STUDIJSKI PROGRAM: ZDRAVSTVENA NJEGA

AKADEMSKA GODINA: 2017/2018

II CIKLUS STUDIJA (redovni studij)

PUŠENJE KAO RIZIKO FAKTOR ZA NASTANAK

KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
- Seminarski rad -

Sarajevo, januar 2018. godine.

 SADRŽAJ

1. UVOD .......................................................................................................................... 3

1.1. Pušenje kao faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti .......................... 4

1.1.1. Bolesti koje su u direktnoj vezi sa pušenjem duhana ..................................... 5

1.2. Štetni sastav i djelovanje duhanskog dima ............................................................ 5

1.3. Aktivno pušenje i zdravstvene posljedice ............................................................. 7

1.4. Pasivno pušenje ..................................................................................................... 7

1.5. Prestanak pušenja .................................................................................................. 8

1.5.1. 5P pristup: ..................................................................................................... 8

1.5.2. Promjene koje donosi prestanak pušenja ...................................................... 10

1.6. Preventivne mjere protiv pušenja ........................................................................ 11

2. CILJEVI RADA ....................................................................................................... 12

3. MATERIJAL I METODE ....................................................................................... 13

3.1. Materijal .............................................................................................................. 13

3.2. Metode ................................................................................................................. 13

4. REZULTATI............................................................................................................. 14

5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 19

6. LITERATURA ......................................................................................................... 20

2
1. UVOD

Kardiovaskularne bolesti značajan su javnozdravstveni problem u cijelom svijetu.

Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju "ubicu broj jedan" savremenoga čovjeka. (1)
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su grupa poremećaja srca i krvnih sudova i obuhvataju:
koronarnu bolest srca - bolest krvnih sudova koji snabdijevaju srčani mišić;
cerebrovaskularne bolesti - bolesti krvnih sudova koje snabdijevaju mozak;
periferna arterijska bolest - bolesti krvnih sudova koje snabdijevaju ruke i noge;
reumatska bolest srca - oštećenje srčanog mišića i srčanih ventila od reumatske
groznice, uzrokovane streptokoknim bakterijama;
kongenitalna bolest srca - malformacije srčane strukture koje postoje po rođenju;
duboka venska tromboza i plućna embolija - krvni ugrušci u veni nogu, koji
mogu da se izbace ili presele u srce i pluća. (2)

Faktori rizika su određena oboljenja, patološka stanja, osobine ili navike, koji dovode,
ili pogoduju nastanku određene bolesti i njenih komplikacija. Njihovo prisustvo kod
pojedinih osoba ne znači da će se one obavezno razboljeti, niti je njihovo odsustvo
garancija da do bolesti neće doći. Postojanje faktora rizika u jednoj populaciji u kojoj se
znatno češće javlja određeno oboljenje nego u drugoj, nameće stav da su oni faktori koji
doprinose pojavi oboljenja i da našu aktivnost treba usmjeriti ka njihovom
mijenjanju.(3)
Klasični faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti (KVB) mogu se podijeliti
na nepromjenljive i promjenljive. Nepromjenljivi faktori rizika za nastanak KVB su:
pol, starost i porodična anamneza. (4)
Najznačajniji promjenljivi faktori na koje se može uticati su:
hipertenzija,
hiperlipidemija,
pušenje,
pretilost,
nepravilna prehrana,
tjelesna neaktivnost i
šećerna bolest. (1)

3
Važna je činjenica da su glavni faktori rizika za kardiovaskularne bolesti preventabilni,
odnosno, podložni primarnoj prevenciji. Razvoj bolesti nastoji se spriječiti
izbjegavanjem i smanjivanjem nezdravog načina života i svih rizičnih čimbenika.
Pravodobnim otkrivanjem prvih znakova bolesti možemo uz odgovarajuće mjere
spriječiti pogoršanje bolesti i razvoj komplikacija. (5)

1.1. Pušenje kao faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti

Pušenje je bolest ovisnosti sa znakovitim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama te

predstavlja važan faktor kardiovaskularnog rizika i značajno pridonosi ukupnom
oboljevanju i smrtnosti. (6)
Pušenje je osnovni uzrok mnogih bolesti i odgovorno je za 50 % svih smrtnih slučajeva
(polovinu uzrokovanu KVB), koji su mogli biti izbjegnuti kod pušača. Povezano s
povećanim rizikom od svih vrsta KVB- koronarne bolesti srca, ishemičnog moždanog
udara, perifernih arterijskih oboljenja i aneurizme abdominalne aorte. (7) Pušenje je
nezavisan faktor rizika za nastanak KVB i ima veliko učešće u desetogodišnjem
fatalnom KV riziku. Poslije hipertenzije, drugi je po zastupljenosti uzrok nastanka
KVB. Prestanak pušenja povezan je sa smanjenjem rizika za nastanak komplikacija od
KVB. (8) Mnogobrojnim epidemiološkim studijama dokazana je uloga pušenja u
nastanku KVB i malignih oboljenja. Prema novijim podacima pušenje je drugi
najvažniji faktor rizika za nastanak moždanog udara, nakon kompleksa
hipertenzija−ateromatoza. Pušenje se kao faktor rizika može posmatrati izolovano, ali
ono najčešće djeluje uz učešće drugih faktora. (3)

Postoje brojne evidencije o štetnom djelovanju pušenja duhana kao nezavisnog faktora
rizika kardiovaskularnih oboljenja. Štetni efekti su proporcionalni i dužini pušenja i
dnevnoj količini popušenih cigareta. Štetni efekti djeluju i na muškarce i na žene
poništavajući relativnu zaštitu žena od arterioskleroze. Rizik za kardiovaskularna
oboljenja je naročito visok ako pušenje počinje prije 15 godina starosti. (9) Kod
muškaraca pušača posebno je rizično razdoblje između 40 i 50 godine života, a kod
žena vrijeme nakon menopauze, kada prestaje zaštita estrogena. (5)

