5 Određivanje proračunskih sila na okviru u osi 1

5.1. Statički sustav

Na slici 1 je prikazana shema okvira s pozicijama korištenim u proračunu. Grede su označene pozicijama
od 101 do 704, a stupovi pozicijama od 12 do 74.

Slika 1 Shema pozicija okvira

5.2. Unutarnje sile u gredi pozicije 201

Na slici 2 je prikazana greda pozicije 201 i momenti savijanja za vlastitu težinu.

Slika 2 Moment savijanja na gredi 201 za vlastitu težinu

U tablici 1 su prikazane uzdužna sila, poprečna sila i moment savijanja za sve slučajeve opterećenja na
gredi 201. Vrijednosti su prikazane za lijevi rub, desni rub (spoj sa stupovima 22 i 32 te gredom 202) i za
presjek pri sredini raspona.
Tablica 1. Unutarnje sile na gredi pozicije 201

My
Slučaj opterećenja Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
Lijevo 1.42 -25.48 -10.03
Vlastita težina Sredina -1.89 5.3 25.13
Desno -0.39 41.16 37.83
Lijevo 0.05 -5.03 -2.47
Dodatno stalno Sredina 1.11 0.55 5.33
Desno 2.62 8.15 -6.34
Lijevo 0.02 -9.27 -4.29
Uporabno Sredina 2.58 1.15 9.8
Desno 4.93 15.33 -12.31
Lijevo 4.36 23.03 49.34
Potres X Sredina -42.15 24.63 -9.66
Desno 31.77 27.41 -89.19
Lijevo -0.36 -3.79 -6.15
Potres torzija X Sredina 3.15 -3.66 2.55
Desno 3.07 -3.92 13.43
Lijevo -8.99 -16.66 -25.69
Potres Y Sredina -22.02 -17.31 14.58
Desno -41.14 -20.47 69.48
Lijevo -0.48 -4.22 -6.81
Potres torzija Y Sredina 3.8 -4.08 3.01
Desno 3.65 -4.37 14.96

Nisu razmotreni slučajevi opterećenja u podrumu kao ni na krovu jer je njihov utjecaj na unutarnje sile u
gredi pozicije 201 zanemariv. Unutarnje sile uslijed potresa mogu imati pozitivnu i negativnu vrijednost.
Provjeravaju se tri kombinacije opterećenja, standardna GSN kombinacija i dvije potresne kombinacije.
Kombinacija za granično stanje nosivosti određena je izrazom:

Kako je okvir u x-smjeru konstrukcije, mjerodavne potresne kombinacije su:

U izrazima (5.2) i (5.3) Sx predstavlja zbroj potresa u x-smjeru i pripadne torzije, a Sy predstavlja zbroj
potresa u y-smjeru i pripadne torzije. U tablici 2 su dane vrijednosti unutarnjih sila za razmotrene
kombinacije opterećenja.
Tablica 2. Unutarnje sile za proračunske kombinacija na gredi pozicije 201

Kombinacija Presjek N [kN] Vz [kN] My [kNm]

Lijevo 2.01 -55.09 -23.31
GSN Sredina 2.82 9.62 55.82
Desno 10.41 89.56 24.05
Lijevo 2.64 -20.32 19.65
Potresna najmanja Sredina -44.47 20.75 31.57
Desno 27.30 69.95 -22.63
Lijevo -0.49 -43.23 -18.35
Potresna najveća Sredina -12.71 4.02 45.51
Desno 8.92 61.18 32.26
5.3. Unutarnje sile u gredi pozicije 202
U tablici 3 su prikazane uzdužna sila, poprečna sila i moment savijanja za sve slučajeve opterećenja na
gredi 202, a u tablici 4 unutarnje sile za kombinacije opterećenja.
Tablica 3. Unutarnje sile na gredi pozicije 202

My
Slučaj opterećenja Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
Lijevo -0.02 -38.14 -38.42
Vlastita težina Sredina -0.12 0.3 17.56
Desno 0.19 38.17 -37.96
Lijevo 2.34 -8.08 -8.17
Dodatno stalno Sredina 1.66 0.2 4.09
Desno 2.41 7.97 -7.55
Lijevo 4.45 -14.97 -15.21
Uporabno Sredina 3.32 0.26 7.47
Desno 4.54 14.79 -14.23
Lijevo 75.21 38.86 112.21
Potres X Sredina 30.06 39.24 -6.98
Desno 25.73 39.34 -105.87
Lijevo -0.48 -3.61 -10.05
Potres torzija X Sredina 0.31 -3.7 0.9
Desno 1.12 -3.7 11.02
Lijevo -46.88 -9.89 -26.9
Potres Y Sredina -47.78 -9.9 0.9
Desno 69.26 -11.48 37.39
Lijevo -0.31 -4.01 -11.16
Potres torzija Y Sredina 0.52 -4.11 0.5
Desno 1.18 -4.1 12.25

Tablica 4. Unutarnje sile za proračunske kombinacije na gredi pozicije 202

My
Kombinacija Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
Lijevo 9.81 -84.85 -85.71
GSN Sredina 7.06 1.07 40.43
Desno 10.32 84.47 -82.78
Lijevo 64.23 -19.63 39.59
Potresna najmanja Sredina 18.73 31.92 18.23
Desno 51.94 81.54 -129.74
Lijevo 14.82 -57.59 -50.38
Potresna najveća Sredina 0.16 4.34 28.07
Desno 37.15 64.08 -64.73
5.4. Unutarnje sile u stupu 22
U tablici 5 su prikazane uzdužna sila, poprečna sila i moment savijanja za sve slučajeve opterećenja na
stupu 22, a u tablici 6 unutarnje sile za kombinacije opterećenja. Kombinacije su određene na jednak
način kao i za grede.
Tablica 5. Unutarnje sile u stupu pozicije 22

My
Slučaj opterećenja Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -748.15 0.1 0.04
Vlastita težina
dno -769.31 0.1 -0.3
vrh -139.31 -0.54 -0.95
Dodatno stalno
dno -139.31 -0.54 0.93
vrh -218.39 -0.83 -1.45
Uporabno
dno -218.39 -0.83 1.42
vrh -69.46 76.72 123.69
Potres X
dno -69.46 76.72 -141.01
vrh 8.08 -8.12 -0.15
Potres torzija X
dno 8.08 -8.12 1.2
vrh -207.49 -26.97 -44.59
Potres Y
dno -207.49 -26.97 48.47
vrh 9.38 -8.98 -14.61
Potres torzija Y
dno 9.38 -8.98 16.36

Tablica 6. Unutarnje sile za proračunske kombinacija u stupu pozicije 22

My
Kombinacija Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -1525.66 -1.84 -3.40
GSN
dno -1554.22 -1.84 2.98
vrh -1073.79 57.13 104.44
Potresna najmanja
dno -1094.95 57.13 -119.31
vrh -1169.50 -16.06 -23.48
Potresna najveća
dno -1190.66 -16.06 23.94
5.5 Unutarnje sile u stupu 32
U tablici 7 su prikazane uzdužna sila, poprečna sila i moment savijanja za sve slučajeve opterećenja na
stupu 32, a u tablici 8 unutarnje sile za kombinacije opterećenja.
Tablica 7. Unutarnje sile u stupu pozicije 32

My
Slučaj opterećenja Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -616.96 -0.78 -1.66
Vlastita težina
dno -638.12 -0.78 1.04
vrh -116.1 -0.57 -1.07
Dodatno stalno
dno -116.1 -0.57 0.89
vrh -174.06 -0.83 -1.58
Uporabno
dno -174.06 -0.83 1.3
vrh -59.05 49.55 87.18
Potres X
dno -59.05 49.55 -83.77
vrh 7.5 -6.27 -10.94
Potres torzija X
dno 7.5 -6.27 10.7
vrh -182.5 -22.23 -39.14
Potres Y
dno -182.5 -22.23 37.56
vrh 8.72 -7.02 -12.23
Potres torzija Y
dno 8.72 -7.02 11.98

Tablica 8. Unutarnje sile za proračunske kombinacija u stupu pozicije 32

My
Kombinacija Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -1250.72 -3.07 -6.06
GSN
dno -1279.29 -3.07 4.56
vrh -888.96 32.91 57.63
Potresna najmanja
dno -910.12 32.91 -55.89
vrh -974.52 -17.87 -31.70
Potresna najveća
dno -995.68 -17.87 29.94
5.5 Unutarnje sile u stupu 23
U tablici 9 su prikazane uzdužna sila, poprečna sila i moment savijanja za sve slučajeve opterećenja na
stupu 23, a u tablici 10 unutarnje sile za kombinacije opterećenja.
Tablica 9. Unutarnje sile u stupu pozicije 23

