14

- 20
94
19
 STRUČNI ČLANAK
IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA
38
KOMPONENTA U
FOTONAPONSKIM SUSTAVIMA
Svjedoci smo, iako u Hrvatskoj više nego sramežljivo, da fotonaponski moduli, zauzimaju svoje
mjesto pod Suncem u paleti obnovljivih izvora električne energije. Jedna od nezaobilaznih
komponenti u fotonaponskim sustavima je i izmjenjivač. Što je, kako funkcionira i koje sve
vrste izmjenjivača se koriste ?

Zahvala: Prof.dr.sc. Zvonku Benčić dipl.ing. na brojnim savjetima i uloženom trudu za pregled članka.

Autor
Dr.sc. Josip Zdenković, dipl.ing.

UVOD
Fotonaponski modul proizvodi istosmjerni napon
kada je obasjan suncem, odnosno istosmjernu struju
kada je na modul priključeno trošilo. No istosmjerni
napon fotonaponskih modula ne odgovara većini
današnjih trošila koje zahtijevaju izmjenični napon
230V, odnosno 3 x 400 V, uz frekvenciju 50Hz. Kako
iz izvora istosmjernog napona, odnosno struje, dobiti
izmjeničnu mrežu konstantnog iznosa napona i
konstantne frekvencije na kakvu smo naučili u našim
domovima?
U tu svrhu koristi se uređaj učinske elektronike
izmjenjivač (engl. inverter). Razumijevanje načela
djelovanja potrebno je i korisno za sve one koji ovakve
sustave projektiraju, ugrađuju ili koriste.
nadzornik baterije
elektronike koji se brine da baterija bude poslužena
s upravo onoliko napona i struje koliko zahtijeva
trenutak procesa punjenja baterije, a što je izuzetno
bitno za dugovječnost baterija.
Izmjenjivač je uređaj učinske elektronike koji spaja
istosmjerni i izmjenični električki sustav. Pri tome
je smjer energije iz istosmjernog sustava prema
izmjeničnom. Pri pretvorbi istosmjernog napona
u izmjenični napon, izmjenjivač osigurava napon
konstantnog iznosa i frekvencije; 230V, 50Hz.
Izmjenjivač na slici 1 stvara vlastitu, autonomnu
izmjeničnu mrežu.
FN
moduli

L]PMHQMLYDþ regulator smjer energije

trošila punjenja
FN moduli 230 V,50 Hz

L]PMHQMLYDþ transformator trošila

regulator + filtar
punjenja
baterija
upravljanje
autonomni
sklopkama
L]PMHQMLYDþ

SLIKA 2
baterija
SLIKA 1 SLIKA 1
Na slici 2 je prikazan smjer energije kroz sustav na slici
Osnovne komponente
otočnog sustava 1. FN moduli proizvode energiju i preko regulatora je
Slika 1 prikazuje osnovne komponente jednog otočnog spremaju u bateriju. Baterija prima i predaje energiju.
SLIKA 2
fotonaponskog sustava. Uočimo da fotonaponski Autonomni izmjenjivač predaje energiju trošilima.
Otočni fotonaponski
sustav s autonomnim modul i predaju energiju u bateriju preko regulatora
izmjenjivačem. punjenja. Regulator punjenja je uređaj učinske
SUMA 2, godina 2014 IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA KOMPONENTA U FN SUSTAVIMA
POLUVODIČKE SKLOPKE KAKO DJELUJE AUTONOMNI IZMJENJIVAČ?
Osnovna komponenta izmjenjivača je poluvodička Na slici 5 je struktura izmjenjivača. Sastoji se od 4