4
1.1.1. Bolesti koje su u direktnoj vezi sa pušenjem duhana

Angina pectoris i infarkt srca - uz dijabetes i povećane masnoće u krvi, pušenje

je jedan od najozbiljnijih faktora rizika za infarkt miokarda.
Bolest krvnih sudova - ateroskleroza ili sužavanje i potpun prekid cirkulacije,
komplikuje se nastankom gangrene i amputacijom ekstremiteta.
Zloćudni tumori - glavno opterećenje za nastanak raka je rani početak korištenja
duhana. Danas medicina povezuje pušenje s pojavom raka pluća, grla, usne
šupljine i sinusa, mokraćne bešike, bubrega, jednjaka, želuca, pankreasa, grlića
maternice, jetre, mijeloidne leukemije, itd. (10)

Riziku doprinosi količina duhana koja se konzumira dnevno i pokazuje jasnu doznu
zavisnost, s tim da ne postoji donja granica štetnosti. Dužina pušačkog staža takođe ima
veliki značaj, bez obzira na vrstu duhanskog proizvoda koji se koristi. Svi načini
korištenja duhana su štetni, uključujući i vodenu lulu. Žvakanje duhana više nego
udvostručuje rizik od srčanog udara. (8)

1.2. Štetni sastav i djelovanje duhanskog dima

Pušenje cigareta je nepotpuno izgaranje duhana na temperaturi od 900 oC pri čemu se

pirolizom razgrađuju organske čestice duhana u manje molekule, a pirosintezom spajaju
u veće. U duhanskom dimu identificirano je više od 4000 sastojaka uključujući i
farmakološki aktivne, te one s antigenim, citotoksičnim, mutagenim i karcinogenim
svojstvima. Možemo ih podijeliti na četri grupe: nikotin i njegovi derivati, ugljični
monoksid, cijanovodonična kiselina i iritirajuću plinovi, pare, katran, krom, arsen, nikal
itd. (6)

Nikotin je jedan od najjačih biljnih otrova, koji se stvara u korijenu duhana i odlazi
u lišće gdje je najviše prisutan. Njegova smrtna doza je 40-60 mg. Prilikom pušenja,
njegovi efekti na mozak se javljaju za 7 do 8 sekundi. Nikotin je jaka psihoaktivna
supstanca koja dovodi do promjena u mozgu kao i druge droge. On stvara jaku
zavisnost, toleranciju i apstinencijalne tegobe prilikom prestanka uzimanja. (11) Zato je
za period odvikavanja od pušenja potreban određeni pripremni period. (12) Nikotin
pokazuje različite učinke na organizam djelujući kao stimulans i depresans, ovisno o
dozi i dominaciji autonomnog učinka u zahvaćenom organu. Učinci nikotina na

5
organizam pušača su brojni, posebno na kardiovaskularni sistem uzrokujući porast
sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska, ubrzanje srčanog rada, povećanu potrošnju
kisika, porast minutnog volumena, povećana ekscitabilnost miokarda, smanjenje otpora
koronarnih krvnih sudova i povećanje protoka (periferna vazokonstrikcija u koži i
vazodilatacija u mišićima). Također dolazi do povećane agregacije trombocita,
povećanje koncentracije glukoze, masnih kiselina, kortizola, vazopresina i beta
endorfina. (6) Nikotin djeluje na srce preko hormona adrenalina i noradrenalina (njih
luči nadbubrežna žlijezda), što ima za posljedicu ubrzan rad srca, kontrakcije malih
krvnih sudova i porast krvnog pritiska. Inhalirani duhanski dim kroz pluća krvotokom
dolazi do svih krvnih sudova, gdje izaziva oštećenje, što potiče razvoj ateroskleroze i
stvaranje ugrušaka. Nakupljanjem masnih naslaga i oštećenjem koronarnih krvnih
sudova koje ishranjuju srčani mišić nastaju dvije teške kardivaskularne bolesti, a to su
angina pektoris i srčani udar. Na taj način pušenje povećava rizik za nastanak
kardiovaskularnih bolesti, a posebno srčanog udara, moždanog udara i bolesti perifernih
krvnih sudova. (13)

Ugljen-monoksid se u dimu cigareta nalazi u koncentraciji između 2% i 6% . Nivo

karboksihemoglobina kod pušača iznosi 2-15% (prosječna 5%), dok je kod nepušača
oko 1%. Ugljen-monoksid izaziva hipoksiju tkiva-stvaranje karboksihemoglobina i
karboksimioglobina (smanjuje sposobnost prenošenja kisika krvlju i interferira s
opskrbom i iskorištenjem u tkivu); hiperviskozni sindrom (hematokrit i viskoznost krvi
i plazme je povećan, eritrociti se sljepljuju a fleksibilnost im je smanjena); kao
posljedica hipoksije, a možda i izravne toksičnosti ugljen monoksida, nastaje oštećenje
endotela. (6)

Katran iz cigaretnog dima izravno je odgovoran za kancerogenost pušenja. Neka

stanja koja su znatno češća kod pušača su koronarna srčana bolest, cerebrovaskularna
bolest, aterosklerotska aneurizma aorte i aterosklerotska periferna vaskularna bolest. (6)

Udisanjem duhanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, te ulaze u krvotok i

krvotokom se šire po tijelu. Imunološki sistem ljudskog organizma bori se protiv
sastojaka duhanskog dima. Međutim, problem je što se na taj način iscrpljuje imunitet,
te organizam postaje ranjiviji na različite bolesti. (14)