My
Slučaj opterećenja Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -782.7 -0.32 -34.46
Vlastita težina
dno -803.86 -0.32 0.57
vrh -151.16 -0.11 -0.18
Dodatno stalno
dno -151.16 -0.11 0.2
vrh -235.27 -0.13 -0.22
Uporabno
dno -235.27 -0.13 0.24
vrh -4.39 79.66 129.24
Potres X
dno 4.39 79.66 -145.59
vrh 0.35 -7.85 -12.66
Potres torzija X
dno 0.35 -7.85 14.41
vrh -118.61 -19.97 -32.19
Potres Y
dno -118.61 -19.97 36.72
vrh 0.39 -8.68 -13.99
Potres torzija Y
dno 0.39 -8.68 15.95

Tablica 10. Unutarnje sile za proračunske kombinacija u stupu pozicije 23

My
Kombinacija Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -1613.62 -0.78 -47.09
GSN
dno -1642.18 -0.78 1.40
vrh -1043.95 62.75 68.02
Potresna najmanja
dno -1056.33 62.75 -114.54
vrh -1123.87 -7.58 -45.91
Potresna najveća
dno -1142.40 -7.58 14.16
5.5 Unutarnje sile u stupu 33
U tablici 11 su prikazane uzdužna sila, poprečna sila i moment savijanja za sve slučajeve opterećenja na
stupu 33, a u tablici 12 unutarnje sile za kombinacije opterećenja.
Tablica 11. Unutarnje sile u stupu pozicije 33

My
Slučaj opterećenja Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -652.86 -0.11 -0.21
Vlastita težina
dno -674.02 -0.11 0.16
vrh -127.04 -0.06 -0.11
Dodatno stalno
dno -127.04 -0.06 0.1
vrh -190.68 -0.06 -0.12
Uporabno
dno -190.68 -0.06 0.1
vrh -3.9 52.18 91.62
Potres X
dno -3.9 52.18 -88.43
vrh 0.39 -5.72 -9.89
Potres torzija X
dno 0.39 -5.72 9.84
vrh -102.73 -14.87 -25.69
Potres Y
dno -102.73 -14.87 25.61
vrh 0.44 -6.39 -11.04
Potres torzija Y
dno 0.44 -6.39 11.01

Tablica 12. Unutarnje sile za proračunske kombinacija u stupu pozicije 33

My
Kombinacija Presjek N [kN] Vz [kN]
[kNm]
vrh -1338.89 -0.32 -0.61
GSN
dno -1367.45 -0.32 0.50
vrh -871.30 39.89 70.36
Potresna najmanja
dno -892.46 39.89 -67.31
vrh -940.45 -7.51 -12.57
Potresna najveća
dno -961.61 -7.51 13.33
6 Dimenzioniranje
Razred betona: C25/30
Čelik: B500B
Poprečni presjek stupa: 50 / 50 cm
Širina hrpta grede: 42 cm
Visina presjeka grede: 60 cm
Debljina ploče: 22 cm
Sudjelujuća širina grede: 188,4 cm
Raspon grede: 530 cm
Svijetli raspon grede: lcl = 480 cm
Visina etaže: he = 345 cm
Svijetla visina etaže: hs = 323 cm
Zaštitni sloj: c = 3 cm

6.1 Zahtijevana duktilnost

Zahtijevana dutkilnost određena ja izrazima:

Gdje je: q0 fakor ponašanja (osnovna vrijednost)

T1 prvi period konstrukcije u razmatranom smjeru

Tc rubni period (ovisi o tipu tla)

Konstrukcija je u x-smjeru klasificirana kao okvirna pa je , q0 = q = 3,9 . Prvi period u razmatranom smjeru
iznosi , T1 = T1,x = 0,82 s . Rubni period ovisi o vrsti tla, za razred tla A je T C = 0,4 s, za razred tla B je TC
= 0,5 s , a za razred tla C je TC = 0,6 s. U skladu s programskim zadatkom, u primjeru se pretpostavlja
razred tla B pa je TC = 0,5 s. Kako je T1 = 0,81 s ≥ TC = 0,5 s, zahtijevana duktilnost iznosi µϕ =2 * 3,9 - 1
= 6,8. Međutim, kako je korišten čelik razreda duktilnosti B, a ne C, potrebno je zahtijevanu duktilnost
povećati za 50%. Zahtijevana duktilnost iznosi µϕ = 6,8 * 1,5 = 10,2.

6.2 Najveći dopušteni promjer uzdužne armature

Kako bi se omogućio prijenos sile s grede na stup potrebno je osigurati dovoljnu duljinu unosa te sile.
Duljina unosa sile je veća što je veća dimenzija stupa (u smjeru okvira), a manji promjeri armature
prenose manju silu pa se za njih zahtijeva manja duljina unosa. Nad rubnim stupovima je moguće
oblikom šipki (kukama) osigurati unos sile, ali se nad srednjim stupom armatura provodi ravno. Stoga je
potrebno odabrati dovoljno mali promjer armature pri kojem je unos sile osiguran na duljini presjeka
stupa. Iznimno je važno ostvariti pravilan unos sile pa je potrebno osigurati da o njemu ne ovisi
otkazivanje.

Za vanjske čvorove greda-stup vrijedi:

Za unutarnje čvorove greda-stup vrijedi:

Gdje je:

6.2.1 Dopušteni promjer uzdužne armature za rubni čvor

Normalizirana uzdužna sila se određuje pomoću najmanje vrijednosti stupa iznad i stupa ispod čvora. U
rubnom čvoru se spajaju stupovi 22 na vrhu i 32 na dnu pa se promatraju najmanje vrijednosti uzdužne
sile iz tablice 6 za vrh, odnosno tablice 8 za dno. Mjerodavna je kombinacija „Potresna najmanja“ na dnu
stupa 32 za koju je N = 382,48 kN.

Normalizirana uzdužna sila iznosi:

𝑁𝐸𝑑
𝜈𝑑 = = =
𝐴𝑐 ∙ 𝑓𝑐𝑑

Tlačna sila se uzima s pozitivnom vrijednošću u izraze (6.3) i (6.4), a razmatra se najmanja vrijednost jer
tlačna sila u stupu povoljno djeluje na izvlačenje armature (poprečni pritisak). Vlačna sila se ne uzima u
obzir, tj. u izraze (6.3) i (6.4) se unosi kao 𝜈𝑑 = 0.

Najveći promjer uzdužne armature prema izrazu (6.3) za rubni čvor iznosi:
7,5 ∙
𝑑𝑏𝑙 ≤ ∙ (1 + 0,8 ∙) = 𝑐𝑚

Odnosno najveća dopuštena šipka u gornjoj zoni rubnog ležaja grede je Φ24.

6.2.2 Dopušteni promjer uzdužne armature za unutarnji čvor

𝜌′
U izrazu (6.4) jedine nepoznanice su promjer armature i odnos .
𝜌𝑚𝑎𝑥

Tlačna armatura uvijek mora biti barem 50 % vlačne armature u gredi, tj. ρ' ≥ 0,5 ρ. Kako trenutno nije
poznata točna količina armature, dopušteno je pretpostaviti ρ' = 0,5 ρmax . Ta je pretpostavka nesigurna
jer će uvijek u presjeku biti veća količina tlačne armature pa je kasnije u proračunu potrebno za stvarnu
armaturu provjeriti izraz (6.4).

Normalizirana uzdužna sila se određuje pomoću najmanje vrijednosti stupa iznad i stupa ispod čvora. U
srednjem čvoru se spajaju stupovi 22 na vrhu i 32 na dnu pa se promatraju najmanje vrijednosti uzdužne
sile iz tablice 10 za vrh, odnosno tablice 12 za dno.

Mjerodavna je kombinacija „Potresna najmanja“ na dnu stupa 32 za koju je N = 910,12 kN.

