Srednja Strukovna škola

Varaždin

Maturalni rad iz
Tehnologija i sustav veza
DETEKTORI

Mentor: Učenik:
Zlatko Ivek, prof. Dario Košutar, 4.b

Varaždin, 2010.
SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................3

2.

2
1.UVOD

3
 2. DETEKTORI

Detektori su najvažniji elementi protuprovalne zaštite. Detektore čine sve vrste mehaničkih i
elektroničkih uređaja koji služe za detekciju protuprovalnih aktivnosti (ULAZ). Detekcija se
obavlja pomoču dvije vrste detektora, a to su pasivni detektori i aktivni detektori. Pasivni
detektori funkcioniraju kao prijamnici-antene za različite signale. Aktivni detektori su
detektori koji se sastoje od predajnika (izvora signala) i prijamnika istih signala.

4
 2.1. PASIVNI DETEKTORI

Pasivne detektore čine sve vrste kontaktnih detektora, pasivnih infracrvenih detektora,
detektora loma stakla, seizmičkih, vibracijskih, magnetskih kontakta i sl. Pasivni detektori
registriraju neprekidno odgovarajući referentni nivo koji predstavlja normalno stanje ( bez
alarma). Svaka promjena referentnog nivoapredstavlja alarmno stanje koje se prenosi dalje na
obradu u ceentralni uređaj-alarmnu centralu. Što su referentne vrijednosti stabilnije i stalnije,
to je manja vjerojatnost pojave alarmnog stanja. Zbog pasivnog načina funkcioniranja,
detektori najčešće mjere vrlo visoke nivoe tkzv. korisnog signala koji može izazvati alarmno
stanje, tako da suvremeni pasivni detektori imaju ugrađena pojačala signala i procesore koji
pomažu pri filtriranju prijamnog signala iz okoline. Upravo zahvaljujući razvoju digitalne
elektronike koja postaje neizostavni dio pasivnih detektora, isti postaju pouzdaniji i
omogučavaju postavljanje u vrlo zahtjevne uvjete okoline, jer velika procesorska moć filtrira
i kompezira uvjete okoline i na temelju njih ''prelazi'' iz normalnog u aktivno stanje.

VRSTE PASIVNIH DETEKTORA:

1. Magnetski kontakti
2. Pasivni infracrveni detektori
3. Detektori loma stakla
4. Alarmna stakla
5. Zaštitne folije
6. Sezmički detektori
7. Detektori za zaštitu umjetnina

5
 2.1.1. MAGNETSKI KONTAKTI

Magnetski kontakti se sastoje od preklopnika ( reed switch ili reed relay) i permanentnog
magneta. Preklopnik i magnet se postavljaju na objekt štičenja tako da se nalaze u
neposrednoj blizini, odnosno mora biti zadovoljen kriterij da se preklopnik nalazi u polju
djelovanja magneta, tako da magnetsko polje zadržava preklopnik zatvoren i u normalnom
stanju. Prilikom razmicanja, preklopnik se više ne nalazi u polju magneta. I kontakt više nije
zatvoren te tako prelazi u alarmno stanje. Balansirani magnetski kontakti imaju simetrične
preklopnike ( kontakt je u nultom položaju kad nema alarma, a u položaju gore ili dolje kada
je u alarmnom stanju) koji omogučavaju da se unošenjem vanjskog magnetskog polja simulira
magnetsko polje koje bi zadržalo kontakt preklopnika u nultom stanju. Takvim se načinom
funkcioniranja povečava pouzdanost i smanjuje mogučnost sabotaže. Magnetski kontakti, kao
jedni od najjednostavnijih pasivnih elemenata zaštite postavljaju se na sve vrste vrata,
prozora, kučišta, opreme i uređaja. Često se postavljaju u kombinaciji s drugim vrstama
detektora.

6
 2.1.2.PASIVNI INFRACRVENI DETEKTORI

Pasivni infracrveni detektori funkcioniraju na principu primanja infracrvenog zračenja

( navedeno zračenje svojim karakteristikama nije vidljivo ljudskom oku) koje zrači svako živo
biče. Količina i intenzitet infracrvenog zračenja su povezani s površinskom tempereturom
objekta. Čovjek i životinje predstavljaju pomične izvore infracrvenog zračenja i svojim
kretanjima unose promjene unutar štičenog prostora. Svaki pasivni infracrveni detektora čine
piroelektrični element i optika koja može biti izvedena pomoću zrcala ili pomoću Fresnelovih
leća. Kod zrcalne optike (mirror optics), koja služi kao reflektor za prijam infracrvene
energije, prvo se prihvaća zračenje na leće te se reflektira konceentrirano na piroelektrični
element (princip se može opisati analogno kao prijam satelitskog signala na satelitskim TV
antenama). Kod Fresnelovih leća ulazna količina infracrvenog zračenja se lomi i usmjerava
direktno na piroelektrični element. Pasivni infracrveni detektori s Fresnelovim lećama su
pouzdaniji, osjetljiviji i skuplji od klasičnih PIR detektora sa zrcalnim lećama i imaju
prosječno više zona i segmenata detekcije. Pasivni se infracrveni detektori često
upotrebljavaju, a zbog svoje praktičnosti, pouzdanosti i malih dimenzija mogu se uklopiti u
svaki prostor. Pogodni su za zaštite prostorija veličine od 10 do 120 m2.

