fikhske teme

nedim begovic

testament
u islamskom pravu
Prvi izvor islamskog prava, Kur'an, a.s., sadrzi oko pet
stotina ajeta pravnog karaktera (ajatu-l-ahkam), Od tog broja,
dvije stotine ajeta sadde jasno formulisane pravne norme, a
preostali dio cine ajeti koji su opcenitog karaktera i koji se mogu
koristiti u islamskoj pravnoj nauci.! Kur'an, dakle, u vecini
pravnih oblasti donosi opca nacela, cija se daljnja razrada odvija
u sunnetu i idztihadu islamskih pravnika. Ipak, odredeni se
drustveni odnosi tretiraju detaljno u Kur'anu. Radi se, prije
svega, 0 porodicnim i nasljedno-pravnim odnosima. Razlog tome
je sto su to vazni, osjetljivi i konfliktni drustveni odnosi. Kur'an
je, tako, odredio zakonski nasljedni red ipredvidio mogucnost
da ostavitelj raspolaze dijelom svoje imovine putem testamenta.

Definicija i smisao testamenta

Testament ili oporuka je izjava posljednje volje, kojom
testator poklanja dio svog imetka za slucaj smrti. U serijatsko-
pravnoj terminologiji testament se oznacava pojmom el-wasijjeh,
Osnovna forma ovog jednostranog pravnog posla jeste
pismena oporuka. Ona je validna i bez svjedoka, ako se na njoj
prepoznaje testatorov rukopis i svojerucni potpis. Ovo je stay
pravnih teoreticara malikijske i hanbelijske pravne skole.
Testament moze biti iskazan i usmenim putem, uz prisustvo
dvojice svjedoka.?

1 Ibrahim Dzananovic, Idztihad u prva cetiri stoljeca islama, Sarajevo, 1999.,str. 16.
2 The islamic law of wills, Dr. Abid Hussain, www.islamlOl.com.
Str.1l48 Nedim Begovic Br.1l-12

Testamentom se moze oporuciti imovina pojedincu ili grupi

1
ljudi, kao i ustanovama, npr. vjerskim, kulturnim, dobrotvornim,
naucnim idr. Smisao testamenta u islamu sastoji se u tome da se
osoba priblizi Allahu, dZ.s.,na kraju svog zivota, pomazuci dijelom
svoje imovine one kojima je pomoc potrebna. Ukoliko ostavitelj
testamentom namijeni sredstva za neku stvar od koje muslimani
imaju trajnu korist, on time osigurava sebi sevape i nakon smrti.
Testament se realizira nakon smrti testatora, i to poste
se podmire troskovi ukopa i izmire njegova eventualna
dugovanja. Ukoliko je testamentom oporucena poimenice
odredena stvar, nekretnina ili suma novaca, on se realizira prije
podjele ostavstine. Ali, ako je testamentom oporucen jedan
idealni dio nasljedstva, npr. 1/3 ili 1/4, on se realizira uporedo
sa podjelom nasljedstva zakonitim nasljednicima. Ako se
ostavstina poveca do urucenja onima kojima je namijenjena,
legatar (onaj kome je testament ucinjen) ima pravo na uvecani
dio iz imovine ostavitelja, kao i nasljednici.>

Kur'anski i hadiski argumenti vasijjeta

Testament ima svoje utemeljenje u Kur'anu i sunnetu.
Allah, dz.s., kaze u svojoj Knjizi:
Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak,
propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, da
pravedno ucini oporuku roditeljima i bliinjima."
~..utjJy)t ,~ .!l.? ~, ..:;,rl' ~ ~i ~ ,~,~ ~

#' .}>- ~ .jJrl'-! 0:!}~'J

" ...poste se izvrsi oporuka koju je ostavio, ili podmiri dug.">
J..~)1 ~ ~ y- YJ ~ .y

Allahov Poslanik, a.s., rekao je: "Duznost je svakog

muslimana koji ima nesto da oporuci da ne prenoci ni dvije
noci, a da njegova oporuka ne bude kod njega napisana."6

3 Mehmed Ali Cerimovic, Seriatsko nasljedno pravo (Feraiz), Zagreb,

reprint-izdanje bez godine, str. 14-15. '
4 EI-Bekare, 180.

