Professional Documents
Culture Documents
слободна зона
слободна зона
SLOBODNE ZONE
I
UVOD - ISTORIJA
II
IZ ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA
III
CARINSKI POSTUPAK U ZONAMA
IV
EKONOMSKA OPRAVDANOST OSNIVANJA ZONA I
PREDNOSTI POSLOVANJA U ZONAMA
V
UPRAVA ZA SLOBODNE ZONE
VI
SLOBODNE ZONE U SRBIJI
VII
SVETSKA UDRUŽENJA SLOBODNIH ZONA
VIII
KORISNE ADRESE
2
I
UVOD - ISTORIJA
Koncept slobodnih zona se počeo razvijati pedesetih godina prošlog veka kao sredstvo
pomoću kojeg se stvaralo pogodno okruženje za poslovanje, prvenstveno za preduzeća
koja traže jeftinu izvoznu bazu.
Slobodne carinske zone su nastale iz slobodnih luka i lučkih gradova, a njihov razvoj i
preobražaj u pravne institute počeo je krajem XIX i početkom XX veka.
Jugoslavija je dugo imala slobodnu carinsku zonu u Solunu (94.000 m2) koja je jedna od
najstarijih slobodnih zona na Balkanu, i koja je bila osnovana Konvencijom zaključenom
između Kraljevine Srbije i Kraljevine Grčke 1913. godine. Ona je omogućila izlaz Srbije na
Egejsko more u vreme carinskih ograničenja, koja je Srbiji tada nametala Austrougarska.
Zbog I svetskog rata Srbija nije bila u mogućnosti da koristi zonu, sporazum je obnovljen
1923. godine sa rokom važenja od 50 godina. U Solunu se nalazila jugoslovenska
carinarnica, a roba je do Jugoslavije prevožena železnicom pod carinskom (tranzitnom)
plombom naših i grčkih carinskih vlasti. Ova konvencija je važila do 1975. godine.
Taj akt je predviđao zonu koja je obuhvatala oko 10 km2 jugoslovenske teritorije na
granici u području Sežane i manji deo italijanske teritorije na drugoj strani granice.
Prve carinske zone u bivšoj SFRJ su osnovane u Rijeci i Kopru, potom u Beogradu, Splitu,
Puli i Novom Sadu.
Sam institut slobodnih carinskih zona je pravno konstituisan 1963. godine, izmenama i
dopunama Carinskog zakona. 1985. godine donet je Zakon o carinskim zonama, kao i
Zakon o posebnim uslovima obavljanja spoljnotrgovinskog prometa u carinskim zonama
sa ciljem da od upravno - carinskog instituta, zone postanu privredni subjekti, uz
zadržavanje statusa sastavnog dela jugoslovenskog carinskog područja.
1992. godine donet je sledeći Carinski zakon, a 1994. Zakon o slobodnim zonama. Oba
ova zakona, sa izvesnim razlikama terminološkog karaktera, na isti način su regulisali
položaj zona kod nas.
Dok su slobodne zone nekada bile slobodne luke i mesta gde se vršio pretovar robe, one
danas predstavljaju centre razvijenih telekomunikacija i moderne infrastrukture i centre
moderne industrije i kompletne logističke podrške.
3
II
IZ ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA
(Sl. glasnik RS br. 62/2006)
Slobodne zone su prostori tj. delovi teritorije Srbije koji su posebno fizički određeni i
označeni, i na kome se obavljaju različite delatnosti i u kojima se primenjuje stimulativni
režim poslovanja koji se prvenstveno ogleda u povlašćenom carinskom tretmanu,
poreskim oslobađanjima i simplificiranom administrativnom procedurom.
Drugim rečima slobodne zone podrazumevaju odredjene oblasti gde važe posebni uslovi
rada, poseban režim privređivanja, uz značajne pogodnosti, olakšice i stimulacije u cilju
proizvodnje robe, koja je prvenstveno namenjena za izvoz.
Slobodne zone su centri koji objedinjuju usluge po sistemu sve na jednom mestu -
proizvodnja, skladištenje, utovar i istovar robe, pakovanje, transport, špediterske usluge,
bankarske usluge, carinske i druge administrativne poslove.
Slobodna zona je pravno lice koje preko svojih organa upravljanja (bez obzira na
osnivača) vrši tehničke, administrativne, stručne i druge poslove u vezi sa obavljanjem
delatnosti u zoni i obavlja usluge od zajedničkog interesa za sve korisnike samostalno,
utvrđuje uslove pod kojima se koristi područje slobodne zone za obavljanje delatnosti, i
propisuje mere posebne zaštite životne i radne sredine u zoni.
Osnivač zone (organ lokalne samouprave, privredno društvo, odnosno preduzetnik), koji
je doneo odluku ili zaključio ugovor sa drugim osnivačem o osnivanju zone, preko
privrednog društva (dalje PD) za upravljanje zonom podnosi zahtev za davanje
saglasnosti za određivanje područja zone. Područje zone se određuje davanjem
saglasnosti Vlade. Zahtev za davanje saglasnosti za određivanje područja zone PD za
upravljanje zonom se podnosi Vladi preko Ministarstva finansija Srbije tj. Uprave za
slobodne zone.