STRUČNI ČLANAK
sklopka. sklopke: T1, T2, T3, i T4. Sklopke T1 i T4 tvore jednu
granu izmjenjivača, a sklopke T3 i T2 tvore drugu granu
39
izmjenjivača. Trošila su spojena između te dvije grane.
Jasno je da se ne smije istovremeno zatvoriti sklopke
T1 i T4, kao niti T3 i T2 jer bi to proizvelo kratki spoj
baterije. Svakoj sklopci u izmjenjivaču je pridružena
povratna dioda.
Želi se dobiti izmjenični napon na trošilu, a na
SLIKA 3
raspolaganju je istosmjerni izvor. Kako to ostvariti? Poluvodički ventili za
To se radi postupkom modulacije širine impulsa ostvarenje poluvodičke
sklopke: bipolarni
(engl. Pulse Width Modulation).
tranzistor, MOSFET,
SLIKA 3 +
IGBT
+ SLIKA 4
Na slici 3 su tri najčešće korištena poluvodička ventila
T1 T3
L
T1 T3
Grana izmjenjivača s
L

za ostvarenje funkcije poluvodičke sklopke: bipolarni Ubat Uizl dva IGBT-a

Ubat Uizl Trošila (Foto Semikron).
tranzistor, MOSFET (engl. Metal Oxide Semiconductor T4 T2
-
SLIKA 5
Field Effect Transistor) i IGBT (engl. Insulated Gate -
T4 T2

Jednofazni autonomni
Bipolar Transistor). Svi prikazani ventili imaju tri + izmjenjivač s
električka izvoda, jedan je upravljački, a druga dva su T1 T3
naponskim ulazom
L

u funkciji vođenja struje trošila. Poželjno je da sklopka Ubat

SLIKA 6
Uizl
Propuštanje struje u
u zatvorenom stanju, tj. stanju vođenja struje, ima što trošilo: modulacija
T4 T2

niži pad napona na sebi, a kada je otvorenom stanju, -

širine impulsa
SLIKA 5 SLIKA 6
stanju zapiranja, da može izdržati visok napon na sebi. SLIKA 7
U idealnom slučaju vođenja, odnosno zapiranja, na Na slici 6 je prikazano jedno stanje kada vodi sklopka Pojednostavljena
slika 6
sklopci nema razvijanja topline jer je napon ili struja T1 (T4 je otvorena) i sklopka T2 (T3 je otvorena). Po
nula, a ono što razvija toplinu je snaga tj. umnožak zatvaranju sklopke T1 struja raste (lijeva slika), po
napona i struje. Poželjno je i da proces uklopa i isklopa otvaranju sklopke T1 (desna slika) struja nastavlja teći
traje što kraće. Pri isklopu struja pada na nulu dok zbog prisustva induktiviteta. No kako nema aktivnog
napon raste, a pri uklopu napon pada na nulu dok izvora, struja opada. Kako su sve sklopke otvorene
struja raste. Za trajanja prelaznog procesa uklopa, osim T2 jedini put koji preostaje za zatvaranje struje
odnosno isklopa, pri čemu su i struja i napon veći od je povratna dioda sklopke T4.
nule, razvija se toplina. Razvijanje topline u sklopci je
nepoželjno jer može razoriti poluvodičku strukturu. +
+

ibat = i = iizl
Toplinu se mora odvesti preko sustava hlađenja. T
T

IGBT je poluvodički ventil koji objedinjuje dobre Ubat L

Ubat
uo
L

osobine bipolarnog tranzistora i MOSFET-a. U stanju D

uizl
D
uizl
-
vođenja struje ima mali pad napona, što je odlika -

bipolarnog tranzistora. Upravlja se naponskom +

razinom kao kod MOSFET-a, dakle moguće je izuzetno ibat = 0

T
i = iizl

brzo uklopiti i isklopiti sklopku preko upravljačkog Ubat L

ulaza (20 do 30 ns). Stoga je IGBT odgovarajuća D

uo

komponenta za primjenu u izmjenjivačima. Na slici 4
je prikazano jedno rješenje integriranja dvije sklopke
u jedno kućište.
uizl
- SLIKA 7
Na slici 7 su iz slike 6 odstranjene sve komponente koje
ne sudjeluju u toku struje. Tako se zapravo izmjenjivač
sa slike 6 svodi na uklapanje i isklapanje otporno-
induktivnog (R-L) tereta na izvoru istosmjernog
napona. Naponsko strujne karakteristike za vrijeme
uklopa i isklopa sklopke T prikazane su na slici 8.