5 En-Ni sa, 11.

6 Hadis prenosi Buhari.
Br. 11-12 Testament u islamskom pravu Str.1149

"Covjek moze ciniti dobra djela sedamdeset godina, ali

ako postupi nepravedno kada ostavlja svoj testament, ruznoca
njegovog postupka ce konacno odluciti 0 njemu i on ce uti u
Dzehennem. Covjek moze postupati ruzno sedamdeset godina,
ali biti pravedan u svom testamentu, tako da ce dobrota
njegovog postupka odluciti 0 njemu i on ce uti u Dzennet."?

Pravni status testamenta u Serijatu

Pravni teoreticari hanefijske pravne skole smatraju da
testament moze biti: obavezan (vadzib), preporucen (mendub),
pokuden (mekruh) i dopusten (mubah). Testament je vadzib
ako putem njega testator vraca stvari koje mu je neko povjerio
na cuvanje (vedi'ah, pl. vedai') ili dugove. Mendub je ako se
njime oporucuju sredstva za ispunjenje dugova prema Allahu,
dz.s., kao sto su otkupi za odredene prekrsaje (kefareti), zekat,
otkup za propustene dane posta (fidja) i sl. Neki hanefijski
teoreticari drze da je testament i u ovom slucaju vadzib.
Testament je mekruh, ako je namijenjen grjesniku, a mubah
ako je namijenjen bogatim ljudima.f
Pravni teoreticari safijske pravne skole, kada je u pitanju
testament koji je vadzib ill mubah, imaju isto stanoviste kao i
hanefije. Medutim, oni smatraju da je preporuceno (mendub)
oporuciti dio imovine za siromahe, a pokudeno (mekruh) oporuciti
viseod jedne trecine imovine illoporuciti imovinunasljedniku. ani
smatraju da testament moze biti i zabranjen (haram), a to je onaj
testament koji je namijenjen osobi koja Cininered,?
Pravni teoreticari malikijske pravne skole drze da je
testament vadzib ako se njime vracaju stvari date na cuvanje
ili dugovi, mendub ako se njime ispunjavaju obaveze koje su
bliske vadzibu, a haram ako se njime oporucuju stvari koje su
zabranjene (haram). Oporuku je pokudeno saciniti osobi koja
ima malo imetka, a ima nasljednika. Mubah je ako se njome
oporucuju stvari koje su dopustene muslimanu.'?

7 Hadis prenose Ahmed i Ibn Madzeh.

8 Abdurrahman el-Dzeziri, Kitabu-l-fikhi 'ale-l-mezahibi-l-erbe'ah, Bejrut,
tom Ill, str. 326-327.
9 Ibid, str. 327-328.
10 Ibid, str. 328.

4 - Glasnik Rijaseta ...

Str.1150 Nedim Begovic Br.11-12

Pravni teoreticari hanbelijske pravne skole slazu se sa

teoretiCarimaostalihpravnih skolau pitanju kada je obavezasaciniti
testament. Pozeljno je oporuciti 1/5 imovine siromasnom rodaku,
koji nije zakonski nasljednik. Covjeku koji ima nasljednika
zabranjeno je oporuciti vise od 1/3imovine, osim ako mu je jedini
nasljednik supruga. Tada moze oporuciti polovinu svog imetka.
Pokudeno je da oporuku sacini osoba koja ostavlja iza sebe malo
imovine,a ima nasljednika kome je ta imovinapotrebna. Testament
je mubah, ako ne spada ni u jednu od navedenih kategorija."

Testator (EI-Musi)
Da bi neko mogao biti testator, potrebno je da ispuni
nekoliko uvjeta:
1. da je poslovno sposoban,12
2. da je vlasnik imovine koju oporucuje,
3. da nije prezaduzen.
Testator ne smijebiti pod bilo kakvomprisilomu sacinjavanju
oporuke i mora biti svjestan posljedica te oporuke. On moze
opozvati svoj testament na nacin da sacini novi testament, koji je
sadrzajno suprotan prethodnom ili da dadne izjavu kojom svoj
testament cini nistavnim.
Testator je uislamskom pravu ogranicen u sacinjavanju
oporuke u dva segmenta:
1. Ne moze oporuciti vise od 1/3 imovine. Izuzetak su
slucajevi kada nema zakonskih nasljednika i kada nasljednici
pristanu da testator oporuci vise od 1/3 imetka. Ako je jedini
oporuciteljev nasljednik supruga, dopusteno mu je oporuciti
polovinu imovine.P

