Understanding Diode Reverse Recovery and Its Effect On Switching Losses

SVEU ILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RA UNARSTVA
DIPLOMSKI RAD br. 1712
ANALIZA UTJECAJA ISPRAVLJA KIH

SPOJEVA NA NAPOJNU MREŽU
Tomislav Budor
Zagreb, srpanj 2018.

Sadržaj
Uvod 4
1. Pokazatelji kvalitete procesa pretvorbe 5
1.1 Pulsnost izlaznog napona 5

1.2 Faktor snage 5
1.3 Tipna snaga transformatora 6
1.4 Faktori harmonijskog izobli enja struje mreže 7
2. Utjecaj diodnih ispravlja kih spojeva na napojnu mrežu 9
2.1 Poluvalni jednofazni diodni ispravlja s porednom diodom 9

2.2 Jednofazni diodni ispravlja u spoju sa srednjom to kom 16
2.3 Jednofazni diodni ispravlja u mosnom spoju 23
2.4 Trofazni diodni ispravlja u spoju sa srednjom to kom 30
2.5 Trofazni diodni ispravlja u mosnom spoju 41
2.6 Usporedba karakteristika i revizija 51
3. Utjecaj tiristorskih ispravlja kih spojeva na napojnu mrežu 52
3.1 Poluvalni jednofazni tiristorski ispravlja s porednom diodom 52

3.2 Jednofazni tiristorski ispravlja u spoju sa srednjom to kom 63
3.3 Jednofazni tiristorski ispravlja u poluupravljivom mosnom spoju 71
3.4 Jednofazni tiristorski ispravlja u punoupravljivom mosnom spoju 85
3.5 Trofazni tiristorski ispravlja u spoju sa srednjom to kom 93
3.6 Trofazni tiristorski ispravlja u poluupravljivom mosnom spoju 104
3.7 Trofazni tiristorski ispravlja u punoupravljivom mosnom spoju 114
3.8 Usporedba karakteristika i revizija 123
4. Utjecaj komutacijskog induktiviteta 125
4.1 Diodni ispravlja ki spojevi 126

4.2 Tiristorski ispravlja ki spojevi 131
5. Metode smanjenja utjecaja ispravlja a na napojnu mrežu 136
5.1 Pasivna korekcija faktora snage (filtri i prigušnice) 137

5.2 Aktivna korekcija faktora snage 141
Zaklju ak 152
Literatura 153
3
Uvod
U ovom radu analiziraju se ispravlja i (AC-DC pretvara i), koji se koriste samostalno
(izravna AC-DC pretvorba) ili kao ulazni krug frekvencijskih pretvara a (dio neizravne AC-
AC pretvorbe), slika 1.
Slika 1. Vrste elektroni ke energetske pretvorbe; funkcija ispravljanja
Analiziraju se, analiti ki i simulacijski, diodni i tiristorski ispravlja ki spojevi prvenstveno

sa stanovišta njihovog utjecaja na napojnu mrežu. Promatra se valovitost izlaznog napona
ispravlja a izražena preko pulsnosti p napona, tako er faktor snage i normirana tipna
snaga transformatora Stn. Tako er se analizira harmonijski sastav struje koju ispravlja ki
spojevi optere eni induktivnim trošilom vuku iz napojne mreže.
U dijelu analiti ke analize ovih spojeva pretpostavit e se da je L>>R (struja trošila
zanemarive valovitosti), tj. da se trošilo može nadomjestit strujnim izvorom. U
simulacijskim eksperimentima koristit e se realne vrijednosti induktiviteta prigušnice. Što
se ti e modela ispravlja kog transformatora koristit e se model s prijenosnim omjerom
ispravlja kih transformatora n = 1, uz zanemarivu struju magnetiziranja.
Za provedbu simulacijskih pokusa koristi se programski paket SIMPLORER. Simulacijom
dobiveni valni oblici analiziraju se upotrebom njegovog alata ViewTool, brzom
Fourierovom transformacijom (FFT) upotrebom njegovog alata DAY Post Processor
odre uje se njihov valni oblik.
U zadnjem poglavlju ovog rada dat e se pregled postoje ih metoda smanjivanja utjecaja
ispravlja a na napojnu mrežu sa stanovišta smanjenja harmonijskog sastava struje
mreže, te op enito poboljšanja faktora snage.
4
1. Pokazatelji kvalitete procesa pretvorbe
Kriteriji usporedbe naj eš e korištenih topologija ispravlja a i usmjeriva a su:

- pulsnost izlaznog napona p;
- faktor snage ;
- tipna snaga ispravlja kog transformatora (normirana) Stn;
- faktori harmonijskog izobli enja struje na strani mreže kd i THD
1.1. Pulsnost izlaznog napona
Pulsnost izlaznog napona se definira kao broj kalota (pulseva) za vrijeme trajanja jedne
periode ulaznog napona.
Pokazat e se da je frekvencija prvog harmonika u izlaznom (DC) naponu jednaka
umnošku pulsnosti izlaznog napona i frekvencije ulaznog napona.
1.2. Faktor snage
Faktor snage ra una se po formuli:

Pmr Pd U d , sr I d
S mr S mr U mr , ef I mr , ef
gdje je:
Pmr - djelatna snaga na strani mreže;
Smr - prividna snaga na strani mreže;
Pd - djelatna snaga na strani trošila (Pd = Pmr uz pretpotavljeno = 1);
Ud, sr - srednja vrijednost napona trošila;
Id - struja trošila (pretpostavljeno Id = konst. );
Umr, ef - efektivna vrijednost napona na strani mreže;
Imr, ef - efektivna vrijednost struje na strani mreže;
5
1.3. Normirana tipna snaga transformatora
Normirana tipna snaga transformatora ra una se po formuli:
St
S tn
Pd
gdje je:
St - tipna snaga transformatora definirana izrazom:
n
1
St Ui Ii ;
2 i 1
pritom je:
Ui - efektivna vrijednost nazivnog napona i-tog namota;
Ii - efektivna vrijednost nazivne struje i-tog namota;
1.4. Faktori harmonijskog izobli enja struje mreže
Najzna ajnije mjere izobli enja valnog oblika struje mreže su:
THD - faktor totalnog harmoni nog izobli enja – ukupni sadržaj viših harmonika u struji
koju trošilo uzima iz mreže;
N N
I 2
v
I v2
v 2 v 2
THD 2
I 1 I1
gdje je:
v - red harmonika;
N - ukupni broj viših harmonika (ako je kona an);
kd - faktor izobli enja – omjer efektivne vrijednosti osnovnog harmonika struje i efektivne
vrijednosti ukupne struje;
I1 1
kd
I ef 1 THD
2
6
Osim navedenih, postoje i ostale, manje zna ajne mjere valnog oblika struje koje se
odnose na me uharmonike ili interharmonike (viši harmonici frekvencije koja nije
višekratnik osnovne frekvencije), subharmonike (niži harmonici frekvencije manje od
osnovne frekvencije).
TIHD - faktor totalnog interharmoni nog izobli enja – ukupni sadržaj interharmonika u
struji koju trošilo uzima iz mreže;
N int
I v2
v 1
TIHD
I1
gdje je Nint ukupni broj interharmonika (ako je kona an);
TSHD - faktor totalnog subharmoni nog izobli enja – ukupni sadržaj subharmonika u struji
koju trošilo uzima iz mreže;
N sub
I v2
v 1
TSHD
I1
gdje je Nsub ukupni broj subharmonika (ako je kona an);
DIN - indeks izobli enja – omjer efektivne vrijednosti svih viših harmonika struje i efektivne
vrijednosti ukupne struje;
N
I v2
v 2
DIN
I ef
gdje je N ukupni broj viših harmonika (ako je kona an);
Sve navedene mjere mogu se odnositi i na valni oblik napona.
7
2. Utjecaj diodnih ispravlja kih spojeva na napojnu
mrežu
2.1. Poluvalni jednofazni diodni ispravlja s porednom diodom
Na slici 2.1.1. prikazana je shema jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom.

Na shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se ispravlja
spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom, tj. serijskim spojem
otpora i induktiviteta.
Slika 2.1.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom
Za vrijeme pozitivnog poluvala ulaznog sinusnog napona struju trošila vodi dioda D1 te
se pozitivni dio sinusoide ulaznog napona prenosi na trošilo. Za vrijeme negativnog
poluperioda ulaznog sinusnog napona vodi D2, te je napon na trošilu jednak nula (uz
pretpostavku da su diode D1 i D2 predstavljene idealnim modelima). Struja trošila je
konstantna uz pretpostavku vrlo velikog induktiviteta L>>, te komutira sa D1 na D2 i
obrnuto. Naponsko-strujni odnosi jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom
prikazani su na slici 2.1.2.
Slika 2.1.2. Valni oblici varijabli spoja
8
Pulsnost izlaznog napona:
Analizirani spoj ima samo jednu sinusnu kalotu (puls) unutar periode izlaznog napona te
slijedi da je pulsnost jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom:
p =1
Faktor snage:
Faktor snage spoja je definiran sljede im izrazom:
Pd U d , sr I d
S mr U mr , ef I mr , ef
Za valni oblik izlaznog napona spoja, slika 2.1.3., slijedi izra un srednje vrijednosti
napona: ud(t)
Us
Slika 2.1.3. Valni oblik izlaznog napona
T
1 1 Us
U d , sr ud ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... 0,318 U s
T 0 2 0
Struja primara transformatora nema istosmjernu komponentu, slika 2.1.4., te slijedi:

imr(t)
Id/2 Id/2 t
Slika 2.1.4. Valni oblik struje primara
Id
I mr ,ef 0,5 I d
2
9
Faktor snage jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom je:
Us
U d , sr I d Id
2 2
... 0,9
U mr ,ef I mr ,ef Us Id
2 2
Tipna snaga ispravlja kog transformatora:
Tipna snaga ispravlja kog transformatora je definirana kao:
1
St 2
U prim , ef I prim, ef U sek , ef I sek , ef
Stn
Pd U d , sr I d
Na slici 2.1.5. prikazani su valni oblici struje primara i sekundara ispravlja kog
transformatora.
isek(t)
Id
t
iprim(t)
Id/2 Id/2 t
Slika 2.1.5. Valni oblici struje primara i sekundara transformatora
Slijedi izra un efektivnih vrijednosti struja primara i sekundara:

Id
I prim ,ef
2
T 2
1 2 1 2 Id Id 2
I sek ,ef isek ( t ) d ( t ) Id d( t) d ( t) ... 0,707 I d
T 0
2 0
2 0
2
Normirana tipna snaga transformatora za jednofazni diodni ispravlja s porednom diodom

iznosi:
10
U s Id U s Id 2
S tn 2 2 2 2
... 1,34 ;
Us
2 Id
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom prikazan je na

slici 2.1.6.
Slika 2.1.6. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom
U tablici 2.1.1. prikazani su parametri simulacijskog modela i parametri tranzijentne

simulacije.
Tablica 2.1.1. Parametri modela i tranzijentne simulacije
Element Model Vrijednost
E1 sinusni naponski izvor RMS = 230 V, f = 50 Hz
D1, D2 stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
Equivalent Line dinami ki otpor = 1 m ,
otpor u zapiranju = 100 k
L1 L= 100 mH
R1 R= 10
Numeri ka metoda trapezna
Vrijeme simulacije 100 ms
Korak simulacije (min) 10 s
Korak simulacije (max) 1 ms
Valni oblici varijabli spoja dobiveni simulacijom prikazani su na slikama 2.1.7., 2.1.8. i
2.1.9.
11
Slika 2.1.7. Valni oblici napona i struje trošila
Slika 2.1.8. Valni oblici napona i struje izvora
12
Slika 2.1.9. Valni oblici napona i struje diode D1
Harmonijska analiza:
Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms -100 ms u svrhu smanjenja utjecaja prijelazne

pojave:
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k

8.000 e1.i = f(f, F...
6.000 6.000
4.000 4.000
2.000 2.000
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k
Slika 2.1.10. FFT analiza struje izvora
13
Tablica 2.1.2. Pregled omjera amplituda prvih 10 zna ajnijih viših harmonika struje izvora
f [Hz] [%] od 1. harmonika

50,02501 100
100,05 32,67216
150,075 27,34189
200,1 10,88675
250,1251 16,41113
300,1501 6,724234
350,1751 11,72188
400,2001 4,921981
450,2251 9,127239
500,2501 3,847852
550,2751 7,418299
Slika 2.1.11. 'Power' analiza upotrebom napona i struje izvora
= 0,613
THD = 53,56%
Primijetimo da se faktor snage u simulaciji 0,613 zna ajno razlikuje od faktora snage 0,9
iz teorijskog izra una. Uzrok toga je što smo u teorijskom djelu pretpostavili da je Id =
konst., što u simulaciji (i u stvarnosti) nije slu aj, a ima utjecaja i to što u simulaciji nije
korišten transformator (kao u teorijskom izra unu) pa struja izvora (zbog poluvalnog
ispravlja a) sadrži istosmjernu komponentu.
14
2.2. Jednofazni diodni ispravlja u spoju sa srednjom to kom
Na slici 2.2.1. prikazana je shema jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom

to kom. Na shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se
ispravlja spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom, tj.
serijskim spojem otpora i induktiviteta.
Slika 2.2.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Gornji ispravlja ki spoj prenosi pozitivni dio sinusoide napona na trošilo preko gornjeg
(prema shemi) sekundara (sek1) za trajanje pozitivne poluperiode, dok vodi D1. Negativni
dio sinusoide napona prenosi se preko donjeg sekundara (sek2), za trajanje negativne
poluperiode, dok vodi D2.
Analizirani spoj ima dvije sinusne kalote (pulsa) unutar periode izlaznog napona te slijedi
da je pulsnost jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom:
p =2
Faktor snage:
Pd U d , sr I d
S mr U mr , ef I mr , ef
napona:
15
ud(t)
Us
t

T
1 1 2 Us
U d , sr u d ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... 0,6366 U s
T 0 0
Na slici 2.2.3. prikazani su valni oblici struja dioda D1 i D2 te struje primara ispravlja kog
transformatora.
iD1(t)=isek1(t) iD2(t)=isek2(t)
Id t
Id t
imr(t)= iprim(t)
Id Id t
Slika 2.2.3. Valni oblici struja dioda D1 i D2 te struje primara ispravlja kog transformatora
Efektivna vrijednost struje primara je:
Id Id 2
I sek , ef 2 2 0,707 I d
I mr ,ef I prim ,ef Id
Faktor snage jednofaznog diodnog ispravlja a sa srednjom to kom je:
16
2 Us
U d , sr I d Id
Pd 2 2
... 0,9
S mr U mr ,ef I mr ,ef Us
Id
2
Za prethodno prikazane valne oblike varijabli spoja slijedi izra un normirane tipne snage
transformatora:
1
St 2 U prim,ef I prim ,ef U sek 1,ef I sek1,ef U sek 2,ef I sek 2,ef
S tn
Pd U d , sr I d
Us Us Id
Id 2
2 2 2 ... 1,34;
2 Us
2 Id
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a sa srednjom to kom prikazan je na

slici 2.2.4.
Slika 2.2.4. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a sa srednjom to kom

simulacije.
17
Tablica 2.2.1. Parametri modela i tranzijente simulacije

E1, E2 sinusni naponski izvor RMS = 230 V, f = 50 Hz
L1 L= 100 mH
R1 R= 10
2.2.7.
18
Slika 2.2.6. Valni oblici napona i struje izvora E1
19
Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms -100 ms:
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k

14.00 e1.i = f(f, F...
13.33
10.00 10.00
6.67 6.67
3.33 3.33
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k
Slika 2.2.8. FFT analiza struje izvora E1
E1

50,02501 100
100,05 8,068742
150,075 32,49197
250,1251 19,56284
350,1751 13,97283
450,2251 10,83893
550,2751 8,8771
650,3252 7,499705
750,3752 6,486907
850,4252 5,720178
950,4752 5,122147
20
Slika 2.2.9. 'Power' analiza upotrebom napona i struje izvora E1
= 0,638
THD = 47,55%
2.3. Jednofazni diodni ispravlja u mosnom spoju
Na slici 2.3.1. prikazana je shema jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju. Na

shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se ispravlja spaja na
napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom, tj. serijskim spojem otpora i
induktiviteta.
Slika 2.3.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju
Analizirani spoj ima dvije sinusne kalote (pulsa) unutar periode izlaznog napona te slijedi
da je pulsnost jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom:
p =2
21
Faktor snage:
Pd U d , sr I d
S mr U mr ,ef I mr ,ef
napona:
ud(t)
Us
t

T
1 1 2 Us
U d , sr u d ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... 0,6366 U s
T 0 0
Na slici 2.3.3. prikazani su valni oblici struja dioda D1 i D2 te struje primara ispravlja kog
transformatora.
iD1(t)= iD4(t)
iD2(t)= iD3(t)
Id t Id t
imr(t)= iprim(t) = isek(t)
Id Id t
22
Efektivna vrijednost struje primara je:
I sek ,ef I prim , ef I mr , ef Id
Faktor snage jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju je:
2 Us
U d , sr I d Id
Pd 2 2
... 0,9
S mr U mr ,ef I mr ,ef Us
Id
2
transformatora:
Us Us
1 Id Id
St 2 U prim,ef I prim ,ef U sek ,ef I sek ,ef 2 2
S tn ... 1,11 ;
Pd U d , sr I d 2 Us
2 Id
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju prikazan je na slici

2.3.4.
Slika 2.3.4. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju

23
simulacije.

D1, D2, D3, D4 stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100 mH
R1 R= 10
Valni oblici varijabli spoja dobiveni simulacijom prikazani su na slikama 2.3.5., 2.3.6.,
2.3.7. i 2.3.8.
24
25
Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms – 100 ms:
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k

27.00 e1.i = f(f, F...
25.00 25.00
20.00 20.00
15.00 15.00
10.00 10.00
5.00 5.00
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k
26

50,02501 100
150,075 32,49733
250,1251 19,55799
350,1751 13,97326
450,2251 10,85333
550,2751 8,880763
650,3252 7,504545
750,3752 6,493669
850,4252 5,723862
950,4752 5,121167
1050,525 4,625762
Primijetimo da su prisutni samo neparni višekratnici osnovnog harmonika.
= 0,902
THD = 46,85%
Primijetimo da je faktor snage u simulaciji kod ovog tipa pretvara a neznatno ve i

(0,902) od izra unate vrijednosti uz pretpostavku Id = konst., (0,9), što zna i da valovitost
struje trošila može poboljšati faktor snage. Kod punovalnog ispravlja a transformator
nema utjecaja na harmonijski sastav struje izvora.
27
2.4. Trofazni diodni ispravlja u spoju sa srednjom to kom
Na slici 2.4.1. prikazana je shema trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom

to kom. Na shemi je prikazan i trofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se ispravlja
spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom, tj. serijskim spojem
otpora i induktiviteta.
R
+
DR
S
+
DS
T
+
DT
Slika 2.4.1. Shema trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Na slici 2.4.2. prikazani su valni oblici ulaznog trofaznog sinusnog simetri nog napona.
Slika 2.4.2. Valni oblici ulaznog trofaznog napona
Na slici 2.4.3. prikazan je valni oblik izlaznog napona
28
Da bismo odredili srednju vrijednost napona ud, potrebno je odrediti trenutke RS i ST,
slika 2.4.4., u kojima je napon referentne faze S jednak naponu prethodne faze R,
odnosno sljede e faze T (odrediti granice perioda vo enja referentne diode). Pokazat e
se kasnije da su to trenutci po etka komutacija.
rs st
Slika 2.4.4. Trenutci po etka komutacije
Pretpostavimo da funkcija napona faze S glasi: uS ( t ) U s sin( t ) . U tom slu aju

funkcija napona prethodne faze R glasi:
2
u R ( t ) U s sin( t 3 ),
a funkcija napona sljede e faze T:
2
uT ( t ) U s sin( t 3 ).
Da bismo odredili trenutak u kojem naponi faza R i S imaju jednaku vrijednost, riješimo
jednadžbu:
uS ( t ) u R ( t ) , pri emu tražimo rješenje iz intervala 0,
29
ud(t)
R S T R
US
t
0
/6 /6
Slika 2.4.5. Grafi ki prikaz razloga iz kojeg rješenja moraju pripadati intervalu 0, ;
2
U s sin( t ) U s sin( t 3
)
2
sin( t ) sin( t 3
)
Prema adicijskim formulama:
2 3
sin( t 3 ) sin( t ) cos( 23 ) cos( t ) sin( 23 ) 1
2 sin( t ) 2 cos( t )
1 3
sin( t ) 2 sin( t ) 2 cos( t )
1 3
1 3
sin( t ) 1 2 2 cos( t ) t arctg
3
0,
3 3 3 6
2 sin( t ) 2 cos( t )
3 sin( t ) 3 cos( t ) ;
RS
6
sin( t ) 3
cos( t ) 3
3
tg ( t )
3
odredimo trenutak u kojem naponi faza S i T imaju jednaku vrijednost:
u R ( t ) uT ( t ) ,
pri emu tražimo rješenje iz intervala 0,
2
U s sin( t ) U s sin( t 3 )
2
sin( t ) sin( t 3 )
Prema adicijskim formulama:
2 3
sin( t 3 ) sin( t ) cos( 23 ) cos( t ) sin( 23 ) 1
2 sin( t ) 2 cos( t )
30
1 3
1 3
3 3
2 sin( t ) 2 cos( t )
3 sin( t ) 3 cos( t )
sin( t ) 3
cos( t ) 3
3
tg ( t )
3
3
t arctg 0, ;
3 6
dobiveno rješenje ne pripada zadanom intervalu 0, . Potrebno je prona i rješenje koje

pripada tom intervalu. S obzirom da je tg( t) periodi na funkcija, vrijedi:
tg ( t k ) tg ( t ), gdje je k (k je cijeli broj);
5
tg tg tg
6 6 6
5
ST 0,
6
5
Proizlazi da dioda vodi u intervalu , .
6 6
Slijedi izra un srednje vrijednosti izlaznog napona:

5
T 6
1 1 3 3
U d , sr u d ( t )d ( t ) 5
U s sin( t )d ( t ) ... Us 0,827 U s
T 0 6 6 2
6
31
Na slici 2.4.6. prikazani su valni oblici struja primara i sekundara ispravlja kog
transformatora.
iD, R(t)= isekR(t) iprimR(t)= imr, R(t)

Id 2/3 Id
t t
5
6 6 5 1/3 Id
6 6
Slika 2.4.6. Valni oblici struja primara i sekundara ispravlja kog transformatora
Efektivna vrijednost struje sekundara transformatora je:
5
T 6
1 2 1 2 Id
I sekR ,ef isekR ( t ) d ( t ) I d d ( t) 0,577 I d
T 0
2 3
6
Funkcija struje primara (mreže) nije integrabilna na cijelom intervalu perioda 0 , 2 jer
sadrži skokovite promijene, stoga ju je potrebno podijeliti na intervale na kojima je
integrabilna (neprekinuta), kako prikazuje slika 2.4.7. :
iprimR <0, /6> (t)= imr, R <0, /6> (t)
6
t
1/3 Id
iprimR < /6, 5 /6> (t)= imr, R < /6, 5 /6> (t)
2/3 Id
t
5
6 6
iprimR < 5 /6, 2 > (t)= imr, R <5 /6, 2 > (t)
5
6 t
1/3 Id
Slika 2.4.7. Podjela struje primara na intervale
32
i primR t i primR 0, / 6 t i primR / 6 ,5 / 6 t i primR 5 / 6,2 t
T
1 2
I primR,ef i primR ( t )d ( t )
T 0
2 2 2
I primR,ef I primR ,ef 0, / 6 I primR , ef / 6 ,5 / 6 I primR ,ef 5 / 6,2
T T T
1 2 1 2 1 2
I primR,ef i primR 0, / 6 ( t )d ( t ) i primR / 6, 5 / 6 ( t )d ( t ) i primR 5 / 6,2 ( t )d ( t )
T 0 T 0 T 0
T T T
1 2 2 2
I primR,ef i primR 0, / 6 ( t )d ( t ) i primR / 6 ,5 / 6 ( t )d ( t ) i primR 5 / 6,2 ( t )d ( t )
T 0 0 0
/6 5 /6 2
1 1 2 2 2 1 2
I primR,ef 3 I d d ( t) 3 I d d ( t) 3 I d d ( t)
2 0 /6 5 /6
2
I primR,ef Id 0,471 I d
3
2
Struje primara i sekundara S i T faze imaju identi ne valne oblike, ali pomaknute za 3
2
odnosno 3
prema R fazi. Srednje i efektivne vrijednosti su im identi ne.
Analizirani spoj ima tri sinusne kalote (pulsa) unutar periode izlaznog napona te slijedi da
je pulsnost trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom:
p=3
Faktor snage:
3 3
U d , sr I d Us Id
Pd 2 3 3
... 0,827
S mr 3 U mr ,ef I mr ,ef U 2 2
3 s Id
2 3
33
transformatora:
1
St 2 3 U prim, ef I prim ,ef 3 U sek ,ef I sek ,ef
S tn
Pd U d , sr I d
3 U prim ,ef I prim,ef U sek ,ef I sek ,ef

2 U d , sr I d
Us 2 Us Id
3 Id
2 3 2 3
... 1,345
3 3
2 Us Id
2
Simulacijski pokus:
Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom prikazan je

na slici 2.4.8.
Slika 2.4.8. Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
34
simulacije.

E1, E2, E3 sinusni naponski izvor RMS = 230 V, f = 50 Hz
D1, D2, D3 stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100 mH
R1 R= 10
2.4.11.
35
36
0 1.250k 2.500k 3.750k 5.003k
15.00 e1.i = f(f, F...
13.33 13.33
10.00 10.00
6.67 6.67
3.33 3.33
0 0
0 1.250k 2.500k 3.750k 5.003k
E1

50,02501 100
100,05 50,06374
150,075 1,58224
200,1 24,87087
250,1251 19,87481
350,1751 14,24736
400,2001 12,41534
500,2501 9,984992
550,2751 9,021601
650,3252 7,68817
700,3502 7,080883
37
= 0,675
THD = 67,83%
2.5. Trofazni diodni ispravlja u mosnom spoju

Na slici 2.5.1. prikazana je shema trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju. Na
shemi je prikazan i trofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se ispravlja spaja na
napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom, tj. serijskim spojem otpora i
induktiviteta.
Slika 2.5.1. Shema trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju
S obzirom da diodni ispravlja u mosnom spoju možemo zamisliti kao serijski spoj dva
ispravlja a sa srednjom to kom, ali sa suprotno orijentiranim diodama, valni oblik napona
ispravlja a u mosnom spoju možemo prikazati kao sumu napona dva ispravlja a sa
srednjom to kom, slike 2.5.2. i 2.5.3.
38
Slika 2.5.2. Spoj dva trofazna spoja sa srednjom to kom
ud(t)
Us
/6 5 /6 t
/2
Us
Slika 2.5.3. Valni oblici izlaznih napona dvaju trofaznih spojeva sa srednjom to kom
u d ( t ) U s sin( t ) U s sin( t 2 6
)
U s sin( t ) sin( t 2 6
)
U s sin( t ) sin( t 3
)
Slijedi izra un srednje vrijednosti izlaznog napona:
39
T
1
U d ,sr u d ( t )d ( t )
T 0
/2
1
U s sin( t ) sin( t 3
) d ( t)
2 6 /6
/2 /2
3
Us sin( t )d ( t ) sin( t 3 )d ( t )
/6 /6
3 3
... Us 1,654 U s
Na slici 2.5.4. prikazan je valni oblik struja primara i sekundara ispravlja kog
transformatora. Struje primara i sekundara S i T faze imaju identi ne valne oblike, ali
pomaknute za 23 odnosno 23 prema R fazi. Srednje i efektivne vrijednosti su im
identi ne.
isekR(t)=iprimR(t)
7 11
Id 6 6
t
5 Id
6 6
Slika 2.5.4. Valni oblik struja primara i sekundara transformatora
Slijedi izra un efektivne vrijednosti struja primara i sekundara ispravlja kog

transformatora:
T
1 2
I sekR,ef I primR ,ef i primR ( t ) d ( t )
T 0
5 /6 5 /6
1 1 2
I d2 d ( t ) Id d ( t) ... Id 0,816 I d
/6 /6 3
Analizirani spoj ima šest sinusnih kalota (pulsa) unutar periode izlaznog napona te slijedi
da je pulsnost trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju:
p=6
40
Faktor snage:
Slijedi izra un faktora snage trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju:
3 3
U d , sr I d Us Id
Pd 3
... 0,955
S mr 3 U mr ,ef I mr ,ef Us 2
3 Id
2 3
transformatora:
1
St 2 3 U prim ,ef I prim ,ef 3 U sek ,ef I sek ,ef
S tn
Pd U d , sr I d
3 U prim ,ef I prim ,ef U sek ,ef I sek ,ef

2 U d ,sr I d
Us 2 Us 2 Us 2 Us 2
3 Id Id 3 2 Id 3 Id
2 3 2 3 2 3 2 3
3 3 3 3 3 3
2 Us Id 2 Us Id Us Id
... 1,047;
3
41
Simulacijski pokus:
Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju prikazan je na slici

2.5.5.
Slika 2.5.5. Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju

simulacije.

D1p, D2p, D3p, stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
D1n, D2n, D3n Equivalent Line dinami ki otpor = 1 m ,
L1 L= 100 mH
R1 R= 10
Valni oblici varijabli spoja dobiveni simulacijom prikazani su na slikama 2.5.6. – 2.5.11.
42
Slika 2.5.7. Uve ani detalj struje trošila u usporedbi sa naponom trošila naglašava
valovitost struje
43
Slika 2.5.9. Uve ani detalj struje izvora E1 naglašava valovitost struje
44
Slika 2.5.10. Valni oblici napona i struje diode D1p
Slika 2.5.11. Valni oblici napona i struje diode D1n
45
0 1.000k 2.000k 3.000k 4.000k 4.852k

60.00 e1.i = f(f, F...
50.00 50.00
37.50 37.50
25.00 25.00
12.50 12.50
0 0
0 1.000k 2.000k 3.000k 4.000k 4.852k
E1

50,02501 100
250,1251 19,96823
350,1751 14,30057
550,2751 9,053925
650,3252 7,715556
850,4252 5,846443
950,4752 5,288637
1150,575 4,313299
1250,625 4,02513
1450,725 3,414184
1550,775 3,249994
Primijetimo da su prisutni samo (neki) neparni višekratnici osnovnog harmonika.
46
= 0,954
THD = 30,967%
2.6. Usporedba karakteristika i revizija

U tablici 2.6.1. prikazane su vrijednosti parametara po kojima su analizirani diodni
ispravlja ki spojevi.
Parametri ozna eni crno proizlaze iz teorijskog razmatranja, dok parametri ozna eni sivo
proizlaze iz simulacijskih pokusa.
Tablica 2.6.1. Vrijednosti parametara usporedbe ispravlja kih spojeva
Diodni ispravlja ki spoj p t s Stn THD