SLIKA 4 (Foto: Semikron)

IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA KOMPONENTA U FN SUSTAVIMA SUMA 2, godina 2014

 Uobičajena trošila očekuju napon sinusnog valnog
T D Ubat oblika, a ne kao na slici 10. Da bi se dobio sinusni valni
STRUČNI ČLANAK
40 uo

Uosr
i
Isr
oblik napona, potrebno je postaviti na izlazu filtar koji
će ispeglati impulse napona dobivene postupkom
modulacije širine impulsa. No potrebno je i napon
Ton Toff T
t
SLIKA 8
podignuti na razinu 230V. To se može realizirati tako
ciklus
da se na izlazu izmjenjivača ugradi transformator Tr
i kondenzator C. Transformator djeluje u kombinaciji
U osr Isr s kondenzatorom kao filtar i osigurava sinusni valni
uo
oblik, a ujedno prilagođava naponsku razinu izlaza
SLIKA 8 izmjenjivača. Konačni izgled izmjenjivača prikazan
Napon i struja uz
je na slici 11. Prednost je primjene transformatora
ustaljen omjer trajanja
uklopljenosti sklopke i
što se osigurava galvansko odvajanje istosmjerne i
prema periodu rada tt izmjenične strane izmjenjivača.
SLIKA 9
sklopke
SLIKA 9 U ustaljenom stanju omjera trajanja uklopljenosti +
Modulacija širine
impulsa; pozitivna sklopke prema periodu rada sklopke srednji napon
T1 T3

poluperioda napona u
o
Uosr je zavisan o trajanju stanja uklopljenosti sklopke. Tr

C
SLIKA 10 U ustaljenom stanju struja kroz trošilo i poprima Ubat Uizl

Napon u kao rezultat neku srednju vrijednost u periodu rada sklopke Isr.
o
postupka modulacije T4 T2
Podizanje napona + filtar

širine impulsa Sada je bliska ideja da se po nekom zakonu, zavisno -

SLIKA 11 o vremenu, na primjer sinusnom, mijenja stanje

Autonomni izmjenjivač uključenosti tranzistora T. Što se tada dobiva vidi se
sa sinusnim valnim na slici 9.
oblikom izlaznog
napona Period rada sklopke Tciklus je uvijek konstantan, ali se
mijenja trajanje uklopljenosti sklopke Ton. Mijenjanjem
širine impulsa napona (Ton) unutar perioda rada
sklopke (Tciklus) prema trošilu se šalje po vremenskim
odsječcima Tciklus promjenjivi srednji napon i to tako
da srednji napon u konačnici prati sinusni valni oblik.
Sljedeći valni oblik srednjeg napona i struja će poprimiti
sinusni oblik, ali će zbog prisutnosti induktiviteta
nešto kasniti za naponom i imat će karakterističan,
čupav valni oblik.
Vrlo slično se dobiva i negativna poluperioda napona
pri čemu se upravlja sklopkom T3. Struja se tada
zatvara preko sklopke T3 i sklopke T4. U trenutku
isklapanja sklopke T3, struja nastavlja teći preko
povratne diode sklopke T2. Za primijetiti je da iako
i napon i struja na trošilu sada imaju negativan
predznak, struja iz baterije zadržava smjer. Na slici
10 je prikazana i pozitivna i negativna poluperioda
napona uo.
uo
Uosr
t skraćuje životni vijek. Crvenim strelicama naznačene
SLIKA 10
SLIKA 11
Što je nedostatak autonomnog izmjenjivača u sustavu
opisanom na slici 1 i slici 2?
U slučaju da nema sunca ili se dogodi izvanredno
pražnjenje baterije, ovakav sustav zahtijeva
ograničenje potrošnje na trošilima ili u krajnosti
prestanak rada. Tek kada se sunce pojavi i napuni
sustav, tek tada imamo opet na raspolaganju energiju
za napajanje trošila. Ovo je ozbiljan nedostatak jer
u današnjem ritmu života želimo 100% pouzdanost
izvora energije. Kako povećati pouzdanost isporuke
energije iz otočnog fotonaponskog sustava?
Nameće se ideja da bi bilo dobro imati u sustavu
izvor pomoćnog napajanja bilo na istosmjernoj razini,
bilo na izmjeničnoj. Praktično rješenje je korištenje
izmjeničnog generatora kao pomoćnog izvora
napajanja na izmjeničnoj strani. Pri tome prioritet
zadržava korištenje Sunčeve energije, a kada je u
pitanju izvanredna potrošnja ili dugotrajno oblačno
vrijeme, uskače generator.
Na slici 12 je prikazan takav sustav. Ukoliko su baterije
prazne, aktivira se generator. Postojanje generatora
omogućava i propisano održavanje baterija. Olovne
baterije ne vole ni duboko pražnjenje ni dugotrajno
stanje duboke ispražnjenosti jer im to ubrzano
su novo uvedene komponente na slici 12, a u odnosu
na sliku 1