Određivanje područja zone ekonomski je opravdano ako se na osnovu priloženog
elaborata i drugih priloženih dokaza može oceniti da će se postići pozitivni efekti u
pogledu privlačenja stranog kapitala, proizvodnje roba, pružanja usluga, zapošljavanja,
transfera tehnologije, privrednog restrukturiranja i ako će poslovanje u zoni doprineti
ostvarivanju strategije razvoja i realizaciju mera ekonomske politike Vlade.
4
da odgovorno lice osnivača zone, odnosno odgovorno lice PD za upravljanje
zonom nije osuđivano za krivična dela privrede, nedozvoljene trgovine itd.
- odluku organa upravljanja, ugovor ili neki drugi akt osnivača zone, o osnivanju
zone, koji sadrži naziv osnivača i naziv zone
- registar u kome je PD za upravljanje zonom registrovano
- uverenje o neosuđivanosti odgovornih lica
- dokaz da osnivači zone imaju pravo svojine, tj zakupa ili pravo korišćenja na
zemljištu područja zone
- dokaz da će se obezbediti prostorni, građevinski, energetski, organizacioni i
tehnički uslovi, uslovi vezani za zaštitu životne sredine i dr.
- mišljenje organa lokalne samouprave o opravdanosti osnivanja zone
Korisnici zone mogu biti: osnivač zone, PD za upravljanje zonom, kao i druga domaća i
strana pravna i fizička lica koja obavljaju delatnost u zoni.
5
PD za upravljanje zonom zaključuje ugovore sa korisnicima zone o međusobnim pravima
i obavezama. Na zahtev Uprave za slobodne zone, korisnici su dužni da joj dostavljaju
podatke o svom poslovanju.
Prava korisnika zone data zakonom o slobodnim zonama ne mogu biti umanjena drugim
propisima.
Zona mora biti vidljivo obeležena i može se sastojati iz više delova pod uslovom da čine
funkcionalnu celinu. U zoni se može obavljati proizvodnja i pružati usluge ali se time ne
sme ugrožavati životna sredina, zdravlje ljudi, materijalna dobra i bezbednost zemlje.
U zonu se ne može uvoziti, niti se iz zone može izvoziti roba čiji je uvoz, odnosno izvoz
zabranjen.
Zona prestaje sa radom na primer ako se u toku rada oceni da su trajno prestali tehnički
uslovi propisani zakonom za njeno osnivanje, ako je odgovorno lice PD za upravljanje
zonom pravosnažno osuđeno za krivično delo protiv privrede, imovine, nedozvoljene
tgovine i protiv službene dužnosti, ako se oceni da se poslovanjem u zoni ne postižu
ciljevi predviđeni elaboratom o postojanju ekonomske opravdanosti za određivanje
područja zone, i u slučaju nekih prekršaja predviđenih zakonom koji uređuje carinski
sistem i carinski postupak itd.
PD za upravljanje zonom može takođe podneti zahtev za prestanak rada zone kao i
Ministarstvo finansija na osnovu čijeg predloga Vlada donosi akt o prestanku važenja
saglasnosti za određivanje područja zone a zona prestaje sa radom po isteku roka od 90
dana od donošenja akta Vlade o prestanku važenja saglasnosti za određivanje područja
zone.
III
CARINSKI POSTUPAK U ZONAMA
Područje slobodne zone mora biti ograđeno u skladu sa uputstvima carinskog organa, na
način koji carinskom organu omogućava sprovođenje carinskog nadzora i sprečava
nepropisno unošenje u slobodnu zonu i iznošenje iz slobodne zone bilo kakve robe.
6
Na robu koja se unosi i iznosi iz zone, kao i robu smeštenu u zoni, primenjuju se mere
carinskog nadzora i kontrole u skladu sa odredbama zakona koji uređuje carinski sistem i
carinski postupak.
U slobodnu zonu može se uneti i smeštati strana i domaća roba. Smeštaj robe u
slobodnoj zoni nije vremenski ograničen. Za domaću robu namenjenu izvozu koja
smeštajem u slobodnu zonu ispunjava uslove predviđene posebnim propisima mogu da
se propišu posebni rokovi smeštaja.
Sva roba koja se unosi ili iznosi iz slobodne zone mora se prijaviti nadzornom carinskom
organu, koji proverava podnete isprave i prevozno sredstvo, te zadužuje unos robe u
slobodnu zonu, odnosno razdužuje iznos robe iz zone. Nadzorni carinski organ može,
prema njegovoj proceni i analizi rizika, da izvrši i pregled robe.
Korisnik zone može privremeno izneti robu iz zone u drugi deo teritorije Republike
Srbije odnosno unositi robu u zonu sa drugog dela teritorije Srbije radi stavljanja u
postupak oplemenjivanja, radi ispitivanja, atestiranja, opravke i marketinškog
prezentovanja. Carinski organ može pregledati robu i sprovesti druge mere carinskog
nadzora nad robom koja ulazi, izlazi ili ostaje u slobodnoj zoni u skladu sa kriterijima
utvrđenim sistemom za analizu i procenu rizika, odnosno kad god posumnja da se ne
poštuju carinski propisi o poslovanju u slobodnoj zoni.
Korisnik zone mora, radi carinskog nadzora, na propisan način da vodi evidenciju o
unosu u slobodnu zonu i iznošenju robe iz slobodne zone, kao i o upotrebi i promenama
na robi. Korisnik zone je dužan da, pre početka obavljanja delatnosti u slobodnoj zoni,
nadležnoj carinarnici podnese zahtev za odobravanje oblika i sadržaja evidencije o
stranoj robi u slobodnoj zoni. Ukoliko korisnik u zonu namerava unositi i domaću robu,
dužan je da podnese i pisani zahtev za odobravanje oblika i sadržaja evidencije o
domaćoj robi u slobodnoj zoni.
