You are on page 1of 8

POVIJEST OKOLIŠA RANONOVOVJEKOVNE

HRVATSKE

Predavanje 14.10.
 odnos čovjeka i okoliša  ekologija
 Zemlja  40 000 km ekvator
 Antropizacija  čovjekovo prilagođavanje i iskorištavanje prirodnog okoliša za svoje
potrebe  započela od same pojave ljudi, a ubrzava se razvojem tehnike i znanosti
 primjeri: isušivanje močvara, krčenje šuma, eksploatacija rudnih bogatstava, regulacija
riječnih tokova, ...
 otok Hvar  primjer antropizacije  nasad lavande za ulje  suhozidovi = najbolji
primjer antropizacije
 antropocen = novogeološko razdoblje u povijesti Zemlje obilježeno djelovanjem
čovjeka
 početak 16. srpnja 1945. – prva nuklearna proba (Los Alamos)
 izbacile radioaktivne čestice koje su danas prisutne u svijetu
 plastika  veliki problem (u moru pogotovo)
 povijest okoliša  nastala u SAD-u 1960ih godina
 povijest šuma, klime, vode (mora, rijeka, močvara), ekološke misli
 Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju (osnovano 2005.)
 časopis Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg
vijeka do početka 20. stoljeća (od 2015.)  www.histwood.hipsb.hr
 povijest okoliša i u grbovima  grb Slavonije: Sava, Drava i životinja
Počeci hrvatskog ranog novog vijeka
 opći hrvatski problem razvoja u ranome novom vijeku predstavlja nedostatak većih
gradova  bez njih nema proizvodnje, trgovine, školstva, umjetnosti, proizvoda
visoke dodane vrijednosti  to uvjetuje i slabe komunikacije
 Hrvatska je na početku RNV bila poprište stalnih ratnih sukoba Mletačke Republike i
Habsburške Monarhije s Osmanskim Carstvom i stoga prilično naseljena
 slaba naseljenost
 primjer Slavonije:
1550. 1650. 1790.
stanovnika/km2 3 12-15 27
 izvor: Luka Jakopčić, „Divljina s pečatom – Socioekološki sustav brodske
Posavine u 18.st.“, SB, 2016., 117.
 18.st.  razdoblje propisa o zabrani šuma
Doživljaj prirode na početku RNV
 velika nepregledna nenastanjena prostranstva prekrivena šumom posebice su prisutna
u Slavoniji
 primorski krajevi snažno su određeni morem, ribarenjem, pomorstvom
 planinski dinarski prostori naseljeni su nomadsko-pastirskim stanovništvom

1
 opća pojava hajdučije vezana je uz nenaseljenost, način života i rasprostranjenost
naselja
 nenaseljenost, opasnost od divljih zvijeri i hajdučije stvarali su kod ljudi strah pred
divljom prirodom koja je bila svugdje prisutna
 prenaseljenost  i etički problematična tema
 Thomas Robert Maltus  1798. esej  teza da stanovništvo raste brže od
produkcije hrane
 problematična je voda i kako se mi zapravo širimo po svijetu i odnosimo
prema prirodi
(Kina i Indija  60% vode zagađeno)
 dinamičnost stanovništvo i agrarno društvo
 Dubai  desalinizacija  novac bitan
 Ciudad de Mexico  svi sele u gradove  urbanizacija uništava sama sebe

