Radni materijal

Nastavni materijal (drugi dio) iz predmeta PENOLOGIJA - prema

udžbeniku „Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo Bosne i
Hercegovine“. (2010). Sijerčić-Čolić, H., Vranj, V.

I RAZVOJ IZVRŠNOG KRIVIČNOG PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

 Od zakona o vrstama kazni 1945. godine, preko promjena krivičnog zakonodavstva u bivšoj SFRJ
(1947., 1951., 1959., 1962., 1976 i 1990), te reformama krivičnog zakonodavstva u BiH, počevši
od 1998. do danas, sistem sankcija je mijenjan i “usavršavan” kako u pogledu vrste sankcija
(pluralistički koncept) tako i odnosu na samu kaznu zatvora.

 Zakon o vrstama kazni iz 1945. godine predviđao je samo jednu sankciju i to kaznu u 12
oblika/vrsta. Već sljedeća reforma 1951. godine najavljuje značajnije promjene u ovom području,
pa je broj kazni sa 12 smanjen na 7 vrsta kazni, a 1959. godine na svega njih 5. Konačnu
unifikaciju kazne zatvora i uspostavljanje novog sistema sankcija dao je Krivični zakon SFRJ iz
1976. godine koji je predviđao 4 vrste kazni i to: smrtnu kaznu, kaznu zatvora, novčanu kaznu i
kaznu za konfikskacije imovine. Reforma 1990. godine ukinuta je kazna konfikskacije imovine.

 U BiH je 1998. godine ukinuta smrtna kazna, kao posljedica usklađivanja zankonodavstva BiH sa
EKLJP i njenim protokolima.

 Umjesto smrtne kazne uvedena je kazna dugotrajnog zatvora, a reforma 2003. godine donosi
promjene u pogledu sistema novčane kazne i po prvi put uvođenja specifične alternativne
sankcije – rad za opće dobro na slobodi.

 Mjere sigurnosti su reformom 1947. godine po prvi put uvrštene u krivično zakonodavstvo na
našim prostorima. To je bila mjera upućivanja u zdravstvenu ustanovu neuračunljivih, odnosno
osoba sa smanjenom uračunljivosti. Reformama 1951., 1959. i 1962. godine njihov broj je
povećan na osam.

 Sličan proces “ razvoja “ imale su i odgojne mjere za maloljetnike, a od njih 4 koliko ih je bilo u
krivičnom zakonu iz 1947. godine do njih 10 u krivičnom zakonu SFRJ iz 1976. godine, kada je
uvedena i kazna maloljetničkog zatvora.

 Uslovna osuda i sudska opomena, kao mjere upozorenja, a uz novčanu kaznu najznačajnije
alternativne sankcije, u krivično pravo SFRJ unose se obimnom reformom 1976. godine. Od tada
pa do danas ove alternativne sankcije, sa izuzetkom sudske opomene, postoje u krivičnom
zakonodavstvu i vremenom su pretrpjele određene promjene.

 Uslovni otpust je u krivično zakonodavstvo BiH prvi put uveden 1887. godine Naredbom broj
63777/III o upravljanju kaznionicom u Zenici i izvršenju kazne u istoj. Naredbu je donijela
zemaljska vlada za BiH. Tada je u Paragrafu 18. Naredbe bilo navedeno da osuđenici nakon
izdržane ¾, a najmanje 1 godinu kazne mogu biti uslovno pušteni, ako su do tada dospjeli u III
stadij izvršenja kazne i ako su svojim ponašanjem ispunili nadu za poboljšanjem.

 Dolaskom Austro-Ugarske na područje bivše Jugoslavije u sistem sankcija uvodi se progresivni

irski zatvorski sistem, a njegova prva primjena bila je Lepoglavi. Prva kaznionica na području BiH,
prilagođena novouvedenom progresivnom sistemu bila je kaznionica u Zenici, sagrađena 1888.
godine.

