SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

ZAVRŠNI RAD br. 2495

SUSTAVI UPRAVLJANJA
FOTONAPONSKIM AGREGATOM S
MOGUČNOŠĆU AKTIVNOG HLAĐENJA
PANELA

Vlatko Kvesić

Zagreb, lipanj 2012.

Sadržaj

1.Uvod 1
2. Komponente fotonaponsko-toplinskog sustava 2
2.1 Fotonaponsko-toplinski panel 3
2.2 Pumpa 4
2.3 Utjecaj temperature na karakteristike fotnaponskog panela 5
3. Izračun ukupne ozračenosti panela 7
4. Matematički model fotonaponsko-toplinskog sustava 9
4.1 Toplinski kapacitet modula 9
4.2 Snaga kratko valne radijacije 10
4.3 Snaga dugovalne radijacije 11
4.4 Snaga prijenosa topline konvekcijom 12
4.5 Dobivena električna snaga panela 13
4.6 Odvedena toplinska snaga preko fluida 13
4.7 Konačni oblik dinamičkog modela kolektora 15
5.Rezultati simulacije prije optimizacije 16
6.Rezulati simulacije nakon optimizacije 20

7.Zaključak 24

Literatura 26
Sažetak 27
1.Uvod

U ovom radu dana je analiza hibridnih solarnih sustava, koji se sastoje od

fotonaponskih modula i toplinskih kolektora (hibridni PV/T sustavi). Kada se
solarna ćelija osvijetli, odnosna kada apsorbira sunčevu dozračenost,
fotonaponskim se efektom na njezinim krajevima pojavljuje elektromotorna sila
koja spojena na trošilo daje struju te tako solarna ćelija postaje izvorom električne
energije. No ipak, tek mali dio energije sunčeve dozračenosti se pretvara u
električnu energiju dok se većina pretvara u toplinsku energiju predanu panelu
uslijed čega dolazi do povećanja temperature modula. Povećanjem temperature
pada električne efikasnosti oko 0.5%/K. Novija istraživanja su ustvrdila, da s
odgovarajućim masenim protokom fluida s niskom ulaznom temperaturom,
uspijeva se ostvariti zadovoljavajuće poboljšanje električne efikasnosti. Višak
toplinske energije odstranjen fluidom može se koristit za pripremu potrošne tople
vode kućanstva ili kao topla voda u bazenima čime se povećava ukupna
efikasnost sustava. Povećanjem protoka fluida potrebna je veća snaga auktora (tj.
pumpe) što smanjuje netto električnu efikasnost sustava. U ovom radu opisana je
metoda upravljanja snagom pumpe, odnosno protokom fluida, s ciljem povećanja
efikasnosti fotonaponskog sustava. Ciljevi promatranja u radu su:
1) Komponente samog fotonaponsko-toplinskog panela
2) Energetska bilanca na fotonaponsko-toplinskom panelu
3) Optimizacija sustava

1
2.Komponente fotonaponsko-
toplinskih sustava

Fotonaponski toplinski sustavi sastoje se od fotonaponsko-toplinskog

panela koji je u našem slučaju površine 24.895m2, toplinskog spremnika te
cirkulacijske pumpe. Na fotonaponskom panelu dolazi do pretvorbe energije
sunčeve dozračenosti u električnu energiju. Toplinski dio sustava čini apsorberska
ploča koja ima za ulogu prijenos dobivene toplinske energije s panela na fluid. U
spremniku topline dolazi do izmjene topline, gdje se pri vrhu spremnika odvodi
dobivena topla voda, dok se na dnu spremnika dovodi hladna voda. Hladna voda
se preko cirkulacijske pumpe šalje zadanim masenim protok kroz pozadinu
panela.

Slika 2.1 Shema fotonaponsko-toplinskog sustava s vodom kao rashladnim medijem

2
2.1. Fotonaponsko-toplinski panel

Fotonaponsko-toplinski sustavi napravljeni su tako da se jednostavno

fotonaponske solarne ćelije nadodaju direktno iznad solarnog apsorbera.
Fotonaponski-toplinski sustav čine iduće komponente:

[5]
Slika 2.2 Komponente fotonaponski-toplinskog sustava

1) Stakleni pokrov koji propušta svjetlost do apsorbera da stvori efekt

staklenika. On se sastoji od jedne ili više ploča
2) Fotonaponske ćelije koje pretvaraju energiju sunčeve dozračenosti u
istosmjernu električnu energiju
3) Apsorberska ploča koja ima za ulogu prijenos topline sa kolektora na fluid
koji prolazi cijevima
4) Kućište koje osigurava cjelovitost sustava
5) Toplinski izolator koji ograničava gubitke topline zbog kondukcije sa zidom