SUMA 2, godina 2014 IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA KOMPONENTA U FN SUSTAVIMA

 mreži. Tada istosmjerni pretvarač radi u uzlaznom
nadzornik baterije
načinu (engl. boost mode). Podsjetimo, autonomni

STRUČNI ČLANAK
FN moduli
generator
bidirekcijski
SUHWYDUDþ
trošila
230 V, 50 Hz
izmjenjivač je sam stvarao mrežu i na njega su bila
priključena trošila, a struja tj. energija bi sama tekla
prema trošilima. Bidirekcijski pretvarač vodi računa
41
regulator punjenja o mreži prisutnoj na izlazu izmjenjivača (na primjer
Qw
mreža stvorena izmjeničnim generatorom), s njome
se sinkronizira i predaje energiju trošilima u takvu
postojeću mrežu.
baterija U načinu punjenja baterija kada energija ide iz
SLIKA 12 SLIKA 12
mreže prema baterijama bidirekcijski pretvarač
Otočni fotonaponski
mora dinamički prilagođavati razinu istosmjernog sustava s pomoćnim
Na slici 12 i na slici 13 se uočava bidirekcijski pretvarač
napona koji je potreban bateriji u procesu punjenja. izvorom energije
(engl. bidirectional inverter, inverter-charger) koji
Tada istosmjerni pretvarač radi u silaznom načinu SLIKA 13
može energiju provoditi u oba smjera: i od generatora Smjer energije
(engl. buck mode). Podsjetimo; autonomni izmjenjivač
prema baterijama i od baterija prema trošilima. u otočnom
se ne može primijeniti za ovaj smjer energije jer nema fotonaponskom
FN
prilagodbu razine istosmjernog napona na razinu sustavu s pomoćnim
izvorom energije
moduli potrebnu za punjenje baterije.
SLIKA 14
Regulator smjer energije Bidirekcijski pretvarač osim samog izmjenjivača Struktura bidirekcijskog
punjenja
Istosmjerni L]PMHQMLYDþ transformator ima uzlazno/silazni istosmjerni pretvarač pretvarača
trošila
SUHWYDUDþ + filtar
(engl. buck/boost DC/DC converter-chopper). SLIKA 15
baterija
Izmjenična mreža
upravljanje priključena na izlaz
sklopkama, generator
izmjenjivača uz
sinkronizacija ELGLUHNFLMVNLSUHWYDUDþ Silazni način rada istosmjernog pretvarača (energija
otvorene sklopke
iz mreže puni baterije) izmjenjivača
SLIKA 13
SLIKA 16
Valni oblici napona
Ako su sve sklopke izmjenjivača otvorene, a na na izmjeničnoj i
izlazu izmjenjivača se nalazi priključena javna mreža istosmjernoj strani
izmjenjivača, sa i bez
smjer energije ili generator, tada povratne diode izmjenjivača
DC kondenzatora
12 V, Istosmjerni transformator predstavljaju punovalni ispravljač. To je prikazano na
L]PMHQMLYDþ
24 V, SUHWYDUDþ + filtar slici 15 gdje su iz izmjenjivača izbrisane sklopke jer su
AC
48 V
230 V,
50 Hz
sve otvorene i kao takve ne sudjeluju u vođenju struje
upravljanje
sklopkama, tj. prijenosu energije.
sinkronizacija ELGLUHNFLMVNLSUHWYDUDþ
+ +