1
Radni materijal

 Kasnijim izmjenama 1916. godine uslovni otpust je proširen i na osobe koje su osuđene na
doživotnu robiju. Ustanovljenjem Kraljevine Jugoslavije 1929. godine ovaj institut promijenjen je
s obzirom na dužinu izdržane kazne, pa su osuđenici koji se prvi put javljaju kao izvršioci
krivičnih djela svoje pravo uslovnog puštanja sticali tek kada odsluže ½ kazne, a povratnici nakon
izdržane 2/3 kazne. Promjene su se ogledale i u postavljanju dodatnih obaveza uslovno puštenom
osuđeniku, a to su: obaveza naknade štete oštećenom u skladu povrede i materijalnim
mogućnostima osuđenika, zatim zabrana osuđenicima, koji su učinili krivično djelo pod utjecajem
alkohola da izvjesno vrijeme posjećuju krčme, i treća inovacija jeste uvođenje mogućnosti
izricanja uslovnog otpusta i osuđeniku kojem je izrečena mjera sigurnosti.

II IZVORI IZVRŠNOG KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE

1. Unutrašni izvori

1. Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera “ Službeni glasnik
BiH “ , broj 12/10

2. Zakon o osnivanju Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH (“ Službeni
glasnik BiH “ , broj 24/08).

3. Zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija BDBiH “ Službene novine BDBiH “ , broj 8/00,
1/01.

4. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija FBiH “ Službene novine FBiH “ , br. 44/98, 48/99.

5. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija RS “ Službeni glasnik RS “ broj 12/10.

6. Kantonalni zakon o izvršenju krivičnih sankcija.

7. Sporazum o smještaju i naknadi troškova za izvršenje mjera sigurnosti izrečenih u krivičnom

postupku i u drugom postupku u kojem se izriče mjera liječenja. (Službeni glasnik BiH, br. 89/09).

 Primarni izvori izvršnog krivičnog prava su i podzakonski akti. Navest ćemo samo neke:

- Prečišćeni tekst Pravilnika o kućnom redu u ustanovama za izdržavanje krivične sankcije, mjere
pritvora i drugih mjera,

- Pravilnik o odjeći i obući, ishrani, disciplinskom postupku, uslovima i načinu izdržavanja disciplinske
kazne upućivanja u samicu i mjere usamljenja pritvorenika i zatvorenika u zavodima za izvršenje krivičnih
sankcija, pritvora i drugih mjera BiH,

- Prečišćeni tekst Pravilnika o pogodnostima i godišnjem odmoru zatvorenika koji izdržavaju kaznu
zatvora u zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i drugih mjera BiH i dr.

2. Međunarodni izvori

 Važniji međunarodni izvori izvršnog krivičnog prava u BiH su:

- Konvencija UN protiv mučenja i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka iz
1984. godine, kojom je osnovan Komitet protiv mučenja,

- Evropska konvencija za zaštitu od mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz
1987., kojom je osnovan Evropski komitet za sprečavanje mučenja nehumanog ili ponižavajućeg
postupanja ili kažnjavanja,

2
Radni materijal

- Evropska zatvorska pravila iz 2006. godine, te

- Standardna minimalna pravila UN o nezatvorskim mjerama iz 1990. godine (Tokijska pravila).

III SISTEM KRIVIČNIH SANKCIJA U BIH

1. Uopće

Sistem krivičnih sankcija u BiH čine:

1. Kazne: novčana kazna, kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora.

2. Mjere sigurnosti: obavezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od ovisnosti, zabrana

vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, oduzimanje predmeta, zabrana upravljanja prevoznim
sredstvom.

3. Alternativne sankcije: novčana kazna, uslovna osuda, sudska opomena i rad za opće dobro na
slobodi.

IV IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Vrste i tipovi kazneno-popravnih zavoda

 Prema stepenu obezjeđenja, stepenu ograničenja slobode kretanja osuđenih osoba, kao i
primjenjenim mjerama postupanja prema tim osobama, ustanove za izvršenje krivičnih sankcija
podijeljene su na ustanove otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa.
 U sjedištu i van sjedišta zavoda mogu postojati posebna odjeljenja za izvršenje kazne zatvora za
lica muškog ili ženskog spola, posebna odjeljenja za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora.
 Odjeljenja sa posebnim režimom i odjeljenja sa maksimalnim obezbjeđenjem i intenzivnim
programom postupanja, kao zatvorena odjeljenja, ogu se formirati samo u ustanovama
zatvorenog tipa.
 Mjera pritvora, po pravilu, izvršava se u posebnom odjeljenju kazneno-popravnog zavoda, tzv.
pritvorskoj jedinici.
 Zatvorski sistem u BiH je organizovan u entitetima i obuhata 13 kazneno-popravnih zavoda.
Sedam kazneno-popravnih zavoda je u FBiH, a šest kazneno-popravnih zavoda u RS.
 Izvršenje kazne zatvora prema Zakonu BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih
mjera.