3
2.2. Pumpa

Pumpa je dio fotonaponsko-toplinsko sustava koja ima za ulogu održavanje

željenog protoka kroz pozadinu panela, čime se ostvaruje odvođenje dobivene
toplinske energije panela te samim time i hlađenje istog. Za održavanje željenog
protoka potrebna električna snaga pumpe dana je izrazom:

(2.1)

gdje je K ukupni koeficijent gubitaka i sastoji se od gubitaka uzrokovanim otporom

cijevi, koljena i ventila sustava te viskoznosti fluida, maseni protok,ρ gustoća
fluida, Ac površina poprečnoga presjeka cijevi, η učinkovitost pumpe.
Iz izraza 2.1 vidljivo je da je jedina promjenjiva varijabla maseni protok
fluida dok su svi ostali parametri konstantni i ovise o fizikalnim karakteristikama
sustava i fluida. Potrebna električna snaga za rad pumpe je zapravo izrazito
nelinearna funkcija koja kubno raste s povećanjem masenog protoka što je
prikazano na slici 2.3.

Slika 2.3 Ovisnost potrebne električne snage pumpe o

masenom protoku fluida

4
2.3 Utjecaj temperature na karakteristike fotonaponskog panela

Promjenom temperature mijenjaju se i karakteristike fotonaponske ćelije. Za

proračun karakteristike ćelije posebno je bitno poznavati kako temperatura utječe
na sljedeće parametre: struja kratkog spoja Iks, struja ćelije I, napon otvorenog
kruga Uok , maksimalnu snagu Pm i djelotvornost ćelije η. Uobičajeno je da
efikasnost opada oko 0.5% za porast temperature panela od 1 oC. Razlog tome je
što s povećanjem temperature smanjuje se širina zabranjenog pojasa što uzrokuje
malo povećanje struje zasićenja, ali zbog povećanja temperature raste i kinetička
energija molekula što utječe da se električno polje p-n spoja smanjuje. Smanjenje
električnog polja uzrokuje da se elektroni i šupljine brže rekombiniraju, što u
konačnici predstavlja smanjenje napona otvorenog kruga

[4]
Slika 2.4 Ovisnost napona i struje s porastom temperature

Opadanje vrijednosti napona otvorenog kruga više je izraženo od porasta

struje kratkog spoja, što rezultira i ukupnim opadanjem snage te djelotvornosti
sunčane ćelije što je prikazano slikom 2.4.
Promjena temperature uglavnom utječe na iznos napona otvorenog kruga,
dok je promjena fotostruje gotovo zanemariva. Reverzna struja zasićenja Iks ovisi o
temperaturi i može se zapisati kao[4]:

5
 (2.2)

gdje je A površina kolektora, T temperatura kolektora, q-elementarni naboj

(1,602*10-19 C), Uok-napon otvorenog kruga, Eg-širina zabranjenog pojasa (eV),
k-boltzmanova konstanta (1,3806*10-23 J/K)

Deriviranjem gore navedene jednadžbe po temperaturi i zanemarimo li

promjenu struje kratkog spoja s temperaturom, dobivam[4]:

(2.3)

Uvrštavanjem standardnih vrijednosti za širinu zabranjenog pojasa poluvodičkog

materijala koji se koristi za izradu fotonaponskih ćelija kao i vrijednosti napona
otvorenog kruga na sobnoj temperaturi u izraz 2.3, uočava se da napon otvorenog
kruga opada s porastom temperature:

[4]
Tablica 2.1 Ovisnost promjene napona o temperaturi
Eg [eV] Uok [V], T=273 K dUok/dT [mV/K]
Si 1,12 0.65 -1,98
Si 1,12 0.55 -2,35
GaAs 1,4 1.05 -1,54
GaAs 1,4 0.85 -2,27

6
3. Izračun ukupne ozračenosti panela

Električna snaga fotonaponskog panela u najvećoj mjeri je određena

upadnom sunčevom dozračenošću. Sunčeva dozračenost na nagnutu plohu može
se izraziti kao suma triju komponenti[1]:

(3.1)

gdje je direktna Sunčeva dozračenost na nagnutu plohu, difuzna sunčeva

dozračenost na nagnutu plohu, reflektirana sunčeva dozračenost na nagnutu
plohu. Svaka od pojedinih komponenti sunčeve dozračenosti na nagnutu plohu
računa se prema sljedećim izrazima[1]:

(3.2)

(3.3)

(3.4)

gdje je direktna (normalna) sunčeva dozračenost, difuzna horizontalna

sunčeva dozračenost, nagnutost kolektora u odnosu na horizontalnu plohu,
albedo tla, modulacijski faktor, kut između smjera Sunca i normale nagnute
plohe, zenitni kut Sunca.