6
1.3. Aktivno pušenje i zdravstvene posljedice

Duhanski dim svojim prolaskom kroz nosnu šupljinu oštećuje i uništava mehanizam
cilija paralizirajući njihove djelovanje. Dok kod nepušača cilije izbacuju štetne bakterije
iz respiratornog sistema, kod pušača se bakterije zadržavaju i umnožavaju u
respiratornom sistemu uzrokujući upalni proces, bronhitis. Upravo zbog toga u
jutarnjim se satima kod pušača javlja kašalj, jer se cilije noću obnavljaju i sa sluzi
pokušavaju izbaciti bakterije zaostale u respiratornim putevima. Javljaju se i razne
tegobe kao što su kratkoća daha, promjena u boji zuba i noktiju, a koža postaje
mlohava, mekša i sivopepeljasta s nezdravim izgledom. Pušači brže stare nego nepušači
što se osobito odražava kod žena, a posljedica je smanjenje cirkulirajuće krvi u koži i
bolesti arterije nogu. Uz pušenje je vezan i rizični faktor visokog pritiska. Pušenje
ubrzava odlaganje masnih molekula u zidove arterija čime se smanjuje učinkovitost
srčane pumpe. Takve arterije postaju krute, neelastične i obim im se bitno smanjuje pri
čemu lakše dolazi od začepljenja. Za vrijeme pušenja cigareta i udisanja duhanskog
dima, srce ubrzava rad za desetak otkucaja više od prosjeka, povisuje krvni pritisak i
zato mora većom snagom savladavati napor uzrokovan tim suženjem. Infarkt srca kod
pušača je 40 puta učestaliji nego kod nepušača. Pušač kad ne puši uznemiren je, jer ne
zna gdje bi s rukama i sa samim sobom. Otrovni pušački dim često uzrokuje želučane i
probavne poteškoće, smetnje pri disanju i spavanju kao i druge tjelesne neugodnosti
koje narušavaju kvalitetu života. Istraživanja su dokazala štetan uticaj dima na muške i
ženske spolne organe, jer 45% pušača nema djece. Tako mladi počinju pušiti upravo u
vrijeme spolnog sazrijevanja i odmah na početku spolne zrelosti oštećuje spolne stanice
i organe. (15)

1.4. Pasivno pušenje

Pasivno pušenje definiše se kao udisanje smjese plinova i finih čestica, odnosno dima
emitiranog izgaranjem cigareta i dima izdahnutog od pušača. 15% duhanskog dima
inhalira pušač, a 85% odlazi u okolinu čime postaje dio zraka koji udišemo. Kao što je
spomenuto, radi se o 4000 spojeva, među kojima je za više od njih 70 utvrđeno
kancerogeno djelovanje. EPA (United States Environmental Protection Agency) 1993.
godine klasificirala je pasivno pušenje kancerogenom A-razreda za ljude, što znači da
postoje nepobitni naučni dokazi kancerogenog potencijala za ljude. Najčešća mjesta

7
pasivne izloženosti duhanskom dimu jesu radno mjesto, javni prostori, kuća i
automobil. Akutne bolesti, trajni dizabilitet i smrt mogu postati posljedice pasivne
izloženosti duhanskom dimu. Naučna literatura dokazuje da je pasivno pušenje kod
odraslih povezano s povećanom incidencijom kardiovaskularnih bolesti i ateroskleroze,
astmom, infekcijama (srednjeg) uha i gubitkom sluha, alergijama, atopijskim i drugim
dermatitisima, oštećenjem kognicije i razvojem demencija te karcinomima različitih
lokalizacija (pluća, dojka, bubreg i dr.). (16)

1.5. Prestanak pušenja

Prestankom pušenja smanjuje se rizik od KVB za oko 50% u toku jedne godine, a
izjednačava se sa rizikom nepušača tek nakon 5-15 godina. Prekid pušenja se
preporučuje i kao mjera primarne prevencije (kod osoba koje nemaju KVB) i kao mjera
sekundarne prevencije (npr. kod osoba koje su već imale infarkt miokarda). Određene
grupe su posebno izložene štetnim dejstvima pušenja te će prekid pušenja njima najviše
koristiti:
Trudnice
Roditelji dojenčadi i male dece
Mentalno oboljeli
Osobe sa bolestima zavisnosti
Oboljeli od bolesti u vezi sa pušenjem
Osobe oboljele od dijabetesa ili sa drugim faktorima rizika za KVB. (17)

Korist od prestanka pušenja je nemjerljiva u bilo kojoj životnoj dobi. Postoje

djelotvorne intervencije za odvikavanje od pušenja i zato su timovi porodične medicine
dužni pacijentima koji žele prestati pušiti osigurati pomoć pri odvikavanju. Pušačima
koji ne žele prestati pušiti treba ponuditi kratki savjet koji ima za cilj motivisati ih na
prestanak pušenja, ali i aktivno pomoći svakom pušaču koji želi prestati pušiti. (18)

1.5.1. 5P pristup:

Ljekar porodične medicine mora biti kompetentan da pomogne svom pacijentu, ne samo
u liječenju bolesti koje su posljedica pušenja i nezdravog života, već i u procesu
odvikavanja od pušenja. (19) Odvikavanje od pušenja duhana je težak i složen proces.
Potrebno je postići da se javi motivacija za odvikavanje od konzumiranja duhana. (8)

8
U radu sa svojim pacijentima pušačima bi trebao koristi 5P pristup (sa engl.: 5A
model): Pitati, Poticati, Procijeniti, Pomoći i Pratiti. (19)

Pitati : Važno je svakog pacijenta starijeg od 10 godina pitati, odnosno registrovati

njegov pušački status.