2. Početak izvršenja kazne zatvora, upućivanje i opservacija zatvorenika

 Početak izvršenja kazne sastoji se od nekoliko faza. Prvi korak nakon pravomoćnosti sudske
odluke je upućivanje osuđenika u kazneno-popravni zavod od strane nadležnog organa.
 Druga faza podrazumijeva prijem, treća klasifikacija i četvrta faza je faza končanog smještaja
osuđenika u ćeliju u kojoj će izdržavati kaznu. Proces u kojem se odvijaju ove posljednje tri faze
naziva se proces opservacije zatvorenika, u kojem zatvorenik provede jedan kraći period - period
opservacije. Ove faze odvijaju se u posebnom odjeljenju koje se zove prijemno odjeljenje.
 Proces opservacije se odvija kroz opservacioni postupak, koji se sastoji od niza radnji koje obavlja
poseban tim stručnjaka: psiholog, socijalni radnik, andragog, doktor i sl.
 Nakon obavljenih procjena od strane stručnog tima, za svakog osuđenika sačinjava se
individualni plan tretmana, koji podrazumijeva:
 internu klasifikacijsku grupu, vaspitni kolektiv, te vaspitača;
 psihološki profil osuđenog lica;

3
Radni materijal

 rad osuđenih lica;

 obrazovanje i stručno osbosobljavanje;
 slobodne aktivnosti;
 oblik i intenzitet vaspitanog rada;
 stepen rizika i potreba;
 posebne/specifične potrebe; i
 mjere postepenalne pomoći i zaštite.
 Nakon klasificiranja zatvorenika u odgovarajuću klasifikacionu grupu, konačno se vrši i njegov
smještaj u određenu ćeliju.

3. Pravo zatvorenika na komunikaciju

 Ovo pravo podrazumijeva pravo na komunikaciju sa vlastima i podnošenje pritužbi, te

komunikaciju sa vanjskim svijetom.
 Prema ZIKS-u BiH zatvorenici svoje pravo na komunikaciju ostvaruju putem pisama, telefonskih
komunikacija, prijema pošiljki i prijema posjeta.

4. Pogodnosti zatvorenika

 Jedno od prava koje zatvorenici stiču u toku izdržavanja kazne je pravo na pogodnosti.
 Tako se za dobro ponašanje i zalaganje na radu zatvorenicima mogu odobravati pogodnosti.
Pogodnosti odobrava upravnik zavoda ili osoba koju upravnik ovlasti.
 Imamo dvije grupe pogodnosti i to:

(a) pogodnosti koje se mogu koristiti u krugu zavoda

 U tom smislu govorimo o proširenom pravu na prijem posjeta u pogledu broja i kruga osoba koji
ga posjećuju, prijem posjeta u prostorijama zavoda bez nadzora zatvorskog osoblja pogodniji
smještaj.

(b) pogodnosti koje se mogu koristiti van kruga zavoda:

 slobodno kretanje van kruga zavoda u trajanju do 24 sata nakon svakih izdržanih sedam dana
kazne zatvora (četiri puta u mjesecu koje u principu treba koristiti neradnim danom) ;
 slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu;
 dopust do šest dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora (nakon svakih dva mjeseca
provedenih na izdržavanju kazne zatvora osuđenom se može odobriti do jedan dan dopusta);
 dopust do sedam dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora u slučaju teške bolesti ili
smrti člana porodice, elementarnih nepogoda ili teških socijalnih slučajeva;
 slobodno kretanje van kruga zavoda do dva dana u toku jedne godine za vjerske praznike;
 za državni praznik slobodno kretanje van kruga zavoda do jedan dan u toku jedne godine;
 godišnji odmor u krugu porodice.