Vrijedi da je[1]:

(3.5)

gdje je azimutni kut Sunca, azimutni kut nagnute plohe.

Modulacijski faktor izračunava se iz jednadžbe[1]:

(3.6)

7
gdje je ukupna sunčeva dozračenost na horizontalnu plohu te se računa prema
izrazu[1].

(3.7)

Slika 4.1 Zenitni kut ϴz, kut između smjera Sunca i normale nagnute plohe ϴ, kut nagiba
[7]
plohe β ,azimutni kut na nagnutu plohu γ

8
4. Matematički model fotonaponsko-
toplinskog sustava

Kao što je opisano u poglavlju 2.3 jedan od faktora koji utječu na rad
fotonaponskog panela je temperatura. Sunčeva dozračenost se većim djelom
apsorbira u tijelo modula. Dio te energije pretvori se u električnu energiju i preda
trošilu, dok se dio pretvara u unutrašnju energiju materijala od kojeg je napravljen
panel te dolazi do povišenja temperature. Ta se toplina odvodi s fluidom koji
cirkulira kroz cijevi u apsorberu. Procesi razmjene toplini koji se pri tome javljaju su
konvekcija, kondukcija,radijacija.
Uzimajući sve te parametre u obzir dobivamo jednadžbu promjene
temperature modula:

(5.1.)

gdje je Cmodula toplinski kapacitet modula, Tmodula temperatura modula, qlw snaga
dugovalne radijacije, qsw snaga kratkovalne radijacije, qconv snaga odvođenja
topline konvekcijom, Pout dobivena električna snaga panela, Qt odvedena toplinska
snaga preko fluida.
Za točan proračun potrebno je poznati svaku od navedenih komponenti
jednadžbe što će biti opisano u nastavku.

4.1 Toplinski kapacitet modula

Kako bi se mogao odrediti toplinski kapacitet modula potrebno je poznavati

građu samog panela. U našem slučaju, kao što je navedeno u prvom poglavlju,
panel se sastoji od tri sloja: staklenog pokrova, monokristalnih silicijskih
fotonaponskih ćelija te apsorpcijskog pokrova. Pretpostavlja se da je temperatura
modula uniformna kroz sva tri sloja. Svaki pojedinačni sloj ima svoj vlastit toplinski

9
kapacitet te toplinski kapacitet modula definiran je kao suma svih pojedinačnih
slojeva te on ovisi o vrsti materijala pojedinog sloja te debljini soja[2]:

(5.2)

gdje je A površina panela, dk debljina pojedinog sloja, ρk gustoća pojedinog sloja,

Ck toplinski kapacitet pojedinog sloja.
Za naš slučaj karakteristike svakog pojedinog sloja dane su tablici 1. Površina
panela je 24.895 m2.

[2]
Tablica 5.1.1. Karakteristike komponenti modula
ρk. Ck, dk, A* dk* ρk* Ck
Sloj modula 3
(kg/m ) ( J/kgK) (m) (J/K)
Monokristalne
2330 677 0.0003 11 780.89
silicijske ćelije
Apsorbcijski sloj 1200 1250 0.0005 18 637.5
Stakleni pokrov 3000 500 0.003 112 027.5
Ukupno 142.45 kJ/K

4.2 Snaga kratko valne radijacije

Efektivna snaga kratkovalne radijacija koja dolazi na prednju stranu

fotonaponsko-toplinskog panela je funkcija intenziteta direktne i difuzne
komponente ozračenosti panela te apsorpcijskog faktora panela. S toga dana je
relacijom[2]:

(5.3)

gdje je α-apsorpcijski faktor panela, Itt-ukupna dozračenost na panel

Apsorpcijski koeficijent je funkcija položaja i konfiguracije fotonaponskog panela te

apsorpcijskih i refleksijskih svojstava konstrukcije panela, staklenog pokrova itd.

10
Za silicij teorijski apsorpcijski faktor je 77%. U praksi koeficijent se mijena u
rasponu od 20-30% ovisno o položaju sunca ako je panel nepomičan.

4.3 Snaga dugovalne radijacije

Snaga dugovalne radijacije dana je Stefan-boltzmanovim zakonom.