PRIRODA KAO PRIJETNJA - POPLAVE


(2. predavanje - 24.10.2016.)
 sliv rijeke Save
 2014.  poplave  ljudi intervenirali u rijeku Savu
 Jelas polja
 prva polovica 18.st.
 izvješće da je prostor uz Savu stalno poplavan, da neka sela po nekoliko
godina ne mogu obrađivati svoja polja, pa ih obrađuju na osmanskoj strani
(Franz Vaniček)
 general Läffelholz je 1714. izvijestio kako je stanje u savskoj granici jako teško, da su
dva kapetanata – Đakovački i Kupinečki – potpuno pod vodom
 Jelas polje kod Slavonskog Broda
 zapravo retencija (prostor gdje se rijeka izlije) rijeke Save
 dugo uopće nije bilo naseljavano
 u razdoblju neolitika i brončanog doba naseljavaju se na južnim padinama
planina (Klokovček, ...)
 osnivači SB-a Kelti  4.st.  narod koji je volio rijeku
 dolazak Rimljana
 dolazak Osmanlija  put od Sarajeva do Požege prolazi kroz Jelas polje
 državne vlasti kolonizirale taj prostor
 najvišu nadmorsku visinu ima zbjeg (nastao u vrijeme Velikog bečkog rata)
 u doba Vojne krajine  utvrđivanje obale Save nasipima  strategija je bila
da se ne raseljava, nego naprotiv – da stanovništvo ostane živjeti uz Savu 
stanovništvo ulazi u sastav slavonskih pukovnija
 2. polovica 18.st.  prvi nasipi uz Savu  povezano sa žitnom konturom  pod
šumama i močvarama, a drugi razlog je tržište  2. pol. 18.st. razvija se regionalno
tržište žitom koje je trebalo mediteranskom svijetu (Dalmacija, Istra, Italija: veliki
uvoznici žita)  do polovice 19.st.  dolaze Sava-Sisak-Karlovac – ceste-more
 parni brodovi

2
 regionalno tržište pada jer se stvara globalno (Amerika i Ukrajina = žitnice)
 država kao velika ekonomska jedinica koja će što više izvoziti  merkantilizam
 fiziokratizam – krajem 18. st. stvara se trend  ljudi se natječu tko će imati bolje
vlastelinstvo
 proizvodnja svile; uzgoj dudovog svilca
 jedan dio močvarnog područja pretvoren u ribnjak
 nakon II. svj. rata  rižina polja, ali propalo, pa napravili ribnjak
 dosta Rusina na tom području
 bijela kuga
 1956. izdan zbornik o SB  može se naseliti još 4000 ljudi
 1974.  maksimalni vodostaj 883 cm
 2014.  maksimalni vodostaj 939 cm
- opasnost od poplava i dalje raste
 Stari grad u SB  na 96 m nadmorske visine, a S.Brod na 92 (to je prosječna
nadmorska visina u Slavonskom Brodu)
Okoliš i zdravlje – močvare
 močvarni i poplavni prostori u RNV na nekim su područjima izrazito veliki
 primjer močvarnog prostora Slavonije – močvara Polača i Kolođvarska bara
(izlijevanje rijeke Vuke)
 primjer poplavnog prostora uz rijeku Savu
 sela živjela od ribarstva  osušila močvaru  nema više te djelatnosti
 Vladislavci  19.st.  nastalo isušivanjem močvare
 šuma s jedne strane, močvara s druge strane  antropizirani prostor
 šuma bijele vrbe, bijelih i crnih topola, obilje hrane riba, ptica
 isušivanje močvare
 močvare – komarci – malarije
 komarac Anopheles prenosi parazit Plasmodium (uzročnika malarije)
 u Hrvatskoj, posebice Slavoniji, malarija je bila česta
 u Slavoniji je naročito pogađala njemačke doseljenike – „Groblje Nijemaca“  18.st.
 prilagođenost domaćeg stanovništva – srpasta krvna zrnca (srpasta anemija) –
mutacija gena/prilagodba života u malaričnom području
 ime od tal. „mala aria“ („loš zrak“)
 Mijazmatska teorija – da se bolesti šire uslijed isparavanja lošeg/nezdravog zraka 
usmjerila na isušivanje močvara (kriva premisa – dobar zaključak)

ISUŠIVANJE I REGULIRANJE VODNIH REŽIMA


(3. predavanje 07.11.2016.)

 kameralni studij u Hrvatskoj


 isušivanje močvara na Čepinskom vlastelinstvu (Adamović)
 isušivanje Vranskog jezera
 isušivanje u Istri