Normalizirana uzdužna sila iznosi:
910,12
𝜈𝑑 = = 0,22
50 ∙ 50 ∙ 1,67
Najveći promjer uzdužne armature za srednji čvor iznosi (uz pretpostavku ρ' = 0,5 ρmax):
7,5 ∙ 0,26 1 + 0,8 ∙ 0,22
𝑑𝑏𝑙 ≤ 50 ∙ ∙ = 2,11 𝑐𝑚
1,0 ∙ 43,478 1 + 0,75 ∙ 2 ∙ 0,5
3
Odnosno najveća dopuštena šipka u gornjoj zoni srednjeg ležaja grede je Φ20.
Statička visina greda iznosi:
𝜙𝑠
𝑑 = 60 − 𝑐 − 𝜙𝑤 − = 50 − 3 − 1 − 1 = 55𝑐𝑚
2
Statička visina stupova iznosi:
𝜙𝑠
𝑑 = 50 − 𝑐 − 𝜙𝑤 − = 50 − 3 − 1 − 1 = 45𝑐𝑚
2

6.3 Greda 201 – presjek u polju

6.3.1 Poprečni presjek grede

Poprečni presjek grede prikazan je na slici 3.

Težište presjeka je od gornjeg ruba ploče udaljeno za:
188,4 ∙ 22 ∙ 11 + 40 ∙ 38 ∙ 36
𝑧𝑡,𝑔 = = 17,71𝑐𝑚
188,4 ∙ 22 + 40 ∙ 38

Slika 3 Poprečni presjek grede

Udaljenost težišta od donjeg ruba presjeka je:

𝑧𝑡,𝑑 = ℎ − 𝑧𝑡,𝑔 = 50 − 17,71 = 42,29 𝑐𝑚

6.3.2 Dimenzioniranje

Mjerodavna kombinacija za presjek u polju je GSN (što je i očekivano).

Za GSN uzdužna sila iznosi , NEd = 2,82 kN, a moment savijanja , MEd = 55,82 kNm.

Zamijene li se uzdužna sila i moment ekscentričnom silom, ekscentričnost iznosi:

 𝑀 5582
𝑒= = = 1979 𝑐𝑚
𝑁 2,82
Odnosno ekvivalentna pomaknuta sila se nalazi van presjeka. Kako je sila van presjeka i ν < 0,3 (ν =
172,11 / (30 * 50 * 1,67) = 0,07) moguće je primijeniti pojednostavljeni postupak dimenzioniranja (prema
Ehlersu ili Wuczkowskom).

Sila se pomiče u težište vlačne armature. Udaljenost težišta presjeka i vlačne armature iznosi:

𝑧𝑑 = ℎ − 𝑧𝑡,𝑔 = 55 − 17,71 = 37,29 𝑐𝑚

Kako se stanje opterećenja ne bi promijenilo, potrebno je dodati negativan moment kao što je prikazano
na slici 4.

Ukupni moment iznosi:

𝑀𝐸𝑑 = 𝑀 − 𝑁 ∙ 𝑧𝑑 = 5582 − 2,82 ∙ 37,29 = 5477 𝑘𝑁𝑐𝑚

Bezdimenzijski moment savijanja iznosi (uz pretpostavku da neutralna os prolazi kroz ploču):
𝑀𝐸𝑑 5477
𝜇𝐸𝑑 = = = 0,006
𝑏 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑐𝑑 188,4 ∙ 552 ∙ 1,67
2

Za μRd = 0,006 je ζ = 0,992 i ξ = 0,024 (neutralna os u ploči). Potrebna količina armature:

𝑀𝐸𝑑 𝑁𝐸𝑑 5477 2,82
𝐴𝑠1,𝑟𝑒𝑞 = + = + = 2,37𝑐𝑚2
𝜁 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑑 𝑓𝑦𝑑 0,992 ∙ 55 ∙ 43,478 43,478

6.3.3 Minimalna armatura

Potrebno je osigurati minimalnu količinu armature u svim presjecima elementa kako pri pojavi pukotine ne
bi došlo do naglog sloma armature i presjeka. Uvjet za minimalnu armaturu iznosi:
𝑓𝑐𝑡𝑚 2,6
𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 = 0,5 ∙ ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 = 0,5 ∙ ∙ 40 ∙ 55 = 5,72 𝑐𝑚2
𝑓𝑦𝑘 500

Vidljivo je da se izrazom (6.17) zahtjeva gotovo dvostruko veća minimalna armatura nego prema HRN EN
1992-1-1.

Odabrana armatura u polju: 4Φ14 (As,prov = 6,16 cm2)

6.4. Greda 201 – presjek nad osloncem uz stupožva 21 i 31 (lijevi rub)

Mjerodavna kombinacija je „Potresna najveća“.
Uzdužna sila iznosi , NEd = 0,49 kN, a moment savijanja , MEd = 18,35 kNm.
Kako je uzdužna sila vrlo mala, koristi se pojednostavljeni postupak. Sila se pomiče u težište vlačne
armature. Udaljenost težišta presjeka i vlačne armature iznosi:

𝑧𝑑 = 𝑑 − 𝑧𝑡,𝑑 = 55 − 42,29 = 12,71 𝑐𝑚

Ukupni moment iznosi:

𝑀𝐸𝑑 = 𝑀 − 𝑁 ∙ 𝑧𝑑 = 1835 − 0,49 ∙ 12,71 = 1829 𝑘𝑁𝑐𝑚

Bezdimenzijski moment savijanja iznosi:

𝑀𝐸𝑑 1829
𝜇𝐸𝑑 = = = 0,009
𝑏 ∙ 𝑑 2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 40 ∙ 552 ∙ 1,67
Za μRd = 0,010 je ζ = 0,988 i ξ = 0,034 (neutralna os u ploči). Potrebna količina armature:
𝑀𝐸𝑑 𝑁𝐸𝑑 1829 0,49
𝐴𝑠1,𝑟𝑒𝑞 = + = + = 0,79 𝑐𝑚2
𝜁 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑑 𝑓𝑦𝑑 0,987 ∙ 55 ∙ 43,478 43,478

6.4.1 Maksimalna armatura

Pretpostavi li se armatura u donjoj zoni jednaka kao i u polju, tj. 4Φ16, vrijedi:
𝐴′𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 6,16
𝜌′ = = = 2,8 ∙ 10−3
𝑏∙𝑑 40 ∙ 55
Maksimalna dopuštena količina vlačne armature u kritičnom području iznosi:
0,0018 𝑓𝑐𝑑
𝜌𝑚𝑎𝑥 = 𝜌′ + ∙
𝜇𝜙 ∙ 𝜀𝑠𝑦,𝑑 𝑓𝑦𝑑

0,0018 1,67
𝜌𝑚𝑎𝑥 = 2,8 ∙ 10−3 + ∙ = 5,74 ∙ 10−3
43,478 43,478
10,8 ∙
20000
Maksimalna armatura iznosi:

𝐴𝑠,𝑚𝑎𝑥 = 𝜌𝑚𝑎𝑥 ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 = 5,74 ∙ 10−3 ∙ 40 ∙ 55 = 12,63 𝑐𝑚2

Odabrana armatura nad lijevim osloncem: 4Φ14 (As,prov = 6,16 cm2)

Odnos ρ’/ρ𝑚𝑎𝑥 = 0,488 pa je dopušteni promjer armature određen izrazom (6.8) manji od
pretpostavljenog (vidi točku 6.2.2), tj.:

7,5 ∙ 0,26 (1 + 0,8 ∙ 0,22)

𝑑𝑏𝑙 ≤ 50 ∙ ∙ = 2,12 𝑐𝑚
1,0 ∙ 43,478 1 + 0,75 ∙ 2 ∙ 0,488
3

6.5. Greda 201 – presjek nad osloncem uz stupova 22 i 32 (desni rub)

Mjerodavna kombinacija je „Potresna najveća“.
Uzdužna sila iznosi , NEd = 8,92 kN, a moment savijanja , MEd = 32,26 kNm.
Kako je uzdužna sila vrlo mala, koristi se pojednostavljeni postupak. Sila se pomiče u težište vlačne
armature. Udaljenost težišta presjeka i vlačne armature iznosi:

𝑧𝑑 = 𝑑 − 𝑧𝑡,𝑑 = 55 − 42,29 = 12,71 𝑐𝑚

Ukupni moment iznosi:

𝑀𝐸𝑑 = 𝑀 − 𝑁 ∙ 𝑧𝑑 = 3226 − 8,92 ∙ 12,71 = 3113 𝑘𝑁𝑐𝑚

Bezdimenzijski moment savijanja iznosi:

