1. Iznimno sugestivno djelo Hasana Nuhanovića „Zbijeg: put u Srebrenicu“ prevedeno je 2018.

godine na engleski i bit će objavljeno u dva izdanja – „The last refuge: a journey to Srebrenica“ i
„The Last Refuge: A True Story of War, Survival and Life Under Siege in Srebrenica“.

Hasan Nuhanović

The last refuge: a journey to Srebrenica [translated by Mirjana Evtov and Alison Sluiter]

Prijevod djela „Zbijeg: put u Srebrenicu“

Sarajevo: Center for Advanced Studies, 2018

Centar za napredne studije sa zadovoljstvom predstavlja publikaciju The Last Refuge: A Journey to
Srebrenica autora Hasana Nuhanovića. Knjiga predstavlja engleski prijevod djela Zbijeg: put u
Srebrenicu koji su pripremile Mirjana Evtov i Alison Sluiter.

Knjiga predstavlja autorovu autobiografsku ispovijest, odnosno autentično svedočanstvo o

dešavanjima oko Srebrenice tokom rata 1992-1995. Autor na vjerodostojan i ljudski upečatljiv način
rekonstruira događaje i likove objektivno opisujući slike, pretakajući ih u riječi koje čine siže romana,
koji to nije, jer se radi o stvarnim događajima i spada u žanr kreativne dokumentaristike, donoseći
priču o traumi ljudi koji su osuđeni na golo preživljavanje, sa svim njihovim vrlinama i slabostima.

Događaji u knjizi uglavnom se odnose na 1992. godinu kada je zapravo počeo genocid u Srebrenici i u
drugim istočnobosanskim gradovima, a na koji je tačka stavljena u julu 1995. godine.

Radi se o jednoj od rijetkih knjiga o Srebrenici koja je depolitizirana i koja ne računa na kapital žrtve
kao politički kapital, nego računa na elementarno ljudsko iskustvo, zazivajući empatiju koja može
proživjeti etičku odgovornost, odnosno ponuditi mogućnost katarze.

2. NOAM CHOMSKY, “YUGOSLAVIA: PEACE, WAR, AND DISSOLUTION” (EDITED BY DAVOR DŽALTO,
PREFACE BY ANDREJ GRUBAČIĆ). Izdavač PM Press, 2018.

Izdavač PM Press objavio je u travnju 2018. godinu knjigu Noama Chomskog u kojoj su okupljeni
njegovi tekstovi i intervjui o Jugoslaviji, njezinom raspadu i ratu objavljivani od 1970-ih godina
nadalje.

3. CATHERINE BAKER, „RACE AND THE YUGOSLAV REGION: POSTSOCIALIST, POST-CONFLICT,

POSTCOLONIAL?“

U travnju 2018. godine izdavač Manchester University Press objavio je knjigu povjesničarke
Catherine Baker o politici rase i jugoslavenskoj i postjugoslavenskoj regiji.

Publisher: Manchester University Press

Pages: 256

Published Date: April 2018

4. Iz tiska je izašla knjiga Marka Zubaka The Yugoslav Youth Press 1968-1980. Student Movements,
Youth Subcultures and Alternative Communist Media, kao limitirano englesko izdanje (hrvatsko
izdanje je u pripremi).
Tema ove studije jest omladinski tisak u SFRJ – splet raznolikih i časopisa, od tjednih informativnih
glasila do specijaliziranih kulturnih publikacija, namijenjenih omladini i objavljivanih pod okriljem
mreže državnih omladinskih i studentskih saveza. Omladinski tisak klasični je komunistički koncept
koji u sebi spaja idealno sredstvo s idealnim objektom propagande. Namijenjen indoktrinaciji i
stavljen pod ingerenciju drugorazredne političke organizacije, tzv. transmisijskog pojasa partije,
omladinski tisak imao je tek marginalni značaj. Ono što ga, međutim, čini predmetom ove studije,
jest neobična transformacija započeta krajem 1960-ih godina kada dobiva autentični glas, uvodeći
brojne medijske inovacije i stvarajući prostor za buntovne poruke suprotne službenim normama i
usko povezane s bitnim političkim i kulturnim omladinskim inicijativama.Omladinski tisak iskorišten
je kao laboratorij koji omogućuje nove uvide u ova ključna politička i kulturna omladinska iskustva.
Radikalna studentska politizacija s kraja 1960-ih godina jasno se otkriva kao posljedica reformskog
pokušaja da se omladina pretvori u ravnopravnog političkog subjekta pri čemu su se zagrebački,
beogradski i ljubljanski studenti postavili kao društvena avangarda, temeljeći svoje reformske zamisli
na samoupravnim idejama pod kojima često nisu razumijevali iste stvari.

Omladinski tisak poput svakog alternativnog medija, brisao je razliku između pisanja i djelovanja,
gdje su novinari lakoćom kombinirali uloge ideologa i aktivista. Suočeni s nesigurnom egzistencijom,
pokazivali su sklonost kritičkim idejama i eksperimentima, razvijajući zasebni identitet čija je bitna
sastavnica bila antagonizam spram profesionalnih medija. Prisiljeni da stalno iznova angažiraju nove
kadrove, omladinske redakcije pretvorile su se u novinarske škole s velikim transformacijskim
potencijalom. Iznimni vizualni doprinos omladinskog tiska odličan je pokazatelj širine njegova
djelovanja. Djelujući s margine, on je postao izvorište raznolikih političkih, društvenih i medijskih
inovacija. Usvajajući drugačije profesionalne norme, oblike društvenog i kulturnog kapitala te
medijske strategije suprotstavljao se ustaljenim praksama da bi ih, naposljetku, veliki mediji često
posljedično kooptirali i prihvaćali.

5. STIPE KLJAIĆ, “NIKADA VIŠE JUGOSLAVIJA. INTELEKTUALCI I HRVATSKO NACIONALNO PITANJE

(1929. – 1945.)”, Hrvatski institute za povijest, Zagreb 2017.

6. XAVIER BOUGAREL, “ISLAM AND NATIONHOOD IN BOSNIA-HERZEGOVINA: SURVIVING

EMPIRES”, 2017.

Povjesničar Xavier Bougarel objavio je 2017. godine knjigu “Islam and Nationhood in Bosnia-
Herzegovina” o modernoj i suvremenoj povijesti bosanskih muslimana, nacionalnom identitetu
Bošnjaka i transformacijama bosanskog islama.

7. Andreja Dugandžić, Tijana Okić (ur.), Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava,
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA, Sarajevo 2016, 199 str.

8. MARC GJIDARE “POGLEDI IZ FRANCUSKE NA SOCIJALISTIČKU JUGOSLAVIJU (1980-1991)” ..

9. George G. Iggers, Istorijska nauka u 20. veku. Kritički pregled u međunarodnom kontekstu,
preveo s njemačkog Mihael Antolović, Arhipelag, Beograd 2014, 176 str.