7
Evidencija o robi u slobodnoj zoni koja mora sadržati najmanje sledeće:
• podatke o identifikacionim brojevima, broju i vrsti ambalaže, količini robe,
uobičajenom komercijalnom nazivu robe
• podatke koji omogućavaju da se roba kontroliše u svakom trenutku, a posebno njena
lokacija, carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba koja joj je određena nakon smeštaja
u slobodnu zonu ili njen ponovni ulazak u preostali deo carinskog područja Republike
Srbije
• podatke o prevoznoj ispravi koja se koristi pri unošenju i iznošenju robe
• podatke o carinskom statusu robe (da li je strana ili domaća roba) i, kada je to
potrebno, podatke o potvrdi o carinskom statusu robe koja je stavljena u slobodan
promet u zoni
• podatke o uobičajenim postupcima s robom, kojima je cilj očuvati robu, poboljšati njen
izgled ili pripremiti za tržište, odnosno dalju prodaju
• podatke o robi koja stavljanjem u slobodan promet ili stavljanjem u postupak
privremenog uvoza ne podleže plaćanju uvoznih dažbina niti merama trgovinske
politike, a čija se upotreba ili namena moraju proveravati (broj JCI po kom je roba
stavljena u postupak).
Evidencija se vodi hronološki, prema podacima u ispravama što prate robu pri
unošenju/iznošenju robe u/iz zone. Nadzorni carinski organ može, za vođenje evidencije
u slobodnoj zoni, kao evidenciju prihvatiti i evidenciju iz knjigovodstva korisnika zone,
ako takva evidencija sadrži sve neophodne podatke koji u svakom trenutku
omogućavaju jasan uvid u stvarno stanje robe.
Ako korisnik zone utvrdi da se stvarno stanje robe i stanje u evidencijama ne slažu,
dužan je da o tome bez odlaganja obavesti nadzorni carinski organ. Ako nadzorni
carinski organ utvrdi da je pri tome nastao carinski dug, dužan je preduzeti sve potrebne
radnje radi obračuna i naplate istog.
Korisnik slobodne zone može robu koju je uneo u slobodnu zonu da ustupi drugom
korisniku. Oba korisnika ovo ustupanje i preuzimanje robe moraju da iskažu u svojim
evidencijama. Korisnik, koji ustupa robu drugom korisniku dužan je da o tome bez
odlaganja obavesti carinski organ, uz podnošenje odgovarajuće dokumentacije.
Ako je korisnik zone strano lice, u rešenju kojim se odobrava oblik i sadržaj evidencije o
robi u slobodnoj zoni, obavezno se navode i podaci o njegovom ovlašćenom zastupniku i
vrsti zastupanja.
Carinski organ će odobriti vođenje evidencije samo onim licima koja nude sve potrebne
garancije za poslovanje u slobodnoj zoni u skladu sa carinskim propisima.
Korisnik zone po sopstvenoj inicijativi ili na zahtev carinskog organa može da zahteva
izmene ili dopune odobrenja za vođenje evidencije.
8
Ako korisnik u određenom roku ne predloži odgovarajuće izmene ili dopune u načinu
vođenja evidencije ili ako nadzorni carinski organ u više puta utvrdi manjak ili nestanak
robe na koju se odnosi evidencija, carinski organ će poništiti odobrenje o vođenju
evidencije.
Postojeće zalihe robe se tretiraju kao da je roba uneta ili ponovno uneta u carinsko
područje Republike Srbije i korisnik zone mora odrediti toj robi carinski dozvoljeno
postupanje ili upotrebu u roku određenom u rešenju kojim se ukida odobrena
evidencija.
Korisnik zone koji prestaje s poslovanjem ili obavljanjem pojedine delatnosti u slobodnoj
zoni dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana, obavesti nadležni
carinski organ i preda mu konačne podatke o evidenciji robe radi provere.
Roba koja se unosi u slobodnu zonu se doprema carinskom organu i podleže propisanim
carinskim formalnostima samo u slučaju:
• kada je bila stavljena u carinski postupak koji se okončava prilikom njenog ulaska u
slobodnu zonu
• da je smeštena u slobodnu zonu na osnovu odluke carinskog organa da se za tu robu
odobri povraćaj ili otpust carinskog duga
• domaće robe namenjene izvozu, koja smeštajem u slobodnu zonu ispunjava uslove
predviđene posebnim propisima.
Carinski organ može da zatraži da se prilikom unošenja u slobodnu zonu prijavi roba za
koju postoji obaveza plaćanja izvoznih dažbina ili na koju se odnose druge mere
trgovinske politike, pre svega ako nije moguće na drugi način osigurati nadzor u pogledu
poštovanja propisa o plaćanju izvoznih dažbina, odnosno o drugim merama trgovinske
politike.
Strana roba se unosi i smešta u slobodnu zonu na osnovu carinske deklaracije koja se
koristi za unos robe u slobodnu zonu (C7).