T1 T3
Tr Tr
SLIKA 14 UDC umreže C umreže
UDC
230 V, 50 Hz 230 V, 50 Hz

Trafo + Filtar Trafo + Filtar

KAKO DJELUJE BIDIREKCIJSKI PRETVARAČ? -

T4 T2
-

smjer energije smjer energije

Da bi se ostvario prolaz energije u jednu i drugu
stranu, bidirekcijski pretvarač prema slici 14 osim SLIKA 15
uobičajenog izmjenjivača, transformatora i filtra ima i
Punovalni ispravljač stvara na istosmjernoj strani
istosmjerni pretvarač. Istosmjerni pretvarač (engl. DC/
izmjenjivača pulsirajući istosmjerni napon. Ako se
DC converter, DC/DC chopper) ima zadatak prilagodbe
na istosmjernoj strani spoji kondenzator, pulsirajući
razine napona baterije i razine napona na istosmjernoj
napon se pretvara u istosmjerni napon s malom, za
strani izmjenjivača. Bidirekcijski pretvarač djeluje na
naše razmatranje načela djelovanja, beznačajnom
dva osnovna načina: predaje energiju u postojeću
valovitosti. Valni oblici su prikazani na slici 16.
mrežu i puni baterije.
U načinu predaje energije u mrežu istosmjerni napon
umreže uDC
baterije se podiže tako da izmjenični napon generiran Valni oblik napona mreže

na izlazu izmjenjivača bude takav da struja, odnosno tt tt

Valni oblik napona uDC bez ( )is( ) ) kondenzatorom C

energija, može prijeći u priključenu postojeću

izmjeničnu mrežu, odnosno prema trošilima na toj SLIKA 16

IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA KOMPONENTA U FN SUSTAVIMA SUMA 2, godina 2014

 Istosmjerni napon na kondenzatoru C se silaznim
istosmjernim pretvaračem prikazanim na slici 17 UDC

STRUČNI ČLANAK
+

42
smjer energije
prilagođava na razinu definiranu procesom punjenja U ustaljenom stanju: L
Ssilazni
D

baterije. Pbat = PDC

C
Ubat * Ibat srednja = UDC * IDC srednja
Ibat srednja IDC srednja +
+ Ubat D
Suzlazni
Ubat + Istosmjerni UDC
-
UDC UDC UDC
+ + + - SUHWYDUDþ -
-

ibat ibat
L S L 6 XNOMXþHQD L 6 LVNOMXþHQD
Ton / Tciklus

C C
C

Ubat + Ubat + Ubat +

- - -
D D SLIKA 19
- - -

SLIKA 17 smjer
smjerenergije
energije
Silazni istosmjerni SLIKA 17
pretvarač, tok struje uz
smjer energije
uključenu i isključenu Bez detaljne analiza strujno-naponskih odnosa UDC
+
sklopku S
uređaja na slici 17 može se i intuitivno zaključiti da Ssilazni
SLIKA 18 L D T1 T3

Uzlazni istosmjerni
se naponom na bateriji u ustaljenom stanju može Tr Uizl

C C
pretvarač, tok struje uz upravljati preko omjera uklopljenosti sklopke S i javna mreža
230 V, 50 Hz
Ubat +
uključenu i isključenu perioda rada sklopke (ton / Tciklus). Suzlazni D
- Podizanje napona
sklopku S T4 T2
+ filtar
-

SLIKA 19
6LOD]QRX]OD]QLLVWRVPMHUQLSUHWYDUDþ L]PMHQMLYDþ
Uzlazno/silazni Uzlazni način rada istosmjernog pretvarača (energija
istosmjerni pretvarač s
priključenom baterijom
iz baterije se predaje u mrežu) SLIKA 20

