1.

UVOD
1.1. Problem istraživanja
Ponašanje zaposlenika uzrokovano je psihološkim pokretačima koji ga tjeraju na
određenu aktivnost, no učinak nekog pojedinca neće ovisiti o tome dali je on sposoban
za izvršenje određenog zadatka, već će ovisiti o tome da li je motiviran i u kojoj mjeri je
motiviran. Danas je najveći motivator nagrada koju pojedinac dobiva za ostvareni
učinak. Prema tome možemo zaključiti da su upravo kompenzacije, definirane kao
ukupne naknade koje pojedinci dobivaju za svoj rad u poduzeću 1 , najbitniji faktor za
postizanje zadovoljstva zaposlenika, kao i njihove spremnost za efikasno i kvalitetno
obavljanje posla, te postizanje radnog učinka, a time i ostvarenje ciljeva poduzeća,
zadovoljenjem njihovih potreba. Kompenzacijski sustav dio je sustava nagrađivanja, a
uključuje sve oblike kompenzacija, promocija i raspoređivanja; nenovčane nagrade i
priznanja; mogućnosti obuke; oblikovanje i analizu posla; oblikovanje organizacije i
uvjeta rada; nadzor; socijalno umrežavanje; standarde performansi i kriterije
nagrađivanja; procjenu performansi i sl. 2 Dakle primarni zadatak svakog poduzeća je
formirati kvalitetan sustav kompenzacija, sa svim prethodno navedenim elementima.
Takav sustav kompenzacija odražava se na zadovoljstvo zaposlenika, kao rezultat
njihove mogućnosti ispunjenja vlastitih potreba. Iako su potrebna velika ulaganja, kako
sredstava tako i truda, u izgradnju kvalitetnog i efikasnog kompenzacijskog sustava, svi
ti troškovi su opravdani ukoliko se postiže visoka razina zadovoljstva zaposlenih.
Zadovoljan radnik ostaje na svom radnom mjestu, daje maksimum od sebe u obavljanju
posla, a time pospješuje i same rezultate poslovanja poduzeća što i jeste konačni cilj. Da
bi nagrade koje zaposlenici dobivaju za obavljeni posao djelovale na njihovu efikasnost
te radni učinak, one moraju biti povezane uz one pokazatelje radnog izvršenja na koje
pojedinci mogu utjecati. Pri tome postavljeni radni standardi moraju biti ostvarivi, a
veza između rezultata rada i nagrada jasna, te svaki dodatni napor mora biti opravdan
odgovarajućim povećanjem naknada. Na osnovnu plaću koja predstavlja najvažniji dio
kompenzacijskog sustava, a isplaćuje se u novcu, nadograđuju se gotovo svi ostali oblici
kompenzacija. Zaposlene je potrebno motivirati
1 Milkovich,T., Newman, M. J., Plaće i modeli nagrađivanja, Masmedia, Zagreb, 2006.,
str 31. 2 Henderson, I.R., Compensation Management a Knowledge-based Work, Ninth
Edition, Prentice Hall, 2003., i stimulativnim nagrađivanjem, pružanjem mogućnosti
napredovanja i usavršavanja u struci, samopotvrđivanja te zadobivanja poštovanja i sl.
U sektoru osiguranja, gdje je većina zaposlenih uz fiksni dio plaće stimulirana
provizijom, ovaj način poticanja zaposlenih na ostvarenje radnog učinka se najviše
ističe. U velikoj mjeri ovdje se radi o natjecanju za nagrade, bilo u novčanom ili
nenovčanom pogledu, što predstavlja još jedan značajan motivator. Visoko motivirani
zaposlenici dobivaju osobine kojima potiču produktivnije poslovanje. Te osobine
uključuju veću produktivnost, kvalitetnije obavljen posao, bolji osjećaj za vrijeme te
davanje primjedbi i ideja za poboljšanje poslovanja.

1.2. Predmet istraživanja

Iz prethodno definiranog problema istraživanja slijedi predmet istraživanja. U radu će
se teorijski i empirijski obraditi utjecaj motivacije na ostvarenje radnog učinka, kao i
kompenzacijski sustav kao jedan od glavnih motivatora. Kako uspješnost gotovo svih
poduzeća u najvećoj mjeri ovisi o zadovoljstvu zaposlenih što potiče i ostvarenje radnog
učinka, tako je slučaj i s osguravajućim društvima. Dakle potrebno je na najefikasniji
način pronaći sustav koji bi učinkovito objedinio interese i ciljeve društva s ciljevima
zaposlenih. U okviru ovog rada istraživati će se prvenstveno utjecaj motivacije na
ostvarenje radnih učinaka zaposlenih. Unutar toga proučiti će se stanje
kompenzacijskog sustava u osiguravajućim društvima, te svi elementi tog sustava i
njihov utjecaj na zaposlene. Pored toga istražit ce se stavovi zaposlenih te njihovo
zadovoljstvo postojećim kompenzacijskim sustavom te načinima motivacije unutar
osiguravajućeg društva u kojem rade.