Nad robom koja se dopremi carinarnici, koja vrši nadzor nad slobodnom zonom, može
se sprovesti privremeni smeštaj dok joj se ne odredi carinski dozvoljeno postupanje ili
upotreba. Postupak privremenog smeštaja se može sprovesti bez podnošenja sažete
deklaracije, na osnovu tranzitnog dokumenta po kom je roba upućena u slobodnu zonu.
9
1. fakture, kada se u slobodnu zonu smešta domaća roba koju korisnik zone kupuje na
ostalom delu carinskog područja Republike Srbije od druge osobe,
2. otpremnice, kada korisnik zone smešta u slobodnu zonu vlastitu robu sa ostalog dela
carinskog područja Republike Srbije,
3. carinske deklaracije za unos robe u slobodnu zonu, ako se u zonu unosi domaća roba
namenjena izvozu koja smeštajem u slobodnu zonu ispunjava uslove predviđene
posebnim propisima (roba za koju su propisani izvozni podsticaji). Ova roba se mora, u
skladu sa članom 549. Uredbe o carinski dozvoljenom postupanju s robom, deklarisati za
izvoz i izvesti u roku od tri meseca od dana unosa u slobodnu zonu.
Domaća roba iz tač. 1. i 2. može se uneti u slobodnu zonu radi upotrebe u proizvodnim
procesima, kao i radi potrošnje u zoni (prehrambeni artikli, kancelarijski materijal i sl.).
Domaća roba koja nije namenjena proizvodnji i potrošnji u zoni može se skladištiti u
slobodnoj zoni samo ako se time ne otežava carinski nadzor nad poslovanjem u
slobodnoj zoni i ako je to odobreno rešenjem o odobravanju evidencije o robi.
Domaća roba namenjena izvozu može se uneti u slobodnu zonu samo izuzetno, pošto je
osnovno pravilo da se roba namenjena izvozu treba izvozno ocariniti i izvesti iz carinskog
područja Republike Srbije, pri čemu je izvoz završen kad roba fizički napusti carinsko
područje Republike Srbije. Unosom u zonu robe namenjene izvozu, nije izvršen izvoz
pošto je prostor slobodne zone deo područja Republike Srbije. Međutim, u slobodnu
zonu se može uneti roba namenjena izvozu za koju postoje posebni propisi na osnovu
njenog smeštaja u zonu, i na istu se primenjuju svi propisi i mere koje bi se primenile
kada bi se ta roba izvozila u uobičajenom postupku izvoza.
U slobodnu zonu se može uneti i smestiti ona roba za koju se nakon izvoza mogu koristiti
različite izvozne podsticajne mere (subvencije). Za tu robu se izvozne podsticajne mere
mogu koristiti i unosom te robe u slobodnu zonu, odnosno i pre nego što se roba izveze,
tj. pre nego što napusti područje Republike Srbije. Ukoliko se roba ne izveze u
propisanom roku od tri meseca, a podsticajne mere su iskorišćene, ostvareni podsticaj
se mora vratiti.
Ukoliko se u slobodnu zonu smešta domaća roba koja podleže plaćanju izvozne carine
nadležni carinski organ će zahtevati da se ta roba posebno evidentira.
Kada se roba unosi ili vraća sa područja slobodne zone u drugi deo carinskog područja
Republike Srbije, a na zahtev zainteresovanog lica, carinski organ će potvrditi da li je
roba koja je smeštena u slobodnu zonu domaća ili strana roba. Korisnik slobodne zone
dokazuje status domaće robe ako je strana roba stavljena u slobodan promet u zoni, kao
i kada je u slobodan promet u zoni stavljena roba nakon postupka aktivnog
oplemenjivanja ili postupka prerade pod carinskom kontrolom.
10
Kada se ne može dokazati status robe kao domaće robe ili strane robe, roba će se
smatrati:
U zavisnosti od vrste robe ili zahteva carinskog nadzora, carinski organ može da uvede
mere zabrane ili ograničenja u vezi sa obavljanjem privredne delatnosti u slobodnoj zoni.
Carinski organ odobrava obavljanje privredne delatnosti u slobodnoj zoni licima koja
pruže neophodne garancije da je omogućeno sprovođenje carinskog nadzora i kontrole.
Svako postupanje sa robom u slobodnoj zoni, korisnik zone mora, bez odlaganja, uneti u
odobrenu evidenciju o robi iz koje mora biti prepoznatljiv postupak u vezi sa robom.
Evidencija korisnika mora odgovarati stvarnom stanju robe. Nadzorni carinski organ
obavlja carinski nadzor i kontrolu u zoni i u odobrenoj evidenciji, shodno njegovoj analizi
i proceni rizika, odnosno kada god obavljanje tih radnji smatra potrebnim.
Ako se strana roba smeštena u slobodnu zonu stavlja u slobodan promet, korisnik zone
podnosi carinsku deklaraciju za stavljanje robe u slobodan promet, uz primenu mera
trgovinske politike, završavanje drugih radnji predviđenih u vezi sa robom i naplatu
carinskog duga kojem podleže, kada strana roba stiče status domaća robe.
11
Bez obzira da li se roba stavlja u postupak aktivnog oplemenjivanja na osnovu
knjigovodstvene isprave ili u redovnom postupku, pre otpočinjanja ovog postupka treba
pribaviti odobrenje nadležne carinarnice.