3
 Matija Piller – Ljudevit Mitterpacher – „Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji
1782. godine“  korito Drave  spominju put od Bilja do Osijeka preko močvara 
potrebno načiniti novo korito Drave
 ideja odvodnje poplavnih površina uz Savu i Dravu izgradnom kanala  F. von Taube
 kopitnice uz rijeku Savu  služile da se brodovi vuku uz rijeku  životinje, ali i ljudi
to radili
Vransko jezero
 vranski posjed 1752. mletačke vlasti predaju u vlasništvo obitelj Borelli iz Bologne
 posjed je uključivao sela Tinj, Banjevac, Vrana, Radošinovci, Turanj, Biograd, Sv.
Filip i Jakov, Dobra Voda, Stankovci i Pakoštane
 samo 1/8 posjeda činile su oranice, pašnjaci, vinogradi i šume – sve ostalo je bilo
močvara i šaš – dakle, velik potencijal za proširivanje obradivih površina
 Borellijevi su se obvezali provesti melioracijske aktivnosti – iskopati kanal do mora
Istra
 1623. rašporski kapetan Contarini: primjećuje da je u Istri „loš zrak“ i to zato jer su
kuće porušene i zarasle, a iz korova se često za ljetne žege isparuju „kužne pare“ 
prijedlog čišćenja gradova se prihvaća
Melioracija luka u Poreču i Rovinju
 1680.-1681.:
 isušivanje
 izgradnja gata
 proširivanje kanala (fosso) u koji bi se barke stavljale u zaklon dok puše
„garbin“
 sve to samo je teško opterećivalo stanovništvo, a koristi nije bilo mnogo

BORBA ZA PLODNU ZEMLJU


(4. predavanje 14.11.2016.)
Istra
 Bertoša za 14.-16.st.: „Preostali seljaci postaju stočari, mijenja se agrarni pejzaž,
nestaju sitna sela i stagnacije, a njihovo mjesto zauzimaju stabilne ruralne
aglomeracije. U drugoj polovici 14.st. taj je proces već uhvatio maha. Najteže je bila
pogođena južna Istra u kojoj je prema nekim arhivskim pokazateljima od 12. do druge
polovice 16.st. napušteno i nestalo preko 70% sela i ostalo neobrađeno preko 90%
zemljišta.“
 uzroci: ratovi, uništavanje poljoprivrednih površina i sela, kuga, tifus, malarija, glad
Glad u Istri
 doseljenici su trebalo uložiti puno truda i vremena prije nego su mogli očekivati
prihode od obrađenih površina
 za njih je u prvim godinama života u Istri najveća prijetnja bila glad
4
 teško stanje s opskrbom hranom primjerice u Poreštini
 nema hrane u priobalnim gradovima, ima u Buzeštini, ali nema konja niti vreća za
dovesti
Klimatske promjene
 gospodarstvo i populacijsko stanje u Istri od kraja 16. do kraja 18.st. ugrožavaju i
klimatski činitelji, osobito česte i neuobičajeno oštre i duge zime
Privatni interesi
 nagli porast pašnjaka na prostoru Puljštine na štetu obradivih površina može se
povezati s interesima nekolicine prvaka grada Pule koji su si prisvajali ogromne
površine, koristili ih kao pašnjake i iznajmljivali uzgajivačima stoke
Premantura u Istri – primjer uspješnog sela
 naseljeno stanovništvo iz okolice Zadra (Vlasi) krajem 16.st.
 čini se da uzrok veće produktivnosti u Premanturi treba tražiti u činjenici da su se oni
doselili u južnu Istru upravo u trenutku kada je organizirana kolonizacija proživljavala
tešku krizu zbog koje su susjedna sela bila depopulirana, a njihova dobra zapuštena
Agragna prenapučenost
 1623. Premantura ima 200 stanovnika
 1741. Premantura ima 578 stanovnika
 agrarna prenapučenost – nedostatak zemlje tjera ljude na selidbu – najčešće u Pulu
 uvjeti agrarne održivosti u predmodernom agrarnom društvu = f(n,s,z,r)
Broj stanovnika (n)  količina raspoložive zemlje (z)
(n) radna stoka (s)
(n) ostali resursi – voda, drvo (r)

Zakupi
 prenaseljenost stanovništva  zemlja u zakup
 iz Premanture ljudi odlaze u Pulu  rješenje viška stanovništva

Promjena klime
(predavanje 28. 11. 2016.)

