BRODSKI VIJCI

ELEMENTI VIJKA
Pod elementima vijka podrazumjevamo sve geometrijske elemente potrbne za izradu nacrta i projektiranje.
Objašnjenje slike:
Ako se dužina AB krajem B jednoliko kreće uzduž osovine MN I istodobno jednolikom kutnom brzinom okreće oko te osovine
napravit će vijčanu površinu F. Ako se isto tako ali u razmaku od 180°, kreće i okereće dužina CD i ona će napraviti isto tako
vijčanu površinu. Ako se sada isječe dio te površine u visini h dobit ćemo dvokrilni vijak. Kad bi se na opisani način ali u
razmaku od 120° kretale i okretale tri dužine istim postupkom bi dobili trokrilni vijak, u razmaku od 90° četverokrilni itd.
Dužina H tj put AB – A` B` zove se uspon ili korak vijka . Promjer kružnice D koju opisuju vrhovi krila vijka zove se
promjer vijka. Omjer H:D zove se omjer uspona. Ovisi o tipu, veličini i broju okreta vijka.
Strana krila koja tlači vodu zove se pritisna strana ili lice krila, a strana okrenuta prema brodu je potpritisna strana ili
naličje krila.

DJELOVANJE VIJKA
Pretpostavljalo se da brodski vijak djeluje kao običan vijak s narezom koji se uvrće u maticu ili vijak koji se uvrće u drvo ili sl.
Međutim kako se vijak ne okreće u krutom tijelu nego u vodi, a voda popušta i izbjegava pritisak vijka brzina broda neće biti
onolika kolika bi bila da se vijak okreće u krutom tijelu.već manja. Zbog razrjeđenog medija kao što je voda(more) odnosno
zbog slabe kohezije vode, za istu brzinu i broj okreta vijka uspon je manji pa se govori o pojmu skliz vijka.
Rečeno je da vijak ostvaruje poriv pomoću sila uzgona koje nastaju na njihovim krilima.(Slika).Veličina uzgona prikazana je
silom T . Ako se ta sila rastavi na dvije komponenete T1 I T2 onda će komponenta T1 biti sila potiska broda a T2 sila
zanošenja. Sila zanošenja ima okomiti smjer na smjer kretanja broda. Kako na suprotnom krilu djeluje sila zanošenja
suprotnog smjera to se ove dvije sile poništavaju. Zato se kod jednovijčanih brodova ugrađuju vijci s parnim brojem krila
(najčešće 4).
Pri vožnji naprijed vijak može biti lijevokreti ili desnokreti a za vožnju unatrag okreće se u suprotnom smjeru.
VRSTE VIJČANIH PROPULZORA
KORTOVA SAPNICA sastoji se od prstena hidrodinamičnog oblika koji je postavljen oko brodskog vijka . Ako se radi o
okretljivoj sapnici tada ona ima i funkciju kormila. Vijak u sapnici primjenjuje se na brodovima ograničena gaza i velikog
opterećenja, kao što su remorkeri ili ribarski brodovi.Razmak izmrđu krila vijka i sapnice mora biti minimalan (2-10mm) da bi
učinak bio veći.
VOITH SCHNEIDEROV PROPULZOR sastoji se od ploče sa lopaticama (4-6) koja se horizontalno okreće oko svoje osovine
a lopatice se mogu i posebno okretati oko vlastite osovine. Ako se okreće ploča zajedno sa lopaticama stvara se potisna sila a
ako se okreću samo lopatice daje se smjer potisnoj sili Prednost ovog propulzora je što on služi i kao kormilo a veličina i
smjer sile poriva mogu se mijenjati pomicanjem središta ekscentra lopatica u odnosu na centar ploče.Ugradnjom dva ovakva
propulzora brod se može kretati i bočno. (slika) Nedostaci su skupocjena izrada, veličin i težina, osjetljivost na oštećenja, a
ugrađuje se na brodove gdje se traži savršeno manevriranje (trajekti, remorkeri, suplieri)

KOAKSIJALNI KONTRAROTIRAJUĆI VIJAK podrazumjeva dva vijka smještena na osovini jedan iza drugoga ali sa
suprotnim smjerovima okretanja pa im se tako bočne sile poništavaju. Zbog komplicirane konstrukcije primjenjuju se još
jedino kod torpeda.
PRAMČANI PROPELER (BOW THRUSTHER) ugrađuje se u pramčani dio broda tako što mu je osovina postavljena
okomito na uzdužnicu broda a time i na smjer poriva glavnog vijka. Ugrađuje se radi bolje okretljivosti i poboljšanja
manevarskih sposobnosti broda. Ovisno o snazi pruža veliku pomoć pri manevru broda. Pokreće ga poseban elektromotor.
VIJAK S PREKRETNIM KRILIMA (PITCH PROPELER) poboljšava propulzivna svojstva broda. Za vrijeme plovidbe krila
se pomoću posebnog mehanizma mogu zakretati oko vertikalne osi pa za zaustavljanje broda ili vožnje krmom nije potrebno
prekretati pogonski stroj odnosno smjer vrtnje vijka.

1.krilo propelera
2.glavičina
3.osovina propelera
4.poluga za prekretanje krila
5.klip
6.radilica
7.osnac

SUSTRUJANJE
Pri međusobnom utjecaju vijka i trupa broda javlja se suprotna struja koja struji u suprotnom smjeru od glavne tj u smjeru
kretanja broda.
KAVITACIJA
Pri okretanju vijka na jednoj strani nastaje niži tlak nego na drugoj. U području nižeg tlaka nastaju mjehurići pare koji uzrokuju
prekid strujanja vode pa pada i potisna sila. Osim pada potisne sile na površini vijka propada i materijal jer čestice vode
velikom brzinom udaraju na relativno malu površinu. Kavitacija uzrokuje vibracije.
UTJECAJ VIJKA NA RAZINU MORA
Kako je voda u području djelovanja vijka razrjeđena na tom se djelu smanjuje uzgon pa krma nešto više utone i tokom vožnje
nastoji se izvlačiti trošeći pri tome dio energije.
IZBOJ
Nastaje zato jer donja polovica propelera radi u dubljoj vodi gdje donja krila nailaze na jači otpor pa snažnije djeluju
odbacivanjem vode na kormilo zanašajući tako krmu udesno a pramac ide u lijevo (kod desnokretih vijaka u vožnji naprijed).
Suprotnu pojavu imamo u vožnji krmom jer vijak se okreće u lijevo pa krma bježi u lijevo. Svi jednovijčani brodovi imaju
izboj. Izboj nemaju brodovi sa dva vijka od kojih je u vožnji naprijed jedan desnokreti a drugi lijevokreti pa se sile djelovanja
na kormilo poništavaju.