 Opći uslov za korištenje pogodnosti van zavoda je dužina boravka u zavodu. Naprimjer, za
zatvorenike koji su osuđeni na kaznu zatvora do pet godina to je jedna četvrtina izrečene kazne.
 Spomenute pogodnosti van zavoda se mogu odobriti sa ili bez nadzora.

 Pored mjera nadzora zatvoreniku koji koristi vanzavodske pogodnosti upravnik zavoda može
odrediti i određene mjere zabrane:

1. zabrana napuštanja boravišta ili prebivališta,

4
Radni materijal

2. zabrana putovanja,

3. zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja.

4. zabrana boravka u blizini određenih objekata ili institucija,

5. zabrana sastajanja s određenim licima i dr.

5. Premještaj zatvorenika

 Još jedno pravo koje zatvorenik stiče tek nakon ispunjenja određenih uslova je pravo na
premještaj u drugi zavod. Do premještaja može doći na tri načina:

1. po molbi zatvorenika,

2. po prijedlogu upravnika zavoda i

3. po samostalnoj incijativi i odluci ministra pravde.

 Pravo na traženje premještaja ima zatvorenik koji je izdržao jednu polovinu kazne zatvora i
koristi godišnji odmor u krugu porodice.

6. Disciplinsko kažnjavanje zatvorenika

 Pored određenih prava, osuđenici imaju i određene dužnosti koje su im nametnute propisom.
Neispunjenje spomenutih obaveza za sobom povlači odgovornost osuđenika i tu dolazimo na
područje disciplinske odgovornosti osuđenih osoba.
 Prema ZIKS-u BiH, disciplinski prestupi su ponašanja zatvorenika i pritvorenika koja su suprotna
u zakonu, kućnom redu i naređenjima službenih lica zavoda.

 Vrste disciplinskih prekršaja su:

1. Fizički napad, svađa ili vrijeđanje drugih;

2. Izrada, korištenje, unošeje, čuvanje, primanje ili krijumčarenje u zavod ma kakvih predmeta ili
materija koje su bilo izričito zabranjene kućnim redom ili se mogu koristiti u sljedeće svrhe:

a) za prijetnju ili napad druge,

b) za pomoć pri bijegu,

c) kao opojno sredstvo.

3. Bjekstvo ili nedolazak u zavod po proteku dozvoljenog vremena otpusta van zavoda i dr.

 Za disciplinske prekršaje mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

1. ukor,

2. opomena,

3. ukidanje pogodnosti i to na određeno vrijeme, u zavisnosti od ozbiljnosti prekršaja, ali ne može biti
na duži od mjesec dana,

4. zabrana raspolaganja novčanim sredstvima,

5. upućivanje u samicu do deset dana.

5
Radni materijal

 Pored disciplinskih mjera, a u cilju očuvanja reda i discipline u zavodu, ZIKS BiH predviđa još
jednu mjeru koju ne nazivamo disciplinskom mjerom, ali ima takav karakter. Riječ je o tzv.
administrativnoj mjeri usamljenja. Naime, ova mjera može se izreći pritvoreniku ili zatvoreniku
koji zbog svojih postupaka predstavljaozbiljnu opasnost za sistem izvršenja mjere pritvora i
kazne zatvora.
 Mjera usamljenja u neprekidnom trajanju može trajati najduže 30 dana. U posebnim slučajevima
ova mjera može biti produžena po odobrenju ministra pravde. Nijedno produženje ove mjere
odoobreno od ministra pravde ne može biti duža od 30 dana.

7. Uslovni otpust

 U krivičnom zakonodavstvu su poznata dva modela uslovnog otpusta, s obzirom na vrstu

tijela koje odlučuje o uslovnom puštanju osuđenika. Prvi je administrativni ili upravni, a drugi
predstavlja sudski model u kojem je uslovni otpust u nadležnosti suda.
 Uslovni otpust predstavlja mjeru kojom se vrši individualizacija kazne i ostvaruje
resocijalizacija osuđenog uz njegovo lično i aktivno učešće.
 Odluku o uslovnom puštanju osuđenika donosi Komisija za uslovni otpust. Komisija ima pet
članova, od kojih je jedan predsjednik. Komisija se sastoji od jednog predstavnika Suda BiH i
Ministarstva pravde BiH, te tri nezavisna člana iz relativne stručne oblasti.
 Ovdje posebno treba spomenuti specifično pravo upravnika kazneno-popravnog zavoda da
osuđenika koji ispoljava primjereno ponašanje, zalaže se na radu i aktivno učestvuje u
procesu prevaspitavanja , a izdržao je najmanje 4/5 kazne zatvora, može uslovno pustiti na
slobodu do tri mjeseca prije isteka kazne.
 Ova odredba o uslovnom otpustu se ne primjenjuje na osobe kojima je novčana kazna
zamijenjena kaznom zatvora.