𝑀𝐸𝑑 3113
𝜇𝐸𝑑 = = = 0,015
𝑏 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑐𝑑 40 ∙ 552 ∙ 1,67
2

Za μRd = 0,016 je ζ = 0,985 i ξ = 0,043 (neutralna os u ploči). Potrebna količina armature:

𝑀𝐸𝑑 𝑁𝐸𝑑 3113 8,92
𝐴𝑠1,𝑟𝑒𝑞 = + = + = 1,53 𝑐𝑚2
𝜁 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑑 𝑓𝑦𝑑 0,985 ∙ 55 ∙ 43,478 43,478

6.4.1 Maksimalna armatura

Pretpostavi li se armatura u donjoj zoni jednaka kao i u polju, tj. 4Φ14, vrijedi:
𝐴′𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 6,16
𝜌′ = = = 2,8 ∙ 10−3
𝑏∙𝑑 40 ∙ 55
Maksimalna dopuštena količina vlačne armature u kritičnom području iznosi:
0,0018 𝑓𝑐𝑑
𝜌𝑚𝑎𝑥 = 𝜌′ + ∙
𝜇𝜙 ∙ 𝜀𝑠𝑦,𝑑 𝑓𝑦𝑑

0,0018 1,67
𝜌𝑚𝑎𝑥 = 2,8 ∙ 10−3 + ∙ = 5,74 ∙ 10−3
43,478 43,478
10,8 ∙
20000
Maksimalna armatura iznosi:

𝐴𝑠,𝑚𝑎𝑥 = 𝜌𝑚𝑎𝑥 ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 = 5,74 ∙ 10−3 ∙ 40 ∙ 55 = 12,63 𝑐𝑚2

Odabrana armatura nad lijevim osloncem: 4Φ14 (As,prov = 6,16 cm2)

Odnos ρ’/ρ𝑚𝑎𝑥 = 0,488 pa je dopušteni promjer armature određen izrazom (6.8) manji od
pretpostavljenog (vidi točku 6.2.2), tj.:
7,5 ∙ 0,26 (1 + 0,8 ∙ 0,22)
𝑑𝑏𝑙 ≤ 50 ∙ ∙ = 2,12 𝑐𝑚
1,0 ∙ 43,478 1 + 0,75 ∙ 2 ∙ 0,488
3

6.6 Nosivost grede 201 na poprečnu silu

Potrebno je osigurati da greda otkaže savijanjem, a ne posmikom. Zato je potrebno osigurati da pri
opterećenju koje uzrokuje otkazivanje savijanjem ne dolazi do sloma posmikom. Na slici 5 je prikazana
izdvojena greda.

Na jednom kraju grede razvlači se donja zona, a na drugom gornja zona. Uzdužna armatura grede je
simetrična u odnosu na točku infleksije (na desnom kraju grede jednaka je površina armature kao i na
lijevom kraju grede). Izraz za određivanje poprečne sile grede iznosi:
𝑀𝑅𝑑,1 + 𝑀𝑅𝑑,2
𝑉𝐸𝑑 = ± 𝑉𝐸𝑑,𝑔+0,3𝑞
𝑙𝑐𝑙

Gdje je: 𝑉𝐸𝑑,𝑔+0,3𝑞 poprečna sila zbog vertikalnog opterećenja

𝑙𝑐𝑙 svijetli raspon grede

Za određivanje poprečne sile u gredi potrebno ju je opteretiti ne samo momentima nosivosti grede,
nego i vertikalnim opterećenjem koje tijekom potresa djeluje (g+0,3q). Momenti MRd,1 i MRd,2 su nosivosti
greda (ili stupova ako oni prije otkazuju). Njihova vrijednost određena je izrazom (za određivanje MRd,2
umjesto MRd,1 se koristi MRb,2 ):
∑ 𝑀𝑅𝑑,𝑐
𝑀𝑅𝑑,1 = 𝛾𝑅𝑑 ∙ 𝑀𝑅𝑏,1 ∙ min(1 ;
∑ 𝑀𝑅𝑑,𝑏

Faktorom γRd (koji za DCM iznosi 1, a za DCH 1,2) se u obzir uzima očvršćivanje armature.

Posljednji član izraza (6.28) u obzir uzima otkazuje li greda ili stup (ekvivalentan član postoji pri
određivanju sile stupa). Uvijek je bolje oblikovati okvir tako da otkazuju prvo grede, a potom stupovi. Tada
je za DCM:
 𝑀𝑅𝑑,1 = 𝑀𝑅𝑏,1

𝑀𝑅𝑑,2 = 𝑀𝑅𝑏,2

Gdje je: 𝑀𝑅𝑏,1 nosivost grede na savijanje na lijevom kraju

𝑀𝑅𝑏,2 nosivost grede na savijanje na desnom kraju

Što je veća nosivost presjeka na savijanje, to se zahtijeva veća nosivost na poprečnu silu. Kako nosivost
na savijanje ovisi o veličini uzdužne sile, razmatra se ona potresna kombinacija koja daje najveću
nosivost (najveća tlačna sila ili najmanja vlačna sila).

Nosivost na savijanje na lijevom presjeku stoga je veća ako se razmatra kombinacija „potresna najmanja“
𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑜
za koju uzdužna sila iznosi 𝑁𝐸𝑑 = 2,64 𝑘𝑁. Ta uzdužna sila je mala, a kako je vlačna smanjuje nosivost
𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑜
na savijanje. Zato je konzervativno pretpostaviti 𝑁𝐸𝑑 = 0. Na desnom rubu je mjerodavna kombinacija
𝑑𝑒𝑠𝑛𝑜
„potresna najveća“ za koju je 𝑁𝐸𝑑 = 8,92 𝑘𝑁. Omjer tlačne i vlačne armature iznosi 0,488. Simetrično
armiran presjek imao bi veću nosivost pa je konzervativno pretpostaviti simetrično armiranje i pomoću
dijagrama interakcije odrediti nosivost na savijanje.

6.6.1 Nosivost grede 201 na negativni moment savijanja na lijevom kraju

Odabrana armatura iznosi As,prov = 6,16 cm2

𝐴𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 ∙𝑓𝑦𝑑 6,16∙43,478
Mehanički koeficijent armiranja iznosi 𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = = = 0,07
𝑏∙𝑑∙𝑓𝑐𝑑 40∙55∙1,67

Za taj ω vrijednost bezdimenzijskog momenta nosivosti iznosi μRd = 0,066

Nosivost na moment savijanja iznosi:

201𝐿−
𝑀𝑅𝑑 = μRd ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 0,066 ∙ 40 ∙ 552 ∙ 1,67 = −13337 𝑘𝑁𝑐𝑚

6.6.2 Nosivost grede 201 na pozitivni moment savijanja na lijevom kraju

Odabrana armatura iznosi As,prov = 6,16 cm 2

𝐴𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 ∙𝑓𝑦𝑑 6,16∙43,478
Mehanički koeficijent armiranja iznosi 𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = = = 0,07
𝑏∙𝑑∙𝑓𝑐𝑑 40∙55∙1,67

Nosivost na moment savijanja iznosi:

201𝐿+
𝑀𝑅𝑑 = μRd ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 0,066 ∙ 40 ∙ 552 ∙ 1,67 = 13337 𝑘𝑁𝑐𝑚

6.6.3 Nosivost grede 201 na negativni moment savijanja na desnom kraju

Odabrana armatura iznosi As,prov = 6,16 cm 2

𝐴𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 ∙𝑓𝑦𝑑 6,16∙43,478
Mehanički koeficijent armiranja iznosi 𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = = = 0,07
𝑏∙𝑑∙𝑓𝑐𝑑 40∙55∙1,67

𝑁𝐸𝑑 8,92
Bezdimenzijska uzdužna sila iznosi 𝜈𝐸𝑑 = = = 0,002
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 40∙60∙1,67

Kako je vrijednost uzdužne sile vrlo mala, ne utječe značajno na nosivost na savijanje. Iz dijagrama
interakcije je vidljivo da je μRd ≈ 0,07

Nosivost na moment savijanja iznosi:

201𝐷−
𝑀𝑅𝑑 = μRd ∙ 𝑏 ∙ ℎ2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 0,07 ∙ 40 ∙ 552 ∙ 1,67 = 14145 𝑘𝑁𝑐𝑚

