosi odražavanju, ali i stvaranju vrednosnog sistema i kulturnih modela. Zato treba upotrebljavati
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 16
imenice ženskog roda za uloge zvanja, funkcije, zanimanja i poslove koje obavljaju žene, jer to doprinosi vidljivosti žena u
javnom životu.“ (Preporuka za upotrebu rodno osetljivog jezika u javnom govoru, Uprava za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo
socijalnog rada i socijalne politike, Vlada Republike Srbije, 2012.)
Zašto je to važno? Upotreba rodno osetljivog jezika je od posebno velikog značaja u našem programu jer je korišćenje
odgovarajućih formi naziva zanimanja u muškom i ženskom gramatičkom rodu jedan od način da mladima predstavimo
politiku jednakih mogućnosti za žene i muškarce u svetu rada.
Preporuka. Prilikom obraćanja mladima, a posebno prilikom imenovanja profesionalnih položaja i zvanja, koristite
odgovarajuće oblike za ženski i muški rod, jer time mladim ljudima šaljemo poruku da svi, bez obzira na svoj pol, imaju
jednake mogućnosti kada je izbor buduće karijere i obrazovanja u pitanju. Imajte u vidu da se jezik menja kako se menja
društvo, uloge i zanimanja muškaraca i žena.
Primer dobre prakse. Pozvati na početku radionice sve prisutne da se predstave i da uz svoje ime kažu i jedno zanimanje koje
počinje istim slovom kao i njihovo ime. Podsticati mlade da nazive zanimanja govore u odgovarajućem rodu. Objasniti
zašto je to bitno.
Takođe, kad govorite o određenom zanimanju, možete ga spominjati i u muškom i u ženskom rodu. Na primer, posao
programera odnosno programerke danas je vrlo tražen. Time naglašavate da je taj posao dostupan i muškarcima i ženama,
što je od velike važnosti u profesionalnoj orijentaciji.
Forum posvećen rodnoj komponenti/aspektu u projektu. Forum posvećen rodnoj komponenti u projektu imao je za cilj da
okupi, podstakne i dodatno edukuje realizatore i realizatorke posebno zainteresovane za ovu oblast. Forum je okupio
osobe angažovane u školskom i vanškolskom dela projekta, omogućivši da se kroz zajednički rad i diskusiju, razmene
iskustava iz prakse, identifikuju glavni izazovi kao i načini i pravci delovanja u cilju njihovog prevazilaženja i unapređenja
rodnog aspekta programa. Forum je održan 4 puta u toku 2013. godine i bio je izvorište ideja koju se kasnije nalazile svoje
mesto u projektu. Takođe, na forumima su gostovali/e stručnjaci i stručnjakinje iz oblasti rodne ravnopravnosti sa drugih
projekata i iz različitih institucija, te je forum bio značajan za unapređenje i podizanje kompetencija članova i članica tima
kada je u pitanju tematika rodne ravnopravnosti. Učesnici i učesnice foruma postali su nosioci unapređenja rodno osetljive
profesionalne orijentacije i primera dobrih praksi.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 17
7. REČNIK POJMOVA
› POL se odnosi na biološke razlike između žena i muškaraca. One su uglavnom trajne i univerzalne.
› ROD se odnosi na društveno konstruisane uloge žena i muškaraca. Na koji način jedno društvo vidi ulogu žene i
muškarca i šta od svakog od njih očekuje (društvena očekivanja u vezi sa rodnim ulogama) zavisi od niza faktora: kulturnih,
političkih, ekonomskih, društvenih i religioznih. Na njih podjednako utiču i običaji, pravo, klasna i etnička pripadnost,
kao i predrasude raširene u datom društvu. Stavovi i ponašanja prema rodu su naučeni i mogu se menjati. 5
› RODNE ULOGE podrazumevaju skup normi ponašanja, stavova, interesa i osobina ličnosti koje određeno društvo
smatra adekvatnim za muškarce i žene. Shodno tome, rodne uloge se razlikuju od društva do društva, i podložne su
promeni u toku vremena. Često se izdvajaju tri grupe rodnih uloga: produktivne, reproduktivne i uloge u vezi sa javnim
životom (angažman u zajednici).