Jednofazni diodni ispravlja s 1 0,9 0,613 1,34 53,56%
porednom diodom
Jednofazni diodni ispravlja u spoju 2 0,9 0,638 1,34 47,55%
sa srednjom to kom
Jednofazni diodni ispravlja u 2 0,9 0,902 1,11 46,85%
mosnom spoju
Trofazni diodni ispravlja u spoju sa 3 0,827 0,675 1,345 67,83%
srednjom to kom
Trofazni diodni ispravlja u mosnom 6 0,955 0,954 1,047 30,967%
spoju
47
Proizlazi da je optimalno rješenje trofazni diodni ispravlja u mosnom spoju, jer mu je
faktor snage najve i a normirana tipna snaga najmanja. Na mjestima gdje nije dostupan
trofazni napon optimalno rješenje je jednofazni diodni ispravlja u mosnom spoju, zbog
najmanje normirane tipne snage jednofaznog transformatora.
S obzirom da je silicij vrlo rasprostranjen element (zastupljen 27,7% u zemljinoj kori [2.]) i
jeftiniji od bakra (68 ppm [2.]) i željeza (6,22% [2.]), isplativije je napraviti ispravlja s više
dioda (mosni spojevi), kako bi tipna snaga potrebnog transformatora bila manja (koli ina
bakra izravno ovisi o nazivnim naponima i strujama namota, dok koli ina željeza ovisi o
potrebnom magnetskom toku).
Primijetimo da se kod poluvalnih ispravlja a faktor snage iz simulacijskih pokusa s znatno

razlikuje od teorijskog faktora snage t, dok je kod punovalnih ispravlja a faktor snage iz
simulacijskih pokusa vrlo blizu teorijskom.
48
3. Utjecaj tiristorskih ispravlja kih spojeva na napojnu
mrežu
3.1. Poluvalni jednofazni tiristorski ispravlja s porednom

diodom
Na slici 3.1.1. prikazana je shema poluvalnog jednofaznog tiristorskog ispravlja a s
porednom diodom. Na shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko
kojeg se ispravlja spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom,
tj. serijskim spojem otpora i induktiviteta.
Slika 3.1.1. Shema poluvalnog jednofaznog tiristorskog ispravlja a s porednom diodom
T
1 1 Us
U d , sr u d ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... 1 cos
T 0 2 2
49
Slika 3.1.3. Valni oblici struja diode i tiristora (sekundara)
T
1 2 1
I sek ,ef isek ( t ) d ( t ) I d2 d ( t ) ... I d
T 0
2 2
Kao period po kojem e se integrirati, odabrat e se interval < , 2 >, kako ne bismo
funkciju dijelili na tri integrabilna intervala, ve na dva.
50
Problem: kako odrediti koeficijente kp i kn ?
Poznato je:
I prim , sr 0 1.
k p Id kn I d Id kp kn 1 2.
Riješimo navedeni sustav jednadžbi:
Sude i prema (1.):
I prim , sr 0
T
1
i prim ( t )d ( t ) 0
T0
2
1 1
k p Id d ( t) kn I d d ( t ) 0
2 2
2
k p d ( t) kn d ( t ) 0
kp kn 2 0
kp kn 0
Dobiveni izraz, zajedno s izrazom (2.), ini sustav jednadžbi:
kp kn
0
1 1 1
s rješenjem:
kp
2
kn
2
51
I prim ,ef I 2prim , , , ef
2
I prim , ,2 , ef
T 2 2
2 1 2 1 2 I d2
I prim , , , ef i( t ) d ( t ) I d d ( t) 2
d ( t)
T 0
2 2 2 4
2 2
I d
2
2 4
I d2 2
8 3
2 2
2 1 2
I prim , ,2 , ef I d d ( t)
2 2
2
I d2
2
2 4
I d2 2
8 3
I d2 2 I d2 2
I prim,ef
8 3 8 3
I d2 2 I d2 2
8 3 8 3
I d2
8 3
I d2
8 3
I d2
2
8 3
I d2
4 2
Id 2 2
Id 2 2
I mr , ef I prim,ef
2
52
Faktor snage:
Pd U d , sr I d 1 cos 2
...
S mr U mr , ef I mr ,ef 2 2
Vidimo da je faktor snage funkcija ovisna o kutu upravljanja :
1 cos 2
2 2
Slika 3.1.5. Funkcija faktora snage u ovisnosti o kutu upravljanja
Primijetimo da je pri kutu upravljanja = 0 faktor snage = 0,9 identi an faktoru snage
jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom, što je i realno za o ekivati s
obzirom da dioda uvijek po inje voditi pri kutu = 0 (nema mogu nost odgode po etka
vo enja).
53
1
St 2 U prim ,ef I prim ,ef U sek ,ef I sek ,ef
S tn
Pd U d , sr I d
U s Id 2 2 Us
Id
2 2 2 2
Us
2 1 cos Id
2
...
2 2
2
2 2 1 cos
Tipna snaga ispravlja kog transformatora Stn tako er je funkcija ovisna o kutu upravljanja
:
2 2
2
Stn ( )
2 2 1 cos
Slika 3.1.6. Funkcija tipne snage transformatora u ovisnosti o kutu upravljanja
Primijetimo da je pri kutu upravljanja = 0° tipna snaga transformatora Stn = 1,34 identi na
tipnoj snazi jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom.
54
Simulacijski pokus:
Simulacijski model poluvalnog jednofaznog tiristorskog ispravlja a s porednom diodom

prikazan je na slici 3.1.6.
Slika 3.1.7. Simulacijski model poluvalnog jednofaznog tiristorskog ispravlja a s

porednom diodom

simulacije.

D1 stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
TH1 stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
otpor u zapiranju / blokiranju = 100 k
L1 L= 100mH
R1 R= 10
55
Valni oblici varijabli spoja dobiveni simulacijom za kut upravljanja = 45° prikazani su na
slikama 3.1.8., 3.1.9. i 3.1.10.
56
Slika 3.1.10. Valni oblici napona i struje tiristora TH1
Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms – 100 ms (za kut upravljanja = 45°):
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.000k 3.500k 3.802k

7.000 e1.i = f(f, F...
6.667
5.000 5.000
3.333 3.333
1.667 1.667
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.000k 3.500k 3.802k
57

50,02501 100
100,05 50,98107
150,075 16,82938
200,1 20,68967
250,1251 12,20256
300,1501 10,28176
350,1751 11,54134
400,2001 5,878315
450,2251 8,369709
500,2501 6,920022
550,2751 4,597417
= 0,557
THD = 65,16%
58
3.2. Jednofazni tiristorski ispravlja u spoju sa srednjom
to kom
Na slici 3.2.1. prikazana je shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa

srednjom to kom. Na shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko kojeg
se ispravlja spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim trošilom, tj.
Slika 3.2.1. Shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
T
1 1 2 Us
U d , sr ud ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... cos 0,6366 U s cos
T 0
59
isek1 (t)
Id t
isek2 (t)
Id t
iprim(t)
Id t
Id
Slika 3.2.3. Valni oblik struja sekundara i primara
T
1 2 1 Id Id 2
I sek , ef isek ( t ) d ( t ) I d2 d ( t ) ... 0,707 I d
T 0
2 2 2
I prim ,ef Id I mr , ef Id
Faktor snage:
Pd U d , sr I d 2 2
... cos 0,9 cos
S mr U mr , ef I mr ,ef
60
Faktor snage je funkcija ovisna o kutu upravljanja , slika 3.2.4.
Primijetimo da je pri kutu upravljanja = 0° faktor snage = 0,9 identi an faktoru snage
jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom.
1
St 2 U prim ,ef I prim,ef U sek 1,ef I sek1,ef U sek 2,ef I sek 2,ef 2 2 1,34
S tn ...
Pd U d , sr I d 8 cos cos
Tipna snaga ispravlja kog transformatora Stn je funkcija ovisna o kutu upravljanja , slika
3.2.5.
61
tipnoj snazi jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom.
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom

62
Slika 3.2.6. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom
to kom

simulacije.

E1, E2 sinusni naponski izvor RMS = 230 V, f = 50 Hz
TH1, TH2 stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,

L1 L= 100mH
R1 R= 10
63
slikama 3.2.7., 3.2.8. i 3.2.9.
64
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k

11.00 e1.i = f(f, F...
10.00 10.00
7.50 7.50
5.00 5.00
2.50 2.50
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k
65
E1

50,02501 100
100,05 16,84149
150,075 20,87696
200,1 3,159667
250,1251 12,54851
300,1501 1,306838
350,1751 9,014991
450,2251 7,013263
550,2751 5,776497
650,3252 4,920855
750,3752 4,268167
= 0,4598
THD = 34,396%
66
3.3. Jednofazni tiristorski ispravlja u poluupravljivom mosnom
spoju
Na slici 3.3.1. prikazana je shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom

mosnom spoju. Na shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se
Slika 3.3.1. Shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom

spoju
ud (t)
Us
T
1 1 Us
U d , sr u d ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... cos 1
T0
67
T
1 2 1
I sek , ef isek ( t ) d ( t ) I d2d ( t ) ... I d 1
T 0
I prim, ef Id 1 I mr , ef Id 1
Faktor snage:
Pd U d , sr I d cos 1 2
...
S mr U mr , ef I mr , ef 1
68
jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
Primijetimo tako er da funkcija faktora snage ) ne postiže maksimum pri = 0°, kao u
analizama prethodno razmatranih topologija tiristorskih ispravlja a, ve lagano raste do
maksimuma, a zatim pada. Ovo neobi no svojstvo može se objasniti injenicom da kod
poluupravljivog mosnog spoja komutacija struje me u tiristorima ne nastupa istodobno s
komutacijom struje me u diodama, te odre eni vremenski interval struja (pretpostavljeno
konstantna, zanemarive valovitosti, dok je napon izvora blizu nule) te e kroz granu Dx - Tx
(ne kroz mrežu odnosno transformator) i tako smanjuje efektivnu vrijednost i prividnu
snagu.
Prona imo pri kojem kutu funkcija postiže maksimum, te faktor snage u toj to ci: da
bismo odredili ekstrem funkcije ), potrebno je prona i nulto ku njene derivacije '( ).
cos 1 2
1
konstante izlu imo naprijed:
2 cos 1
1
...
cos 1
sin 1
2 2 1
'
1
' 0
s obzirom da tražimo nulto ku u intervalu <0, >, a nazivnik u tom intervalu ne postiže
vrijednost 0, dovoljno je brojnik izjedna iti s nulom, zanemarivši nazivnik i konstante:
cos 1
sin 1 0 \ 1
2 1
69
s obzirom da znamo da je 1 0 , slobodni smo množiti tim izrazom da ga se riješimo
u nazivniku:
cos 1
sin 1 0 \ 2
2
2 sin 1 cos 1 0
2 sin 1 cos 1 0
2 sin 2 sin cos 1 0
Navedeni tip jednadžbe može se riješiti iterativnim postupkom (Newtonovom metodom):
f n.iteracija
n 1.iteracija n.iteracija
f' n.iteracija
f 2 sin 2 sin cos 1

f' 2 cos sin 2 cos
nakon uvrštenja vrijednosti 10 kao po etne vrijednosti (iz grafa se može vidjeti da je
maksimum funkcije ) blizu te vrijednosti), rješenje kroz nekoliko iteracija konvergira u
0,355094,
što odgoravara kutu = 8,8472 ili 20,3454°.
70
Vrijednost funkcije ) u to ki maksimuma iznosi:
8,8472 0,92614
Slika 3.3.5. Funkcija faktora snage s prikazanim vrijednostima u to ki maksimuma
1
St 2 U prim,ef I prim ,ef U sek ,ef I sek ,ef 1
S tn ...
Pd U d , sr I d 2 cos 1
Vrijednost funkcije Stn ) u to ki maksimuma iznosi:
Stn 8,8472
1,0797
3.3.6.
71
tipnoj snazi jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
72
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom spoju

Slika 3.3.7. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom

mosnom spoju

simulacije.