Poticati: Svakog pušača treba potaknuti da prestane pušiti tako da ga se jasno i

nedvosmisleno upozori da time narušava svoje zdravlje i zdravlje najbližih. Cilj je
potaknuti pacijenta da sam razmišlja o svom zdravlju i donese odluku o promjeni načina
života. (19)

Procijeniti: Pušači se na temelju spremnosti za prestanak pušenja mogu svrstati u

nekoliko stadija, stoga je važno procjeniti u kojoj se fazi određeni pacijent nalazi te
koliko je motivisan za prestanak pušenja.

Pomoći: Na osnovu procjene svakom pacijentu se može pomoći, zavisno o stadiju u

kojem se trenutno nalazi. Onima koji ne žele prestati treba dati kratki savjet o
prednostima prestanka pušenja s naglaskom na činjenicu da je to svakako njihova lična
odluka te da su im naša vrata uvijek otvorena. Onima koji razmišljaju o prestanku
pušenja, pripremaju se ili su nedavno prestali pušiti ponuditi aktivnu pomoć; upoznati s
edukativnim materijalima, uspostaviti aktivnu saradnju, objasniti simptome
apstinencijske krize te razmotriti upotrebu farmakoterapijskih sredstava i metoda za
prevladavanje apstinencijske krize. Bivše je pušače potrebno učvrstiti u njihovoj odluci
da takvi i ostanu, jer je to ipak jedna od najboljih mogućih odluka koju osoba može
napraviti za svoje zdravlje. (19)

Pratiti: Ovisnost o nikotinu spada u teške oblike ovisnosti, zbog čega je proces
odvikavanja od pušenja praćen nizom poteškoća s kojima se pacijent često ne može sam
suočiti. Preporučuje se naručiti pacijenta na kontrolu sedmicu dana nakon datuma
prestanka, ponoviti je za mjesec dana, zatim nakon tri mjeseca te zadnju kontrolu
napraviti nakon šest mjeseci. Praćenje je iznimno bitno u samom procesu odvikavanja,
jer se radi o bolesti iz grupe ovisnosti i recidivi su vrlo česti. Kontrolom kod ljekara
porodične medicine pacijent dobija dodatnu motivaciju da izdrži, problemi koji se
pojave se rješavaju u hodu i jednostavnije se rješavaju situacije u kojima pacijent
„poklekne“ i zapali ponovo. (19)

9
Pacijenta treba informisati o postojanju farmakoloških sredstava za pomoć pri
odvikavanju od pušenja. To su nikotinske žvakaće gume i nikotinski flasteri kao
nikotinska zamjenska terapija te antidepresivi i ostali specifični lijekovi kao što su
blokatori nikotinskih receptora. U slučaju potrebe uzimanja medikamentozne terapije
pri odvikavanju od pušenja pacijent se obavezno treba konsultirati sa svojim porodičnim
ljekarom. Medicinska sestra treba sistemski pronalaziti pušače u svakoj prilici i
iskoristiti je za razgovor o važnosti prestanka pušenja i potrebi izbjegavanja dugotrajnog
boravka u zadimljenim prostorijama. Zahvaljujući edukaciji i zakonskim promjenama
može se primijetiti da je okolina danas više naklonjena nepušačima. Određeni dio
neugodnosti nestaje kad odlučite prestati pušiti . (5)

1.5.2. Promjene koje donosi prestanak pušenja

Pušači koji ostave pušenje, prve pozitivne učinke osjećaju već za pola sata, a za potpun
oporavak potrebene su godine. Povećanje tjelesne težine može se izbjeći ako se svaki
put kad se javi želja za pušenjem popije čaša mlake vode.

Nakon što ostavite cigarete:

poslije 20 minuta krvni pritisak i puls vraćaju se na normalu,
poslije 8 sati nivo nikotina i ugljičnog monoksida u krvi pada za 50%, a nivo
kisika podiže se na normalu,
poslije 24 sata ugljični monoksid nestaje iz krvi, a pluća se počinju čistiti od
sluzi i ostalih štetnih nusprodukata pušenja,
poslije 48 sati u krvi više nema nikotina i poboljšava se čulo mirisa i okusa,
poslije 72 sata lakše se diše, bronhiji se opuštaju i podiže se nivo energije,
poslije 2-12 sedmice poboljšava se cirkulacija,
poslije 3-9 mjeseci kašalj i problemi s disanjem nestaju, a funkcija pluća
povećava za 10%
poslije jedne godine rizik od srčanog udara pada za 50%
poslije 15 godina rizik od srčanog udara pada na razinu rizika osobe koja nikada
nije pušila (20)

10
1.6. Preventivne mjere protiv pušenja

Propagacija zdravog načina života je osnovna prevencija KV bolesti, mada se promjene

ponašanja posebno preporučuju osobama s vrlo visokim rizikom za KV bolesti uz
medikamentno liječenje. Tim porodične medicine je u idealnom položaju za preventivne
aktivnosti: edukacija pacijenta, podrška u odluci, način promjene te kontinuirano
praćenje izvršenja. Podaci o specifičnim aktivnostima vezanim za dob, spol,
socioekonomski status nedostaju, te se smatra da je promjena uvijek dobrodošla, s
većim uspjehom ako se dešava što ranije u mlađoj dobi. (21)
Promjena ponašanja vezana uz prestanak pušenja je jedna od najvažnijih mjera u
prevenciji KV bolesti. Javnozdravstvene mjere zabrane pušenja jasno ukazuju na
važnost problema i snažno utiču na promjenu percepcije o pušenju kao značajnom KV
riziku. Podatak prema SCORE tablici da pušenje kod osoba starijih od 60 godina
udvostručuje rizik, a kod osoba mlađih od 50 godina povećava rizik za pet puta u
odnosu na nepušače, potvrđuje pušenja za KVB, dok je dobrobit od prestanka pušenja
dokazana brojnim studijama. (21) Bolesti povezane s pušenjem ozbiljan su uzrok radne
nesposobnosti i prerane smrti pa bi se suzbijanjem pušenja moglo učiniti više u pravcu
poboljšanja zdravstvenog stanja i produženja ljudskog života, nego bilo kojom drugom
akcijom na polju preventivne medicine. Zbog toga sprječavanje pušenja treba biti
osnova svakog preventivnog medicinskog programa. (14)
Prema SZO, najvažniji su načini za borbu protiv opasnosti po zdravlje od pušenja:

Edukacija mladih da ne prihvate pušenje.