Carinski organ može da odobri da se neki od ovih podataka ne evidentiraju, ako to nema
štetan uticaj za sprovođenje kontrole ili nadzora postupaka za robu koja se prerađuje ili
upotrebljava. Evidencija mora da sadrži i podatke o odobrenju.
Ako će korisnik zone deo proizvodnih radnji u okviru postupka aktivnog oplemenjivanja
obavljati unutar slobodne zone, a deo u drugom delu carinskog područja Republike
Srbije ili u drugoj slobodnoj zoni, u tom slučaju potrebno je podneti zahtev i doneti
odobrenje za celokupan postupak aktivnog oplemenjivanja.
12
Korisnik zone koji namerava da obavlja postupak prerade pod carinskom kontrolom u
zoni, mora prethodno (pre otpočinjanja proizvodnih radnji) od nadležnog carinskog
organa dobiti odobrenje za postupak prerade pod carinskom kontrolom. Postupak
prerade pod carinskom kontrolom u slobodnoj zoni u svemu se isto odvija kao da se
sprovodi u drugom delu carinskog područja Republike Srbije.
Postupak privremenog uvoza u slobodnoj zoni, bilo uz potpuno ili delimično oslobađanje
od plaćanja uvoznih dažbina, u svemu se jednako odvija kao da se sprovodi u drugom
delu carinskog područja Republike Srbije.
Strana roba koja je smeštena u slobodnoj zoni, može bez posebnog odobrenja
nadležnog carinskog organa, proći uobičajene oblike postupanja koji su neophodni za
očuvanje robe, poboljšanje njenog izgleda ili tržišnog kvaliteta ili da se pripremi za tržište
ili dalju prodaju. Korisnik zone, treba pre vršenja odobrenog uobičajenog oblika
postupanja o tome pismeno obavestiti nadzorni carinski organ.
Obaveštenje ili zahtev korisnika zone za vršenje uobičajenih oblika postupanja sa robom
u slobodnoj zoni mora sadržati najmanje podatke o: korisniku zone, ispravi na osnovu
koje je odnosna roba smeštena u slobodnu zonu, vrsti (opis), količini i carinskoj
vrednosti robe koja se podvrgava uobičajenim oblicima postupanja koji će se vršiti nad
robom, datumu ili periodu vršenja.
Kod ustupanja u korist države i uništenja strane robe koja je smeštena u slobodnu zonu,
primenjuju se pravila kao kada se navedena carinski odobrena postupanja ili upotreba
sprovode u drugom delu carinskog područja Republike Srbije.
Za stranu robu smeštenu u slobodnu zonu, kao i za stranu robu koja je u toj zoni
podvrgnuta postupku aktivnog oplemenjivanja, privremenog uvoza ili postupku prerade
pod carinskom kontrolom, s obzirom da je navedena zona pod carinskim nadzorom, ne
polaže se garancija za obezbeđenje naplate carinskog duga, osim u slučaju kad se roba
privremeno iznosi iz slobodne zone. Korisnik zone je dužan, bez odlaganja, podatke o
robi koju iznosi iz slobodne zone, odnosno iz prostora gde obavlja delatnost vezanu za tu
robu, uneti u odobrenu evidenciju.
13
Ako se iz slobodne zone na drugi deo carinskog područja iznosi domaća roba koja je bila
smeštena u slobodnu zonu podnosi se faktura (ako korisnik zone prodaje robu kupcu na
preostalom području Republike Srbije), odnosno otpremnica (ukoliko se iznosi vlastita
roba) i ista se evidentira, kao povrat domaće robe.
U slučaju ako se iz slobodne zone u drugi deo carinskog područja iznosi domaća roba
koja je bila namenjena izvozu, a gde postupak izvoza nije izvršen, potrebno je poništiti
izvoznu deklaraciju (ukoliko je bila podneta), kao i sve finansijske i druge pogodnosti
koje je korisnik slobodne zone dobio smeštajem te robe u slobodnu zonu.
Ukoliko izvozna deklaracije nije bila podneta potrebno je razdužiti deklaraciju (C7) po
kojoj je izvršen unos ove robe u slobodnu zonu.
• uputiti u drugu slobodnu zonu, u kom slučaju se roba upućuje i smešta u drugu
slobodnu zonu tranzitnom deklaracijom, ili
Strana roba koja je izneta iz slobodne zone i preneta u drugi deo carinskog područja
Republike Srbije može se, uz podnošenje propisane deklaracije:
Za stranu robu koja podleže plaćanju uvoznih dažbina, a koja se, nakon smeštaja u
slobodnoj zoni, stavlja u slobodan promet ili u postupak privremenog uvoza sa
delimičnim oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina, bilo u slobodnoj zoni ili u
drugom delu carinskog područja Republike Srbije, nastaje carinski dug i za istu treba
podneti deklaraciju za odnosni postupak, uz primenu propisa i pravila važećih za taj
postupak. Ako unosom u ostali deo carinskoga područja Republike Srbije nastane
carinski dug za proizvod koji je nastao proizvodnjom u slobodnoj zoni, odnosno u
postupku aktivnog oplemenjivanja, iznos duga utvrdiće se na osnovu vrednosti uvozne
robe sadržane u dobijenim proizvodima.
14
Isto tako, ukoliko strana roba nestane u slobodnoj zoni što korisnik zone ne može
opravdati na prihvatljiv način, smatra se da je ta roba bila potrošena ili korišćena
protivno propisanim uslovima, te za istu nastaje carinski dug.