 što znamo o klimatskim promjenama?


 rimsko doba – vinogradi u Engleskoj
 rani novi vijek – Vikinzi na Grenlandu, pšenica na Islandu
 malo ledeno doba od cca 1400.-1850. godine
 u 16. stoljeću nestaju vikinška naselja na Greenlandu – nestaju i vinogradi u Engleskoj
 od 1550. velika ledenjačka plima u Europi – ledenjaci potiskuju pašnjake i šume na
niže nadmorske visine

5
Utjecaj malog ledenog doba na godišnja doba
 malo ledeno doba započelo je s neobično jakim zimama
 primjerna je bila pojava vlažnih ljeta i ledenih zima
Malo ledeno doba u Hrvatskoj?
 prvi na ledeno doba upozorio Miroslav Bertoša
 o Savi podaci: u kronici franjevačkog samostana Broda na Savi: „Budući da se nije
dogodilo ništa važno, ovaj smo cijeli mjesec promatrali vremenske prilike..“
Zapisi u kronikama o vremenskim promjenama
 Ljetopis franjevačkog samostana Broda na Savi: 1740. jaka oluja 25. srpnja; jaka oluja
5. prosinca
 1740. plodna godina: „Ova je godina zapaćena po obilju plodova... ništa nije donijela
u pravo vrijeme, nego je sve kasnilo..“
 franjevačka kronika – led na Savi
 7.1.1775. „oko 3 popodne Sava se zamrznula, tako da su Turci mogli lako prelaziti do
karantene“
 3.1.1775. Sava je zaleđena do 17.1.1775. godine
Poplave
 1773. predznak poplave – tutnjava
 30.5.1775. poplavio Vijuš: „Ta se poplava s pravom smatra velikom.. dostigla je
najvišu razinu..“, „Rasla je do 8.6. toliko da je isprala naše dvorište sve do oraha, štalu
s novi podom..“  ono je zacijelo izjednačilo mjeru (1737. bitka kod Banja Luke) –
banjalučke godine
 1777. ožujak, svibanj – poplava; 1780. poplava
 tuča: 1756., 1757., 1775., 1776.
Osječki ljetopis
 9. mjesec 1769. „Cijelog ovog mjeseca bilo je mnogo komara koji su bili veoma
nasilni.“
 6. mj. 1770. : „Ove noći je voda Drava narasla tako visoko da je manjkalo samo dva
vrsta od razine Vodenih vrata Tvrđe.“
Istarska klima
 Köppenova klasifikacija  5 klimatskih tipova  C, F, V, A
 više padalina padne u zimskom, nego u ljetnom periodu
 na dijelu Učke vlada klima B
 klimatske promjene uzrokuju i migracije
 utjecaj na (5 utjecaja klime prema Petriću):
1. poljoprivredu
2. šumarstvo
3. zdravlje
4. kulturu
5. migracije