Pridobivanje zdravstvenih radnika za saradnju u uticaju na javnost.
Suzbijanje pušenja cigareta među odraslima obraćanjem u većim grupama.
Suzbijanje pušenja cigareta u javnosti masovnim pristupom.
Ograničavanje oglašavanja i reklamiranja cigareta.
Pronalaženje načina da se pušenje učini manje opasnim. (14)

Duhanski proizvodi su legalni i dostupni za razliku od drugih droga. Oni ugrožavaju

zdravlje korisnika, čak dovode i do smrti. Svaka upotreba duhana, bez obzira na
količinu, je ŠTETNA. (11)

11
2. CILJEVI RADA

1. Objasniti štetan uticaj bolesti ovisnosti o pušenju na kardiovaskularni sistem odnosno

zdravlje, te mogućnosti preveniranja i prestanka pušenja.

2. Komparirati rezultate radova drugih autora koji se odnose na pušenje kao faktor
rizika za nastanak kardiovaskularnih i drugih bolesti, te učestalost ovisnosti pušenja u
svijetu i kod nas.

12
3. MATERIJAL I METODE

3.1. Materijal

Materijal korišten u ovom istraživanju je literatura navedena u sklopu ovog rada ,

internet baze podataka (google, google znalac, Hrčak), online dostupni radovi sa sličnim
temama, medicinski časopisi i priručnici.

3.2. Metode

U ovom kvalitativnom istraživanju na temu "Pušenje kao riziko faktor za nastanak

kardiovaskularnih bolesti" korištena je deskriptivna metoda gdje se definišu
kardiovaskularne bolesti i u sklopu njih se opisuje bolest ovisnosti o pušenju kao
drugom najvažnijem faktoru rizika za nastanak ovih bolesti, štetnom sastavu
duhanskog dima i mogućnostima prestanka pušenja, te efikasne prevencije.

13
4. REZULTATI

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Tradicionalni

kardiovaskularni rizični faktori uključuju dob, spol, pušenje, povišen krvni pritisak,
hiperholesterolemiju i šećernu bolest. (22) Prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su smrti 17,3 miliona ljudi na nivou
svijeta, odnosno 30% ukupne smrtnosti, a na nivou Europe odgovorne su za 47% svih
smrti. (23)

Podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima govore da su one vodeći

uzrok smrti kod žena u svim zemljama Europe, i kod muškaraca također, osim u
Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U susjednoj Sloveniji to iznosi 40%, a u
Francuskoj oko 30%. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 418,9/100.000. Na
prvom su mjestu uzroka smrti u razvijenim, a ne trećem u nerazvijenim zemljama. U
socio-ekonomski razvijenim zemljama u posljednjih 10 godina došlo je do pada
mortaliteta za 40-50 %. Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, incidencija i letalitet
opadaju u većini Sjevernih, Južnih i Zapadno Europskih zemalja, ali ne opadaju tako
brzo ili rastu u zemljama Centralne i Istočne Europe. (1)

Poslije hipertenzije, pušenje je drugi po zastupljenosti uzrok nastanka KVB, a kako

dokazuju noviji podaci pušenje je i drugi najvažniji faktor rizika za nastanak moždanog
udara. (8,3) Berlinska studija starenja u Njemačkoj i MacArthur studija uspješnog
starenja u SAD uključuju istraživanje povezanosti rizičnih faktora kardiovaskularnih
bolesti s promjenama u kognitivnim funkcijama starijih osoba. Čini se da različiti
biološki rizični faktori za kardiovaskularne bolesti negativno djeluju na kognitivne
funkcije kod osoba, bez obzira imaju li one ili nemaju kliničku kardiovaskularnu bolest.
Iako rezultati raznih istraživanja nisu jednoznačni, uglavnom upućuju na to da bi
povišeni krvni pritisak, ateroskleroza, visok nivo holesterola i drugi rizični faktori (npr.
inzulin, pušenje, gojaznost) mogli biti prediktori opadanja kognitivnih sposobnosti kod
starijih osoba. Dobiveni nalazi mogli bi doprinijeti boljem razumijevanju okolnosti koje
sudjeluju u određenju životnog vijeka i odnosu bioloških i psihosocijalnih čimbenika. U
praktičnom smislu mogu proširiti znanja važna za prevenciju bolesti i rizike od ranije
smrti. (24)

14
Pušenje je preventabilni faktor rizika čijim bi se smanjenjem značajno smanjio
morbiditet i mortalitet od vodećih hronično nezaraznih bolesti. Svakih 7 sekundi u
svijetu umire jedna osoba od posljedica bolesti izazvanih duhanskim proizvodima.
Skoro istom brzinom regrutuje se nova žrtva zavisnosti od duhana. Danas duhan ubija
4.900 000 ljudi godišnje. Zajedno sa HIV/AIDS, pušenje je najbrže rastući uzrok
smrtnosti u svijetu i postaje vodeći uzrok prerane smrti do 2020. godine. 70% ove
smrtnosti pripada zemljama u razvoju. (25) U Njemačkoj je jednak broj bivših pušača i
pušača. Dakle, 30% pušača nasuprot 30% bivših pušača. U dobi između 18 i 39 godina
puši 44% muškaraca sa srednjim prihodima te čak 51% s manjim prihodima.(26)