6.6.4 Nosivost grede 201 na pozitivni moment savijanja na desnom kraju

Odabrana armatura iznosi As,prov = 6,16 cm2
𝐴𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 ∙𝑓𝑦𝑑 6,16∙43,478
Mehanički koeficijent armiranja iznosi 𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = = = 0,07
𝑏∙𝑑∙𝑓𝑐𝑑 40∙55∙1,67

𝑁𝐸𝑑 8,92
Bezdimenzijska uzdužna sila iznosi 𝜈𝐸𝑑 = = = 0,002
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 40∙60∙1,67

Kako je vrijednost uzdužne sile vrlo mala, ne utječe značajno na nosivost na savijanje. Iz dijagrama
interakcije je vidljivo da je μRd ≈

Nosivost na moment savijanja iznosi:

201𝐷+
𝑀𝑅𝑑 = μRd ∙ 𝑏 ∙ ℎ2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 0,07 ∙ 40 ∙ 552 ∙ 1,67 = 14145 𝑘𝑁𝑐𝑚

6.6.5 Proračunske poprečne sile u gredi 201

Poprečna sila uslijed kombinacije (g+0,3q) može se odrediti iz tablice 1. Prema tome je:
𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑜
𝑉𝐸𝑑,𝑔+0,3𝑞 = −25.48 − 5,03 − 0,3 ∙ 9,27 = −33,65 kN
𝑑𝑒𝑠𝑛𝑜
𝑉𝐸𝑑,𝑔+0,3𝑞 = 41.16 + 8,15 + 0,3 ∙ 15,33 = 53,91 𝑘𝑁

Na slici 4 je prikazano vertikalno djelovanje i poprečne reakcije na gredi 201.

Slika 4. Poprečne sile od vertikalnog djelovanja

Optereti li se greda samo momentima nosivosti u skladu sa slikom 5a) poprečne sile iznose:

𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑜 𝑑𝑒𝑠𝑛𝑜
13337 + 14145
𝑉𝐸𝑑,𝑀 = 𝑉𝐸𝑑,𝑀 = = 51,85 𝑘𝑁
530
Na slici 5 su prikazani momenti nosivosti i poprečne reakcije na gredi 201 za smjer djelovanja potresa koji
uzrokuje momente kao na slici 5a).

Slika 5. Poprečne sile od potresa u drugom smjeru

Poprečna sila jednaka je zbroju sila sa slike 6 i 7. Poprečna sila na lijevom rubu iznosi:
𝐿,1
𝑉𝐸𝑑 = −34 + 51,85 = 17,85 kN

Poprečna sila na desnom rubu iznosi

 𝐷,1
𝑉𝐸𝑑 = 54 + 51,85 = 105,85 kN

Kad potres djeluje u suprotnom smjeru razvlače se suprotni rubovi greda. Optereti li se greda samo
momentima nosivosti u skladu sa slikom 5b) poprečne sile iznose:

𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑜 𝑑𝑒𝑠𝑛𝑜
13337 + 14145
𝑉𝐸𝑑,𝑀 = 𝑉𝐸𝑑,𝑀 = = 51,85 𝑘𝑁
530
Na slici 6 su prikazani momenti nosivosti i poprečne reakcije na gredi 201 za smjer djelovanja potresa koji
uzrokuje momente kao na slici 5b).

Slika 6. Poprečne sile od potresa u drugom smjeru

Poprečna sila jednaka je zbroju sila sa slike 6 i 7. Poprečna sila na lijevom rubu iznosi:
𝐿,2
𝑉𝐸𝑑 = −34 − 51,85 = −85,85 kN

Poprečna sila na desnom rubu iznosi

𝐷,2
𝑉𝐸𝑑 = 54 − 51,85 = 2,15 kN

Na slici 9 je prikazan dijagram poprečnih sila za slučaj opterećenja 1, koji odgovara slici 5a, a na slici 10
je prikazan dijagram poprečnih sila za slučaj opterećenja 2, koji odgovara slici 5b.

6.6.6 Poprečna armatura grede

Pretpostave li se spone Φ8 zahtijevani prvi razmak na lijevom rubu iznosi:

𝐴𝑠𝑤 2∙0,503
𝑠= ∙ 0,9 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑤𝑑 ∙ 𝑐𝑜𝑡Θ = ∙ 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478 ∙ 1,2 = 30,26 𝑐𝑚
𝑉𝐸𝑑 85,85

Zahtijevani prvi razmak na desnom rubu iznosi:

𝐴𝑠𝑤 2∙0,503
𝑠= ∙ 0,9 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑤𝑑 ∙ 𝑐𝑜𝑡Θ = ∙ 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478 ∙ 1,2 = 24,5 𝑐𝑚
𝑉𝐸𝑑 105,85

6.6.7 Maksimalni razmak spona

Kritično područje grede iznosi lcr = hw = 60 cm, gdje je hw visina presjeka. U kritičnom području razmak
spona ne smije biti veći od

scr,max = min {8*φs,min ; 24*φsw ; hw / 4 ; 22,5 cm}

Uvrštavanjem vrijednosti u izraz vrijedi:

scr,max = min { 8*1,4 ; 24*0,8 ; 60 / 4 ; 22,5 cm} = min { 11,2 ; 19,2 ; 15 ; 22,5 cm}

Maksimalni razmak spona u kritičnom području iznosi s cr,max = 11,0 cm.

Van kritičnog područja je maksimalni razmak spona određen normom EN 1992-1.

Prvi razmak se ne smije postaviti na udaljenosti većoj od 5 cm od lica stupa pa će se prva spona postaviti
na udaljenosti 5 cm od lica stupa. Duž cijele grede će se postaviti spone na razmaku od 11,0 cm
ODABRANO: φ8/11,0 cm (4 komada duž grede)

6.7. Uzdužna armatura stupova

Uzdužna armatura stupa se može odrediti pomoću dijagrama interakcije. Potrebno je provjeriti nosivost
za sve stupove i sve kombinacije opterećenja. Kritičan će biti stup 21 pri vrhu za kombinaciju „potresna
najveća“ (iako je za istu kombinaciju pri dnu stupa 22 veći moment, uzdužna tlačna sila još je veća pa je
ta kombinacija manje kritična).

Bezdimenzijski moment savijanja na vrhu stupa 21:

𝑀𝐸𝑑 3113
𝜇𝐸𝑑 = = = 0,015
𝑏 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑐𝑑 40 ∙ 552 ∙ 1,67
2

Bezdimenzijska uzdužna sila na vrhu stupa 21:

𝑁𝐸𝑑 8,92
𝜈𝐸𝑑 = = = 0,002
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 40∙60∙1,67

Mehanički koeficijent armiranja iznosi:

ω = 0,18

Prema tome zahtijevana armatura:

502 ∙ 1,67
𝐴𝑠1 = 𝐴𝑠2 = 0,18 ∙ = 17,28𝑐𝑚2
43,478
6.7.1 Minimalna uzdužna armatura

Minimalna uzdužna armatura za potresne sutpove iznosi:

𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 = 0,01 ∙ 𝐴𝑐 = 0,01 ∙ 502 = 25𝑐𝑚2
Uz svaki rub je potrebno postaviti pola minimalne armature, odnosno , 12,5 cm 2.

Minimalna armatura je mjerodavna što je vidljivo usporedbom vrijednosti iz (6.48) i (6.49).

Odabrana armatura 4φ20 (As,prov = 12,57 cm2) uz svako lice stupa

Na bočna lica stupa potrebno je postaviti barem jednu šipku u sredini pa se postavlja dodatno 2φ20.
Ukupno je u presjeku postavljeno 10φ20, odnosno As,uk = 31,4 cm2 što je više od minimalne armature.

6.7.2 Nosivost na savijanje

Kako bi se osiguralo da prvo otkazuju grede, a tek nakon njih stupovi potrebno je zadovoljiti izraz:

∑ 𝑀𝑅𝑐 ≥ 1,3 ∙ ∑ 𝑀𝑅𝑏

Gdje je: ∑ 𝑀𝑅𝑐 zbroj nosivosti na savijanje svih stupova u čvoru

∑ 𝑀𝑅𝑏 zbroj nosivosti na savijanje svih greda u čvoru

Nosivost grede je određena, a ovisi o smjeru djelovanja potresne sile.

