Te ER, ae, OI CEni0bG° UTJECAJ SIROVE VLAKNINE NA UCINKOVITOST TOVA ZENSKE JUNADI SIMENTALSKE PASMINE INFLUENCE OF CRUDE FIBERS ON THE EFFICIENCY OF FATTENING SIMMENTAL HEIFERS: V. Pintié, Z. Steiner, I. Knezevié, M. Domaéinovié, Tatjana Jelen, Nataga Pintié, 8. Kalember Pro: 25 ety 2003 SAZETAK Trebalo je utviditi na danagnjem simentalcu utinkovitost tova Zenske junadi s krmom koja je dominantna za ovu proizvodnju, pri razliitim razinama sirove viaknine u obrocima i kod raziitite duljine tova. Razlitite razine sirove viaknine u obrocima proizasie su iz njihovog razlititog udjela. Ispitivana su tri obroka (tretmana) koji su sadrZavali 80,55 g sirove viaknine U1 kg obroka (tretman 1), 143,56 g (tretman Il) i 184,46 g (tretman Il) sirove viaknine. Tov Zenske junadi, Sest skupina (120 grla), podeo je s prosjeénom ulaznom tezinom od 246,43 kg, a zavrdio za tri skupine (60 grla) A, BiC s 372,95 kg, odnosno za tri skupine (60 gria) As, By iC; $ 409,63 kg. Analizom varijance utvrdeno je da su raziiéiti tretmani hranidbe imali znaéajan utjecaj na dnevne priraste neovisno o duzini tova Zenske junadi (P<0,05; P<0,01).. Medutim, kako prethodna statisti¢ka analiza ne daje precizan odgovor, da Ii je opravdana razlika izmedu prosjetnih prirasta svih skupina ili samo izmedu nekih, detaljnim testiranjem opravdanosti_ razika izmedu aritmeti¢kin stedina prirasta svin skupina metodom po Snedecoru, utvrdena je postojanost znaéajnih razlika izmedu svin skupina u ostvarenim dnevnim rirastima, izuzev skupina C i C;, te izmedu skupina A; i By kod kojih ostvarene raziike nisu znaéajne (P>0,01; P>0,05), tablica 5 Tijekom tova najbolje dnevne priraste, od 1085.83 g, imale su junice pokusne skupine A. Ova pokusna skupina, tija je energetska vrijednost ‘obroka u granicama suhe tvari koncentrata, ostvarila je za 62,91 g (5,79%) vi8ednevne priraste od pokusne skupine B, za 104,31 g (9,60%) od pokusne skupine C;, a najveta razlika u dnevnom prirastu ostvarena je izmedu pokusnih skupina A iC, 2a 116,36 g ii 10,71%. Dr, so. Vinko Pinté, profesor, Mr. sc. Tatjana Jolon, viéi predavag, Mr. sc. Durica Kelember, ptedavaé - Visoko gospodarsko ueliste Krizeva, Dr. se, Zderko Steiner, redovll profesor, Or. Se. Ivan Kno2evie, redavib profesor, Or. sc. Matja Dematinovi, levanredn profesor Pojoprivredn fakultet u Osjoku, Nataga Pint, dr. vet. med. - Kri2evei, Hrvatska = Croatia 189\ Prt 2 Seine Krebows M Oumravé Tl nen Nits Pei Kaen UTJEGAL SROVE VLAKIONE NA UCNKOMITOST TOVA ZENE JUN SMENTALSKE PASUINE Najnize dnevne priraste imala je Zenska junad pokusne skupine C (969,47 g), iako je koristila isti obrok kao i pokusna skupina junadi C;, Koja je ostvarila dnevni prirast od 981,52 g. Medutim, pokusna skupina junadi C bila je u tovu 131 dan, dok je pokusna skupina C; bila u tovu 165 dana. Unatoé tovu duzem za’34 dana, postignute razlike u dnevnom prirastu od 12,05 g nisu bile znatajne. Ovo se moze objasniti time da obroci s poveéanim sadréajem sirove viaknine imaju povoljan fizioloski utjecaj na akuplianje biomnase kod produzenog tova. Konverzija metabolitke energie (ME) i sirovih bjelantevina za 1 kg prirasta podielila se po tretmanima i rasla je s povecanjem sirove viaknine u obroku. ‘Kjuéne rijeti: tov, Zenska junad, koncentracija obroka, sirova viaknina, prirast. uvop U_poljoprivrednoj proizvodnji, na putu zado- voljavanja stanovni8iva prvenstveno stotnim pro- izvodima, stalno se traze kvalitatino nova tehno- lo8ka tjegenja jer stare tehnologije ne odgovaraju zahijevima suvremene