U studiji Stajić D., Đonović N. na temu Kardiovaskularne bolesti – faktori rizika, više
od polovine ispitanika bili su aktivni pušači, pri čemu je ova loša navika bila nešto više
zastupljena kod žena nego kod muškaraca. Osim toga, pušenje je bilo više zastupljeno u
grupi ispitanika sa povećanim kardiovaskularnim rizikom. (27)

Stojanović D., Višnjić A., Mitrović V., Stojanović M. u svom radu "Faktori rizika od
nastanka oboljenja kardiovaskularnog sistema u studentskoj populaciji" navode da su
loše zdravstvene navike prisutne kod pojedinih studenata ispitivane populacione grupe,
iako su, kao studenti poslednjih godina medicine, vrlo dobro upoznati sa svim njihovim
štetnim efektima. Cigarete svakodnevno puši četvrtina studentske populacije oba spola,
što je u skladu sa rezultatima ispitivanja mladih ljudi iz drugih dijelova svijeta. Prema
podacima iz literature u pojedinim dijelovima svijeta prevalencija pušenje cigareta
daleko je manja kod mlađih osoba ženskog spola, nego kod njihovih vršnjaka muškog
spola. U starijem uzrastu, prema podacima iz literature, ona ostaje na istom nivou ili se
može povećati, na šta mogu uticati mnogobrojni faktori iz spoljašnje sredine. (28)

Trendovi pušenja cigareta, kao i za druge droge, pokazuju značajan porast između
adolescencije i ranog zrelog doba. U 2000.godini, u Francuskoj prevalencija pušenja
među studentima je bila 32% za osobe muškog i 35% za osobe ženskog spola, a u SAD
prema podacima iz 1999. godine iznosila je 28% za osobe oba spola. U odnosu između
mladih koji studiraju i koji ne studiraju, takođe, je dokazano da ima razlika kada se radi
o konzumiranju cigareta. Naime, oni koji studiraju puše rjeđe od onih koji ne studiraju
(43% prema 49%) i puše manji broj cigareta (prosječan broj cigareta na dan je 9 u
odnosu na 12). Na jednom stomatološkom fakultetu u Japanu, 2007. godine,

15
prevalencija pušenja je bila veća u odnosu na druge fakultete zdravstvenog smjera. Oko
62% muškaraca i 35% djevojaka su bili trenutni pušači što je premašilo nacionalne
stope za grupu istih godina, gde je 49% muškaraca i 19% žena u 20-im pušilo. (11)
Epidemiološki podaci u Poljskoj su pokazali da su studenti započinjali redovnu
konzumaciju cigareta u 18. i 20. godini. Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u
Parizu procenat sadašnjih pušača iznosi 22%, dok u Poljskoj iznosi 19%, u Zagrebu
29%, u Grčkoj 33% za muški i 28% za ženski pol, a najniže vrijednosti su u Kanadi gde
je prevalencija 6%. Kada su u pitanju razlozi za početak pušenja, najveći broj poljskih
studenata navodi radoznalost, njih oko 62% je počelo sa ovom štetnom navikom upravo
iz ovog razloga. U istraživanju u Kalgariju, u Kanadi, studenti medicine su kao dva
najčešća razloga naveli društvo i oslobađanje od stresa. (11) Prema najnovijim
rezultatima u Hrvatskoj 38% učenika nikad u životu nije pušilo cigarete, dok je 62%
njih imalo to iskustvo. Prema rezultatima 2015. godine, 33% učenika u dobi 15-16
godina u Hrvatskoj su trenutni pušači. (29)

Pušenje je jedna od najraširenijih bolesti ovisnosti čije se posljedice najčešće

manifestiraju u srednjoj i starijoj životnoj dobi, ali se navika konzumiranja cigareta
najčešće stiče u adolescenciji. U našoj zemlji, Bosni i Hercegovini, prvo iskustvo
konzumiranja cigareta desi se najčešće u dobi od 13 godina, a ovisnost o duhanu u oko
80% slučajeva javlja se do osamnaeste godine života. Poražavajući su rezultati iz
globalnog istraživanja o pušenju kod mladih (Ramić-Čatak, 2009), prema kojem je
prevalenca pušenja kod školske djece uzrasta od 13 do 15 godina iznosila 14,3%.
Pušenje je zastupljenije među učenicima srednje škole (12,8%), nego među osnovcima
(3,9%), što upućuje na to da su potrebne preventivne aktivnosti u osnovnoj školi da bi
se pokušao smanjiti broj onih koji odluče početi pušiti. (30)

Bolesti srca i krvnih sudova su veoma važan javnozdravstveni problem, kako u svijetu
tako i kod nas, jer su vodeći uzrok smrti sa značajnim udjelom u prijevremenom
umiranju, morbiditetu i invalidnosti stanovništva. (31) Pet vodećih uzroka smrti od
bolesti srca i krvnih žila u razdoblju 2009. – 2013. godine su isti kao i prethodnih
godina i to su: moždani udar (I63) i kardiomiopatija (I42) koji imaju trend blagog pada
u proteklih pet godina, srčani zastoj (I46), te akutni infarkt miokarda (I21), a kao peti
najčešći uzrok smrti u ovoj grupi je primarna hipertenzija (I10), na što značajno utječu
nepravilne prehrambene navike, pušenje, tjelesna neaktivnost, itd. (32) Vodeći uzroci

16
smrti stanovništva 2014. godine su oboljenja cirkulacijskog sistema s udjelom od
51,9% svih uzroka (stopa 450,8/100.000 stanovnika), te maligne neoplazme s 21,8%
udjela (stopa 189,2/100.000 stanovnika). Ove dvije grupe čine oko tri četvrtine svih
uzroka smrti. Studije o stanju zdravlja stanovnišva u Federaciji BiH koju je u 2012.
godini proveo Zavod za javno zdravstvo u saradnji s Federalnim ministarstvom
zdravstva, a koji govore da, po ocjeni ispitanika, bez obzira na dob, najveći utjecaj na
njihovo zdravlje ima prehrana (72,1%), a potom podjednako tjelesna aktivnost i pušenje
(66,7%), te konzumiranje alkohola (62,2%) i društvene aktivnosti (46,5%). (33)

