Professional Documents
Culture Documents
Kina Gradi Vojnu Bazu Na Dnu Okeana Nepoznatom Tehnologijom KOJU NE KOSEDUJU RUSIJA I AMERIKA
Kina Gradi Vojnu Bazu Na Dnu Okeana Nepoznatom Tehnologijom KOJU NE KOSEDUJU RUSIJA I AMERIKA
Predsednik Ksi Jinginp je ohrabrio naučnike i nženjere da urade nešto što dosad niko nije.
Ideja za podvodnu ispostavu omiljena je naučnicima, inženjerima i piscima naučne fantastike već
hiljadama godina, dok je grčka legenda o Atlantidi inspirisala brojne priče o gradovima na morskom
dnu.
Had zona koja bi mogla da bude baza u nadubljem delu okeana, na dubini od 6 do 11 hiljada metara.
Projekat košta 1,1 milijardu juana (160 miliona dolara). To je pola onoga što je utrošeno na FAST
radio teleskop, najveći na svetu, u jugozapadnoj Kini.
Baš kao i svemirska stanica, podvodni kompleks će imati platformu za ukrcavanje. Projektni inženjeri
će morati da osmisle koji će materijal koristiti i koji može da izdrži pritisak na tolikim dubinama.
Dok će baza zavisiti od kablova spojenih za brod ili platformu u pogledu struje i komunikacije, moćni
“mozak” i senzori omoguće joj da obavlja misije.
Južnokinesko more je verovatno najudaljeniji morski deo na svetu, sa sedam teritorija oko kojih se
bore neke države.
Morsko dno ima ekstremne uslove, visok pritisak, eroziju, potrese i nasilnu geologiju koja može da
šteti strukturama. Ovo znači da će cena ovog ambicioznog programa rasti.
Doktor Du Kvinghaj, istraživač centra, kaže da je budžet 1,1 milijatda juana, ali da će možda biti malo.
“Biće teško sagraditi ovo, teže nego svemirsku stanicu. Nijedna zemlja ovo nije dosad uradila”, rekao
je Du.
Baza će biti izazov i za robote. Oko 99% dna mora, koji prekriva oko 70% Zemlje, nije istraženo.
Profesor Jin Pin, sa Kineske akademije nauka, kaže da će ova baza biti zahtevna.
Mora se istražiti dno. Potencijalna lokacija je Manila prolaz. “To je jedino mesto u Južnokineskom
moru koje je duboko 5 hiljada metara”.
Manila prolaz je mesto gde se Euroazija susreće sa Pacifikom. Nadublje dno jeste 5,400 metara. To
predstavlja problem zbog učestale vulkanske aktivnosti.
Peking planira da sagradi i 20 plutajućih nuklearnih elektrana, a prva će biti gotova 2020.
Webtribune.rs