8. Prekid i prestanak izdržavanja kazne zatvora

 Razlozi za prekid izdržavanja kazne zatvora su isti kao i razlozi za odgodu početka izvršenja
kazne zatvora.
 Do prestanka izvršenja kazne zatvora će doći uvijek kada nastupi smrt osuđenika.

Ostali načini su:

1. nakon proteka vremena na koje je kazna izrečena,

2. uslovnim puštanjem zatvorenika na slobodu,

3. otpust na osnovu Zakona o amnestiji,

4. otpust po osnovu odluke o pomilovanju.

V IZVRŠENJE MJERA BEZBJEDNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI

 U okviru opšte svrhe kažnjavanja, svrha mjera bezbjednosti je otklanjanje stanja ili uslova koji
mogu uticati da delikvent ponovo učini krivično djelo.

1. Obavezno psihijatrijsko liječenje

 Mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje izriče se učiniocu krivičnog djela koji je
krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci
takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na učinioca da učini novo krivično djelo. Ova mjera

6
Radni materijal

bezbjednosti može se, pod zakonskim uslovima, izvršiti uz izdržavanje kazne zatvora, uz rad za
opšte dobro na slobodi ili uz uslovnu osudu.

2. Obavezno liječenje od ovisnosti

 Mjera bezbjednosti i obaveznog liječenja od ovisnosti može se izreći učiniocu koji je krivično djelo
učinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost
da će zbog te ovisnosti i ubuduće činiti krivična djela. Izriče se uz kaznu zatvora, rad za opšte
dobro na slobodi ili uslovnu osudu i izvršava se istovremeno sa sankcijom uz koju je izrečena.

3. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

 Svrha mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ogleda se u otklanjanju
uslova koji mogu poticajno djelovati da učinilac, koji je zloupotrijebio svoj poziv, djelatnost ili
dužnost izvršenja krivičnog djela, učini novo krivično djelo u vezi sa svojim pozivom, djelatnošću
ili dužnošću vezano za imovinu koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.

4. Oduzimanje predmeta

 Za razliku od prethodno spomenutih mjera bezbjednosti koje su lične prirode, oduzimanje

predmeta predstavlja mjeru bezbjednosti stvarne prirode. Prema krivičnim zakonima, oduzimaju
se predmeti koji su bili upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela,zatim predmeti koji su bili
namijenjeni za izvršenje krivičnog djela i predmeti koji su nastali za izvršenje krivičnog djela.

5. Zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom

 Ovom mjerom bezbjednosti nastoje se otkloniti uslovi koji vi mogli uticati na učinioca da učini
novo krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
 Prema krivičnim zakonima, ova mjera bezbjednoti izriče se u određenom trajanju koje ne može
biti kraće od tri mjeseca ni duže od pet godina. Početak trajanja izrečene mjere računa se od
pravosnažnosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora uračunava u vrijeme
trajanja mjere.

VI ALTERNATIVNE SANKCIJE

 Da bi se iz sistema krivičnopravnih sankcija u Bosni i Hercegovini izdvojile one koje imaju

karakter alternativnih, uzet ćemo u obzir opći kriterij i to kriterij isključivo zamjene kazne
zatvora. Znači, riječ je o onim sankcijama koje su alternative samo kazni zatvora.

 Prema ovom kriteriju u krivičnom zakonodavstvu u BiH, imamo sljedeće oblike alternativnih
sankcija:

1. Novčanu kaznu,

2. Rad za opće dobro na slobodi,

3. Uslovna osuda i uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom,

4. Sudska opomena.

1. Novčana kazna

 Prema KZ BiH novčana kazna se izriče kao glavna ili kao sporedna kazna, odnosno postoji
mogućnost kumulacije novčane kazne sa kaznom zatvora, odnosno uslovnom osudom.