› RODNA RAVNOPRAVNOST pretpostavlja da jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti
za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom
napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka jedne zajednice (prema
Evropskoj povelji o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou).
› RODNI STEREOTIPI predstavljaju generalizovana uverenja o tipičnim karakteristikama žena i muškaraca, poput
verovanja o fizičkim karakteristikama, osobinama ličnosti, poslovnim preferencijama ili emocionalnim predispozicijama.
› RODNO OSETLJIV JEZIK podrazumeva veću vidljivost žena u jeziku i odbacivanje isključivog korišćenja generičkog
muškog roda u kome se žene podrazumevaju. Važno je imati u vidu da korišćenje odgovarajućih ženskih oblika zvanja
nije pitanje sufiksa, već moći u društvu. (Savić, S)
5 Putevi ostvarivanja rodne ravnpravnosti I jednakih mogućnosti. Savet za ravnopravnost polova. Vlada Republike
Srbije. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija OEBS-a u Srbiji, 2007.
6 Dokmanović, M. Rodna ravnopravnost i javna politika. Ženski centar za demokratiju i ljudska prava – Subotica. 2012.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 18
8. PRILOZI
Radionica 18: Poštujemo rodnu ravnopravnost u profesionalnom i privatnom životu (VII razred)
› razvijanje svesti o rodnoj ravnopravnosti u profesionalnom i privatnom životu;
› razvijanje svesti o poštovanju drugih ljudi i njihovih izbora;
CILJEVI: › unapređivanje komunikacijskih sposobnosti;
› unapređivanje veštine izražavanja sopstvenog mišljenja;
› prepoznavanje razlike između predrasuda i činjenica.
Metode: diskusija, klaster – ispitivanje pomoću kartica, argumentacija, refleksija, pregovaranje.
1. Predrasude o nekom zanimanju
Nabrajanje najčešćih predrasuda o nekim zanimanjima. Mogu biti vezane i za pol, npr.: Muškarci su
loši/najbolji kuvari, žene su bolje kozmetičarke...
2. Mini predavanje o predrasudama – osvrt na rodno pitanje
Predrasuda je uvreženo mišljenje koje se prenosi, a koje nema osnovu u realnosti. Često postaje uzrok
i izvor nesporazuma. Važno je umeće da se predrasude prepoznaju kako bi se prevazišle. Stereotipi
su generalizacija o određenoj grupi ljudi, sa pretpostavkom da svi članovi/članice te grupe imaju
određene karakteristike. Često prate određena zanimanja i profesije.
3. Podela na grupe i rad na materijalu
Instrukcija za rad sa listom tvrdnji Domaćinstvo ili karijera. Zadatak je da grupa postigne dogovor
da li su saglasni, ili su protivni datoj tvrdnji. Usaglašavanje unutar grupe glasanjem tako da svako
iznese svoj argument.
4. Podela zelenih i crvenih kartona
Sekvence obuke Svaka grupa dobija zelenu i crvenu karticu, zelenom izražava saglasnost, a crvenom neslaganje u
diskusiji.
5. „Tvrdnja na ispitu“ – izjašnjavanje grupa „za“ i „protiv”
Voditelj/ka izlaže na diskusiju svaku tvrdnju redom, sa radnog lista Domaćinstvo ili karijera. Grupa
koja je saglasna sa tvrdnjom podiže zelenu karticu, a grupa koja nije saglasna crvenu. Reč za
argumentaciju prvo dobijaju oni koji su saglasni sa tvrdnjom i navode svoje argumente, a zatim oni
koji nisu saglasni tvrdnjom i argumentuju.
6. Završnica i refleksija
Voditelj/ka koristi radni list: pitanja za ličnu refleksiju.
Radni list: Rodni stereotipi: Domaćinstvo ili karijera; Pitanja za ličnu refleksiju
Tvrdnje:
› Za ženu je najbitnije da se uda, vodi domaćinstvo i vaspitava decu.