proizvodnie. Kod toga se namete neminovan zadatak, ne samo postizanja maksimaine proizvodnje pod svaku cijenu, vee i postizanja maksimalne racionalnosti proizvodnie, prvenstveno s gledista ostvarive prihvatlive cijene kostanja proizvoda. U tim nastojanjima stotarska proizvodnja kao dio agroekosustava podrazumijeva tazumno ko- rigtenje kapaciteta rasta stoke, posebice mladih agtla, alii razumno koristenje proizvodrih kapaciteta odrasiin grla U danasnjem stoéarstvu postignuta je visoka tehnoloska djelotvornost uz maksimalno koristenie fizioloskog kapaciteta rasta tjekom tova junadi, jo8 Uvijek prenaglagenim iskori8tavanjem energije rasta posebice u predtovu i prvoj polovicl tova junad. Troba reti da prevelika koncentraciia energie u ‘obrocima tovne junadi samo kratko vrjeme omo- ‘guéava visoki intenzitet rasta. Posijedica toga je prijevremena tvorba Ioja, pad apeiita (smanjivanje uuzimanja hrane), smanjenje intenziteta rasta i ko- naéno, postizanje manjih zavrénih teZina tovjenika (premala proiavodnja mesa po gru), uz previsoku cijena kostanja kilograma prirasta. Koncentracija i sastav obroka te naéin hranidbe (obrogno ili hranjenje po voli) znatno utjeéu na rezultate tova junadi. Visoko koncentriani obroci u 190 tovu junadi postizu visoke dnevne priraste uz dobru Konverziju hrane. Tehnologije koje su se temelile na tim postavkama bile su zanimliive dok je cijena energie iz koncentrata bila relativno niska u usporedbi s danagnjim oijenama. To je jedan od razloga za potrebu proutavanja utjecaja raziiitih odnosa suhe ‘vari koncentrirane i voluminozne krme u polukoncentratnim obracima u tovu junadi Kod toga treba imati u vidu poznatu éinjenicu, kako bi se omogutilo normaino funkcioniranje organa za probavu, da obroci junadi u tovy moraju imati_ i odredenu struktura koja se_prvenstveno postiZe odnosom koncentratne i voluminozne krme. U_sklopu rieSavanja_navedene problematike intenzivnoga koristenja polukoncentratnih obroka koji se danas koriste u tovu junadi,cilj ovoga rada je sagledati utjecaj razlititeg sadréaja sirove vlaknine u takvim obrocima na visinu dnevnih prirasta te na utro8ak energie i sirovih bjelancevina u tovu Zenske junadi simentalske pasmine. PREGLED LITERATURE Prevelike koncentracije obroka u tovu junadi skraéuju trajanje prezivanja, koje u nekim slu- tajevima moze biti ¢ak | obustavijeno. Dolazi samo do pseudo-prezivanja a plinovi, koji se normalno izbacuju priikom prezivanja, nagomilavaju se vise ili manje u buragu, prouzrokujuti pojave nadama. Ako ‘odsutnost voluminozne hrane traje duze, u pregradama rumena ne dolazi do obnove stanica. Zbog toga te pregrade postupno keratiniziraju, gubeti mot apsorpcije. Ovaj poremetai, ukoliko sePru 2 Sea. Kaba, M Domo, Taar Ie, Nts Pt Kalanter UIECAL SROVE VLARNINE NA UCNKOVITOSTTOVA ZENSKE JUNADY produZi, mo%e znatno smanjiti prijelaz_hlaplivih masnih kiselina u krv, a time znatno smanjti opskrbu Zivotinja energiiom. Katalinié (1994. i 1984.) navodi da se tov goveda moze uspjeSno odvijati samo ukoliko u sastavu obroka ima dovolino voluminoznih krmiva. Znatno veti udinak sirove viaknine otituje se na iskoristavanju hrane. NajéeS¢e se navodi da se s povetanjem sirove viaknine u obrocima poveéava i btrosak hrane, prije svega energije, za jedinicu pri- rasta u tovu (Hartman i sur., 1989; Olen i sur. 1962; Jovanovac i sur., 1995). Ovi autori nisu ustanovili neku izrazitu pravilnost utjecaja sadréaja_sirove Mlaknine na prosjeéan dnevni prirast junadi u tovu. Znatajno opadanje dnevnih prirasta u tovu muske