Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja

____________________________________________________________________________________________________________

Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje

Mikroskop (grč. mikros-malen, sitan; skopeo-gledam) je optički instrument koji

se upotrebljava za promatranje objekata koje nije moguće vidjeti golim okom.
Razvoj mikroskopa:
 1600. god. Zacharias i Hans Janssen konstruirali prvi složeni mikroskop (okular i
objektiv)
 1625. god. Giovanni Faber - daje naziv mikroskopu
 1665. god. Robert Hooke - primitivnim mikroskopom otkrio žive stanice pluta
 1674. god. Antony van Leeuwenhoek pomoću jednostavnog mikroskopa
(bikonveksna leća umetnuta između mjedenih ploča) otkrio nevidljive oblike
života - “najsitnije životinje” tj. mikroorganizme, promatrao bakterije, spermije i
krvne stanice, smatra se ocem mikroskopije i mikrobiologije
Mikroskopi koji se danas koriste sastavljeni su od niza optičkih i mehaničkih djelova, a u
osnovi razlikujmo dva tipa: svjetlosni (optički) i elektronski mikroskop.

Svjetlosni (optički) mikroskop:

Danas postoji nekoliko vrsta svjetlosnih mikroskopa: mikroskop sa svijetlim
vidnim poljem, mikroskop s tamnim vidnim poljem, fluorescentni mikroskop, fazno-
kontrastni mikroskop. Svi oni imaju neke zajedničke optičke i mehaničke dijelove.
Svjetlosni mikroskop sastoji se najmanje od dvaju sustava leća: objektiva koji povećava
uzorak i okulara koji povećava sliku što je dobivena od objektiva. Kao izvor svjetlosti u
mikroskopu se upotrebljava vidljivi dio spektra prirodne ili umjetne svjetlosti.
Svjetlosni mikroskop se upotrebljava za istraživanje vrlo sitnih objekata (poput stanice),
ali i njihovih finih detalja (jezgra, kromosomi).

Elektronski mikroskop:
Umjesto leća i objektiva koristi zraku elektrona koju usmjerava fokusirajući
elektromagnetsko polje. Granica razlučivosti elektronskog mikroskopa je 0,1 - 0,2 nm što
omogućava viđenje mnogo detaljnije slike (200 - 350 nm kod svjetlosnog
mikroskopa). Elektronski mikroskop omogućuje velika povećanja (100 000 ×) tankih
presjeka preparata (režu se ultramikrotomom, debljine do 20 nm). Elektronska
mikroskopija omogućila je promatranje i proučavanje staničnih organela poput
membrane, ribosoma, mikrotubula i mikrofilamenata. Dva su osnovna tipa:
a) TEM (transmisijski elektronski mikroskop) – oblikuje sliku pomoću elektrona
koji prolaze kroz objekt promatranja.
b) SEM (skenirajući elektronski mikroskop) - skenira površinu preparata te sliku
oblikuje otkrivajući elektrone koji se odbijaju od vanjske površine preparata,
promatranjem struktura stječe se dojam dubine.

1
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

Dijelovi svjetlosnog mikroskopa:

Mehanički dijelovi mikroskopa:

1. postolje (podloga)
2. stativ (ručica)
3. tubus s revolverom
4. stolić mikroskopa
5. makrovijak i mikrovijak
6. uređaj za osvjetljavanje

Optički dijelovi mikroskopa:

1. okular
2. objektiv
3. kondenzor
4. iris-zaslon

Mehanički dijelovi mikroskopa:

Stativ je metalni dio mikroskopa u donjem dijelu proširen i čini postolje i daje
stabilnost mikroskopu. Savijeni dio stativa je ručica koja služi za držanje i prenošenje
mikroskopa. Na stolić mikroskopa postavlja se preparat kojeg osvjetljavaju zrake
svjetlosti koje prolaze kroz otvor na stoliću. Stolić može biti pokretan ili se preparat može
pomicati rukom. Tubus je metalna cijev na čijem vrhu se nalazi okular, a na dnu je
pričvršen revolver s objektivima. Makrovijak se koristi pri manjim povećanjima i služi
za traženje slike predmeta, a mikrovijakom se izoštrava slika promatranog predmeta.
Ogledalo usmjerava zrake svjetlosti na preparat. Može se okretati u različitim
smjerovima te je s jedne strane udubljeno (koristi se pri dnevnoj svjetlosti), a s druge
ravno (umjetna svjetlost).