TH1, TH2 stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100mH
R1 R= 10
73
slikama 3.3.8. - 3.3.12.
74
75
Slika 3.3.12. Valni oblici struja diode D1 i tiristora TH1 u usporedbi s naponom izvora
Vidljivo je sa slike 3.3.12. da vo enje grane D1 - TH1 dok je napon izvora blizu nule
smanjuje potrebnu tipnu snagu transformatora.
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 2.851k

22.00 e1.i = f(f, F...
20.00 20.00
15.00 15.00
10.00 10.00
5.00 5.00
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 2.851k
76

50,02501 100
150,075 11,19876
250,1251 8,401157
350,1751 12,7429
450,2251 9,832358
550,2751 3,560937
650,3252 2,819445
750,3752 5,853127
850,4252 5,313567
950,4752 2,19123
1050,525 1,635497
Primjetimo da su prisutni samo neparni višekratnici osnovnog harmonika.
=0,868
THD=25,379%
77
Analiza u to ki maksimuma funkcije ) (pri = 20,3454°):
Valni oblici varijabli spoja dobiveni simulacijom za kut upravljanja = 20,3454° prikazani
su na slikama 3.3.15. i 3.3.16. :
78
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 2.901k

26.00 e1.i = f(f, ...
20.00 20.00
15.00 15.00
10.00 10.00
5.00 5.00
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 2.901k

50,02501 100
100,05 3,536718
150,075 27,25846
200,1 3,35987
250,1251 12,83417
300,1501 3,12811
350,1751 5,895886
400,2001 2,904898
450,2251 2,192038
500,2501 2,747247
550,2751 1,990264
79
= 0,9217
THD = 34,569%
3.4. Jednofazni tiristorski ispravlja u punoupravljivom

mosnom spoju
Na slici 3.4.1. prikazana je shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom

mosnom spoju. Na shemi je prikazan i jednofazni ispravlja ki transformator preko kojeg se
Slika 3.4.1. Shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju
80
T
1 1 2 Us
U d ,sr ud ( t )d ( t ) U s sin( t )d ( t ) ... cos 0,6366 U s cos
T 0
Slika 3.4.3. Valni oblik struja sekundara, primara i mreže
I sek ,ef I prim ,ef I mr ,ef Id
Faktor snage:
81
Pd U d , sr I d 2 2
... cos 0,9 cos
S mr U mr ,ef I mr ,ef
jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
1
St 2 U prim ,ef I prim ,ef U sek ,ef I sek ,ef 1,11
S tn ...
Pd U d ,sr I d 2 2 cos cos
3.4.5.
82
tipnoj snazi jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
83
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju

Slika 3.4.6. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom

mosnom spoju

simulacije.

TH1, TH2, TH3, TH4 stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100mH
R1 R= 10
84
slikama 3.4.7.- 3.4.10.
85
86
Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms - 100 ms (za kut upravljanja = 45°):
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 2.851k

21.00 e1.i = f(f, F...
20.00
15.00 15.00
10.00 10.00
5.00 5.00
0 0
0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 2.851k

50,02501 100
150,075 20,61063
250,1251 12,37825
350,1751 8,86027
450,2251 6,881419
550,2751 5,635753
650,3252 4,763532
750,3752 4,117067
850,4252 3,643414
950,4752 3,243486
1050,525 2,932575
87
= 0,65
THD = 29,89%
3.5. Trofazni tiristorski ispravlja u spoju sa srednjom to kom
Na slici 3.5.1. prikazana je shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa

srednjom to kom. Na shemi je prikazan i trofazni ispravlja ki transformator preko
kojeg se ispravlja spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je optere en induktivnim
trošilom, tj. serijskim spojem otpora i induktiviteta.
R
+
TR
S
+
TS
T
+
TT
Slika 3.5.1. Shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
88
5
T 6
1 1
U d , sr ud ( t )d ( t ) 5
U s sin( t )d ( t )
T 0 6 6 6
3 3 Us
... cos 0,817 U s cos
2
5
6 6
Slika 3.5.3. Valni oblik struja sekundara
5
T 6
1 2 1 Id
I sekR,ef isekR ( t ) d ( t ) I d2 d ( t ) ... 0,577 I d
T 0
2 3
6
Primijetimo da efektivna vrijednost struje sekundara (uz konstantnu struju trošila Id) ne
ovisi o kutu upravljanja .
89
2 6
5
6 6
Slika 3.5.4. Valni oblik struja primara
Odredimo koeficiente kp i kn:
poznato je:
I primR , sr 0 1.
k p Id kn I d Id kp kn 1 2.
Riješimo navedeni sustav jednadžbi:
sude i prema (1.):
I primR, sr 0
T
1
i primR ( t )d ( t ) 0
T0
odredimo I primR , sr u zavisnosti o koeficijentima kp i kn :
podijelimo funkciju i primR ( t ) na intervale na kojima je integrabilna:
i primR ( t ) i primR , 5 ( t ) i primR 5 , 2

( t)
6 6 6 6
I primR , 5 , sr
I primR 5 , 2 , sr
I primR ,sr 6 6 6 6
2
k p Id kn I d Id
kp kn
2 2
90
T
1
I primR , 5 , sr
i 5 ( t )d ( t )
6 6
T 0 primR 6
, 6
1 6
k pId
k p I d d ( t ) ...
2 3
6
T
1
I primR 5
, 2 ,sr
i 5 ( t )d ( t )
6 6 T 0 primR 6
, 2 6
2 6
1 2
kn I d d ( t ) ... kn I d
2 5 3
6
kp 2kn
I primR, sr Id 0 kp 2kn 0
6
Dobiveni izraz, zajedno s izrazom (2.), ini sustav jednadžbi:
kp kn
1 1 1
1 2 0
s rješenjem:
2
kp
3
1
kn
3
91
2
Id
3
1
Id
3 5
6 6
Slika 3.5.5. Valni oblik struja primara s izra unatim vrijednostima
Primijetimo da granice struje primara ne ovise o kutu upravljanja .
2 2
I primR ,ef I primR ,ef , 5 I primR ,ef 5
, 2
6 6 6 6
5
6
2 1 2 2 4 2
I primR ,ef , 5 3 I d d ( t ) ... Id
6 6 2 27
6
2 6
2 1 1 2 2 2
I primR ,ef 5
, 2 3 I d d ( t ) ... Id
6 6 2 5 27
6
2
I primR ,ef Id 0,471 I d
3
Primijetimo da efektivna vrijednost struje primara ne ovisi o kutu upravljanja .
Faktor snage:
Pd U d ,sr I d 3 3
... cos 0,827 cos
S mr 3 U mr ,ef I mr ,ef 2
92
trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
1 1 1
St 2 3 U prim,ef I prim ,ef 3 U sek ,ef I sek ,ef 3 2 3 1,345
S tn ...
Pd U d ,sr I d 3 cos cos
3.5.7.
93
Primijetimo da je pri kutu upravljanja = 0° tipna snaga transformatora Stn = 1,345

identi na tipnoj snazi trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom.
Simulacijski pokus:
Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom prikazan

je na slici 3.5.8.
94
Slika 3.5.8. Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom
to kom

simulacije.

TH1, TH2, TH3 stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100mH
R1 R= 10
slikama 3.5.9., 3.5.10. i 3.5.11.
95
96
Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms -100 ms (za kut upravljanja = 45°):
0 1.000k 2.000k 3.000k 4.000k 4.852k

15.00 e1.i = f(f, F...
13.33 13.33
10.00 10.00
6.67 6.67
3.33 3.33
0 0
0 1.000k 2.000k 3.000k 4.000k 4.852k
E1

50,02501 100
100,05 50,77075
150,075 1,965052
200,1 23,75761
250,1251 19,42665
350,1751 13,66189
400,2001 12,06494
500,2501 9,60121
550,2751 8,755941
650,3252 7,401742
700,3502 6,870266
97
= 0,654
THD = 67,31%
3.6. Trofazni tiristorski ispravlja u poluupravljivom mosnom

spoju
Na slici 3.6.1. prikazana je shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u

poluupravljivom mosnom spoju. Na shemi je prikazan i trofazni ispravlja ki
transformator preko kojeg se ispravlja spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je
optere en induktivnim trošilom, tj. serijskim spojem otpora i induktiviteta.
Slika 3.6.1. Shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom spoju
98
Promjenom kuta upravljanja (odgode po etka vo enja) možemo utjecati na trenutak
komutacije me u tiristorima, ali ne i na trenutak komutacije me u diodama (promjena kuta
upravljanja samo tiristorskog dijela). Valni oblik trošila prikazan je na slici 3.6.2.
3 3
S obzirom da je funkcija prikazana na slici dio sinusoide koja nema istu frekvenciju
kao u valnom obliku napona izvora, a sadrži i istosmjernu komponentu, za
odre ivanje srednje vrijednosti napona trošila najjednostavnije je krenuti od toga
da je srednja vrijednost izlaznog napona trofaznog ispravlja a u poluupravljivom
mosnom spoju jednaka je zbroju srednjih vrijednosti istosmjernih napona diodnog i
tiristorskog dijela. [1.]
3 3
U d , sr U s 1 cos
2
99
5
T 6
1 2 1
I sekR,ef I primR,ef I mr , R ,ef isekR ( t ) d ( t ) I d2 d ( t )
T 0 6
2
... I d 0,816 I d
3
Faktor snage:
Pd U d , sr I d 3
... 1 cos
S mr 3 U mr , ef I mr , ef 2
trofaznog diodnog ispravlja a u u mosnom spoju.
100
1
St 2 3 U prim,ef I prim ,ef 3 U sek ,ef I sek ,ef 2
S tn ...
Pd U d ,sr I d 3 1 cos
3.6.5.

identi na tipnoj snazi trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
101
Simulacijski pokus:
Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom spoju

Slika 3.6.6. Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom

mosnom spoju
102
simulacije.

T1p, T2p, T3p stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
D1n, D2n, D3n stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100mH
R1 R= 10
slikama 3.6.7 – 3.6.12.
103
Slika 3.6.8. Uve ani detalj struje trošila naglašava valovitost struje
104
Slika 3.6.11. Valni oblici napona i struje tiristora T1p

105
0 1.000k 2.000k 3.000k 4.000k 4.402k

60.00 e1.i = f(f, F...
50.00 50.00
37.50 37.50
25.00 25.00
12.50 12.50
0 0
0 1.000k 2.000k 3.000k 4.000k 4.402k
E1

50,02501 100
100,05 12,60447
200,1 11,88037
250,1251 16,43342
350,1751 9,191512
400,2001 10,55093
500,2501 9,498539
550,2751 1,810379
700,3502 7,044418
800,4002 5,730996
850,4252 3,062204
106
= 0,939
THD = 33,61%
3.7. Trofazni tiristorski ispravlja u punoupravljivom mosnom

spoju
Na slici 3.7.1. prikazana je shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u

punoupravljivom mosnom spoju. Na shemi je prikazan i trofazni ispravlja ki
transformator preko kojeg se ispravlja spaja na napojnu mrežu. Ispravlja je
optere en induktivnim trošilom, tj. serijskim spojem otpora i induktiviteta.
Slika 3.7.1. Shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju
107
ud (t)
3 US
t
/6 /2
/6+ /2+
T 2
1 1
U d , sr ud ( t )d ( t ) U s sin( t ) d ( t ) U s sin( t 3 )d ( t )
T 0 2 6
6
3 3
... U s cos 1,654 U s cos
7 11
6 6
5
6 6
5
T 6
1 2 1
I sekR,ef I primR,ef I mr , R ,ef isekR ( t ) d ( t ) I d2 d ( t )
T 0 6
2
... I d 0,816 I d
3
Faktor snage:
108
Pd U d , sr I d 3
... cos 0,955 cos
Smr 3 U mr ,ef I mr ,ef
trofaznog diodnog ispravlja a u u mosnom spoju.
1
St 2 3 U prim,ef I prim ,ef 3 U sek ,ef I sek ,ef 1,047
S tn ...
Pd U d , sr I d 3 cos cos
3.7.5.
109

identi na tipnoj snazi trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
110
Simulacijski pokus:
Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju

Slika 3.7.6. Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom

mosnom spoju
111
simulacije.