SLIKA 20
Bidirekcijski pretvarač
Još jedna varijanta izmjenjivača koja se vrlo često
Pri smjeru energije iz baterije prema mreži potrebno koristi u fotonaponskim sustavima spojenim izravno
SLIKA 21
Mrežni izmjenjivač
je, osigurati napon na kondenzatoru UDC na višoj razini na mrežu prikazana je na slici 21.
kao izravna veza nego što je napon na bateriji Ubat.
fotonaponskih modula
i javne mreže
Na slici 18 Prikazan je takav spoj; opet se koristi jedna
smjer energije
sklopka S i jedna dioda D. +
UDC

D T1 T3
L Uizl
Tr
UDC UDC UDC
+ + +
C
+ javna mreža
L D L
ibat
D L
ibat 230V, 50Hz
Umod
Suzlazni
C C C
PWM filtar, bez
T4 T2
transformatora
Ubat + + + -
S Ubat 6 LVNOMXþHQD Ubat 6 XNOMXþHQD
- - -

- - -
8]OD]QLLVWRVPMHUQLSUHWYDUDþ L]PMHQMLYDþ

smjer energije
SLIKA 18
SLIKA 21

Opet bez detaljnog objašnjenja strujno - naponskih

U praksi se za ovaj uređaj najčešće koristi naziv mrežni
odnosa uočava se svojstvo induktiviteta kao
izmjenjivač (engl. grid inverter). Mrežni izmjenjivač
međuspremnika energije; puni se energijom na nižoj
prenosi energiju iz fotonaponskih modula prema javnoj
razini napona baterije dok je sklopka zatvorena, pri
mreži. Mrežni izmjenjivač nema spremnik energije
čemu struja kroz induktivitet raste, a prazni svoju
tj. bateriju. Umjesto transformatora za prilagodbu
energiju tjerajući struju kroz kondenzator pri čemu
razine napona izlaza izmjenjivača, koristi se uzlazni
napon na kondenzatoru raste. Pri ustaljenom stanju,
istosmjerni pretvarač kojim se povisuje istosmjerni
naponom na kondenzatoru se i opet upravlja preko
napon na ulazu izmjenjivača, odnosno izmjenični
omjera trajanja uključenosti sklopke S i perioda rada
napon na izlazu uređaja. Na izlazu izmjenjivača
sklopke (ton / Tciklus).
postavljen je samo filtar. Izlazni filtar ne osigurava
Slika 19 prikazuje izvedbu uzlazno/silaznog galvansko odvajanje istosmjerne i izmjenične strane
istosmjernog pretvarača. Uočava se da je on nastao jer nema transformatora. Ova konstrukcija bez
spajanjem uzlaznog i silaznog dijela, dakle spajanjem transformatora (engl. transformerless) je u praksi
slike 17 i slike 18 uzlazno/silazni istosmjerni pretvarač vrlo česta jer izmjenjivač izveden bez transformatora
se konačno spaja s osnovnim izmjenjivačem u jednu ima značajno manju masu (i cijenu!) od izvedbe s
cjelinu: bidirekcijski pretvarač (prikazan na slici transformatorom.
20). Ako nema priključene mreže na svom izlazu,
bidirekcijski pretvarač radi kao autonomni.
SUMA 2, godina 2014 IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA KOMPONENTA U FN SUSTAVIMA
LOKALNA PROIZVODNJA, SPREMANJE I POTROŠNJA
ENERGIJE
Zamislimo sada da umjesto generatora na otočni
sustav sa slike 12 i 13 priključimo javnu mrežu kao
pomoćni izvor. I da smo u stanju upravljati tokom
energije. I zamislimo sada da svaka kuća ima takav
sustav. To znači da sve kuće proizvode energiju, da je
troše onako kako žele i kada žele. I da regulator tržišta
energije na razini zajednice, grada, države, stimulira
predaju energije pohranjene u svakoj kući u mrežu
onda kada su dnevni vrhovi potrošnje zajednice.
Upravo ovo je trend u zapadnoj Europi: proizvodnja,
skladištenje i potrošnja energije lokalno, predaja ili