Pretpostavlja se da je temperatura stražnje strane panela približno jednaka
temperaturi zgrade na kojoj se nalazi panel, te uzimajući to u obzir može se
zanemariti komponenta dugovalne radijacije na stražnjoj strani panela. Zbog toga
potrebno je promatrati samo komponentu snage dugovalne radijacije na prednjoj
strani panela. To je funkcija ovisna o temperaturi neba, emisijskog faktora te
nagiba panela. Te opisana je izrazom[2]:

(5.4)

gdje je єsky emisijski faktor neba, єmodul emisijski faktor panela, Tsky temperatura
neba,β nagib panela,σ štefan-boltzmanova konstanta (5.6705*10^-8

W/m2K4).
Za emisijski faktor modula uzimam vrijednost 0.9. Za vedro nebo, emisijski
koeficijent neba iznosi 0.95 a temperatura neba dana je izrazom[2]:
Tsky=Tambient-20 (5.5)
gdje je Tambient temperatura okolnog zraka. Kada je naoblaka, emisijski faktor neba
je jedan, a temperatura neba jednaka je temperaturi okolnog zraka[2].
Tsky=Tambient (5.6)

11
4.4 Snaga prijenosa topline konvekcijom

Snaga prijenosa topline konvekcijom definirana je Newtovovim zakonom

hlađenja između prednje strane panela sa okolnim zrakom[2]:

(5.7)

gdje je hc faktor prijenosa topline te on je kombinacija prirodne i prisilne

konvekcije. Pri čemu kada nema vjetra možemo zanemariti faktor prisilne
konvekcije.
Koeficijent prirodne konvekcije između okolnog zraka i modula definiran je
raznim aproksimacijama jedna od njih dana je izrazom[2]:

(5.8)

Prirodna konvekcija je dominantna najčešće na stražnjoj strani

fotonaponskog panela koja je zaštićena od utjecaja vjetra, ali također i na prednjoj
strani kada nema vjetra. Faktor prisilne konvekcije je funkcije brzine vjetra i dosta
je teško opisati je analitički. Postoje razne verzije koje opisuju faktor prisilne
konvekcije jedna od njih je[2]:

(5.9)

gdje je v brzina vjetra.

Za vrijeme prosječnog dana prijenos topline konvekcijom je zbroj prisilne i
prirodne konvekcije te je dana izrazom[2]:

(5.10)

12
4.5 Dobivena električna energija panela

Električna snaga dobivena na panelu je funkcija ukupne dozračenosti

panela te temperature panela. Pri čemu električna snaga panela raste s
dozračenošću, a opada s porastom temperature kako je opisano u prethodnim
poglavljima. Električna snaga dobivena na panelu je izračunata iz već poznate
tablice koja pokazuje vrijednost dobivene električne snage panela pri određenoj
dozračenosti i temperaturi panela. Tablica je dana u programskom rješenju rada u
obliku matrice. Dimenzije matrice su 1501x101, gdje vektor redaka predstavlja
ukupnu dozračenost na nagnutu plohu u rasponu od 1 do 1501 W/m2, dok vektor
stupaca predstavlja temperaturu modula u rasponu od -30 do 70 oC.

4.6 Odvedena toplinska snaga preko fluida

Odvedenu toplinsku snagu preko fluida možemo definirati kao i kod

standardnih solarnih kolektora bez fotonaponskog pokrova. Jedina razlika je što je
transmisijsko-apsorpcijski produkt manji. Vrijednosti transmisijsko-apsorpcijskog
produkta kod standardnih solarnih kolektora bez fotonaponskog pokrova su
između 0.7 do 0.75 za prozorsko staklo te od 0.85 do 0.9 za specijalizirane
staklene pokrove[8] ,dok je kod hibridnih sustava ta vrijednost dosta manji i iznosi
oko 0.53[6]. Razlog tome je što se dio sunčeve dozračenosti apsorbira već na
samom fotonaponskom pokrovu. Transmisijsko-apsorpcijski produkt je umnožak
apsorpcijskog faktora i transmisijskog faktora. Apsorpcijski faktor je definiran kao
sposobnost tijela da apsorbira sunčevu dozračenost, dok transmisijski faktora kao
količina sunčeve dozračenosti koja prođe kroz tijelo panela[8].
Sustav ima ispod apsorbera cijevi kroz koji struji hladna voda i odvodi
toplinsku energiju s panela, što uzrokuje smanjenje temperature panela, a samim
time i veću efikasnost dobivene električne energije panela. Istovremeno se dobiva
toplinska energija koja se može koristiti za pripremu potrošne tople vode u
kućanstvu, što uvelike povećava efikasnost sustava u cjelini.
Toplinska snaga koja se odvede s panela je prema Hottel-Willierovoj jednadžbi
jednaka[6]:

13
 (5.11)

gdje je UL ukupni faktor toplinskih gubitaka, ατ apsorpcijsko transmisijski produkt.