T1p, T2p, T3p, stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
T1n, T2n, T3n Equivalent Line dinami ki otpor = 1 m ,
L1 L= 100mH
R1 R= 10
slikama 3.7.7., 3.7.8., 3.7.9. i 3.7.10.
112
113
Slika 3.7.10. Valni oblici napona i struje tiristora T1p
0 1.250k 2.500k 3.750k 5.000k 6.253k

58.00 e1.i = f(f, F...
50.00 50.00
37.50 37.50
25.00 25.00
12.50 12.50
0 0
0 1.250k 2.500k 3.750k 5.000k 6.253k
114
E1

50,02501 100
250,1251 20,50658
350,1751 13,84726
550,2751 9,358067
650,3252 7,39831
850,4252 6,145726
950,4752 5,00574
1150,575 4,614403
1250,625 3,768088
1450,725 3,722811
1550,775 3,015484
Primijetimo da su prisutni samo (neki) neparni višekratnici osnovnog harmonika.
= 0,9247
THD = 30,9%
115
3.8. Usporedba karakteristika i revizija
U tablici 3.8.1. prikazane su vrijednosti parametara po kojima su analizirani tiristorski

ispravlja ki spojevi.
Parametri ozna eni crno proizlaze iz teorijskog razmatranja, parametri ozna eni sivo
proizlaze iz simulacijskih pokusa u ovom poglavlju, dok parametri ozna eni plavo
proizlaze iz simulacijskih pokusa u prethodnom poglavlju (diodni ispravlja ki spojevi,
poglavlje 2.6., str. 51) i služe kao referenca za usporedbu (vrijede i za tiristorske
ispravlja ke spojeve pri kutu upravljanja =0° ).
Tiristorski ispravlja ki spoj sd * st ( =45°) THDd * THDt ( =45°) max pri =0°
Poluvalni jednofazni 0,613 0,557 53,56% 65,16%
tiristorski ispravlja s
porednom diodom
Jednofazni tiristorski 0,638 0,4598 47,55% 34,396%
ispravlja u spoju sa
srednjom to kom
ispravlja u
poluupravljivom mosnom
max pri
spoju
=20,3454°
ispravlja u
punoupravljivom mosnom
spoju
Trofazni tiristorski 0,675 0,654 67,83% 67,31%
ispravlja u spoju sa
srednjom to kom
ispravlja u
poluupravljivom mosnom
spoju
ispravlja u
punoupravljivom mosnom
spoju
_______________________________________________________________
sd – faktor snage ekvivalentnog diodnog ispravlja a, uz iste parametre simulacije;
THDd – THD ekvivalentnog diodnog ispravlja a, uz iste parametre simulacije;
116
Proizlazi da su optimalno rješenje trofazni tiristorski ispravlja i u mosnom spoju, jer im je
faktor snage (pri =0°) najve i a THD faktor (pri =0°) najmanji. Iako je THD faktor pri
=45° kod poluupravljivog neznatno ve i nego kod punoupravljivog, poluupravljivi
ispravlja je jeftinije rješenje od punoupravljivog (tri tiristora s pobudnim stupnjevima
umjesto šest) i može se koristiti ukoliko mogu nost izmjenjiva kog na ina rada nije bitna.
Na mjestima gdje nije dostupan trofazni napon optimalno rješenje su jednofazni tiristorski
ispravlja i u mosnom spoju, zbog najve ih faktora snage i najmanjih THD faktora me u
jednofaznim tiristorskim ispravlja ima. Poluupravljivi ispravlja je jeftinije rješenje od
punoupravljivog (dva tiristora s pobudnim stupnjevima umjesto etiri), faktor snage mu je
ve i (pri =45° poluupravljivi 0,868 punoupravljivi 0,65), THD faktor manji (pri =45°
poluupravljivi 25,379% punoupravljivi 29,89%) i može se koristiti ukoliko mogu nost
izmjenjiva kog na ina rada nije bitna.
117
4. Utjecaj komutacijskog induktiviteta
Ugradnjom komutacijskog induktiviteta može se produžiti vrijeme komutacije struje me u
poluvodi kim ventilima, (komutacija i ina e ima kona no trajanje jer elementi mreže ve
posjeduju odre eni induktivitet).
Uz pretpostavku da je struja trošila konstantna, struja kroz poluvodi ke ventile koja
komutira mijenja se po sinusnoj funkciji, pošto je komutacijski napon sinusan i u
komutacijskom krugu (uz pretpostavku idealnih poluvodi kih ventila) postoji samo
induktivitet.
Komutacijski induktiviteti se koristi u sljede e svrhe:

-smanjenje sadržaja viših harmonika u struji mreže i smanjenje THD-a struje mreže;
-ograni enje brzine porasta struje (di/dt) kroz diodu/tiristor;
-ograni enje brzine porasta zapornog napona na diodama i zapornog/blokirnog napona
na tiristorima (du/dt);
4.1. Diodni ispravlja ki spojevi
Utjecaj komutacijskog induktiviteta na diodni ispravlja ki spoj analizira se na primjeru

trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju.
Simulacijski pokus:
Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju s komutacijskim
induktivitetima prikazan je na slici 4.1.1. :
Slika 4.1.1. Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju s

komutacijskim induktivitetima
118
simulacije.

D1p, D2p, D3p, stati ki model diode napon u vo enju = 0,8 V,
D1n, D2n, D3n Equivalent Line dinami ki otpor = 1 m ,
L1 L= 100 mH
R1 R= 10
Lc1, Lc2, Lc3 komutacijski Lc=10mH
induktiviteti
Valni oblici varijabli spoja dobiveni simulacijom prikazani su na slikama 4.1.2 - 4.1.6.
119
Slika 4.1.3. Uve ani detalj napona trošila naglašava napon za vrijeme komutacije

120
Slika 4.1.6. Komutacija struje me u diodama D1p i D1p
0 125.0 250.0 375.0 500.0 652.0

45.00 e1.i = f( f, FF...
40.00 40.00
30.00 30.00
20.00 20.00
10.00 10.00
0 0
0 125.0 250.0 375.0 500.0 652.0
Tablica 4.1.2. Pregled omjera amplituda viših harmonika struje izvora E1

50,02501 100
250,1251 9,294497
350,1751 3,444364
550,2751 1,681432
650,3252 1,044991
121
Iz grafa i tablice se može vidjeti da struja izvora sadrži samo etiri viša harmonika ( 5., 7.,
11., i 13. harmonik), što zna i da se komutacijskim induktivitetima može popraviti
harmonijski sastav struje mreže.
= 0,791
THD = 10,16%
Usporedba rezultata:
Tablica 4.1.3. Prikaz rezultata simulacije i analize za trofazni diodni ispravlja u mosnom
spoju bez i sa komutacijskim induktivitetima
faktor snage THD

prije ugradnje komutacijskih induktiviteta (str. 50) 0,954 30,967%
nakon ugradnje komutacijskih induktiviteta 0,791 10,16%
Vidimo da se faktor snage smanjio (pogoršao), ali faktor izobli enja struje THD znatno je
bolji (harmonijski sastav struje je manji).
Treba spomenuti da se ugradnjom komutacijskih induktiviteta smanjuje snaga trošila.

Ugradnjom komutacijskog induktiviteta od 10mH u svaku fazu, uz iste ostale parametre
simulacije, snaga trošila od 9,615 kW smanjila se na 5,732 kW.
122
4.2. Tiristorski ispravlja ki spojevi
Utjecaj komutacijskog induktiviteta na tiristorski ispravlja ki spoj analizira se na primjeru

jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju.
Simulacijski pokus:
Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju
s komutacijskim induktivitetom prikazan je na slici 4.2.1. :
Slika 4.2.1. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom

mosnom spoju s komutacijskim induktivitetom
123
simulacije.

TH1, TH2, TH3, TH4 stati ki model tiristora napon u vo enju = 0,8 V,
L1 L= 100mH
R1 R= 10
Lc komutacijski Lc=10mH
induktivitet
slikama 4.2.2, 4.2.3, 4.2.4 i 4.2.5.
124
Slika 4.2.5. Komutacija struje me u tiristorima TH1 i TH2 i upravlja ki impuls
125
0 200.0 400.0 600.0 800.0 950.5

18.00 e1.i = f( f, FFT...
16.67 16.67
13.33 13.33
10.00 10.00
6.67 6.67
3.33 3.33
0 0
0 200.0 400.0 600.0 800.0 950.5
Tablica 4.2.2. Pregled omjera amplituda viših harmonika struje izvora

50,02501 100
150,075 18,67947
250,1251 10,85417
350,1751 7,40263
450,2251 5,393476
550,2751 4,052979
650,3252 3,085703
750,3752 2,342502
850,4252 1,771525
950,4752 1,304308
Iz grafa i tablice se može vidjeti da smo upotrebom komutacijskog induktiviteta smanjili

harmonijski sastav struje mreže.
126
= 0,576
THD = 24,28%
Usporedba rezultata:
Tablica 4.2.3. Prikaz rezultata simulacije i analize za jednofazni tiristorski ispravlja u

punoupravljivom mosnom spoju bez i sa komutacijskim induktivitetom
faktor snage THD

prije ugradnje komutacijskih induktiviteta (str. 92) 0,65 29,89%
nakon ugradnje komutacijskih induktiviteta 0,576 24,28%
Treba spomenuti da se ugradnjom komutacijskog induktiviteta smanjuje snaga trošila.