6
Lika i hrvatsko primorje u prvoj polovici 18.st.
(predavanje 05.12.2016.)

 doseljavanje Bunjevaca: 1605. u Lič kod Fužina


 kasnije naseljavaju Krmpote, Krivi put, Pazarište, Krasno, Sv. Rok, ..
 Bunjevci = hrvatsko katoličko stanovništvo
 vlaški način života (Vlasi – staleška odrednica): nomadsko-pastirski,
transhumantno stočarstvo (zimska i ljetna sezona)
 Bunja – stočarska nastamba od kamena u planinama
Autarkičnost Vojne krajine
 vojne vlasti su vrlo rado prihvatile seljački mentalitet – autarkičnost
 homeostatičnost nije uvijek primjenjivana – seljaci su svjesni ograničenosti resursa, ali
nekad se ne prilagođavaju
 autarkičnost je bila ideal vojnih vlasti: organizirati Vojnu krajinu tako da se vojska
sama izdržava
rezultat: velik broj praktično besplatnih vojnika
Preduvjeti autarkičnosti u Vojnoj krajini
 zaostala agrarna proizvodnja: neobrazovano stanovništvo koje se na zaostali način
bavi poljoprivredom  nema viškova za tržište  nema ni tržišta  nema gradova ni
tržišnih odnosa
 Bečkom Dvoru su odgovarali takvi društveni odnosi u VK
Kućne zadruge – nositelji autarkičnosti
 kućne zadruge – zajednica više nuklearnih obitelji  patrilinearno i patrilokalno
organizirane – oženjeni sinovi ostaju živjeti s roditeljima
 kućne zadruge pojavljuju se u svim krajevima Hrvatske
 nisu sve obitelji organizirane u kućne zadruge  oko 1/3 kućanstava bile su kućne
zadruge
 u VK kućne zadruge su temelj društvenih odnosa
Problemi održavanja autarkičnosti u Hrvatsko-slavonskoj VK
1. agrarna prenaseljenost – u Lici već početkom 18.st.
2. nezaustavljiv prodor tržišnih odnosa
Agrarna prenaseljenost Like
 početkom 18.st.
 Karl Kaser je utvrdio da su u Lici već 1712. god. zemljišni posjedi bili do te mjere
zauzeti da novi doseljenici nisu više mogli računati s tim da će naći posjed dovoljno
velik za uzdržavanje njihove obitelji
 prva veća seoba Ličana u Slavoniju i Baranju 1715. godine zbog velike gladi
Slavonska VK
 1700.-1702.  drugi model  u njoj vojnik znao koliko će obradive površine dobiti
7
 bezemljaši (želiri, inkvilini) kao indikator agrarne prenaseljetnosti  kako raste broj
bezemljaša, tako raste i agrarna prenaseljenost
Šume u krškom prostoru Senjske kapetanije
 krško-vapnenačko tlo
 problem deforestacije u kršu: sječom šume gubi se i plodno tlo (erozija)  ogoljeli krš
postaje neplodan
 osim dugih i sušnih ljeta eroziju tla pospješuje bura
 doseljeno vlaško i bunjevačko stanovništvo nakon 1683. naglo raste  prenaseljenost

Ekološki otisak (EO) čovječanstva


(predavanje 9.1.2016.)
 Thomas Robert Malthus (1766.-1834.)
 Rimski klub – think tank
 osnovan u Rimu 1968. godine
 tema: predviđanje promjena u razvoju industrije, proizvodnje hrane i zagađenja okoliša
 zaključak: predviđa kolaps civilizacije ako se nastavi istim tempom. „business-as-usual
scenario“ ako se ništa ne promijeni

Globalno zatopljenje
 Prvo pitanje: Događa li se ili se ne događa globalno zatopljenje?
 Drugo pitanje: Je li čovjek kriv za globalno zatopljenje ili nije?
 Treće pitanje: Je li prenaseljenost čimbenik globalnog zatpljenja?
 Četvrto pitanje: Ako je čovjek/prenaseljenost uzrok globalnog zatopljenja, što treba
učiniti?
 video Hans Rosling : Religions and Babies
 TFR – opća stopa fertiliteta

Ekološki otisak
 ekološki otisak uključuje potrebne količine šuma za opskrbljivanje CO2, količinu
obradivih površina, potrošnja zaliha pitke vode i drugo
 nasuprot ekološkom otisku uspostavljena je mjera biološka obradiva površina ili
„biokapacitet“
 tijekom stoljeća rastao je ekološki otisak, ali je rastao i ekokapacitet (jer je učinkovitost
poljoprivrede bila sve veća)
 danas se smatra da planet zemlja ima biokapacitete od 12 milijardi globalnih hektara
(gha)
 danas se smatra da je naš EO? Jednak resursima od 1,5 planeta zemlje
 u 19. stoljeću je došlo do porasti nečega? I tada je nastao naš ekološki otisak