› Žene kuvaju bolje od muškaraca jer su za to talentovanije.
› Dečaci su zanatski spretniji od devojčica.
› Majka prve tri godine nakon rođenja deteta treba da ostane kod kuće.
› Nije prihvatljivo da se muškarci bave kućnim poslovima.
› Žena koja ima decu ne može da se u dovoljnoj meri posveti poslu i bude uspešna.
› U porodicama gde oba roditelja rade, deca su uglavnom problematična.
› Muškarci treba da zarađuju više kako bi izdržavali porodicu.
› Uspešne poslovne žene su hladne i nepristupačne.
› Prirodno je da se muškarci manje posvećuju deci, a više poslu.
› Deca zaposlenih žena jedu samo nezdravu kupljenu hranu.
› Muškarci su po prirodi manje skloni brižnom ponašanju od žena.
Radionica 17: Poštujemo rodnu ravnopravnost prilikom izbora zanimanja (VIII razred)
› razvijanje svesti o rodnoj ravnopravnosti u svetu interesovanja i zanimanja;
› razvijanje svesti o sopstvenim interesovanjima u svetlu rodne ravnopravnosti;
CILJEVI:
› povezanost interesovanja i potreba pojedinaca kroz građanska i ljudska prava;
› razvijanje svesti o poštovanju politike jednakih mogućnosti i prava za sve. .
Metode: rad na materijalu.
1. Podela na 4 grupe
2. Igra asocijacija: kviz asocijacija na zagonetno zanimanje atipično za muškarce.
Voditelj/ka pripremi na flip-čartu ispisane cedulje sa pojmovima koji otkrivanjem dovode do
centralnog pojma: stjuart. U koloni A su pojmovi: prva pomoć, disanje; pojas; Rešenje: spasavanje. U
koloni B su pojmovi: kafa ; čaj, kolica. Rešenje : posluživanje. U koloni V su pojmovi: Ronald Regan;
Nikola Tesla; Car Konstantin. Rešenje: Aerodrom. U koloni G su pojmovi: mlaz; kabina; rep; Rešenje:
avion. Konačno rešenje: stjuart.
Učenici i učenice su podeljeni u 4 grupe. Svaka grupa počinje igru otvaranjem jednog polja i pravom
da pogodi rešenje za kolonu ili konačno rešenje. Igra se završava kada se pogodi rešenje STJUART.
3. Kartice zanimanja – rad u grupama
Na osnovu kartica sa ispisanim zanimanjima, grupe razvrstavaju zanimanja u dve kolone: tipična
zanimanja za muškarce i tipična zanimanja za žene a zatim daju naslov kolonama: Tipično muška
interesovanja; Tipično ženska zanimanja. Dopisuju zanimanja ukoliko nisu na karticama.
Sekvence obuke
4. Prezentacija rada grupa
5. Refleksija na prezentaciju listi interesovanja/ zanimanja
Pitanja za refleksiju na velikoj grupi: Da li postoje razlike u listama, ili su liste identične i zašto? Da
li je bilo teško ili lako dogovoriti se u grupi gde će koje interesovanja/ zanimanje da navedu i zašto?
Voditelj/ka predloži zamenu naslova listi zanimanja i poziva na diskusiju i argumentaciju ZA i PROTIV
tako sačinjenih listi. Pokreće diskusiju o primerima iz života/iskustva kada se neka žena bavi tipično
„muškim“ a neki muškarac tipično „ženskim“ zanimanjem. Zaključuje: iako smo navikli da u nekim
zanimanjima dominiraju žene, a u drugima muškarci, to ne znači da se i žene i muškarci ne mogu
baviti uspešno svim ostalim profesijama.
6. Diskusija, refleksija i sumiranje
Diskusija o rodnim stereotipima, o posledicama mišljenja i ponašanja opterećenih stereotipima;
značaj prevazilaženja stereotipa za razvoj srećne, mentalno zdrave osobe, zadovoljne sobom i svojim
poslom; ukazivanje na pravo svih ljudi na jednake mogućnosti i slobodu sopstvenih izbora.