Ugradnjom komutacijskog induktiviteta od 10mH u seriju s izvorom, uz iste ostale
parametre simulacije i pri istom kutu upravljanja od = 45° snaga trošila od 2,21 kW
smanjila se na 1,7 kW.
127
5. Metode smanjenja utjecaja ispravlja a na napojnu
mrežu
U suvremenom elektroenergetskom sustavu sve je više u inskih pretvara a spojeno na

napojnu mrežu i njihov utjecaj više nije mogu e zanemariti. Dolazi do harmonijskih
izobli enja struje, koja se zbog otpora i induktiviteta vodova i ostalih jedinica mreže
odražavaju i na valni oblik napona.
Kvaliteta elektri ne energije definirana je Op im uvjetima za opskrbu elektri nom

energijom [3.], a jedno od njenih obilježja je savršenost sinusnog valnog oblika napona i
udio viših harmonika napona u odre enim granicama.
Sude i prema Mrežnim pravilima [3.], najviši dozvoljeni faktor totalnog harmonijskog
izobli enja (THD) napona po naponskim razinama u hrvatskoj elektroenergetskoj mreži
iznosi:
-u prijenosnoj mreži:
-400kV: 1,5% ;
-220kV: 1,5% ;
-110kV: 3,0% ;
-u distribucijskoj mreži:
-30kV i 35kV: 1,5% ;
-10kV i 20kV: 2,0% ;
-0,4kV: 2,5% ;
U trendu je pove anje udjela distribuiranih i obnovljvih izvore elektri ne energije, tako da
do pove anja udjela u inskih pretvara a u mreži dolazi i na strani proizvodnje (npr.:
fotonaponski moduli, vjetroagregati,... spajaju se na mrežu preko odgovaraju ih
pretvara a).
Od posebnog je interesa u elektroenergetici tre i harmonik struje, koji je istofazan u sve tri
faze trofaznog sustava tako da se u neutralnom vodi u zbraja pove avaju i njegovo
termi ko optere enje. S obzirom da se za nul-vodi obi no ne ugra uje posebna
nadstrujna zaštita, dolazi do potrebe da se nul-vodi dimenzionira za trostruku vrijednost
nazivne struje (tri puta nazivna struja pojedine faze). [4.]
128
5.1. Pasivna korekcija faktora snage (filtri i prigušnice)
Jednofazni niskopropusni LC filtar drugog reda:
Dodavanjem jednofaznog niskopropusnog LC filtra drugog reda na AC strani jednofaznog

ispravlja a može se potisnuti odre eni viši harmonik struje iz struje koju pretvara uzima
iz mreže izborom odgovaraju ih vrijednosti La i Ca. Kod jednofaznih ispravlja a prvi viši
harmonik je tre i harmonik.
+ La AC
Ca
DC
Slika 5.1.1. Jednofazni niskopropusni LC filtar drugog reda
Navedeni tip filtra ima i odre ene nedostatke. Izborom odgovaraju ih vrijednosti La i Ca
nije mogu e napraviti filtar koji znatno prigušuje tre i harmonik a da ne prigušuje
istodobno i osnovni. Navedeni nedostatak može se riješiti LC filtrom tre eg reda. [5.]
Jednofazni LC filtar tre eg reda:
Slika 5.1.2. Jednofazni LC filtar tre eg reda
Jednofaznim LC filtrom tre eg reda može se potisnuti tre i harmonik kratkim spajanjem na
mjestu njegova nastanka, dakle pomo u serijske rezonancije izborom odgovaraju ih
vrijednosti L3 i C3, dok se prvi sljede i (peti harmonik kod jednofaznih ispravlja a) može
prigušiti izborom odgovaraju ih vrijednosti L5 i C5. Nadomjesna shema za v-ti harmonik
prikazana je na slici 5.1.3.
Slika 5.1.3. Nadomjesna shema za v-ti harmonik
Izvor v-tog harmonika predstavit e se strujnim izvorom v-te frekvencije na mjestu njegova
nastanka (dakle u ispravlja u), dok je za svaki v-ti harmonik (v 1) napon mreže
predstavljen kratkim spojem.
129
Rezonantna frekvencija serijskog L3C3 treba iznositi:
1
f3 3 f1 3 50 Hz 150 Hz L3C3 1,12579 10 6 ,
2 L3C 3
te vrijednosti L3 i C3 treba izabrati u skladu s time.
Pri odabiru filtra tre eg reda treba voditi ra una da se ostvaruju i uvjeti za paralelnu
rezonanciju, što zna i da se odre eni harmonik frekvencije jednake frekvenciji paralelne
rezonancije ne e prigušiti ve upravo suprotno, ispravlja e rezonirati s filtrom i može
do i do nekontroliranog porasta napona. Stoga treba vrijednosti L5 i C5 odabrati tako da
frekvencija pri kojoj nastupa paralelna rezonancija ne bude blizu frekvencije harmonika
sadržanog u struji koju ispravlja uzima iz mreže.
Na naveden na in, može se eliminirati više razli itih harmoni kih lanova kaskadnim
spajanjem filtara ili kombinacijama više serijskih LC spojeva, vode i ra una o izbjegavanju
paralelnih rezonancija.
Trofazni filtri:
U struji koju trofazni ispravlja u mosnom spoju uzima iz mreže nema tre eg harmonika,
prvi viši harmonik je peti harmonik, te se uglavnom samo on i prigušje trofaznim filtrom.
Tipi na shema trofaznog filtra prikazana je na slici 5.1.4.
R
+
AC
La
S +
T
La
+ DC
La
Ca Ca Ca
Eventualni dodatni
popre ni lan
Slika 5.1.4. Trofazni filtar
Pored navedenih La i Ca lanova, u slu aju potrebe za filtrom višeg reda, može se
popre no spojiti i jedan od trofaznih LC lanova prikazanih na slici 5.1.5, naravno, vode i
ra una o izbjegavanju paralelnih rezonancija.
130
Slika 5.1.5. Trofazni lanovi za prigušenje odre enog harmonika serijskom rezonancijom,
sude i prema [6.]
Kompenzacije jalove snage filtrom
Ukoliko se filtar prema osnovnom harmoniku struje ponaša kapacitivno, može se koristiti i
za korekciju faktora snage ispravlja a smanjenjem jalove snage (pored D, smanjuje i Q).
P
S
S2 P 2 Q12 D2
Utjecaj filtra
EMI filtri:
EMI filtri služe prvenstveno kako bi trošilo odgovaralo propisanim normama u vezi
kompatibilnosti i emisije smetnji, ali usput mogu služiti za smanjenje THD faktora struje.
Slika 5.1.6. Shema EMI filtra
5.2. Aktivna korekcija faktora snage
Harmoni ki sastav struje koju ispravlja uzima iz mreže može se smanjiti i na na in da se

na DC stranu ispravlja a (izme u ispravlja a i trošila) kaskadno spoju uzlazni DC/DC
pretvara (eng. „boost converter“) s varijabilnim naponskim omjerom sinkroniziranim s
naponom izlaza ispravlja a.
131
Slika 5.2.1. Korekcija faktora snage uzlaznim DC/DC pretvara em na DC strani
ispravlja a
Napon trošila se regulira na na in da dok je napon mreže minimalan (pri prolasku kroz
nulu) i samim time napon na izlazu ispravlja a minimalan ( 0 ukoliko na izlazu ispravlja a
postoji kondenzator ili prigušnica) naponski omjer je maksimalan. Zatim, dok napon mreže
(i napon ispravlja a) raste, naponski omjer se smanjuje kako bi napon na trošilu ostao
približno konstantan. Time se i struja drži u odre enim granicama smanjuju i njen
harmonijski sastav.
Slika 5.2.2. Shema uzlaznog pretvara a (s jednim stupnjem) [7.]
Slika 5.2.3. Valni oblici stanja sklopke, struje indukiviteta i struje diode (struje
aproksimirane linearne) u jednostupanjskom uzlaznom pretvara u [8.]
Naponski omjer se regulira faktorom vo enja D tranzistorske poluvodi ke sklopke

(MOSFET ili IGBT). Upravlja ki sklop koji regulira faktor vo enja sinkroniziran je s
naponom na izlazu ispravlja a, a kao ulazne parametre prima i napon i struju trošila kako
bi upravljao u zatvorenoj petlji.
Za uzlazni pretvara veza faktora vo enja i naponskog omjera je:
132
U iz 1
U ul 1 D
Grafi ki prikazana na slici 5.2.4.
Slika 5.2.4. Ovisnost naponskog omjera o faktoru vo enja
Slika 5.2.5. Princip korekcije napona i struje [9.]
133
Uzlazni pretvara može se izvesti i sa više paralelnih stupnjeva u svrhu smanjenja
valovitosti i pulsnosti napona trošila te harmonijskog sastava ulazne struje ispravlja a
(pove aja efikasnosti aktivne korekcije faktora snage). Sheme i valni oblici karakteristi nih
veli ina dvostupanjskog i trostupanjskog uzlaznog pretvara a prikazani su na slikama
5.2.6 - 5.2.9.
U dvostupanjskom pretvara u sklapanja sklopki su fazno pomaknuta za 180°