U procjeni raširenosti pušenja kao bolesti ovisnosti, koriste se pokazatelji populacijskih

istraživanja urađenih u Federaciji BiH za razdoblje 2010.-2015. godina sa izvjesnim
razlikama u odnosu na uzorak, starosnu skupinu i godinu istraživanja. Tako po
rezultatima MICS4 istraživanja iz 2011. godine bilježi se 33,4% žena stalnih pušača u
urbanim područjima i 24,9% žena u ruralnim sredinama, kao i 45% muškaraca stalnih
pušača u urbanim i 41,1% muškaraca u ruralnim sredinama. Značajna je visoka
ovisnosti o nikotinu koja je izraženija kod muškaraca pušača, pri čemu 68,4% muškarca
i 39% žena dnevno puši preko 20 cigareta. Rezultati Studije o stanju zdravlja odrasloga
stanovništva u Federaciji BiH u 2012. godini potvrđuju da je pušenje vodeća bolest
ovisnosti stanovništva u Federaciji BiH. Stalno pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika od
čega 56,3% muškaraca a 31,6% žena (34)

Značajnu izloženost pasivnom pušenju potvrđuju rezultati istog istraživanja, po kojem

preko polovine ispitanika u FBiH (54,1%) navodi izloženost duhanskom dimu od strane
drugih pušača u sopstvenoj kući, ispod polovine ispitanika u FBiH (44,4%) navodi
izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača na radnom mjestu, a preko
polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od strane
drugih pušača na javnom mjestu. (33) Također, bilježi se visoka izloženost pasivnom
pušenju na javnim mjestima, koju potvrđuje 85% školske djece i mladih, što ukazuje na
potrebu promicanja važećeg zakonodavstva, koje reguliše zaštitu zdravlja od posljedica
pušenja, kao i druge intersektorske mjere zdravstvene promocije. (35)

Veći udio javnog zdravstva u iniciranje intersketorskih promotivnih intervencija na

razini lokalne zajednice s ciljem promjene navika i ponašanja stanovništva vezanih za

17
vodeće faktore rizika (pušenje, alkohol, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost,
mentalno zdravlje, oralno zdravlje). (34)

Implementacija programa prevencije najučestalijih oboljenja na razini FBiH, posebno

kardiovaskularnih bolesti i malignih neoplazmi, za što je neophodno izdvojiti dio
sredstava iz akciza na visokotarifnu robu (duhan, alkohol i drugo), te formiranje fonda
namijenjenog isključivo za promotivno preventivne programe. (32)

18
5. ZAKLJUČAK

Pušenje je jedan od glavnih modifikujućih faktora rizika za kardiovaskularne

bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 50% svih
smrtnih ishoda koji su mogli da budu izbjegnuti su posljedica pušenja, a jedna
polovina od njih su kardiovaskularne bolesti. Pušači, u odnosu na nepušače,
imaju 2-3 puta veći rizik od nastanka kardiovaskulanih bolesti. Povezanost
pušenja i nastanka kardiovaskularnih bolesti zavisi od dnevne količne popušenih
cigareta, od uvlačenja dima i od dužine pušačkog staža. Za nastanak
kardiovaskularnih bolesti značajno je i pasivno pušenje. (36)

Promjena ponašanja vezana uz prestanak pušenja je jedna od najvažnijih mjera u

prevenciji KV bolesti. Javnozdravstvene mjere zabrane pušenja jasno ukazuju na
važnost problema i snažno utiču na promjenu percepcije o pušenju kao
značajnom KV riziku. Podatak prema SCORE tablici da pušenje kod osoba
starijih od 60 godina udvostručuje rizik, a kod osoba mlađih od 50 godina
povećava rizik za pet puta u odnosu na nepušače, potvrđuje pušenje kao rizik za
nastanak KVB, dok je dobrobit od prestanka pušenja dokazana brojnim
studijama. (21)

19
6. LITERATURA

1. Nervo A., Mrkonjić R. Rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb,
2017.Vol 13, Broj 49, 7.

2. World Health Organization. Cardiovascular diseases (CVDs). World Health

Organization, 2017. Available from: URL:
http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs317/en/

3. Mandić M., Rančić N.Faktori rizika za nastanak moždanog udara. Med Pregl. Novi
Sad, 2011; LXIV (11-12): 600-603.

4. Lozo S. Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti i ishod reperfuzione terapije nakon

infarkta miokarda sa ST elevacijom. Biomedicinska istraživanja. Faculty of Medicine
Foča. Foča, 2014;5(1):16-23.

5. Maćešić B., Špehar B. Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj

zaštiti. Sestrinski glasnik. Medicinska naklada. Zagreb, 2014. Vol.19, No.1: 30-41

6. Krstačić G. Pušenje i krvnožilne bolesti. Hrvatski časopis za javno zdravstvo.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2007. Vol 3, Broj 11, 7.

7. Perk J., De Backer G., Gohlke H., Graham I., Reiner Ž., Verschuren M., Albus C. i
saradnici. Evropski Vodič za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja u kliničkoj praksi
(verzija 2012). European Heart Journal. Oxford Academic, 2012.

8. Stanetić K., Račić M., Petrović V., Jatić Z., Savić S., Kusmuk S. Prevencija najčešćih
hroničnih bolesti. Udruženje doktora porodične medicine Republike Srpske. Banja
Luka, 2017.