Optički dijelovi mikroskopa:

Objektivi i okulari su sustavi centriranih leća uloženih u kratki cilindar.
Objektivi se navojima pričvrste za revolver. Na svakom objektivu urezana je brojka koja
označava njegovu sposobnost uvećanja. Mogu biti suhi i imerzijski. Kod suhih objektiva
(povećavaju 4x, 10× i 40×) između leća i preparata se nalazi zrak, a imerzijski
(povećavaju 90×, 100×) su oni u čiju se frontalnu leću stavlja kap imerzijskog ulja
(cedrovo) da bi se mogao promatrati zadani objekt. Okular se nalazi na gornjem dijelu
tubusa također s urezanim brojem koji označava sposobnost uvećanja (7×, 10×, 15×).
Mikroskopi s jednim okularom nazivaju se monokularni, a oni s dva binokularni.
Ukupno povećanje mikroskopa dobiva se tako da se pomnoži povećanje objektiva
s povećanjem okulara. Objektiv daje povećanu, obrnutu i realnu sliku predmeta, a okular
tu realnu sliku, poput lupe, još poveća.
Kondenzor sakuplja svjetlosni snop koji dolazi od ogledala i širi ga. Kod
mikroskopiranja je potrebno, ovisno o prirodi preparata, mijenjati širinu stošca svjetlosti
koja obasjava preparat. To se postiže pomoću iris-zastora. On se nalazi u blizini donje
žarišne ravnine kondenzora. U pravilu, obojene preparate obasjavamo širim snopom
zraka svjetlosti, a neobojene užim. Sitne pojedinosti u preparatu postaju vidljive zato što
su obojene (apsorpcija svjetlosti određenih valnih duljina, priroda boje) ili zato što imaju

2
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

drugačiji indeks loma od okoline (difrakcijsko-refrakcijska slika). Preparat najprije

pregledamo s potpuno otvorenim iris-zastorom, a zatim zatvaramo iris-zastor dok
ne postignemo optimalan kontrast. Kod slabijih objektiva (suhi objektivi) iris-zastor
treba suziti, a kod jačih (imerzijski objektiv) treba ga otvoriti.

Pravila pri radu s mikroskopom:

1. Uzimanje i prenošenje mikroskopa vrši se isključivo držanjem za ručicu i postolje
istovremeno.
2. Prije uporabe i nakon završetka rada, mikroskop je potrebno očistiti mekom
krpom od prašine i nečistoća.
3. Visina stola i stolice treba biti namješetena tako da je mikroskopiranje ugodno i
bez napora.
4. Osobe koje nose naočale, mikroskopiraju bez njih.
5. Nakon završenog mikroskopiranja preparat se odnosi sa stolića, objektiv se vraća
na najmanje povećanje i mikroskop se sprema.

Izrada mikroskopskog preparata:

Mikroskopski preparat može biti privremen ili trajan, ovisno o vrsti i namjeni. Za
potrebe ovih vježbi izrađivat će se privremeni preparati. Svaki mikroskopski preparat
sastoji se od predmetnog stakalca (predmetnice) i pokrovnog stakalca (pokrovnice).
Predmet koji želimo promatrati mora biti tanak i proziran da bi zrake svjetlosti mogle
proći kroz njega. Obično se predmet promatranja postavlja u kapljicu vode na
predmetnom stakalcu te se pokriva predmetnicom. Pri tome treba paziti da ne zaostanu
mjehurići zraka između predmetnice i pokrovnice.

Postupak mikroskopiranja:
1. Započnite mikroskopirati s najslabijim objektivom.
2. Spustite pažljivo tubus (velikim vijkom) tako da leća objektiva bude oko 0,5 cm
udaljena od preparata. (Pri spuštanju tubusa ne smijete gledati u objektiv da ne
biste udarili u preparat te ga razbili i oštetili objektiv.) Provjerite je li rasvjeta
dobro namještena!
3. Gledajući u okular podižite tubus (velikim vijkom) dok se u vidnom polju ne
pojavi slika preparata. FOKUSIRAMO UVIJEK ODOZDO PREMA GORE!
4. Izoštrite sliku predmeta, prema potrebi, malim vijkom. Pomičite preparat i dobro
ga promotrite, pa odaberite mjesto koje želite pobliže istražiti pomoću jačih
objektiva.
5. Okrenite revolver i namjestite jači objektiv (10x ili 40x), a zatim samo malim
vijkom izoštrite sliku.
6. Sliku predmeta koju vidite nacrtajte u za to predviđeni prostor.

3
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

Mikroskopiranje i bojenje stanica

Zadatak 1: Promatranje barskih algi

Barske alge mogu biti jednostanične i višestanične. Različitog su oblika, a žive

pojedinačno ili u obliku manjih ili većih nakupina. Ima ih dosta u sastavu planktona
stajačih voda. Gotovo uvijek su prisutne i u akvarijskoj vodi.

Potreban pribor i materijal: mikroskop i pribor za mikroskopiranje, kapaljka,

barska voda s algama.

Tijek pokusa: Kapaljkom uzmite kap vode iz bočice s barskom vodom. Kapnite
na predmetnicu, prekrijte pokrovnicom i mikroskopirajte pod malim, a zatim pod velikim
povećanjem.

4
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

Nadcarstvo: Eukarioti (Eucaryota)

Carstvo: Protisti (Protista)

Zadatak 2: Promatranje morskog zooplanktona

Skoro svi životinjski organizmi koji žive u moru prođu kroz stadij zooplanktona
bilo kao odrasle jedinke ili barem u stadiju ličinke. Zooplankton je raznovrstan po
sistematskim kategorijama, ali ne pokazuje bogatstvo oblika.

Potreban pribor i materijal: mikroskop i pribor za mikroskopiranje, kapaljka,

morska voda.