Temperaturu modula teško izračunavati u svakom trenutku te zbog toga radi se
preformulacije gore navedene jednadžbe u oblik[6]:

(5.12)

gdje je FR faktor toplinskog odvođenja,Tul ulazna temperatura fluida u kolektor.

Faktor toplinskog odvođenja definira je kao[6]:

(5.13)

gdje je maseni protok fluida kroz kolektor, c-specifični toplinski kapacitet vode,
geometrijski faktor ovisan o konstrukciji panela, promjeru cijevi te razmaku
između cijevi.
Iz jednadžbe 5.13 možemo vidjeti kako je faktor toplinskog odvođenja izrazito
nelinearna funkcija. Sve varijable osim masenog protoka su konstantne te su
ovisne o konstrukciji samog sustava i fizikalnim karakteristikama fluida. Na slici
5.6. prikazana je ovisnost faktora toplinskog odvođenja o masenom protoku fluida.

Slika 5.6. Ovisnost faktora toplinskog odvođenja o masenom protoku fluida

14
Iz slike 5.6. možemo uočiti da se iznos faktor toplinskog odvođenja naglo
povećava do protoka od 0.3kg/s nakon čega on jako sporo mijenja svoju vrijednost
s promjenom protoka. Samim time odvođenje topline se jako slabo mijenja s
povećanjem protoka. Prema jednadžbi 2.1 potrebna električna snaga pumpe se
kubno povećava s povećanjem protoka pri čemu možemo zaključiti da pri velikim
protocima opada efikasnost cjelokupnog sustava.

4.7 Konačni oblik dinamičkog modela kolektora

Uvrštavanjem svih komponenti prijenosa topline koje su opisane i

prethodnim poglavljima u jednadžbu (2.1) dobivamo:

(5.14)

Iz dobivene jedandžbe vidimo kako je temperatura panela funkcija ovisna o

meteorološkim podatcima (ukupne dozračenosti panela, brzini vjetra, temperatura
okolnog zrak), konstrukciji panela, nagnutost panela, ulaznoj temperaturi u panel
te o masenom protoku. Iz svih tih parametara jedina varijabla pogodna za
upravljanja sustavom opisanim izrazom 5.14 je maseni protok fluida. Upravljanje
masenim protokom je moguće ostvariti preko uložene snage u pumpu opisano
izarzom 2.1.
Sada na osnovi gore navedene jednadžbe možemo pokrenuti simulacija rada ne
optimiziranog sustava.

15
6. Rezultati simulacije prije
optimiranja rada sustava

Prije nego prikažemo rezultate simulacije prvo je potrebno definirati sve

parametre korištene u sustavu:

Tablica 4. Parametri fotonaponsko toplinskog sustava

Parametri panela Korištene vrijednosti
Ukupna površina (A) 24.895 m2
Apsorpcijski faktor (α) 0.7[7]
Emisijski faktor modula (є) 0.9[2]
Geometrijski faktor 0.92[1]
Koeficijent ukupnih toplinskih
5 W/m2K[8]
gubitaka
Transmisijsko-apsorpcijski faktor 0.53[6]
Parametri pumpe Korištene vrijednosti
Koeficijent mehaničkih gubitaka (K) 15[3]
0.8[3]
Polumjer cijevi (r) 0.011m
Maksimalna snaga (Phigh) 50W
Karakteristike fluida vrijednosti
gustoća (ρ) 1000 kg/m3
Toplinski kapacitet (c) 4186 J/kgK
Ulazna temperatura u panel 18 oC
Ostali parametri vrijednosti
5.6705*10^-8
Štefan-boltzmanova konstanta (σ)
W/m2K4
Emisijski faktor neba ( ) 1
Nagib plohe (β) 38.98 oC

16
Ostale vremenski promjenjive podatke potrebne za simulaciju (temperaturu zraka,
ozračenost plohe, azimutni i zenitni kut…) nalaze se u programskom rješenju rada
u obliku vektora u jednominutnoj rezoluciji.
Prikazani rezultati: ozračenosti panela na nagnutu plohu, temperature panela,netto
dobivena električna snaga cjelokupnog sustava,električna efikasnost
fotonaponskog panela, te netto električna efikasnost sustava za 29.06.2005.:

Slika 6.1 ukupna dozračenost panela za 29.06.2009.