prodaja uskladištene energije u sustav onda kada, i
koliko, to sustavu treba. Europa je riješila stimulaciju
izgradnje takvih sustava, ali i siguran priključak takvih
sustava na javnu mrežu. Za očekivati je da će se i kod
nas to dogoditi u bliskoj budućnosti.
Takav sustav je prikazan je na slici 22 gdje su vidljivi i
mogući smjerovi energije.
L]PMHQMLYDþ
javna mreža bidirekcijski
230 V,50 Hz SUHWYDUDþ
12,24, 48 V
baterija
PUHåQLL]PMHQMLYDþ
ELGLUHNFLMVNLSUHWYDUDþVEDWHULMRP
Sustav je od jutra do večeri spojen na javnu mrežu.
To znači da postoji kroz sustav izravna veza javne
mreže i trošila. Po danu se energija Sunca kroz mrežni
izmjenjivač primarno pohranjuje u baterije. Višak
energije, koja ne treba bateriji u procesu punjenja,
prosljeđuje se prioritetno trošilima, a ako i njima
trenutačno ne treba, predaje se u mrežu. Kada su
baterije napunjene, onda se energija prosljeđuje
IZMJENJIVAČ – NEZAOBILAZNA KOMPONENTA U FN SUSTAVIMA
samo trošilima, a višak se predaje u javnu mrežu. Ako
trenutačno nema trošila, sva se energija predaje u
STRUČNI ČLANAK
mrežu. Uvečer se sustav odspaja s mreže i troši se
prikupljena energija. Autonomnu mrežu za napajanje
trošila stvara tada bidirekcijski pretvarač. Kada se po
43
danu prikupljena energija tijekom noći potroši, sustav
se sam opet spaja na mrežu. Ukoliko je oblačno ili su
na primjer fotonaponski moduli pokriveni snijegom,
tada se uvečer sustav ne odspaja s javne mreže jer
nema prikupljene energije za noćnu potrošnju. Čeka
se trenutak kada će se baterije ponovno napuniti, da
bi se potom uvečer sustav opet odspojio od mreže.
Sustav ima i svojstvo premoštenja neočekivanih
kratkotrajnih ispada mreže na koju je spojen. U periodu
ispada mreže sustav predaje energiju iz baterija prema
trošilima (samo ukoliko ima spremljene energije u
baterijama).
Na ovaj način svaka kuća postaje energetski aktivan
čvor elektroenergetskog sustava, a ne samo pasivno
trošilo. Danas se već mogu nabaviti gotovi uređaji
koji sve komponente opisane na slici 22 objedinjuju
u jednom kućištu (bidirekcijski pretvarač, mrežni SLIKA 22
Kuća kao proizvođač,
FN izmjenjivač, bateriju, kao i svu potrebnu automatiku). spremnik i trošilo
moduli Za očekivati je da ćemo u budućnosti takav uređaj električne energije
imati kao standardni dio kućnog priključka, baš kao
mrežni
što danas imamo brojila električne energije u svakom
domu.
trošila
230 V, 50 Hz
ZAKLJUČAK
Objašnjena su 3 tipa izmjenjivača koja se koriste u
fotonaponskim sustavima: autonomni, bidirekcijski
SLIKA 22 pretvarač i mrežni izmjenjivač. Uz pomoć kombinacija
ova tri osnovna uređaja moguće je optimalno
iskoristiti energiju Sunca tako da se ona primarno
sprema u baterije, potom izravno predaje trošilima,
a tek višak se predaje u mrežu. Fotonaponska
tehnologija se tako rješava svoje glavne mane, a to da
je električna energija na raspolaganju samo dok ima
sunca. Daljnji razvoj ovih sustava uvelike će zavisiti od
napretka tehnologije baterija, odnosno od tehnologije
spremanja električne energije.
Literatura za produbljenje znanja: Serija članaka o
proizvodnja
potrošnja
fotonaponskoj tehnologiji na www.schrack.hr .
predaja, prijem
SUMA 2, godina 2014