1.3. Istraživačke hipoteze

Na temelju opisanog problema i predmeta istraživanja, mogu se postaviti sljedeće
hipoteze: Hipoteza od koje polazimo je: H.1. Osiguravajuća društva koja djeluju u
Hrvatskoj primjenjuju kvalitetno formiran kompenzacijski sustav koji ima značajan
utjecaj na motivaciju zaposlenika. Pomoćne hipoteze koje će nadopuniti osnovnu su:
H.1.1. Zaposlenici su zadovoljni postojećim kompenzacijskim sustavom u
osiguravajućem društvu. Polazna pretpostavka je da su zaposlenici zadovoljni
kompenzacijskim sustavom u društvu u kojem rade, te da to, nadovezujući se na
osnovnu hipotezu predstavlja značajan motivator ka ostvarenju što boljih radnih
učinaka. H.1.2. Nematerijalne kompenzacije su izraženiji motivator, u odnosu na
materijalne kompenzacije. Polazna pretpostavka je da ukoliko je u poduzeću razvijeniji
nematerijalni vid nagrađivanja, zaposlenici će biti motiviraniji za rad, te će ostvariti
bolje rezultate. H.1.3. Visina plaće ima značajan utjecaj na motivaciju zaposlenih.
Polazna pretpostavka je da će pojedinci s većom plaćom biti motiviraniji te ostvarivati
bolje rezultate.

1.4. Ciljevi istraživanja

U skladu s uočenim problemom i predmetom istraživanja te postavljenim hipotezama,
definira se svrha i cilj rada: analizirati i ocijeniti prikupljena teorijska i empirijska
saznanja o kompezacijama kao najbitnijem motivatoru na ostvarenje radnih učinaka u
sektoru osiguranja. Područja na kojima će se rad bazirati vezana su u najvećem dijelu uz
motivaciju i kompenzacije no kako bi se dobila cjelokupna slika problema uzet će se
obzir i ponašanje zaposlenih na radnom mjestu, njihovo zadovoljstvo, te ostvarene
rezultate njihova rada.

1.5. Metode istraživanja

U istraživanju, formuliranju i prezentiranju rezultata istraživanja koristit ce se

kombinacija različitih teorijskih i empirijskih metoda. Metode koje će se koristiti
izabrane su uzimajuću u obzir predmet, svrhu te ciljeve istraživanja, kao i mogućnost
dobivanja odgovora na postavljene hipoteze. Osim primjene pojedinačnih općih i
posebnih metoda koristiti će se i Konačno, kao najbitnija metoda kojom će se doći do
najrelevantnijih podataka o problemu u empirijskog pogledu koristit će se metoda
istraživanja putem anketnog upitnika. Ponekad je vrlo teško ili nemoguće opažati
ponašanje ljudi ili saznati njihovo neposredno doživljavanje u nekim situacijama.
Upravo iz tog razloga koristiti će se anketa kao metoda kojom će se nastojati prikupiti i
analizirati informacije (izjave pojedinaca – zaposlenika) koje su potrebne za donošenje
rješenja problema. Prikupljeni podaci će se nadalje obrađivati i analizirati pomoću
različitih analitičkih metoda. Za obradu dobivenih podataka koristiti će se statističi
programski paket za obradu kvantitativnih i kvalitativnih podataka - SPSS.

1.6. Doprinos istraživanju

Istraživanja prikazana u diplomskom radu doprinijeti će boljem shvaćanju problematike
važnosti motiviranja zaposlenika ukoliko se želi da osiguravajuće društvo bude uspješno
i ostvari željene rezultate i poziciju na tržištu. Želi se naglasiti važnost ljudskog kadra i
nužnost uspostavljanju adekvatnog sustava nagrađivanja jer su zaposlenici spona
između predmeta prodaje, u ovom slučaju prodaje usluge preuzimanja rizika i
ugovaratelja osiguranja, te njihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo utječe i na odluke
kupaca ovih usluga, a time i na poslovni rezultat društva.