Tijek pokusa: Kapaljkom uzmite kap vode iz bočice s morskom vodom. Kapnite
na predmetnicu, prekrijte pokrovnicom i mikroskopirajte pod malim, a zatim pod velikim
povećanjem.

5
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

Nadcarstvo: Eukarioti (Eucaryota)

Carstvo: Biljke (Plantae)

Zadatak 3: Promatranje stanica pokožice crvenog luka (Allium cepa)

Potreban pribor i materijal: mikroskop i pribor za mikroskopiranje, iglica,

skalpel, pinceta, kapaljka, lukovica (podzemna stabljika), voda, otopina eozina, ocat

Tijek pokusa: uzmite mesnati list crvenog luka i s unutarnje strane skalpelom
pažljivo izrežite kvadratić pokožice. Pomoću iglice stavite pokožicu na predmetnicu u
kap vode. Poravnajte pokožicu, prekrijte pokrovnicom i mikroskopirajte pod malim, a
zatim pod velikim povećanjem.

a) U predviđeni prostor za crtanje nacrtajte oblik stanica, staničnu stijenku,

staničnu membranu, vakuolu i jezgru viđene pod malim povećanjem. Pri
najvećem povećanju promatrajte strukture u živoj stanici: jezgru, jezgrice,
zrnca u citoplazmi te gibanje citoplazme.
b) Obojeni preparat – na satno staklo ulijte malo razrijeđenog eozina. U boju
unesite kvadratić pokožice luka i okrećite ga iglicom oko 1 minutu. Zatim
pokožicu prenesite u razrijeđeni ocat, a onda isperite u čistoj vodi. Ispranu
pokožicu stavite na predmetnicu u kap vode, prekrijte pokrovnicom i
mikroskopirajte pod malim, a zatim pod velikim povećanjem te sve nacrtajte u
za to predviđeni prostor.

neobojeni preparat obojeni preparat

6
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

Nadcarstvo: Eukarioti (Eucaryota)

Carstvo: Životinje (Animalia)

Zadatak 4: Promatranje stanica pločastog epitela sluznice usne šupljine čovjeka

Potreban pribor i materijal: mikroskop i pribor za mikroskopiranje, čačkalica,

karmin-octena kiselina (ili metilensko modrilo)

Tijek pokusa: Čistom čačkalicom postružite površinu vlastitog jezik ili malo
sluzi s unutrašnje strane usne šupljine. Sluz stavite na predmetnicu bez dodavanja vode.
Preparat obojite karmin-octenom kiselinom (ili metilenskim modrilom) radi bolje
vidljivosti stanica. Malo pričekajte da se boja osuši, prekrijte pokrovnicom i promatrajte
prvo pod manjim, a zatim pod većim povećanjem.

U predviđeni prostor za crtanje nacrtajte oblik stanica i stanične strukture koje ste
uočili.

7
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

Nadcarstvo: Eukarioti (Eucaryota)

Carstvo: Biljke (Plantae)

Zadatak 5: Promatranje epiderme tradenskancije (puzavca)

Potreban pribor i materijal: mikroskop i pribor za mikroskopiranje, žilet,

pinceta, kapaljka, Lugolov reagens, puzavac

Tijek pokusa:

a) S površine naličja lista puzavca, koji ste presavinuli preko prsta, žiletom
odrežite što tanji sloj pokožice ili ga pažljivo odljuštite. Pomoću iglice stavite pokožicu
na predmetnicu u kap vode. Poravnajte pokožicu, prekrijte pokrovnicom i
mikroskopirajte s najmanjim povećanjem.

Pokožica je sastavljena od stanica nepravilna oblika među kojima je večina crvene

boje. Među tim stanicama potražite manje, zelene stanice, oblika sjemenke graha. To su
stanice zapornice, koje zatvaraju puči. Postavite stanice zapornice u sredinu vidnog polja
i promatrajte ih pri srednjem povećanju. U stanicama zapornicama nalaze se kloroplasti,
okruglasta zrnca u kojima je zelena boja – klorofil. Nacrtajte stanice zapornice s
kloroplastima.

8
Vježba 6: Mikroskop i mikroskopiranje Vježbe iz Prirodoslovlja
____________________________________________________________________________________________________________

b) S površine lica lista puzavca skinite sloj stanica i promatrajte ih mikroskopom. Oko
jezgre trebate uočiti bezbojna zrnca – leukoplaste. Nakon što ste uočili leukoplaste,
obojite preparat Lugolovom otopinom. Nacrtajte leukoplaste.

c) Ostružite žiletom prerezani gomolj krumpira ili sjemenku graha te dobivenu smjesu s
škrobnim zrncima nanesite na predmetnicu. Na predmetno staklo stavite kap destilirane
vode i vrhom igle prenesite u nju zrnca škroba. Proučite preparat (obj. 40x) i nacrtajte
nekoliko zrnaca škroba Nakon toga dodajte kap Lugolove otopine uz rub pokrovnice, a
filter-papirom, kojeg ste prislonili uz pokrovnicu na suprotnoj strani upijte višak vode, da
bi otopina brže prodrla u preparat.