2.1.3. DETEKTORI LOMA STAKLA

Detektori loma stakla pripadaju skupini pasivnih detektora. Lom stakla generira mehaničke
oscilacije koje se zrakom prenose do osjetila (piezoelektričnog senzora) unutar detektora loma
stakla koji analizira primljeni signal i generira alarm. Parametri na osnovu kojih se nakon
obrade generira alarm su amplituda signala (jakost udara prilikom loma), frekvencija i trajanje
detektiranog signala. Jednostavniji detektori loma stakla analiziraju samo navedene parametre
u vrlo uskom frekvencijskom području, dok suvremeni detektori loma imaju ugrađene

7
digitalne procesore signala (DSP) koji u vrlo kratkim vremenskim razmacima uspoređuju
znatno više parametara i njihove međuodnose.

2.1.4. ALARMNA STAKLA

Alarmna stakla se nameću kao praktična rješenja za ranu detekciju pokušaja rezanja ili
razbijanja stakla, a posebice su primjenjiva za zaštitu velikih staklenih površina. Alarmno
staklo je posebno staklo kokje cijelom svojom površinom ima utkanu vodljivu nit (jedva
vidljivu ljudskom oku). Rezanjem ili lomljenjem stakla nit se presijeca i time mjenja otpor
koji je referentan za alarmnu ceentralu na koju se povezuje i time izaziva alarmno stanje.
Svoju primjenu alarmna stakla nalaze kod zlataram financijskih institucija, draguljara i
prodavaonica koji svoju skupocijenu robu postavljaju u izloge.

2.1.5. ZAŠTITNE FOLIJE

Zaštitne folije,iako nisu u skupini detekcije protuprovalnih aktivnosti kao detektori,

predstavljaju protuprovalni element zaštite te sam ih zbog toga i naveo. Zaštitne
protuprovalne folije različitih su debljina i stupnjeva zatamjenosti se lijepe s unutarnje strane
stakla i posebnom se kemijskom reakcijom stapaju u cjelinu. Nakon razbijanja stakla s
vanjske strane, slomljene krhotine ostaju zalijepljene na foliji koja svojim mehaničkim
karakteristikama otežava ulazak u štičeni prostor, a ujedno sprečava ozljede do kojih može
doći ukoliko je staklo razbijeno nehotično od strane zaposlenika koji se nalaze u štićenom
prostoru.

8
 2.1.6. SEIZMIČKI DETEKTORI

Seizmički detektori funkcioniranju na istom principu kao i detektori stakla, ali se koriste užza
detekciju provalničkog djelovanja ( bušenje, termička obrada, udaranje, brušenje ili
eksplozije) na čvstim materijalima preko kojih se prenose ulazni signali pri pokušaju provale.
Zahvaljujuči širokom rasponu obrade signala pogodni su za zaštitu kasa, trezora, bankomata i
sl.

2.1.7. DETEKTORI ZA ZAŠTITU UMJETNINA

Detektori za zaštitu umjetnina koriste prilikom detekcije zakone gravitacijske sile.

Umjetničko djelo ( najčešće slika) se postavlja na nit koja je povezana sa piezoelektroničkim
senzorom koji reagira na promjenu mase, nagiba i pritiska kao i frekvenciju i amplitudu
povlačenja. Navedeni signal se neprekidno analizira u elektronskom djelu detektora i prema
tome određuje da li će generirati alarmno stanje. Ova vrsta detektora izuzetno je pogodna za
sve štičene predmete koji vise (slika, zidni tepisi, tapiserije, oružje i sl. ) ili su postavljeni
unutar štičenih prostora (npr. staklena zvona) koja pomicanjem generiraju alarm.

9
 3. AKTIVNI DETEKTORI

Aktivni detektori djeluju na principu predaje (emitiranja) i primanja signala. U grupu aktivnih
detektora svrstavaju se mikrovalne barijere, svjetlosne barijere, ultrasonični detektori, kao i
svi ostali detektori koji funkcioniraju na predaji i prijamu elektromagnetskog polja. Aktivna
detekcija znači da elektronika smještena unutar predajnika generira definirani signal koji
prijamnik neprekidno prima. Bilo koja promjena u prijemu izvan unaprijed programiranih i
definiranih okvira izaziva alarmno stanje. Zahvaljujući neprekidnoj usporedbi i obradi
predanog i primljenog signala aktivni detektori imaju veliku pouzdanost u otkrivanju
alarmnog stanja i smanjen broj lažnih alarma na najmanju moguču mjeru. Različiti uvjeti
okoline eliminiraju se filtriranjem nepoželjnih signala. Prednost aktivnih detektora je što
predajnik i prijamnik mogu biti fizički postavljeni unutar istog kučišta što omogučava uštedu
prilikom nabave i postavke signalizacijskih i napajačkih kablova, ali mogu, dakako biti i
razdvojeni.

10