20
9. Dilić M., Raljević E., Čerkez F., Krehić J. Vodič za prevenciju kardiovaskularnih
oboljenja. Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u
Sarajevu. Ministarstvo zdravstvana Kantona Sarajevo. Sarajevo, 2005.

10. Kanton Sarajevo Ministarstvo zdravstva. Vodiči za pacijente "Pušenje duhana

Prestanite pušiti odmah!" . Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Sarajevo,
2008.

11. Stojanović-Tasić M., Grgurević A., Cvetković J., Trajković G. Pušenje i

alkoholizam: učestalost u populaciji studenata. Biomedicinska istraživanja .
Biomedicinska istraživanja. Faculty of Medicine Foča. Foča, 2014;5(2):65-71.

12. Stojiljković Đ. Kako ostaviti pušenje - 10 važnih koraka. Medicinski glasnik

Instituta za štitastu žlezdu i metabolizam "Zlatibor". Zlatibor,2005.

13. Ingrid Tripković I., Katja Ćurin K., Jasna Ninčević J., Jurčević Zidar B ., Marunica
Oršolić Lj., Ante Pribudić A. Čimbenici rizika za bolesti srca i krvnih žila. Nastavni
zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije. Split,2010.

14. Matešan K. Štetni učinci pušenja. Javno Zdravstvo. Nastavni zavod za javno
zdravstvo Splitsko-Dalmatinske Županije. Split, 2013. Br.2.

15. Tadić M. Ovisnost o pušenju u moralnoj-etičkoj prosudbi. Obnovljeni život: časopis

za filozofiju i religijske znanosti. Filozofsko teološki institut Družbe Isusove. Zagreb,
2000. Vol. 55. No.1. 107-128

16. Rojnić Palavra R., Pejnović Franelić I., Musić Milanović S., Puljić K. Pasivno
pušenje – aktivni ubojica. Liječnički Vjesnik. Hrvatski liječnički zbor. Zagreb, 2013.

17. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Srpsko lekarsko društvo -
SLD. Beograd, 2005.

21
18. Sarajlić S., Pranjić N., Bećirović S., Huseinagić S. Procjena efikasnosti
bihevioralno- kognitivne metode savjetovanja za prestanak pušenja u porodicčnoj
medicini. Hrana u zdravlju i bolesti,zdravstveno-stručno časopis za nutricionizam i
dijetetiku. Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli. Tuzla, 2013.

19. Čivljak M., Soldo D. Intervencije za prestanak pušenja u ordinaciji liječnika

obiteljske medicine. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno
zdravstvo. Zagreb, 2012. Vol 8, No. 3.

20. Radaković P. Pušenje ili život - Odlučite pametno. Available from: URL:
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/65/pusenje.htm (08.01.2018.godine)

21. Bergman Marković B. Novosti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Hrvatsko

društvo obiteljskih doktora. Rovinj, 2012.

22. Jurin M. Kardiovaskularni rizik u bolesnika s autoimunim bolestima i kroničnom

bubrežnom bolesti. Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet. Zagreb, 2014.

23. Kralj V., Brkić Biloš I. Mortalitet i morbiditet od kardiovaskularnih bolesti.

Cardiologia CROATICA. Hrvatsko kardiološko društvo. Zagreb, 2013;8(10-11):373.

24. Despot Lučanin J., Lučanin D., Petrušić A. Biološki kardiovaskularni rizični
čimbenici i kognitivne funkcije starijih osoba. Klinička psihologija 3. Naklada Slap.
Zagreb, 2010. 1-2, 5-17

25. Somborac S., Hovan-Somborac J., Perin B., Čanak V. Populaciona metoda
odvikavanja od pušenja. Pneumon. Časopis Udruženja pulmologa Srbije. Sremska
Kamenica, 2002/2003; Vol. 40:113-117

26. Jopp A. Kako prestati pušiti -Vodič za odvikavanje u 30 dana. Znanje d. o. o.

Zagreb, 2013.

22
27. Stajić D., Đonović N. Kardiovaskularne bolesti – faktori rizika. Medicinski Časopis.
Srpsko lekarsko društvo Okružne podružnice Kragujevac. Kragujevac, 2016; 50(2): 43-
48.

28. Stojanović D., Višnjić A., Mitrović V., Stojanović M. Faktori rizika od nastanka
oboljenja kardiovaskularnog sistema u studentskoj populaciji. Military Medical and
Pharmaceutical Journal of Serbia. Beograd, 2009.Vol. 66, Broj 6 : 453–458

29. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Predstavljeni međunarodni rezultati Europskog

istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima – ESPAD
2015. Available from: URL: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/predstavljeni-
medunarodni-rezultati-europskog-istrazivanja-o-pusenju-pijenju-alkohola-i-uzimanju-
droga-medu-ucenicima-espad-2015/

30. Hasanović A. Istraživanje o kockanju i korištenju interneta, te navikama

konzumiranja cigareta, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona
Federacije Bosne i Hercegovine Putokazi u zdravije društvo. Udruženje za prevenciju
ovisnosti NARKO-NE. Sarajevo, 2016.

31. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena

zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2010. godine. Zavod za javno zdravstvo
FBiH. Sarajevo, 2011.

32. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena

zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013. godine. Zavod za javno zdravstvo
FBiH. Sarajevo, 2014.

33. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena

zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2014. godine. Zavod za javno zdravstvo
FBiH. Sarajevo, 2015.

23
34. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena
zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2015. godine. Zavod za javno zdravstvo
FBiH. Sarajevo, 2016.

35. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena

zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011. godine. Zavod za javno zdravstvo
FBiH. Sarajevo, 2012.

36. Jović P.D. Višestepena analiza faktora povezanih sa obolevanjem od hroninih

nezaraznih bolesti. Univerzitet u Beogradu Medicinski fakultet. Beograd, 2016.

24