Marx i teorija otuđenost

-Filozof, ekonomist, povjesničar, sociolog, politčki teoretčar, te sociološki revolucionar 1818-1883

-najpoznatji po svojim kritkama kapitalizma.

-jedna govori kako kapitalizam iskorištava, a druga kako kapitalizam otuđuje i bazira se na njegovom
stajalištu o ekonomiji i prirodi ljudskog ponašanja (ljudskoj prirodi)

-Sredstva proizvodnje su krucijalna ekonomska kategorija. U kapitalistčkom društvu su privatzirana,

pa se društvo dijeli na buržoaziju i proletarijat-radnike koji ne posjeduju ništa, te jedino što imaju za
ponudit je svoj rad

-Sva živa bića vrše interakciju sa vanjskim svijetom i postepeno ga mjenjaju, ali za razliku od ostalih
živih bića koji se ponašaju prema instnktu, ljudi svijesno mjenjaju svijet kako bi zadovoljio njihove
potrebe, te dolazimo do zaključka da čovjek osjeća ispunjenost, kada izvrsno obavlja nešto što ga
izdvaja kao čovjeka naspram ostalih bića. Kada nešto što je/što bi trebalo bit blisko i povezano
odjednom postane strano. Ako nismo u stanju ponašat se u skladu sa ostalima našeg roda,
otuđujemo se.

-Kako rad u kapitalistčkom režimu otuđuje ljude od ostalih njihovog roda? Marx navodi 3 načina na
koje se to može dogodit.

1. Radnici su otuđeni od ostalih ljudi

-U kapitalistčkoj ekonomiji radnici se natječu jedni s drugima za radna mjesta i povišice, ali kako
povećanjem konkurencije na tržištu padaju cijene proizvoda, tako pada i plaća radnika stoga od toga
ne beneficiraju radnici nego kapitalist. To otuđuje radnike jedne od drugih, te usprkos ljudskoj naravi
da skupa teže postzanju zajedničkih ciljeva, ljudi se bore jedni protv drugih i vide se kao konkurent
jedno drugome.

2. Radnici su otuđeni od plodova njihovog rada

-Kapitalist kao vlasnik sredstava proizvodnje ne ulaže rad u svoje proizvode nego profitra prodajom
usluga/proizvoda koje stvaraju radnici što obogaćuje kapitalistčku klasu. Radnici kupuju te iste
proizvode koje proizvedu, te tme dodatno jačaju poziciju kapitalistčke klase. Veliki dio proizvoda koje
radnici proizvode nemogu priuštt i otuđeni su samim tme od th proizvoda koji su plod njihovog
rada, a prodani su nepoznatm ljudima u dalekim zemljama. Zamislite radnika koji za proizvedeni
komad odjeće dobije 10 cent, i vidi taj proizvod za 100 dolara. Iako čovjek stvara kako bi zadovoljio
potrebe svoga roda, povećavanje jaza između proletarijata iz buržoazije im nikako nije u interesu.

3. Radnici su otuđeni od samog rada

-Radnici zaposleni u firmama nemaju utjecaj na plodove svojeg posla, postupak izrade i uvjete u
kojima se posao obavlja. Kao rezultat toga, rad je često monoton, dosadan, pa čak i opasan. Rad koji
bi trebao obavljat stroj a ne čovjek-biće koje savjesno oblikuje svijet prema svojim potrebama

Radeći takav posao na dulje staze, čovjek traži ispunu izvan posla dok se definicija rada koji je
potencijalno definicija čovjekove prirode, ekspresije njegove unikatnost degradira na sredstvo
preživljavanja