6.7.3 Spoj grede 201 sa stupovima 21 i 31 – Lijevi oslonac grede 201

201𝐿−
U čvor se spaja samo jedna greda čija nosivost na negativni moment iznosi 𝑀𝑅𝑑 = 133,37 kNm (iako
je potrebno provjeriti i slučaj kad sila djeluje u drugom smjeru, tj kad se u gredi javlja pozitivni moment,
ova kombinacija je mjerodavna jer se njome zahtijeva veća nosivost stupova. Kako su stupovi simetrično
armirani bitna je samo veća vrijednost).

Nosivost stupova ovisi o vrijednosti tlačne sile. Što je sila manja, to je nosivost manja. Razmatra se
kombinacija koja uzrokuje najmanju nosivost na vrhu stupa 21 i na dnu stupa 31, odnosno kombinacija
„potresna najmanja“.

Mehanički koeficijent armiranja (za oba stupa):

𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 =

Bezdimenzijska uzdužna sila na vrhu stupa 21:

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑖𝑛
𝜈𝐸𝑑 = = =
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

21
𝜇𝑅𝑑 = 0,015

Nosivost stupa 21 na moment savijanja iznosi:

21
𝑀𝑅𝑑 = = 𝑘𝑁𝑐𝑚

Bezdimenzijska uzdužna sila na dnu stupa 31:

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑖𝑛
𝜈𝐸𝑑 = = =
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

31
𝜇𝑅𝑑 = 0,015

Nosivost stupa 21 na moment savijanja iznosi:

31
𝑀𝑅𝑑 = = 𝑘𝑁𝑐𝑚

Zbroj nosivosti na savijanje svih stupova u čvoru

21
∑ 𝑀𝑅𝑐 = 𝑀𝑅𝑑 31
+ 𝑀𝑅𝑑 = = 𝑘𝑁𝑚

Nosivost grede na savijanje

201𝐿−
∑ 𝑀𝑅𝑏 = 𝑀𝑅𝑑 = 𝑘𝑁𝑚

Provjera nosivosti stupova u odnosu na grede u čvoru prema izrazu (6.50):

Uvjet je zadovoljen.

6.7.4 Spoj greda 201 i 202 sa stupovima 22 i 32 – Desni oslonac grede 201 Prvo je potrebno odrediti
nosivost stupova. Nosivost stupa ovisi o vrijednosti tlačne sile. Što je sila manja, to je nosivost manja.
Razmatra se kombinacija koja uzrokuje najmanju nosivost na vrhu stupa 22 i na dnu stupa 32, odnosno
kombinacija „potresna najmanja“.

Mehanički koeficijent armiranja (za oba stupa):

43,478
𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = 12,57 ∙ = 0,13
502 ∙1,67
Bezdimenzijska uzdužna sila na vrhu stupa 22:
𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑖𝑛 −1073,79
𝜈𝐸𝑑 = = = −0,26
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 50∙50∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

22
𝜇𝑅𝑑 = 0,19

Nosivost stupa 22 na moment savijanja iznosi:

22
𝑀𝑅𝑑 = 0,19 ∙ 50 ∙ 502 ∙ 1,67 = 39663 𝑘𝑁𝑐𝑚

Bezdimenzijska uzdužna sila na dnu stupa 32:

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑖𝑛 −888,96
𝜈𝐸𝑑 = = = −0,22
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 50∙50∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

32
𝜇𝑅𝑑 = 0,18

Nosivost stupa 32 na moment savijanja iznosi:

32
𝑀𝑅𝑑 = 0,18 ∙ 50 ∙ 502 ∙ 1,67 = 37575 𝑘𝑁𝑐𝑚

Potrebno je provjeriti oba smjera djelovanja potresa. Prije toga potrebno je još proračunati nosivost grede
202 na lijevom kraju na negativni i pozitivni moment savijanja.

Nosivost grede 202 na negativni moment savijanja na lijevom kraju:

Odabrana armatura iznosi As,prov = 6,16 cm2

𝐴𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 ∙𝑓𝑦𝑑 6,16∙43,478
Mehanički koeficijent armiranja iznosi 𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = = = 0,07
𝑏∙𝑑∙𝑓𝑐𝑑 40∙55∙1,67

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑖𝑛 14,82
Bezdimenzijska uzdužna sila iznosi 𝜈𝐸𝑑 = = = 0,004
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 40∙60∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (procijenjen iz dijagrama interakcije) iznosi μRd = 0,02 .

Nosivost na moment savijanja iznosi:

202𝐿−
𝑀𝑅𝑑 = 𝜇𝑅𝑑 ∙ 𝑏 ∙ 𝑑 2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 0,02 ∙ 40 ∙ 552 ∙ 1,67 = 4041 𝑘𝑁𝑐𝑚

Iz tablice 4 su očitane najveće vrijednosti momenata koje iznose -85.71 kNm i 39,59 kNm. Vidljivo je da je
nosivost grede zadovoljena i na pozitivni i na negativni moment uz armaturu jednaku kao i u gredi 201.

Nosivost grede 202 na pozitivni moment savijanja na lijevom kraju:

Pri proračunu nosivosti stupova 22 i 32 potrebno je znati nosivosti greda spojenih u čvor. Tako je
potrebno osim nosivosti grede 201 odrediti i nosivost grede 202 na lijevom kraju i za pozitivni i za
negativni moment savijanja. Zbog sličnih vrijednosti unutarnjih sila pretpostavit će se jednaka armatura
kao u gredi 201.

Odabrana armatura iznosi As,prov = 6,16 cm2

𝐴𝑠,𝑝𝑟𝑜𝑣 ∙𝑓𝑦𝑑 6,16∙43,478
Mehanički koeficijent armiranja iznosi 𝜔𝑝𝑟𝑜𝑣 = = = 0,02
𝑏𝑒𝑓𝑓 ∙𝑑∙𝑓𝑐𝑑 188,4∙55∙1,67

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑖𝑛 14,82
Bezdimenzijska uzdužna sila iznosi 𝜈𝐸𝑑 = = = 0,004
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 40∙60∙1,67
 202+
Bezdimenzijski moment nosivosti (procijenjen iz dijagrama interakcije) iznosi 𝜇𝑅𝑑 = 0,02 .

Nosivost na moment savijanja iznosi:

202𝐿+
𝑀𝑅𝑑 = 𝜇𝑅𝑑 ∙ 𝑏𝑒𝑓𝑓 ∙ 𝑑 2 ∙ 𝑓𝑐𝑑 = 0,02 ∙ 188,4 ∙ 552 ∙ 1,67 = 19035 𝑘𝑁𝑐𝑚

Prvi smjer djelovanja potresa

Zbroj nosivosti na savijanje svih stupova u čvoru
22 32
∑ 𝑀𝑅𝑐 = 𝑀𝑅𝑑 + 𝑀𝑅𝑑 = 396,63 + 375,75 = 772,38 𝑘𝑁𝑚

Nosivost grede na savijanje

201D− 202L+
∑ 𝑀𝑅𝑏 = 𝑀𝑅𝑑 + 𝑀𝑅𝑑 = 141,45 + 190,35 = 331,8 𝑘𝑁𝑚

Na slici 7 je prikazan prvi smjer djelovanja potresa.

Slika 7. Momenti nosivosti u čvoru za prvi smjer bočnog opterećenja

Provjera nosivosti stupova u odnosu na grede u čvoru prema izrazu (6.50):

772,38 𝑘𝑁𝑚 > 1,3 ∙ 331,8 = 431,34 𝑘𝑁𝑚

Uvjet je zadovoljen.

Drugi smjer djelovanja potresa

Zbroj nosivosti na savijanje svih stupova u čvoru
22 32
∑ 𝑀𝑅𝑐 = 𝑀𝑅𝑑 + 𝑀𝑅𝑑 = 396,63 + 375,75 = 772,38 𝑘𝑁𝑚

Nosivost grede na savijanje

201D− 202L+
∑ 𝑀𝑅𝑏 = 𝑀𝑅𝑑 + 𝑀𝑅𝑑 = 141,45 + 40,41 = 181,86 𝑘𝑁𝑚

Na slici 8 je prikazan drugi smjer djelovanja potresa.

 Slika 8. Momenti nosivosti u čvoru za drugi smjer bočnog opterećenja

Provjera nosivosti stupova u odnosu na grede u čvoru prema izrazu (6.50):

772,38 𝑘𝑁𝑚 > 1,3 ∙ 181,86 = 236,42 𝑘𝑁𝑚

Uvjet je zadovoljen.