Sika 6.2Temperatura fotonaponsko-toplinskog panela za (29.06.2005):

i)crveni graf-protoku nula, ii) crni graf-maksimalni protok

17
Slika 6.3 Dobivena netto električna snaga fotonaponsko sustava za 29.06.2005:
i)crveni graf- protok nula, ii) crni graf-maksimalni protok

Slika 6.4 Korisnost fotonaponskog panela za 29.06.2005:

i) crveni-graf- protok nula, ii) crni graf-maksimalni protok

18
 Slika 6.5 Ukupna električna efikasnost sustava (razlike dobivene snage panela i uložene u pumpu) za
29.05.2005: i)crveni graf- protok nula,ii) crni graf-maksimalni protok

Iz dobivenih simulacija vidljivo je da se temperatura panela smanji pri

maksimalnom protoku za 15 kelvina za najtopliji dio dana (od 10h do 16h).
Smanjenjem temperature panela povećava se električna efikasnost samog panela
za 1.5% u istom razdoblju dana što je vidljivo iz slike 6.4. Za netto električnu
efikasnost i netto dobivenu električnu snaga sa slike 6.3 i slike 6.5 može se iščitati
da je sustav energetski efikasan pri maksimalnom protoku samo za najtopliji dio
dana. Kada temperatura panela nije iznad 400C energetski je neisplatljivo, a
samim time i ekonomski hladiti panel pri maksimalnom konstantnom protoku.
Razlog tome je da je mala dozračenost na panel u jutarnjim i predvečernjim
satima, što se vidi sa slike 6.1. Zbog male dozračenosti na panel električna snaga
dobivena na panelu je mala, dok uložena električna snaga u pumpu ostaje
konstanto visoka što ima za posljedicu neefikasnost sustava u cjelini. Sa slike 6.4
vidljivo je da ujutro i predvečer netto električna efikasnost je čak i negativna tj.
potrebno je ulagati električnu energiju iz mreže kako bismo ostvarili željeni rad
pumpe. Zbog toga je potrebno optimizirati sustav tako da maseni protok fluida u
sustavu prati ukupnu dozračenost na panelu kroz.

19
7. Rezultati simulacije sustava nakon
optimizacije

Korištenjem gotovog optimizacijskog algoritma,priloženog u programskim

rješenjima rada, dobili smo vrijednosti optimalnog protoka u 15 minutnoj rezoluciji.
Dobiveni optimalni protok za 29.06.2005 u jedno minutnoj rezoluciji je prikazan
slikom 7.1

Slika 7.1. Optimizirani protok fluida kroz panel u jedno minutnoj rezoluciji

Optimizacijskim algoritmom ostvareno je kao što je vidljivo iz slike 7.1 da

optimizirani protok prati promjenu ukupne dozračenosti na panel, a samim time
promjenu temperature panela kroz dan. Zbog toga dobiveni protok ima oblik
parabole, što je i očekivano budući da je najmanji potrebni protok ujutro i
predvečer kada je temperatura panela najmanja te je potrebno najmanje hlađenje
panela, dok u poslijepodnevnim satima je najveći budući da je tada temperatura
samog panela najveća. Rezultat toga je znatno poboljšanje neto dobivene snage
panela te ukupne efikasnosti sustava, što je i prikazano slikama 7.3. te 7.5.
Na osnovi dobivenog optimiziranog masenog protoka fluida kroz panel
dobivamo rezultate simulacije koje prikazuju temperaturu panela,neto dobivenu
električnu snagu fotonaponsko-toplinskog sustava, električnu korisnost samog

20
panela te ukupnu električnu korisnost sustava za 29.06.2005 kada je protok nula,
pri maksimalnom protoku te pri optimiziranom protoku.

Sika 7.2. Temperatura fotonaponskog panela u ljetnom danu (29.06.2005):

i)crveni graf-protoku nula, ii) crni graf-maksimalni protok,iii) zeleni graf- optimiziranom protoku

Slika 7.3. Dobivena električna snaga fotonaponsko sustava za ljetni dan (29.06.2005):i)crveni graf-
protok nula, ii) crni graf-maksimalni protok, iii) zeleni graf- optimiziranom protoku

21
 Slika 7.4. Korisnost fotonaponskog panela za ljetni dan (29.06.2005):
i)crveni-graf- protok nula, ii) crni graf-maksimalni protok, iii) zeleni graf- optimiziranom protoku

Slika 7.5. Ukupna električna efikasnost sustava (razlike dobivene snage panela i uložene u pumpu)
za ljetni dan (29.05.2005): i)crveni graf- protok nula,ii) crni graf-maksimalni protok, iii) zeleni graf-
optimiziranom protoku