(protutaktno), u trostupanjskom 120°.
Slika 5.2.6. Shema dvostupanjskog uzlaznog pretvara a [7.]
Slika 5.2.7. Valni oblici stanja sklopki, struja indukiviteta i struja diode (struje
aproksimirane linearne) u dvostupanjskom uzlaznom pretvara u [8.]
134
Slika 5.2.8. Shema trostupanjskog uzlaznog pretvara a [7.]
135
Popis oznaka i kratica
p - pulsnost izlaznog napona;
- faktor snage;
St - tipna snaga ispravlja kog transformatora;
Stn - tipna snaga ispravlja kog transformatora (normirana);
Smr - prividna snaga na strani mreže;
Pd - djelatna snaga na strani trošila;
THD - faktor totalnog harmonijskog izobli enja;
Ud, sr - srednja vrijednost napona trošila;
Id - struja trošila (pretpostavljeno Id = konst. );
Umr, ef - efektivna vrijednost napona na strani mreže;
Usek, ef - efektivna vrijednost napona sekundara ispravlja kog transformatora;
Uprim, ef - efektivna vrijednost napona primara ispravlja kog transformatora;
Imr, ef - efektivna vrijednost struje na strani mreže;
Isek, ef - efektivna vrijednost struje sekundara ispravlja kog transformatora;
Iprim, ef - efektivna vrijednost struje primara ispravlja kog transformatora;
ud(t) - trenutna vrijednost napona trošila;
imr(t) - trenutna vrijednost struje na strani mreže;
isek(t) - trenutna vrijednost struje sekundara ispravlja kog transformatora;
iprim(t) - trenutna vrijednost struje primara ispravlja kog transformatora;
Us - vršna vrijednost napona mreže;
- kut upravljaja tiristora;
136
Popis tablica
Tablica 2.1.1. Parametri modela i tranzijentne simulacije
Tablica 2.2.2. Pregled omjera amplituda prvih 10 zna ajnijih viših harmonika struje izvora E1
Tablica 4.1.2. Pregled omjera amplituda viših harmonika struje izvora E1
Tablica 4.1.3. Prikaz rezultata simulacije i analize za trofazni diodni ispravlja u mosnom spoju
bez i sa komutacijskim induktivitetima
Tablica 4.2.2. Pregled omjera amplituda viših harmonika struje izvora
Tablica 4.2.3. Prikaz rezultata simulacije i analize za jednofazni tiristorski ispravlja u
punoupravljivom mosnom spoju bez i sa komutacijskim induktivitetom
137
Popis slika
Slika 1. Vrste elektroni ke energetske pretvorbe; funkcija ispravljanja
Slika 2.1.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom
Slika 2.1.2. Valni oblici varijabli spoja
Slika 2.1.5. Valni oblici struje primara i sekundara transformatora
Slika 2.1.6. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom
Slika 2.2.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Slika 2.2.4. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a sa srednjom to kom
Slika 2.3.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju
Slika 2.3.4. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju
Slika 2.4.1. Shema trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Slika 2.4.2. Valni oblici ulaznog trofaznog napona
Slika 2.4.4. Trenutci po etka komutacije
Slika 2.4.5. Grafi ki prikaz razloga iz kojeg rješenja moraju pripadati intervalu <0, >;
Slika 2.4.6. Valni oblici struja primara i sekundara ispravlja kog transformatora
Slika 2.4.7. Podjela struje primara na intervale
138
Slika 2.4.8. Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Slika 2.5.1. Shema trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju
Slika 2.5.2. Spoj dva trofazna spoja sa srednjom to kom
Slika 2.5.3. Valni oblici izlaznih napona dvaju trofaznih spojeva sa srednjom to kom
Slika 2.5.4. Valni oblik struja primara i sekundara transformatora
Slika 2.5.5. Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju
Slika 2.5.7. Uve ani detalj struje trošila u usporedbi sa naponom trošila naglašava valovitost
struje
Slika 3.1.1. Shema poluvalnog jednofaznog tiristorskog ispravlja a s porednom diodom
Slika 3.1.3. Valni oblici struja diode i tiristora (sekundara)
Slika 3.1.7. Simulacijski model poluvalnog jednofaznog tiristorskog ispravlja a s porednom
diodom
Slika 3.2.1. Shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Slika 3.2.6. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
139
Slika 3.3.1. Shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom spoju
Slika 3.3.5. Funkcija faktora snage s prikazanim vrijednostima u to ki maksimuma
Slika 3.3.7. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom
spoju
Slika 3.4.1. Shema jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju
Slika 3.4.3. Valni oblik struja sekundara, primara i mreže
Slika 3.4.6. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom
spoju
Slika 3.5.1. Shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Slika 3.5.3. Valni oblik struja sekundara
140
Slika 3.5.5. Valni oblik struja primara s izra unatim vrijednostima
Slika 3.5.8. Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom
Slika 3.6.1. Shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom spoju
Slika 3.6.6. Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u poluupravljivom mosnom
spoju
Slika 3.6.8. Uve ani detalj struje trošila naglašava valovitost struje
Slika 3.6.11. Valni oblici napona i struje tiristora T 1p
Slika 3.7.1. Shema trofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom spoju
Slika 3.7.6. Simulacijski model trofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom
spoju
Slika 3.7.10. Valni oblici napona i struje tiristora T 1p
Slika 4.1.1. Simulacijski model trofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju s komutacijskim
induktivitetima
141
Slika 4.1.3. Uve ani detalj napona trošila naglašava napon za vrijeme komutacije
Slika 4.1.6. Komutacija struje me u diodama D1p i D1p
Slika 4.2.1. Simulacijski model jednofaznog tiristorskog ispravlja a u punoupravljivom mosnom
spoju s komutacijskim induktivitetom
Slika 4.2.5. Komutacija struje me u tiristorima TH1 i TH2 i upravlja ki impuls
Slika 5.1.1. Jednofazni niskopropusni LC filtar drugog reda
Slika 5.1.2. Jednofazni LC filtar tre eg reda
Slika 5.1.3. Nadomjesna shema za v-ti harmonik
Slika 5.1.4. Trofazni filtar
Slika 5.1.5. Trofazni lanovi za prigušenje odre enog harmonika serijskom rezonancijom
Slika 5.1.6. Shema EMI filtra
Slika 5.2.1. Korekcija faktora snage uzlaznim DC/DC pretvara em na DC strani ispravlja a
Slika 5.2.2. Shema uzlaznog pretvara a (s jednim stupnjem)
Slika 5.2.3. Valni oblici stanja sklopke, struje indukiviteta i struje diode (struje aproksimirane
linearne) u jednostupanjskom uzlaznom pretvara u
Slika 5.2.4. Ovisnost naponskog omjera o faktoru vo enja
Slika 5.2.5. Princip korekcije napona i struje
Slika 5.2.6. Shema dvostupanjskog uzlaznog pretvara a
Slika 5.2.7. Valni oblici stanja sklopki, struja indukiviteta i struja diode (struje aproksimirane
linearne) u dvostupanjskom uzlaznom pretvara u
Slika 5.2.8. Shema trostupanjskog uzlaznog pretvara a
142
Zaklju ak
Zaklju ak
Cilj diplomskog rada bio je analizirati utjecaj osnovnih topologija ispravlja kih
spojeva na napojnu mrežu, i to prvenstveno preko harmoni kog sastava struje
koju uzimaju iz mreže, zatim tipne snaga transformatora potrebnog za napajanje
takvog ispravlja a jedini ne snage poznata kao normirana tipna snaga. U radu su
date teorijske osnove ispravlja kih spojeva kao i izra eni simulacijski modeli u
programskom paketu SIMPLORER. Rezultati simulacije su prikazani upotrebom
njegovog alata ViewTool i analizirani upotrebom alata DAY Post Processor ime je
izvršena brza Fourierova transformacija.
143
Literatura
Literatura
[1.] V. Šunde, Ž. Jakopovi , Z. Ben : Osnove u inske elektronike – simulacijsko modeliranje,
Graphis Zagreb;
[2.] Periodni sustav elemenata, IUPAC 1991;
[3.] MREŽNA PRAVILA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA;
[4.] S. Smaka: Kvaliteta elektri ne energije - Predavanje II, ETFS;
[5.] J. G. Kassakian, M. F. Schlect, G. C. Verghese: Osnove energetske elektronike, I. dio,

Topologije i funkcije pretvara a, [Principles of Power Electronics], preveo s engleskoga Z.
Ben , Zagreb, 2000;
[6.] I. Flegar: Elektroni ki energetski pretvara i, KIGEN, Zagreb 2010.
[7.] TI C28x™ Digital Power Supply Workshop, Workshop Guide and Lab Manual, Texas
Instruments, Revision 1.1, May 2008;
[8.] M. O’Loughlin: An Interleaving PFC Pre-Regulator for High-Power Converters, Topic 5,

Texas Instruments;
[9.] Ž. Despotovi : Korekcija Faktora Snage, visoka škola elektrotehnike i ra unarstva,

energetska elektronika, predavanje;
144
145
DODATAK B
ESiT - Diplomski rad br. 1712 – Tomislav Budor

Dodatak A: Omot za CD
ESiT - Diplomski rad br. 1712 – Tomislav Budor

Understanding Diode Reverse Recovery and Its Effect On Switching Losses

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Understanding Diode Reverse Recovery and Its Effect On Switching Losses

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEU ILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RA UNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 1712

ANALIZA UTJECAJA ISPRAVLJA KIH

Zagreb, srpanj 2018.

1. Pokazatelji kvalitete procesa pretvorbe 5

1.1 Pulsnost izlaznog napona 5

2.1 Poluvalni jednofazni diodni ispravlja s porednom diodom 9

3.1 Poluvalni jednofazni tiristorski ispravlja s porednom diodom 52

4.1 Diodni ispravlja ki spojevi 126

5.1 Pasivna korekcija faktora snage (filtri i prigušnice) 137

Slika 1. Vrste elektroni ke energetske pretvorbe; funkcija ispravljanja

Analiziraju se, analiti ki i simulacijski, diodni i tiristorski ispravlja ki spojevi prvenstveno

Kriteriji usporedbe naj eš e korištenih topologija ispravlja a i usmjeriva a su:

1.1. Pulsnost izlaznog napona

1.2. Faktor snage

Faktor snage ra una se po formuli:

Normirana tipna snaga transformatora ra una se po formuli:

1.4. Faktori harmonijskog izobli enja struje mreže

gdje je Nint ukupni broj interharmonika (ako je kona an);

gdje je Nsub ukupni broj subharmonika (ako je kona an);

gdje je N ukupni broj viših harmonika (ako je kona an);

Sve navedene mjere mogu se odnositi i na valni oblik napona.

2.1. Poluvalni jednofazni diodni ispravlja s porednom diodom

Na slici 2.1.1. prikazana je shema jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom.

Slika 2.1.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom

Slika 2.1.2. Valni oblici varijabli spoja

Faktor snage spoja je definiran sljede im izrazom:

Slika 2.1.3. Valni oblik izlaznog napona

Struja primara transformatora nema istosmjernu komponentu, slika 2.1.4., te slijedi:

Slika 2.1.4. Valni oblik struje primara

Tipna snaga ispravlja kog transformatora:

Tipna snaga ispravlja kog transformatora je definirana kao:

Slika 2.1.5. Valni oblici struje primara i sekundara transformatora

Slijedi izra un efektivnih vrijednosti struja primara i sekundara:

Normirana tipna snaga transformatora za jednofazni diodni ispravlja s porednom diodom

Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom prikazan je na

Slika 2.1.6. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a s porednom diodom

U tablici 2.1.1. prikazani su parametri simulacijskog modela i parametri tranzijentne

Slika 2.1.8. Valni oblici napona i struje izvora

Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms -100 ms u svrhu smanjenja utjecaja prijelazne

0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k

Slika 2.1.10. FFT analiza struje izvora

f [Hz] [%] od 1. harmonika

Slika 2.1.11. 'Power' analiza upotrebom napona i struje izvora

Na slici 2.2.1. prikazana je shema jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom

Slika 2.2.1. Shema jednofaznog diodnog ispravlja a u spoju sa srednjom to kom

Pulsnost izlaznog napona:

Slika 2.2.2. Valni oblik izlaznog napona

Efektivna vrijednost struje primara je:

Tipna snaga ispravlja kog transformatora:

Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a sa srednjom to kom prikazan je na

Slika 2.2.4. Simulacijski model jednofaznog diodnog ispravlja a sa srednjom to kom

U tablici 2.2.1. prikazani su parametri simulacijskog modela i parametri tranzijentne

Element Model Vrijednost

Slika 2.2.5. Valni oblici napona i struje trošila

Slika 2.2.7. Valni oblici napona i struje diode D1

Analiziraju se rezultati iz intervala 80 ms -100 ms:

0 0.500k 1.000k 1.500k 2.000k 2.500k 3.052k

Slika 2.2.8. FFT analiza struje izvora E1

f [Hz] [%] od 1. harmonika

2.3. Jednofazni diodni ispravlja u mosnom spoju

Na slici 2.3.1. prikazana je shema jednofaznog diodnog ispravlja a u mosnom spoju. Na