Carinski dug nastaje u trenutku kada se roba potroši ili prvi put upotrebi na način
protivan važećim propisima.
IV
EKONOMSKA OPRAVDANOST OSNIVANJA ZONA I
PREDNOSTI POSLOVANJA U ZONAMA
Preko slobodnih zona u značajnoj meri se podstiču i stimulišu strana ulaganja u privredu
jedne zemlje, čime se ona brže integriše u međunarodnu podelu rada.
Prema tome, u okviru slobodnih zona se odvijaju privredne delatnosti u cilju podsticanja
izvoznih aktivnosti i u tom smislu povećanja intenziteta spoljnotrgovinske razmene
zemlje i ostvarivanja niza pozitivnih indirektnih efekata na domaću ekonomiju. Takođe,
motivi ulaganja inostranih partnera u slobodne zone moraju biti podržani efikasnom
pravnom regulativom koja obezbeđuje stabilnost zakona i drugih propisa, a samim tim i
pravnu sigurnost uloga i poslovanja.
15
plan zapošljavanja lica kod PD za upravljanje zonom i kod korisnika zone
predviđa zapošljavanje najmanje 100 lica u prve dve godine,
ako se u zoni planira obavljanje delatnosti i poslovnih aktivnosti među kojima su:
16
Pružanje niza usluga korisnicima po povlašćenim cenama (organizacija
transporta, pretovar, utovar, špediterske usluge, agencijske usluge, usluge
osiguranja i reosiguranja, bankarski poslovi i dr.)
Izvoz robe i usluga iz zone i uvoz roba i usluga u zonu su slobodni i ne podležu
kvantitativnim ograničenjima, niti se na taj uvoz primenjuju mere ekonomske politike.
V
UPRAVA ZA SLOBODNE ZONE
Uprava za slobodne zone počela je sa radom krajem 2008. godine i u njenoj nadležnosti
su sva pitanja u vezi sa funkcionisanjem i razvojem slobodnih zona.
Obavlja sledeće poslove:
17
U oblasti razvoja slobodnih zona u funkciji interesa države
U oblasti promocije slobodnih zona
U oblasti kontrole i nadzora
18
VI
SLOBODNE ZONE U SRBIJI
Slobodne zone Srbije su u 2013. godini, ostvarile promet od oko 4 mlrd EUR, što je za
30% više nego prethodne godine, u njima je zaposleno više od 18.000 ljudi i u njima
posluje 220 kompanija. Posebno je značajno učešće domaćeg repromaterijala u
proizvodnji i ono je povećano, u odnosu na 2012. godinu za 260%. U isto vreme je izvoz
robe iz slobodnih zona povećan za 143%, na 2,1 mlrd EUR, što je petina ukupnog izvoza
iz Srbije.
Trenutno u Srbiji posluju sledeće slobodne zone: Pirot, Novi Sad, Subotica, Zrenjanin,
Kragujevac, Šabac, Užice, Smederevo, Kruševac, Jug (Niš i Prokuplje), Svilajnac, Apatin i
Vranje.
SZ PIROT
Ukupni kapaciteti :
Ukupna površina 650.000 m2
Površina za iznajmljivanje 170.000 m2
Otvoreni uređeni prostor 103.181 m2
Zatvoreni proizvodni prostor 2.597 m2
Poslovni prostor 300 m2
Skladišni prostor otvoreni 3.000 m2, zatvoreni 14.516 m2
Radno vreme zone : 24 h
19
Stalne službe: uprava, carinski referat, obezbeđenje, špedicija, transport
Pored pogodnosti koje su predviđene propisima i koje važe za sve zone ova zona daje I
sledeće:
20
Kompanije koje posluju u ovoj zoni:
Kontakt:
SZ NOVI SAD
Slobodna zona Novi Sad je osnovana 2007. godine a počela je sa radom aprila 2008.
godine, na području od 33 ha zemljišta na dve funkcionalno povezane lokacije i to:
Lokacija 1: JS Slobodna carinska zona Novi Sad AD (Ul. Bajči Žilinski), Lokacija 2: AD Petar
Drapšin (Ul. Industrijska Novi Sad)
Slobodna zona d.o.o Novi Sad ima izuzetno povoljan geografski položaj. Nalazi se na
raskrsnici puteva između zapadne i istočne Evrope na rečnom putu Rajna – Majna –
Dunav, na 100 km od granica EU.
Nalazise na međunarodnom putu E-75, sistemu međunarodne železnice Beč -
Budimpešta - Beograd, kao i u okviru kompleksa međunarodne luke na Dunavu.
Međunarodni aerodrom u Beogradu je na samo 70 km udaljenosti.
Objekti Slobodne zone Novi Sad locirani su u kompleksu luke na Dunavu gde su smešteni
svi važniji veleprodajni centri, a u samom krugu zone, nalazi se i carinska ispostava, što
omogućava da sve poslove oko carinjenja robe možete obaviti brzo i na jednom mestu.
Slobodna zona Novi Sad d.o.o. raspolaže zatvorenim skladišnim prostorom površine
11.000 m² koji obuhvata tri objekta u okviru kojih su proizvodno-skladišni prostor, kao i
zbirna i regalna skladišta. Otvoreni skladišni prostor površine 6.500 m² pogodan je za
skladištenje poljoprivredne mehanizacije, teretnih i putničkih vozila.
