You are on page 1of 3

- Teška ratna traumatska prošlost u Bosni i Hercegovini ostavile su trajne posljedice u

psihičkom životu svih generacija. Novije generacije djece nisu direktno bile izložene
traumama, ali su indirektno (sekundarno) traumatizirane preko roditelja, učitelja i nastavnika
koji su bili direktno (primarno) traumatizirani. Traumatsko iskustvo roditelja i nastavnika koji
su bili izloženi psihičkim traumama se tako prenosi putem transfera i postaje dioodrastanja
mladih generacija. Najčešća popratna stanja traume i posttraumatskog stresnog sindroma su
različiti oblici ovisnosti, asocijalnog ponašanja, često i psihičkih poremećaja koji prate takva
stanja, a to je anksioznost i depresija. (Mr.sc. Muradif Hajder, Simptomi anksioznosti kod
nastavnika u osnovnoj školi, Didaktički putokazi br.57, 2010)

- Istraživanje prof. Hajdera je ustvrdilo da od 106 ispitanih nastavnika njih 39 ili 36,79% ima
simptome anksioznosti, od toga „malo“ 22 ili 20,75%, „prilično“ 11 ili 10,38% i „jako“ 6
ili5,66% nastavnika. Najprisutniji je somatizovani anksiozni poremećaj sa 16,03%, zatim
generalizovana anksioznost sa 13,21% i panični poremećaj sa 7,55%. (Mr.sc. Muradif Hajder,
Simptomi anksioznosti kod nastavnika u osnovnoj školi, Didaktički putokazi br.57, 2010)

- MODELI ŠKOLSKOG NADZORA

HOLANDIJA

- Holandski nadzor polazi od toga da je dobra škola u općem smislu ona škola u kojoj
nastavnici u povoljnim uslovima izvode dobru nastavu tako da svi učenici postižu optimalne
rezultate. (Hasnija Muratović i Ediba Pozderović, Modeli školskog nadzora, Didaktički
putokazi br.30, 2003.)

- Ocjenjivanje je na četiri nivoa: pretežno loše, više loše nego dobro, više dobro nego loše,
pretežno dobro. Standardi, indikatori i norme grade evaluacijski okvir. Standarde donose
nastavnici, školski menadžment, nadzornici, institucije za podršku škola, predstavnici
politike, roditelja i poslodavaca i dr. (Hasnija Muratović i Ediba Pozderović, Modeli školskog
nadzora, Didaktički putokazi br.30, 2003.)

- Okvir kriterija

Glavna područja su:

Proces učenja/nastava

- Kurikulum (izbor nastavnih sadržaja i izrada nastavnog plana, vodeći računa o


individualnim razlikama i potrebama učenika i životu u multikulturnoj sredini; izbor
udžbenika i drugih nastavnih sredstava i materijala).
- Vrijeme podučavanja i učenja (vremenski raspored predmeta, struktura nastavnog
časa).
- Pedagoška klima (okruženje za učenje, da li motiviše na samostalno i odgovorno
učenje).
- Didaktičko djelovanje (da li nastavnik obraća pažnju na predznanje učenika, stimuliše
interakciju i partnerstvo, poštuje različitost djece i dr.).
- Zbrinjavanje učenika (da li se stvarno izvodi „nastava po mjeri učenika“, kakav je plan
djelovanja za obnavljanje gradiva za učenike koji napuštaju školu, upis novih učenika,
promjena škole i dr.).

Organizacija i menadžment

- Osiguranje kvaliteta (škola određuje, prati i podržava kvalitet kroz samoevaluaciju i daje
prijedloge za poboljšanje).

- Profesionalizacija (nastavni kadar koristi svoju zajedničku stručnost, otvoreni su za


kritiku, pomoć i podršku, nastavnici pohađaju obuku u skladu sa svojim potrebama i
prioritetima škole).

- Interna komunikacija (da li su postupci unutar škole usklađeni i da li se zajednički


odvijaju).

- Vanjski kontakti (dobre škole njeguju kontakte sa različitim institucijama i


organizacijama).

- Kontakti sa roditeljima (odnos škole i roditelja, informiranost, odlučivanje, očekivanja


roditelja).

- Resursi (ulaganja u personalna i materijalna sredstva, koliko osoblje koristi informacione


i komunikacione tehnologije).

- Uprava škole (provjerava se da li se uprava škole pridržava zakonom propisanih pravila,


rezultati obrazovanja u školi i kako se osigurava njegov kvalitet i razvoj, personalni
odnosi u školi, odnos škole sa njenom okolinom i dr.). (Hasnija Muratović i Ediba
Pozderović, Modeli školskog nadzora, Didaktički putokazi br.30, 2003.)

VELIKA BRITANIJA

- U Engleskoj se o nadzoru brine Ured za standarde u obrazovanju OFSTED. Svrha OFSTED-


a je da stvara bolje obrazovanje za mlade, a moto je usavršavanje kroz nadzor.

Njegove glavne funkcije su:

1. Ustanoviti sistem regularnog nadzora od strane nezavisnih nadzornika u svim školama koje
finansira država.

2. Savjetovati državnog sekretara o školama u Engleskoj.

Sve javne škole su podložne nadzoru svake 4 godine. U UK ima 19000 osnovnih i 3500
srednjih škola. Svaki nadzor rezultira izvještajem. On je svima dostupan. Može se reći da je
Web stranica rezultata nadzora (među) najviše korištena stranica u Engleskoj.

Nadzor provode nezavisni nadzornici. Oni nemaju vezu sa školom u kojoj vrše nadzor.
Većinu nadzora provode nadzornici primljeni na osnovu konkursa za provođenje nadzora.
Ustvari, postoji velik broj privatnih kompanija koje provode nadzor i one se prijavljuju
OFSTED-u za vršenje usluga nadzora.

Tri nivoa školskih nadzornika:

1. registrovani nadzornici (vode timove i prave izvještaj)

2. timski nadzornici (vrše nadzor nad pojedinim predmetima, kako se upravlja u školi, kakva
je briga o djeci i dr.)

3. svaki tim ima po jednog člana – nadzornika koji nije direktno iz obrazovanja (npr. On
vrši nadzor finansiranja, legislative i dr.)

Prilikom posjete školama oni provjeravaju:

1. Kvalitet obrazovanja;

2. Da li su postignuti obrazovni standardi;

3. Da li se finansijska sredstva koriste na najbolji mogući način, kao i druge resurse;

4. Duhovni, moralni, socijalni i kulturni razvoj učenika.

OFSTED snadbijeva nadzornike sa pravilnicima i ostalim dokumentima (vodič za nadzornike,


profesionalni standardi i dr.)

Svi nadzornici koriste jednak materijal. OFSTED također organizira trening za nadzornike i
pravi registar nadzornika. Nadzornici su obično penzionisani nastavnici, zaposleni u lokalnoj
obrazovnoj administraciji, u području obuke nastavnika, ponekad su to i direktori škola i
druge relevantne osobe koje imaju licencu nadzornika. (Hasnija Muratović i Ediba
Pozderović, Modeli školskog nadzora, Didaktički putokazi br.30, 2003.)

Na strani 15 i dalje, također ima dobrog materijala (Hasnija Muratović i Ediba


Pozderović, Modeli školskog nadzora, Didaktički putokazi br.30, 2003.)

You might also like