 Prednosti novčane kazne u odnosu na kaznu zatvora su:

7
Radni materijal

1. Novčana kazna je humanija i ne izaziva deprivaciju osuđenika,

2. Učinilac se ne izlaže negativnom utjecaju zatvorskih ustanova,

3. Ne stigmatizira ga kao kriminalca,

4. Ne dovodi ga u situaciju da izgubi radno mjesto,

5. Ne odvaja ga od porodice,

6. Novčana kazna sprečava stvaranje osjećanja odbačenosti i formiranje neprijateljskih stavova

prema društvu.

 S druge strane, novčana kazna ima i svojih nedostataka.

1. U prvom redu ne može se izreći za teža krivična djela,

2. Teško je naplativa, te se stoga poseže za supsidijarnim zatvorom.

3. Poseban problem je što novčana imovinski ne pogađa jednako sve delinkvente.

 Ono po čemu se pojedine države razlikuju kada je u pitanju novčana kazna jesu upravo sistemi
propisivanja i izricanja ove alternativne sankcije. Generalno govorimo o nekoliko takvih sistema i
to: sistem fiksnih iznosa, kao najstarijem i danas rijetko zastupljenom obliku, prema kojem se
novčana kazna izriče u okviru zakonom određenog minimalnog, odnosno maksimalnog iznosa,
zatim – sistem dnevnih iznosa (dani – novčana kazna) ili skandinavski sistem, gdje se kazna
izriče na dnevne novčane iznose, a visina njenog, odnosno ukupnog iznosa novčane kazne
determinirana je ukupnim imovinskim stanjem učinioca.

 Treći sistem je tzv. Proporcionalni sistem po kojem se novčana kazna odmjerava tako što se u
konkretnom slučaju, u okviru zakonskog minimuma i maksimuma visine te kazne, visina kazne
formira se kao proporcionalna vrijednost imovinske koristi stečene krivičnim djelom ili
vrijednosti nastale štete tim djelom.

 Sistem prosječnih ličnih dohodaka je još jedan od mogućih sistema propisivanja i izricanja
novčane kazne , visina novčane kazne određuje prema prosječnom ličnom dohotku učinioca,
odnosno prosječnom ličnom dohotku u državi. Danas se najčešće primjenjuje tzv. mješoviti
sistem propisivanja i izricanja novčane kazne. Ono što je zajedničko za svaku "kombinaciju"
ovog sistema jeste to da je jedan od prethodno navedenih sistema osnovni, a drugi je dopunski i
primjenjuje se kao izuzetak.

 BiH spada u grupu država koje primjenjuju mješoviti sistem i to sistem dnevnih iznosa kao glavni
a za lakša krivična djela i u slučaju kada je novčana kazna sporedna, uz još neke izuzetke, sistem
fiksnih iznosa.

 Značajna promjena u vezi sa novčanom kaznom je uvođenje novog instituta pod nazivom
"zamjene kazne zatvora novčanom kaznom" na zahtjev osuđenog.

 Izrečena kazna zatvora do jedne godine može se, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom
kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana. Kazna zatvora zamjenjuje se
novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava s jednim dnevnim
iznosom novčane kazne ili sa 100 KM, ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu.

8
Radni materijal

2. Rad za opće dobro na slobodi

 Zbog svoje primjenljivosti i efikasnosti posebno značajna alternativna sankcija je rad za opće
dobro na slobodi. U krivično zakonodavstvo BiH uvedena je tek reformom 2003. godine.
 Rad za opće dobro na slobodi može se izreći optuženom samo uz njegov pristanak u dva slučaja,
kada su ispunjeni određeni uslovi, i to:

1. ako je optuženom izrečena kazna zatvora do jedne godine,

2. u slučaju supsidijarnog zatvora (ako se neizvršena novčana kazna zamijeni kaznom zatvora).