6.8. Kritično područje stupova

Slično kao i kod zidova, potrebno je osigurati ovijanje poprečnog presjeka stupa. Za razliku od zida, cijeli
poprečni presjek stupova se ovija. Jedino je nepoznata visina kritičnog područja koja je određena
izrazom:
𝑙𝑐𝑙
𝑙𝑐𝑟 = max{ℎ𝑐 ; ; 45 𝑐𝑚}
6
Visina (duljina) kritičnog područja iznosi:
323
𝑙𝑐𝑟 = max {50 ; ; 45} = 58,83 𝑐𝑚
6
Naravno, ovijanje se može osigurati na većoj duljini, ali minimalno na 58,33 cm od kritičnog presjeka.
Kritičnim presjecima smatraju se svi spojevi s gredama i spoj s podrumom (temelj).

6.9 Poprečna sila na stupovima

Jednako kao i kod greda, potrebno je osigurati da element otkaže savijanjem, a ne posmikom. Poprečna
sila se zato određuje za opterećenje koje uzrokuje slom stupa savijanjem, a ne opterećenje dobiveno
proračunom. Ta poprečna sila uvijek će biti veća, jer je uzdužna armatura određena kriterijem popuštanja,
a ne sloma.

Proračunska poprečna sila određena je izrazom:

𝜅1 ∙ 𝑀𝑅𝑑,1 + 𝜅2 ∙ 𝑀𝑅𝑑,2
𝑉𝐸𝑑 = 𝛾𝑅𝑑 ∙
𝑙𝑐𝑙

Gdje je: 𝛾𝑅𝑑 faktor kojim se u obzir uzima očvršćivanje čelika

𝜅1 faktor kojim se razmatra popušta li prvo greda ili stup pri vrhu
𝜅2 faktor kojim se razmatra popušta li prvo greda ili stup pri dnu
𝑀𝑅𝑑,1 nosivost stupa na moment savijanja pri vrhu
 𝑀𝑅𝑑,2 nosivost stupa na moment savijanja pri dnu
𝑙𝑐𝑙 = ℎ𝑆 svijetla visina stupa

Faktor 𝛾𝑅𝑑 se za razred duktilnosti DCM može uzeti s 1,1, a za DCH s 1,3. Tim faktorom u obzir se uzima
činjenica da prije mora doći do potpunog otkazivanja (sloma, ne popuštanja) savijanjem, nego što dođe
do otkazivanja posmikom. Faktori 𝜅1 𝑖 𝜅2 u obzir uzimaju otkazuje li prvo greda ili stup na spoju greda-
stup. Najveća vrijednost koju mogu poprimiti iznosi 1 i to 30 kada prvo otkazuje stup. Kad prvo otkazuje
stup, njegova nosivost se ne modificira. Međutim, kad prvo otkazuje greda, nije potrebno ostvariti toliku
nosivost, jer je nosivost okvira dosegnuta pri otkazivanju grede. Na primjer, ako je zbroj nosivosti stupova
u čvoru 1000 kNm, a zbroj nosivosti greda u čvoru 200 kNm, očito do otkazivanja dolazi pri opterećenju
koje uzrokuje moment od 200 kNm pa poprečna sila mora „izdržati“ samo do tog opterećenja. prema
∑ 𝑀𝑅𝑑,𝑏
tome je faktor 𝜅1 = min(1 ; ∑ 𝑀𝑅𝑑,𝑐
). Kod okvirnih sustava će to uvijek biti manje od 1, jer mora vrijediti
(6.50), ali kod zidnih sustava može biti mjerodavna vrijednost 1. Na slici 9 je prikazan stup opterećen na
krajevima momentima savijanja pri kojima dolazi do otkazivanja stupa ili grede (otkazuje onaj koji ima
manju nosivost). Na stup ne djeluje nikakvo bočno opterećenje po visini, nego samo na spojevima greda-
stup gdje se pretpostavlja unos potresne sile.

Slika 9. Izdvojeni stup s opterećenjima pri otkazivanju

Uzdužna sila je važna jer o njoj ovisi nosivost na vrhu, odnosno dnu. Kako bi ravnoteža momenata bila
zadovoljena (na primjer oko točke u osi stupa pri dnu) vrijedi VEd * lcl – MRd,1 – MRd,2 = 0, što je u skladu s
izrazom (6.58). Kako nije proveden proračun za čvor na dnu stupova 21 i 22, može se konzervativno
pretpostaviti 𝜅2 = 1,0 što će u primjeru biti usvojeno. Na dnu je stup prizemlja spojen s podrumskom
gredom i zidom koji ne bi trebali otkazati ranije pa je ta pretpostavka razumna.

6.9.1 Stup 22

U točki 6.7.4 su proračunate nosivosti elemenata na savijanje pa je u skladu s tim za stup 21

141,45
𝜅1 = = 0,18 . Na dnu stupa će se pretpostaviti 𝜅2 = 1,0 zbog podruma.
772,38

Mehanički koeficijent armiranja iznosi ω = 0,13.

Najveća bezdimenzijska uzdužna sila na dnu stupa 22:

 𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑎𝑥 −1190.66
𝜈𝐸𝑑 = = = −0,29
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 50∙50∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

22
𝜇𝑅𝑑 = 0,2

Nosivost na moment savijanja na dnu stupa iznosi:

22
𝑀𝑅𝑑 = 0,2 ∙ 50 ∙ 502 ∙ 1,67 = 41750 𝑘𝑁𝑐𝑚

Najveća bezdimenzijska uzdužna sila na vrhu stupa 22:

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑎𝑥 −1169,50
𝜈𝐸𝑑 = = = −0,28
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 50∙50∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

22
𝜇𝑅𝑑 = 0,2

Nosivost na moment savijanja na vrhu stupa iznosi:

21
𝑀𝑅𝑑 = 0,2 ∙ 50 ∙ 502 ∙ 1,67 = 41750 𝑘𝑁𝑐𝑚

Prema izrazu (6.58) poprečna sila iznosi:

0,18∙417,5+1,0∙417,5
𝑉𝐸𝑑 = 1,1 ∙ = 167,8 𝑘𝑁
3,23

Usporedbom vrijednosti iz tablice 6 i iz izraza (6.59) vidljivo je da su ovim postupkom dobivene značajno
veće poprečne sile (tri puta veće).

6.9.2 Stup 32

U potpoglavlju 6.7.6 su proračunate nosivosti elemenata na savijanje pa je u skladu s tim za stup 32

141,45
𝜅2 = = 0,18 . Na vrhu stupa će se pretpostaviti 𝜅1 = 1,0 zbog toga što nije rađen detaljniji proračun
772,38
gornjeg čvora, a pretpostavka je konzervativna.

Mehanički koeficijent armiranja iznosi ω = 0,13

Najveća bezdimenzijska uzdužna sila na dnu stupa 32:

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑎𝑥 −995.68
𝜈𝐸𝑑 = = = 0,24
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 50∙50∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

32
𝜇𝑅𝑑 = 0,19

Nosivost na moment savijanja na dnu stupa iznosi:

32
𝑀𝑅𝑑 = 0,19 ∙ 50 ∙ 502 ∙ 1,67 = 39663 𝑘𝑁𝑐𝑚

Najveća bezdimenzijska uzdužna sila na vrhu stupa 32:

𝑁𝐸𝑑,𝑚𝑎𝑥 −974.52
𝜈𝐸𝑑 = = = 0,23
𝑏∙ℎ∙𝑓𝑐𝑑 50∙50∙1,67

Bezdimenzijski moment nosivosti (očitan iz dijagrama interakcije):

32
𝜇𝑅𝑑 = 0,19
Nosivost na moment savijanja na vrhu stupa iznosi:
32
𝑀𝑅𝑑 = 0,19 ∙ 50 ∙ 502 ∙ 1,67 = 39663 𝑘𝑁𝑐𝑚

Prema izrazu (6.58) poprečna sila iznosi:

0,18∙396,63+1,0∙396,63
𝑉𝐸𝑑 = 1,1 ∙ = 159,4 𝑘𝑁
3,23

Usporedbom vrijednosti iz tablice 8 i iz izraza (6.60) vidljivo je da su ovim postupkom dobivene značajno
veće poprečne sile (tri puta veće).