21
Objekti su kompletno opremljeni i gasifikovani, sa obezbeđenim prilaznim parkingom,
putevima i istovarnim rampama.
Obezbeđen je carinski terminal površine 7000 m2 sa potrebnim manipulativnim
prostorom za transportna vozila. Vozilo može ući na carinski terminal u okviru zone od
0-24h svakim danom u godini.
Kontakt:
Slobodna zona Novi Sad
Hajduk Veljkova 11-Master Centar/VII, 21000 Novi Sad
Tel.: 021/541-216, 541-223
Faks.: 021/541-221
E mail: office@szns.co.rs
www.szns.co.rs
Direktor: Nenad Barac
Kontakt osoba: Marijana Šaula
marijana.saula@freezone.rs
tel: +381 21 4724-792
+381 63 540-403
SZ SUBOTICA
Ova slobodna zona ima izuzetan geografski položaj na putnom koridoru Beograd -
srpsko - mađarska granica, kojim prolaze saobraćajnice međunarodnog značaja.
Međunarodni put E 75 koji prolazi kroz Suboticu je magistralni evropski put koji polazi
od Švedske, prolazi kroz Finsku, Poljsku, Mađarsku, Srbiju, Makedoniju do Grčke.
Prostire se na 11 ha i 62 ara zemljišta, sa 26 000 m2 proizvodnog i skladišnog prostora.
22
-turističke i ostale usluge
-druge aktivnosti koje ne zagađuju životnu sredinu
Kompanije koje posluju u ovoj zoni:
Kontakt:
SZ ZRENJANIN
Kapaciteti:
61 ha + 35ha infrastrukturno opremljenog zemljišta za greenfield investicije
36.785 m2 zatvorenog proizvodnog/skladišnog prostora
17.966 m2 otvorenog skladišnog prostora
7.554 m2 kancelarijskog prostora
23
Delatnosti:
proizvodnja roba, dorada, lon poslovi, logistika, skladištenje robe i repromaterijala,
prodaja, uvoz, izvoz, reeksport, bankarski i finansijski poslovi, poslovi osiguranja i
reosiguranja, turističke i ostale usluge, sve vrste privređivanja koje ne zagađuju životnu
sredinu.
Kontakt:
SZ KRAGUJEVAC
Grad Kragujevac i firma Fiat automobili Srbija su 05.11.2009. godine formirali Slobodnu
zonu FAS u Kragujevcu koja je namenjena automobilskoj industriji, tj. kooperantima
fabrike automobila FIAT.
Slobodna zona prostire se na površini od 176 ha 45 a 62 m² i obuhvata kompletan
prostor fabrike automobile i teritoriju Grošnice površine 29 ha 76 a 19 m².
24
-Johnson Controls – proizvodnja sedišta
-Sigit – proizvodnja plastičnih delova
• Proma Automotive doo – otpresci za vozila
Kontakt:
SZ ŠABAC
25
Kontakt
Beogradski put bb
Violeta Šestić, kontakt osoba
tel: 015/381355
faks: 015/381357
E-mail:slobodnazona@sabac.org
E-mail: zone@freezonesabac.com ,
direktorzone@open.telekom.rs
SZ UŽICE
Slobodna zona se nalazi u industrijskoj zoni Sevojna ali postoje i grinfild i braunfild
lokacije u okviru slobodne zone koje su dostupne potencijalnim investitorima.
Dve vodeće fabrike u metalskoj industriji su otpočele svoje poslovanje u SZ Užice:
Valjaonica bakra A.D Sevojno i IMPOL-SEVAL valjaonica aluminijuma.
Slobodna zona Užice raspolaže sa 5ha i 1a slobodnog zemljišta za grinfild investicije,
8000 m² zatvorenog magacinskog prostora, 5000 m² otvorenog magacinskog prostora.
Kontakt:
Direktor: Mihailo Trnavčević
Telefon:+381 (0) 31 532 214
Mob Tel: +381 (0) 65 868 48 29
E-Mail: mtrnavcevic@vbs.point-group.com
Faks: +381 (0) 31 533 698
26
Mob Tel: +381 (0) 65 665 97 03
E-Mail: acaldovic@vbs.point-group.com
Faks: +381 (0) 31 533 698
SZ SMEDEREVO
Kontakt
27
SZ KRUŠEVAC
Vlada Republike Srbije na sednici održanoj 30. maja 2012. godine donela je Rešenje o
davanju saglasnosti za određivanje područja Slobodne zone „Kruševac” u Kruševcu, na
površini od 64 ha 86 a 84 m². U ovoj slobodnoj zoni posluje „Trajal korporacija A.D.” koja
se bavi proizvodnjom gumarskih i hemijskih proizvoda.
Kontakt:
SZ JUG
Skupština Grada Niša donela je na svojoj sednici 24.12.2010. godine Odluku o osnivanju
Slobodne zone i Odluku o osnivanju privrednog društva za upravljanje Slobodnom
zonom. Iste odluke u drugoj polovini 2011. donela je i Skupština Opštine Prokuplje na
čijoj se teritoriji takođe prostire Slobodna zona, a koja je suosnivač privrednog društva
za upravljanje Slobodnom zonom. Dana 14.12.2011. Gradonačelnik Grada Niša i
Predsednik Opštine Prokuplje, kao ovlašćeni predstavnici osnivača, potpisali su Ugovor o
osnivanju privrednog društva za upravljanje Slobodnom zonom SZ Jug d.o.o. Niš. Vlada
Republike Srbije donela je Rešenje o davanju saglasnosti za određivanje područja
Slobodne zone Jug – broj 483-3518/2012 od 18.05.2012. godine, koja se prostire na
površini od 28 ha 48 a 38 m2.