junadi s poveéanjem udjela sirove viaknine U obrocima ustanovili suv svojim istrazivanjima Pinti¢ i sur., (2002.) medutim, ti autori navode da kod produljenja tova, iako ostvareni nesto mani dnevni prirasti, nisustatisticki znagajni. Shodno tome autori zakijuéuju, da povetane kolitine sirove Vlaknine u dnevnim obrocima kod produljenoga tova znataino ne umanjuju prosjeéne dnevne priraste, Sto se objaénjava povolinim biolosko- fizioloskim utjecajem sirove vlaknine na nakupjanje biomase kod produljenog tova muske junadi iznad 450 kg. Raspolotivi podaci iz literature pokazuju da se varijabilnost u_ probavi_sirove vlaknine moze povezati s razlititim ¢imbenicima (Groe8a i sur., 1994), kao Sto su: starost grla (Cobié i sur., 1983.), stadi) zrelostibiljaka (Nuskem i sur., 1982,, Steiner | sur., 1994.), pasmina i spol goveda (Mantemurro i Cianci, 1971., Saba i sur, 1964., Kappel i sur.,1972.) Muska grla imaju, po pravilu, brdi porast od Zenskih grla, daju veée i ekonomiénije priraste, &to je posijedica anabolitkog djelovanja muskin spolnih hormona i negativnog djelovanja spolnog Zara na tov junica. Zenska grla, kod istog natina hranidbe prije dostizu tovnu zrelost od muskih grla. Tov Zenskih grla traje nesto kraée, ali ona troSe vige hrane za jedinicu prirasta. Pri istim uyjetima hranidbe, starosti gria i trajanju tova, u ispitivanjima Stosi¢a i Zeremskog (1973.), Zenska su grla u usporedbi s muskim ostvarila za 12 do 15% nii prirast uz 15 do 30% veei utroSak eneraije po 1 kg prirasta ‘a 5, apes THOTT U_praksi tova, ova se razlika obiéno znatno smanjuje tako da’ se formiraju posebne skupine Zenskin grla koja se tove do manjih zavrénin tezina ikraée vrijere. MATERWAL I METODE RADA Ispitivanja su provedena na 120 gra Zenske junadi simentalske pasmine u tovilistu junadi "Kr- Zevéanke" Krizevci, RU Poljoprivredna proizvodnja U mjestu Trema, dananja *Mesna industria Kri- evel", TSH Cakovec. Sva junad bila je podieljena u Sest skupina s po 20 grl. Junad je vagana pojedinaéno na potetku i na kraju pokusa, te tijekom pokusa jednom mjeseéno, Ujutro. prije hranjenja. Pokusna ispitivanja u tri skupine junadi trajala su dok nihova prosjecna zavrina teZina nije dostigla oko $70 kg (skupine A, Bi C), au tr preostale skupine junadi, dok njihova zavrSna tezina nije bila oko 410 kilograma (skupine Ay, Bri), Tijekom pokusa kori8tena su i ispitvana tri raziitita obroka (tri tretmana) kod Zenske junadi s obzirom na sadréaj sirove vlaknine. \Viga razina sirove viaknine u obroku postignuta je vetim udjelom kukuruzne silaze, krmiva najvecim sadrzajem viaknine u obroku. Silaza koriStena u ovom ispitivanju proizvedena je po uobiéajenom postupku koji se primjenjuje na dotiénoj farmi, a potetak ispitivanja uskladen je s otvaranjem novin baterija silosa, Sto je donekle omogudilo da junad tijekom pokusa dobiva iz- jednagerie obroke u pogledu kakvoce i sadréaja hranjivin tvari. Dopunska ktmna smjesa "SG-32" proizvodila se u viastito) mjeSaonici stogne hrane, a na toviliste je dopremana u jednakim vrecama. Hranjenje je bilo organizirano tako da je junad dobivala izmijeSane komponente obroka u za to specijalnim prikolicama, “miksericama’, uz pret- hodno odvagnute komponente obroka prema nor- miranim koliginama, ovisno o pojedinim skupinama. Radi lake organizacije hranjenia, izvSeno je grupiranje pokusnih skupina junadi s obzirom na istovjetnost obroka. Junad se napajala vodom prema potrebi iz automatskih pojiica, a svakodnevno je registrirana ponudena i Konzumirana koli¢ina krme. aT