6.10 Poprečna armatura stupova

Zahtijevani razmak spona određen je izrazom:
𝐴𝑠𝑤
𝑠= ∙ 0,9 ∙ 𝑑 ∙ 𝑓𝑦𝑤𝑑 ∙ 𝑐𝑜𝑡𝜃
𝑉𝐸𝑑

Vrijednost nagiba tlačnih štapova za DCM se može pretpostaviti jednaka kao i pri standardnom
proračunu, a za DCH je θ = 45°. U primjeru će se pretpostaviti θ = 39,8°. Pretpostavit će se renost spona
Φ8 = 6.

6.10.1 Stup 22

Zahtijevani razmak spona:

3,03
𝑠= ∙ 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478 ∙ 1,2 = 46,6 𝑐𝑚
167,8
6.10.2 Stup 32

Zahtijevani razmak spona:

3,03
𝑠= ∙ 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478 ∙ 1,2 = 49,1 𝑐𝑚
159,4
6.10.3 Maksimalni razmak spona
Najveći dopušteni razmak spona van kritičnog područja određen je izrazom prema nacionalnom dodatku,
a iznosi:

𝑠𝑚𝑎𝑥 = min{12 ∙ Φ𝑠,𝑚𝑖𝑛 ; 𝑏 ; 30 𝑐𝑚}

Gdje je: Φ𝑠,𝑚𝑖𝑛 = 1,4 𝑐𝑚 najmanji promjer uzdužne armature

b = 50 cm najmanja dimenzija poprečnog presjeka stupa

Najveći dopušteni razmak spona van kritičnog područja:

𝑠𝑚𝑎𝑥 = min{16,8 ; 50 ; 30𝑐𝑚} = 16,8 𝑐𝑚

U kritičnom području stupa razmak spona ne smije biti veći od:

𝑏0
𝑠𝑐𝑟,𝑚𝑎𝑥 = min {8 ∙ Φ𝑠,𝑚𝑖𝑛 ; ; 17,5𝑐𝑚}
2
Gdje je b0 najmanja dimenzija betonske jezgre (do osi spona)

Širina i visina jezgre su jednake, a iznose:

b0 = h0 = b – 2 * c – ϕw = 50 – 6 – 1,0 = 43 cm
U kritičnom području stupa maksimalni razmak spona prema izrazu (6.66) iznosi:
43
𝑠𝑐𝑟,𝑚𝑎𝑥 = min {8 ∙ 1,4; ; 17,5𝑐𝑚} = min{11,2; 21,5; 17,5𝑐𝑚} = 11,2 𝑐𝑚
2
Kako bi se osigurala dovoljna razina ovijanja mora biti zadovoljena nejednakost:
𝑏𝑐
𝛼 ∙ 𝜔𝑤𝑑 ≥ 30 ∙ 𝜇Φ ∙ 𝑣𝑑 ∙ 𝜀𝑠𝑦,𝑑 ∙ − 0,035
𝑏0

Izraz (6.69) je gotovo identičan kao i pri ovijanju zida. Jedina razlika je što se kod ovijanja stupova ne
uzima u obzir utjecaj vlačne armature ωv. Razlog tome je što je uzdužna armatura stupova značajno
manja nego kod zidova pa vrlo malo utječe na nosivost.

Uz pravilno oblikovanje čvorova greda-stup na tim mjestima se ne očekuje značajna disipacija energije u
stupovima (energija se disipira, ali u gredama). Stoga je u čvorovima greda-stup potrebno osigurati
razmak manji od maksimalnog, a nije nužno zadovoljiti izraz (6.69). Izraz (6.69) potrebno je zadovoljiti
samo na dnu stupova prizemlja (spoj s podrumom ili temeljem), kao što je na primjer stup 22.

Za dno stupa 22 (kritično područje) najveća uzdužna sila iznosi NEd,max = 1190.66 kN.
Bezdimenzijska uzdužna sila:
1190,66
𝑣𝑑 = = 0,29
50∙50∙1,67

Deformacija čelika pri popuštanju iznosi:

43,478
𝜀𝑠𝑦,𝑑 = = 2,17 ∙ 10−3
20000

Vrijedi:
50
𝛼 ∙ 𝜔𝑤𝑑 ≥ 30 ∙ 10,2 ∙ 0,29 ∙ 2,17 ∙ 10−3 ∙ − 0,035
43,2
𝛼 ∙ 𝜔𝑤𝑑 ≥ 0,188

U kritičnom području na dnu stupa 22 će se pretpostaviti spone na razmaku scr = 10 cm.

Na slici 10 je prikazan poprečni presjek stupa.

Slika 10 Poprečni presjek stupa

Volumenski mehanički koeficijent armiranja određen je izrazom:
𝑣𝑜𝑙𝑢𝑚𝑒𝑛 𝑠𝑝𝑜𝑛𝑎 𝑓𝑦𝑑
𝜔𝑤𝑑 = ∙
𝑣𝑜𝑙𝑢𝑚𝑒𝑛 𝑜𝑣𝑖𝑗𝑒𝑛𝑜𝑔 𝑏𝑒𝑡𝑜𝑛𝑎 𝑓𝑐𝑑

Volumen spona iznosi:

0,82 ∙𝜋
𝑉𝑠𝑤 = ∑ 𝐴𝑠𝑤 ∙ 𝑙 = ∙ [(2 ∙ 𝑏0 + 2 ∙ ℎ0 ) + 2 ∙ 𝑏0 + ℎ0 ]
4

1,02 ∙𝜋
𝑉𝑠𝑤 = ∑ 𝐴𝑠𝑤 ∙ 𝑙 = ∙ [(2 ∙ 43 + 2 ∙ 43) + 2 ∙ 43 + 43] = 236,4 𝑐𝑚2
4

Volumen ovijenog betona iznosa:

𝑉𝑠 = 𝑏0 ∙ ℎ0 ∙ 𝑠 = 43 ∙ 43 ∙ 10 = 18490 𝑐𝑚3

Volumenski mehanički koeficijent armiranja iznosi:

236,4 43,478
𝜔𝑤𝑑 = ∙ = 0,332
18490 1,67

Faktor učinkovitosti ovijanja može se rastaviti na dva faktora  = n * s, gdje je prvi član utjecaj razmaka
pridržanja unutar poprečnog presjeka, a drugi član utjecaj razmaka spona na učinkovitost ovijanja. Za
pravokutne presjeke vrijedi:

∑𝑛 𝑏𝑖2
𝛼𝑛 = 1 −
6 ∙ 𝑏0 ∙ ℎ0
𝑠 𝑠
𝛼𝑠 = (1 − ) ∙ (1 − )
2 ∙ 𝑏0 2 ∙ ℎ0

Gdje je: bi razmak između susjednih obuhvaćenih šipki

n broj obuhvaćenih uzdužnih šipki

Vrijedi:

4 ∙ 202 + 6 ∙ 13,52
𝛼𝑛 = 1 − = 0,76
6 ∙ 43 ∙ 43
10 10
𝛼𝑠 = (1 − ) ∙ (1 − ) = 0,781
2 ∙ 43, 2 ∙ 43
Konačna učinkovitost iznosi:

𝛼 ∙ 𝜔𝑤𝑑 = 0,76 ∙ 0,781 ∙ 0,332 = 0,197

Izraz (6.71) je zadovoljen pa su odabrane spone prikladne, tj. u kritično područje na dno stupova
prizemlja postavljaju se spone 8/10 cm. Prva spona se od spoja s gredom odmiče za 5 cm, a kroz spoj
se provode spone. Kritično područje iznosi 60 cm. Na preostalom dijelu stupova postavljaju se spone tako
da je zadovoljen maksimalni dopušteni razmak i da je postavljen cijeli broj spona.
6.11. Rekapitulacija odabrane armature
U tablici 13 se nalazi popis odabrane armature za proračunate grede i stupove.
Tablica 13. Odabrana armatura

uzdužna armatura spone

duljina
donja
područja gornja zona dodatna razmaci
zona
kritična 60 cm + φ8 / 11.0
greda 4φ14 4φ14
područja 60 cm cm
poz.
srednji
201 410 cm 4φ14 4φ14
dio
kritično
podr. 60 cm φ10 / 10 cm
dno
stup srednji
203 cm 4φ20 4φ20 2φ20 φ10 / 30 cm
poz.22 dio
kritično
60 cm φ10 / 15 cm
podr. vrh
kritična 60 cm +
φ10 / 15 cm
stup područja 60 cm
4φ20 4φ20 2φ20
poz. 32 ostatak
203 cm φ10 / 30 cm
elementa