22
 Cilj optimizacijskog algoritma je da netto dobivena električna snaga sustava
bude što veća. Za promatrani sustav treba vrijediti da funkcija koja predstavlja
razliku dobivene električne snage na panelu i potrebne uložene električne snage u
pumpu mora imati maksimalnu vrijednost. Budući da je jedina upravljiva varijabla u
sustavu maseni protok fluida potrebno je optimizacijski algoritam provesti po toj
varijabli. Upravljanje masenim protokom bi se ostvarilo sa upravljanjem uložene
električne snage na pumpi u 15 minutnoj rezoluciji. Iz dobivenih rezultata
simulacije može se vidjet kako postoji znatno poboljšanje električne efikasnosti
cjelokupnog sustava te dobivene netto električne snage sustava. Ne postoje više
gubitci efikasnosti za razdoblje u danu kada je mala dozračenost na panel budući
da je tada i mali protok kroz sustav. U predvečernjim i jutarnjim satima maseni
protok je oko 0.1 kg/s što zahtjeva da električna snaga potrebna za rad pumpe
iznosi tek nekoliko wata, za protok od 0.1 kg/s potrebna snaga pumpe je 1.52 W.
U najtoplijem dijelu dana kada je najveća temperatura panela potrebno je i
najintenzivnije hlađenje panela, maseni protok u tom razdoblju dana raste i do 0.4
kg/s za što je potreban snaga pumpe od 40.9 W. Možemo zaključiti kako
optimizacijskim algoritmom smo dobili željeno vladanje sustava tj. da maseni
protok prati promjene varijabli koji utječu na dobivenu električnu snagu panela,
ukupnu dozračenost i temperaturu panela. Upravo zbog toga postoji dosta
kvalitetnije vladanje sustava u razdoblju dana kada je mala dozračenst u
usporedbi s konstantno visokim protokom te kvalitetnije vladanje za najtopliji dio
dana u usporedbi s ne hlađenim sustavom. Energetska bilanca za promatrani dan
prikazana je u zaključku.

23
8. Zaključak

Činjenica je da su konvencionalni izvori energije (ugljen, nafta, plin,

nuklearna goriva) ograničeni i iscrpljivi, a energetski sektor većim je dijelom uzrok
emisije SO2, NOx, te osobito stakleničkog plina ugljikova dioksida CO2, koji
najvećim dijelom doprinosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Zbog
gore navedenih razloga energiju je potrebno dobivati iz obnovljivih izvora energije.
Gdje je Sunčeva energije neiscrpan te apsolutno ekološki prihvatljiv izvor energije.
Upravo zbog toga u zadnjih 10. godina javlja se eksponencijalan rast ukupne
instalirane snage fotonaponskih sustava, što je prikazano slikom 8.1

[1]
Slika 8.1 ukupna snaga instaliranih fotonaponskih sustava

No još uvijek je glavni problem energetska i ekonomska neefikasnost

nekonvencionalnih izvora energije u usporedbi s konvencionalnim. Upravo zbog
toga u ovom radu dana dinamička analiza poboljšanja efikasnosti sustava. Mogli
smo vidjeti kako energetska efikasnost sustava korištenjem hibridnih
fotonaponskih-toplinskih raste zbog dobivene toplinske energije koja se može
koristiti u domaćinstvu, no zbog potrebnog napajanja pumpe električna efikasnost

24
opada pri konstantno visokom protoku. Zbog toga je potrebno optimizirati sustav
po jedinoj upravljivoj veličini u sustavu masenom protoku tako da prati promjenu
dozračenosti na panel i temperature panela kako bismo uspjeli dobiti najveću neto
dobivenu električnu snagu. U konačnici prikazana je energetska bilanca sustava u
tablici 8. za promatrani dan za slučaj kada koristimo samo fotonaponski modul,
kada koristimo hibridni sustav pri konstantno visokom protoku te kada koristimo
hibridni sustav pri optimiziranom protoku.

Tablica 8. Energetska bilanca sustava za 29.06.2005.

PV/T –modul pri

Vrsta modula PV-modul PV/T –modul pri
konstantno visokom
optimiziranom protoku
protoku

Prosječna neto električna

11.83 7.97 12.24
efikasnost sustava, [%]
Prosječna toplinska
0 61.85 59.51
efikasnost sustava, [%]
Ukupna efikasnost , [%] 11.83 69.82 71.75
Dobivena neto električna
11.879 11.070 12.361
energija, [kWh]
Dobivena toplinska
0 58.1256 55.9249
energija, [kWh]

Iz dobivenih rezultat vidi se kako sustav pri optimiziranom protoku daje

znatno poboljšanje neto električne efikasnosti od 4.27% uz malo smanjenje
toplinske efikasnosti sustava od 2.34% u usporedbi sa sustavom kada koristimo
konstantno visoki protok. Dok u usporedbi sa samim fotonaponskim modulom
imamo poboljšanje neto električne efikasnosti od 0.41% ali zato znatno
poboljšanje sustava u cjelini. Treba napomenuti da u promatranoj toplinskoj
energetskoj analizi sustava prosječna toplinska efikasnost uzeta je za predanu
toplinsku snagu fluidu koji prolazi kroz pozadinu panela, ne za dobivenu toplinsku
snagu iz izmjenjivaču topline u spremniku. Upravo zbog tog razloga se javlja dosta
visoka toplinska efikasnost, budući da se javljaju još dodatni gubici topline u
spremniku.