1.7. Sadržaj i struktura diplomskog rada

Struktura ovog rada biti će prikazana kroz ukupno šest poglavlja koja slijede prethodno
postavljeni problem i ciljeve istraživanja. Rad je strukturiran na način da se prva četiri
dijela odnose na teorijsko istraživanje. U prvom, odnosno uvodnom dijelu opisat će se
problem, predmet te svrha i ciljevi istraživanja kroz postavljene metode istraživanja te
postavljene hipoteze koje je potrebno prihvatiti ili odbaciti. U uvodnom dijelu će se
također prikazati osnovna struktura rada. Drugi dio rada odnosi se na pojašnjenje
motivacije kao utjecaja koji izaziva, usmjerava i održava željeno ponašanje ljudi. U ovom
dijelu definirat će se motivacija, njen utjecaj na zadovoljstvo zaposlenika te na
ostvarenje radnog učinka. U trećem dijelu polazi se od kompenzacija kao glavnog
motivacijskog faktora, pojma, značaja i vrsta kompenzacija te utjecaja novca kao
najizraženijeg oblika kompenzacija na ponašanje zaposlenih i ostvarenje radnog učinka.
Četvrti dio je dio u kojem je riječ o osiguravajućim društvima koji su najbolji pokazatelj
da su kompenzacije od iznimnog utjecaja na zaposlenike, njihovo zadovoljstvo te
ostvarenje postavljenih ciljeva. Ovo poglavlje obuhvatit ce od definicije osiguravajućih
društava, područja njihova poslovanja, strukture pa sve do funkcioniranja sustava
kompenzacija koji primljenjuju. U petom poglavlju riječ je o rezultatima dobivenim
empirijskim istraživanjem putem anketnog upitnika. Riječ je o istraživanju provedenom
u osiguravajućem sektoru o motivaciji te kompenzacijama kao najistaknutijem
motivatoru u tom području. Posljednje poglavlje sadržavat će zaključna zapažanja
temeljena na teorijskom i empirijskom istraživanju, a na kraju rada nalazit će se popis
tablica i grafova te korištene literature. Kako bi se utvrdile sličnosti (u ponašanju i
intenzitetu) , ali isto tako i razlike u istim ili srodnim činjenicama, pojavama, procesima
i odnosima koristit će se metoda komparacije.  Metoda analize predstavlja proces
raščlanjivanja složenih pojmova, sudova i zaključaka na njihove jednostavnije sastavne
dijelove te izučavanje svakog dijela posebno i u odnosu na druge dijelove. Suprotno
tome koristit će se i metoda sinteze koja predstavlja postupak znanstvenog istraživanja
putem spajanja dijelova ili elemenata u cjelinu, sastavljanja jednostavnih misaonih
tvorevina u složene i iz složenih u još složenije.  U okviru metode deskripcije
podrazumijeva se istraživanje situacija, stanja i procesa, te ona obuhvaća promatranje
kao glavni način prikupljanja podataka. kombinacije pojedinih elemenata različitih
metoda kako bi se došlo do što kvalitetnijih i relevantnijih podataka. Teorijski dio rada
temeljit ce se na sumiranju teorija iz znanstvenih i stručnih djela. To zahtijeva
istraživanje i analiziranje relevantnih znanstvenih i stručnih članaka i knjiga. U ovom
dijelu, da bi se dobili odgovori na postavljenu hipotezu, te da bi istu potvrdili ili odbacili
temeljem navedenih ciljeva istraživanja u teorijskom dijelu koristit će se metode
dedukcije i indukcije, kao dvije najopćenitije metode zaključivanja. Dakle potrebno je ići
u oba smijera, od općeg prema posebnom/pojedinačnom, kao i od
posebnog/pojedinačnog prema općem. Počevši s deduktivnim putem koji omogućava
razvoj teorije i hipoteza s ciljem njihova testiranja, a zatim i induktivnim koji polazi od
pojedinačnih podataka i induktivnom ih logikom pretvara u opće teorije. Pored ove dvije
metode koristiti će se i niz ostalih metoda kako bi se na što vjerniji način prikazao
problem te kako bi se došlo do što kvalitetnijih odgovora. Među njima su metode
deskripcije, analize, sinteze, komparacije te metoda istraživanja putem anketnog
upitnika.

Sent from Yahoo Mail for iPad

Reply, Reply All or Forward | More