28
-Benetton iz Italije - tekstilna industrija
-Leoni Wiring System Southeast doo- fabrika auto kablova
-Tatko – fabrika filca i grebena
-Konus
-Metal Welding
Kontakt:
SZ SVILAJNAC
Na sednici održanoj 22. marta 2012. godine Vlada Republike Srbije usvojila je Rešenje o
davanju saglasnosti za određivanje područja Slobodne zone „Svilajnac” u Svilajncu, na
površini od preko 33 ha. Industrijska zona Svilajnac prostire se na površini od 60 hektara.
29
Mnoge svetske poznate kompanije prepoznale su potencijal Svilajnca i u njemu otvorile
svoje fabrike.
Kontakt:
SZ APATIN
Slobodna zona Apatin je osnovana 16. avgusta 2013. godine. Tada je osnovano i Društvo
sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Slobodnom zonom. Usvojena je i Odluka o
izmeni i dopuni Odluke o osnivanju Javnog preduzeća za upravljanje Putničkim
pristaništem i Marinom Apatin u delu koji se odnosi na obavljanje uslužne delatnosti u
vodnom saobraćaju.
Dve su lokacije Slobodne zone „APATIN". Jedna je „RTC i LUKA APATIN", koja se nalazi
neposredno uz obalu Dunava, površine 120 ha 72 ara i 17 m². Druga je „BLOK 61
APATIN" sa površinom 1 hektar 44 ara i 88 m², vlasnik zemljišta na obe lokacije je
opština Apatin. Ukupna površina Slobodne zone „APATIN" biće 122 ha 17 ara i 4 m² a
postoji mogućnost proširivanja zone na 160ha.
Članovi projektnog tima Evropske Unije u Republici Srbiji za Program podrške razvoju
infrastrukture lokalne samouprave posetili su Apatin. Tako je, praktično, počeo rad na
pripremi kompletne dokumentacije za izradu studije izvodljivosti za projekat
"Industrijska zona Apatin".
30
Kompletno opremanje industrijske zone treba da omogući korišćenje potencijala
najveće lokacije za investiranje u opštini koja je u javnoj svojini.
Prva faza ovog projekta je već ostvarena formiranjem Slobodne zone u zaleđu lučkog
područja, ali je projektom planirana efikasna međunarodna luka sa bitnim usmerenjem
na kontejnere za logističke potencijale - odnosno za luke Evropskog kontinenta. U ovoj
zoni je marta 2014. godine počela je izgradnja nove fabrike nameštaja "Lumber-line"
d.o.o.
Kontakt:
SZ VRANJE
Slobodna zona prostire se na površini od preko 114 hektara i nalazi se u delu grada koji
je master planom predviđen za proizvodne delatnosti.
Planskom dokumentacijom su uređena 32 hektara, a preostala površina će se razvijati
prema potrebama investitorma.
Pogodnosti:
Položaj na koridoru 10; blizina aerodroma i luka (Beograd, Skoplje, Sofija, Solun,
Priština); raspoloživost kvalitetne, obrazovane, radno neangažovane radne snage;
efikasna lokalna administracija po principu One-stop-shop; potpuno ili delimično
oslobađanje od plaćanja lokalnih poreza, naknada i taksi koje su u nadležnosti lokalne
samouprave.
Korisnicima slobodnе zonе na raspolaganju su sledeće logističke usluge po povlašćenim
cenama: organizacija transporta, pretovar, utovar, špediterske usluge, agencijske
usluge, usluge osiguranja i reosiguranja, bankarski poslovi i dr.
31
Kontakt:
Тел. 017/428-940
Факс. 017/428-941
E mail: office@freezonevranje.com
www.freezonevranje.com
Direktor: Zoran Stošić
zoran.stosic@freezonevranje.com
VII
SVETSKE ASOCIJACIJE ZONA
Članstvo može biti počasno (koju predlaže komitet a odobrava Generalna skupština
federacije), aktivno (fizičko ili pravno lice koje zastupa više kompanija, nacionalne vlasti
ili asocijacije) i pridruženo (fizičko ili pravno lice – posmatrači).
Aktivni članovi plaćaju godišnju članarinu od 1000 evra i time stiču pravo da prisustvuju
skupovima koje federacija organizuje, učestvuju sa prezentacijom projekata i drugih
radova i izlaganjima, mogu prisustvovati i glasati na Generalnoj skupštini, imaju pristup
podacima i uslugama, a mogu koristiti logo FEMOZA .
32
pristup velikoj i značajnoj bazi informacija i statističkih podataka o svetskoj
proizvodnji i trgovini
mogućnost korišćenje logoa FEMOZA na svim dokumentima
Od tada ima preko 60 zona članova koje posluju u 66 zemalja sveta. Sedište asocijacije je
u Evergreen CO, SAD.
Flagstaff Institut obezbedjuje informativne biltene, pravi baze podataka, organizuje
obuku kroz seminare, konferencije i radionice koje održava širom sveta promovišući
zone kao i asocijaciju WEPZA.
33
VIII
KORISNE ADRESE
34