1. AKO U RELIGIJI POSTOJI ZAJEDNICA VJERNIKA, U FILOZOFIJI POSTOJI?

U religiji postoji zajednica vjernika – CRKVA, a u filozofiji postoji FILOZOFSKA ŠKOLA.

2. NAVEDI TRI ANTITEZE M.SCHELLERA?
Max Scheller je u nizu antiteza sveo ovu suprotnost na sljedeće parove pojmova: Kod
filozofskog Boga u pozadini stoji težnja za spoznajom, tamo kod Boga religije zahtjev za
spasenjem. Ovdje spoznaja svijeta, tamo spasenje duše. Ovdje aktivnost razuma, tamo vjera.
Ovdje apsolutno svijeta, tamo osobni Bog. Ovdje vječna nesigurnost filozofskog mozganja,
tamo nesigurnost i mir vjere. Ovdje istraživač i učitelj, tamo proroci i sveci. Ovdje filozofska
škola, tamo crkva. Ovdje tjesnoća pojma i bljedoća misli, tamo tajanstveni, neiscrpno bogati
svijet simbola koji stoji u pozadini a ipak pokazuje pravac.
3. AKO U RELIGIJI POSTOJI CRKVA, ŠTO POSTOJI U FILOZOFIJI? ISTO KAO I PITANJE 8.
U religiji postoji zajednica vjernika – CRKVA, a u filozofiji postoji FILOZOFSKA ŠKOLA.
4. KOJA JE TEMELJNA RAZLIKA IZMEĐU NARAVNE I OBJAVLJENE TEOLOGIJE?
PRIRODNA ILI NARAVNA TEOLOGIJA – Bog kojim se u Platona uvijek bavila takozvana prirodna
teologija i o kojem je oblikovala poznate i primjenjivane pojmove – prvi nepokretni pokretač,
dobro u sebi, actus purus itd, za čovjeka je vrlo teoretski i apstraktno, pa tako istinski
religiozan čovjek ne osjeća se pri tome sasvim ugodno. Bog kojeg religiozni čovjek štuje –
OBJAVLJENE RELIGIJE – je konkretniji, bogatiji, moćniji, on je osobni Bog, koji na m je blizu,
koji se objavio na Sinaju, putem proroka, u riječi i djelu svog sina, i apostolima te Crkve.
5. KADA SE U HRVATSKOM NAJPRIJE, KOLIKO SE ZNA, SPOMINJE RIJEČ BOG?
Riječ Bog potvrđena je u hrvatskom jeziku od 12 st. Ona je jedna od temeljnih riječi i pučkog,
razgovornog i bogoslužnog, a i mislilačkog i znanstvenog jezika. Primjenjuje se u: pozdravima,
željama, prisegama i klevetama, prokletstvima, nadanju, naravnog neznanja o čemu, za izraz
više ili nadređene volje, za neznabožačke bogove. Podrijetlo dolazi od hebrejskog EL ELIJON,
ali je JAHVE (sam Bog daje značenje – ja sam onaj koji jesam). Ili SEBAOT (Bog nad vojskama),
ili ADONAJ (Gospodin); hrvatski oblik Boga korijen je iz riječ BHAGA – onaj koji dariva ili biva
dobar, gospodar; za germanske jezike GAUDAM onaj koji štuje ili onaj kojim se žrtvuje; te
latinski i romanski jezici – DIV – svjetlo, nebo.