25
Literatura

[1] Majdandžić, Ljubomir, Solarni sustavi.Zagreb,Graphis Zagreb, 2010

[2] Jones, A. D. , Underwood, C. P. A thermal model for photovoltaic

systems:Module temperature model,School of the Built Environment, University of
Northumbria,1999.
[3] The royal academy of engineering, The Mathematics of Pumping Water
AECOM Design BuildCivil, Mechanical Engineering
[4] Betti Tihomir, Testiranje fotonaponskih modula u realnim uvjetima, Fakultet
elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu, 2005.
[5] M. Ben Ammar, M. Ben Ammar, M. Chaabene. A dynamic model of hybrid
photovoltaic/thermal panel. International Renewable Energy Congress November
5-7,2009 - Sousse Tunisia.
[6] P.G Charalambousa, S.A. Kalogiroub, G.Maidmenta, T.G Karayiannisb,
a
Photovoltaic thermal (PV/T) collectors: A review, Department of Engineering
Systems, London South Bank University, 103 Borough Road, London, U.K. SE1
b
0AA , Higher Technical Institute, P.O.Box 20423, Nicosia 2152, Cyprus, 2004.
[7] Vašak Mario, Gulin Marko, Čeović Josip, Nikolić Dražen, Pavlović Tomislav
and Perić Nedeljko, Meteorological and weather forecast data-based prediction of
electrical power delivery of aphotovoltaic panel in a stochastic framework,
Department of Control and Computer Engineering
Faculty of Electrical Engineering and Computing of University of Zagreb
Unska 3, 10000 Zagreb.
[8] Soteris A. Kalogirou, Solar Energy Engineering: Processes and Systems,
United States of America, 2009.

[9] Rajner Zoran, Energetski efikasno upravljanje fototoplinskim sustavom,

Department of Control and Computer Engineering
Faculty of Electrical Engineering and Computing of University of Zagreb
Unska 3, 10000 Zagreb, 2011.

26
 SUSTAVI UPRAVLJANJA FOTONAPONSKIM AGREGATOM S
MOGUČNOŠĆU AKTIVNOG HLAĐENJA PANELA

Sažetak

U ovom radu dana je dinamička analiza rada hibridnih fotonaponskih

toplinskih sustava sa cirkulacijskom pumpom za odvođenje dobivene toplinske
energije preko fluida koji prolazi kroz aposorber. Opisan je sam model sustava te
njegove komponente. Prikazan je detaljni matematički model sustava pri čemu
smo promatrali u simulacijama tri slučaja, prvo kada je snaga pumpe nula tj. kada
nema rashladnog fluida u sustavu, zatim pri konstantnoj maksimalnoj snazi pumpe
te uz optimiziran rad pumpe. Iz rezultata simulacije utvrđeno je kako sustav uz
optimizaciju daje veliko poboljšanje električne efikasnosti uz malo smanjenje
toplinske efikasnosti u usporedbi s konstantnim protokom.

Ključne riječi: hlađeni fotonaponsko-toplinski sustavi, cirkulacijska pumpa,

optimizacija protoka

Abstract

This paper presents a dynamic analyzes of water cooled hybrid

photovoltaic-thermal systems. At first it is given a description of the components of
the system, and then a detailed mathematical model of the system. Finally, the
results of simulations show the gained netto electrical power of the system and
netto electrical efficiency for three cases where there is no mass flow, for constant
high mass flow, and for optimized mass flow. From the results we can conclude
that we have a large improvement of netto electrical efficiency whit optimized
mass flow and a bit poorer performances of thermal efficiency compared with
system that have constant high mass flow.

Key words: water cooled hybrid photovoltaic-thermal systems, water pump,

optimized mass flow

27
Životopis

Rođen sam 24. listopada 1990. godine u Zenici u Bosni i Hercegovini. Prva
dva razreda osnovne škole završio sam u Hamburgu nakon čega sam upisao
Osnovnu školu Rikard Katalinić Jeretova u Opatiji gdje sam završio
osnovnoškolsko obrazovanje. U Metkoviću sam pohađao matematičku gimnaziju
od 2005. do 2009. godine nakon čega sam upisao Fakultet elektrotehnike i
računarstva. Trenutno kao redovan student završavam preddiplomski studij.

28