Vreme: 45 minuta
Socijalna forma: rad u grupi
› cedulje za igru asocijacije: stjuart; prva pomoć; disanje; pojas; spasavanje; kafa; čaj; kolica;
posluživanje; Ronald Regan; Nikola Tesla; Car Konstantin; aerodrom; mlaz; kabina; rep; avion;
› kartice zanimanja/interesovanja: rad sa decom; rad sa starim osobama; poslovi čišćenje i pranja
odeće; poslovi farbanja stolarije; poslovi krečenja zidova i fasada; poslovi u vezi sa menadžmentom
u sportu; javno informisanje i mediji; carinski poslovi; knjigovodstveni poslovi; dirigovanje horom;
Moderacijski materijal:
koreografija baletske predstave; kulinarski poslovi; održavanje voznog parka; tehnička zanimanja;
zanatska zanimanja; pedagoška zanimanja; zanimanja vezana za obezbeđenje (policija, žandarmerija);
vojska; civilna bezbednost; zanimanja u spoljnoj trgovini; umetnička zanimanja; zanimanja u javnoj
službi; zanimanja u vezi sa biljkama i životinjama; zanimanja u oblasti zdravstva; zanimanja vezana
za visokogradnju i niskogradnju; stari zanati; savremeni zanati.
DEVOJČICE I DEČACI U SVETU ZANIMANJA
Rodna komponenta u projektu „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ 22
9. LITERATURA
› Blagojević Hjuson, M. (2011). Žene i muškarci u Srbiji – šta nam govore brojevi? UN WOMEN, Beograd.
› Damnjanović, S. (2013). Monitoring i evaluacija projekta „Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju školu”. GIZ.
Beograd.
› Filipović, J. (2011). Rod i jezik, u: Uvod u rodne teorije, Milojević, I. & Markov, S. Centar za rodne studije, Novi Sad.
› Gender network Booklet. (2012). GIZ, Srbija.
› GIZ Gender Strategy – Gender pays off. (2012). GIZ. Eschborn.
› Hrnčić, J. (2012). Monitoring i evaluacija projekta “Profesinalna orijentacija na prelasku u srednju školu“ – godišnji izveštaj
za 2011/2012. školsku godinu. GIZ, Beograd.
› Hrnčić, J. (2013). Monitoring i evaluacija projekta “Profesinalna orijentacija u Srbiji“ – godišnji izveštaj za 2012/2013.
školsku godinu. GIZ, Beograd.
› Pekinška platforma za akciju (1995). Dostupna na http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/PAO/
Documents/Pekinska_deklaracija.pdf
› Popović, D. (2012). Žene u nauci – Od Arhimeda do Ajnštajna. Službeni glasnik, Beograd.
› Putevi ostvarivanja rodne ravnpravnosti I jednakih mogućnosti (2007.)Savet za ravnopravnost polova. Vlada Republike
Srbije. i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju,Misija OEBS-a u Srbiji.
› Savić, S. Uputstva za standardizaciju rodno osetljivog jezika.
› Žene i muškarci u Srbiji. (2011). Republički zavod za statistiku, Beograd.
› Popis stanovništva 2011, Republički zavod za statistiku, Beograd.
IZDAVAČ:
Deutsche Gesellschaft für Internationale
Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Sedište organizacije
Bon i Ešborn
Projekat „Profesionalna orijentacija u Srbiji“,
Kursulina 33, 11000 Beograd
ODGOVORNA:
Marija Radovanović
TEKST:
Marija Ivković
RECENZIJA:
Saša Glamočak
Ann-Kathrin Hentschel
Alexis Brakhan
LEKTURA I KOREKTURA:
Mileva Radosavljević
DIZAJN:
InDesigner, Beograd
Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
T +381 11 24 33 362
F +381 11 24 15 928
E boss@giz.de
I www.profesionalnaorijentacija.org
I www.mojaposla.rs
I www.giz.de