Pored navedenih je potrebno da se ispune i sljedeći uslovi:

- da je optuženi pristao na izricanje ove sankcije, tj. zamjene kazne zatvora,

- da o zamjeni kazne sud odlučuje istovremeno prilikom njenog izricanja,

- da nije neophodno izvršenje kazne zatvora radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja,

- a istovremeno uslovna osuda ne bi bila dovoljna za ostvarivanje opće svrhe krivičnih sankcija.

 Rad za opće dobro na slobodi može se izreći u trajanju od 10 do 90 dana. Vrijeme trajanja sankcije
mora biti srazmjerno izrečenoj kazni zatvora.

3. Uslovna osuda

 Uslovna osuda ima za cilj da upozori tako što će zaprijetiti određenom kaznom učiniocu krivičnog
djela da, u određenom roku provjeravanja kojeg sud odredi u rasponu od jedne do pet godina,
više ne učini krivično djelo, odnosno ispuni određenu obavezu, jer u suprotnom će uslovna osuda
biti opozvana i utvrđena kazna će biti izvršena, što znači da će biti kažnjen za to krivično djelo, ali
i za djelo za koje mu je izrečena uslovna osuda.
 Uslovna osuda je zamjena za kaznu. Međutim ona nije nikako uslovno odlaganje izvršenja
izrečene kazne, jer se njome kazna samo utvrđuje, a ne izriče se, stoga je njena samostalnost
nesporna.
 Pored uslovne osude, sud učiniocu može izreći i određene obaveze koje on mora izvršiti u okviru
vremena provjeravanja. Te obaveze mogu biti:
- da vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom,
- da nadoknadi štetu koju je prouzrokovao krivičnim djelom,
- ispunjuje druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom BiH.

4. Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom

 Ona je namijenjena onim osobama čije lične sklonoti i navike, kao i porodične i socijalne prilike u
kojima žive, mogu poticajno djelovati na ponovno učinjenje krivičnog djela i zbog čega se ne može
očekivati da će samo upozorenje uz prijetnju kaznom biti dovoljno da spriječi povrat i osigura
njihovu društvenu reintegraciju i kojima je radi ostvarivanja tog cilja potrebno pružiti posebnu
pomoć i zaštitu.
 U skladu sa navedenim ciljevima i svrhom mjera zaštitnog nadzora ponuđen je niz različitih vrsta
zaštitnog nadzora. Ove mjere omogućavaju, ili bolje reći obavezuju, osuđenog da:

1. se liječi u odgovarajućoj ustanovi,

2. se uzdržava od upotrebe alkoholnog pića i opojnih droga,

3. posjećuje određena psihijatrijska, psihološka i druga savjetovališta i postupa po njihovim savjetima,

9
Radni materijal

4. se osposobljava za određeno zanimanje,

5. prihvati određeno zaposlenje koje odgovara njihovoj stručnoj spremi i sposobnostima,

6. sa plaćom i drugim prihodima ili imovinom raspolaže na primjeran način i u skladu sa bračnim i
porodičnim obavezama.

 Poslove izvršenja mjere zaštitnog nadzora vrši organ socijalne zaštite prema prebivalištu,
odnosno boravištu počinioca krivičnog djela.

5. Sudska opomena

 Sudska opomena je samostalna krivična sankcija koja se izriče učiniocima lakših krivičnih djela i
koja nema represivni, već karakter prijekora - opomene učiniocu krivičnog djela da ubuduće ne
čini krivična djela jer će za to biti kažnjen.

VII SISTEM ELEKTRONSKOG NADZORA

 Primjena sistema elektronskog nadzora u FBiH predviđena je u tri oblika i to:

1. nadzor osuđene osobe kojoj se izriče kazna kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom,

2. nadzor osoba kojima je izrečena mjera uslovnog otpusta,

3. nadzor osuđenika za vrijeme korištenja vanzavodskih pogodnosti.

 Kazna kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom može se izreći osobama koje su osuđene na
kaznu zatvora do jedne godine, ali samo uz njihov pristanak, a svrha sankcioniranja može se
ostvariti i bez upućivanja u kazneno-popravni zavod. Ne može se izreći osuđenim za krivična djela
protiv braka, porodice i mladeži, a koji žive sa oštećenim.

LITERATURA: Sijerčić-Čolić, H., Vranj, V. (2010). Uvod u penologiju i izvršno

krivično pravo Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu

10