11 Ibid, str. 328.

12 Osoba koja je pod starateljstvom ne moze biti testator. Od toga se izuzimaju
dva slucaja:
a) da dijete skolskog uzrasta oporuci sredstva za njegovo opremanje i ukop
u slucaju smrti, I
b) da osoba koja je pod starateljstvom zbog tupavosti (sefh) oporuci sredstva f
za neki hajr, kao sto je izgradnja dzamije ili bolnice. Takva se oporuka realizira iz \
cijele ostavstine spomenute osobe, ako nema nasljednika ili se nasljednici sloze s
tim, a iz trecine ostavstine, ako ima nasljednika. To je stay hanefijske pravne skole \
(vidi: Es-Sejjid Sabik, Fikhu-s-sunneh, Bejrut, 1977., tom Ill, str. 419) r
I
13 Oporuka nemuslimana, sticenika islamske drzave, ni u kom slucaju ne
smije prelaziti vrijednost trecine njegove imovine.

I
Br.1l-12 Testament u islamskom pravu Str.llS1

Prenosi se daje Sa'd b. Ebi Vekas, r.a., rekao: "Razbolio

sam se pa me posjetio Vjerovjesnik, s.a.v.s., ija rekoh: 'Allahov
Poslanice, moli Allaha da .me ne vrati natrag (pa da umrem u
Mekki).' 'Nadati se je', rece Allahov Poslanik, a.s. Da ti Allah
podari zdravlje i da se tobom svijet jos koristi.' Rekoh: 'Zelim
da oporucim, poste imam samo jednu kcerku. Oporucicu
polovinu.' 'Ne, polovina je mnogo', rece Allahov Poslanik, a.s.
'Pa onda treCinu?!, rekoh. "Irecina moze', rece on, 'a i trecina
je mnogo' ili je rekao: ' ...velika'. 'I tako su ljudi', kaze Sa'd,
'oporucivali do trecine i to im je Allahov Poslanik, a.s.,
dopustio.''»
2. Ne moze uciniti testament zakonskom nasljedniku.
Neke islamske zemlje ipak dopustaju oporuku zakonskom
nasljedniku, ako ona ne prelazi vrijednost od 1/3 imovine.P
Ebu Davud i Tirmizi navode da je Ebu Umame izjavio:
"euo sam Allahovog Poslanika, a.s., kako kaze: 'Allah je dao
svakom njegovo pravo i za nasljednika nema oporuke.'"
Darekutni, medutim, navodi rijeci Allahovog Poslanika,
a.s., izrecene na Mini: ''Allah je svakom covjeku dodijelio sto
mu pripada, a oporuciti u korist nasljednika nije dopusteno
vise od jedne trecine ostavstine."

Legatar (EI-Musa lehu)

Uvjeti koji se postavljaju za legatar~ su: .
1. da nije nasljednik testatora (ako se os/talinasljednici sloze
sa oporukom nasljedniku, ona je validna);
2. da je zivilibarem zacet u vrijeme kada se sastavlja oporuka;
3. da nije ubica testatora (Buduci da je Poslanik, a.s., rekao
da ubica ne nasljeduje, Ebu Jusuf primjenom analogije
dolazi do zakljucka da i legatar nema pravo na nasljedstvo.
Onaj ko preuranjeno nastoji ostvariti svoje pravo kaznjava
se oduzimanjem tog prava. Ebu Hanife i Muhammed
smatraju da je testament u ovom slucaju ipak validan ).16

14 Hadis prenose Buhari, Muslim, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madze, a verzija

koju smo naveli je Buharijina.

15 Dr. Abid Hussain, nay. clanak,

16 Es-Sejjid Sabik, nay. djelo, str. 420-421.

4*
Str.1152 Nedim Begovic Br.11-12

Prihvatanje ili odbijanje testamenta od strane legatara

validno je samo nakon testatorove smrti. Ako legatar umre, a
da se ne izjasni 0 pitanju testamenta, oporucena imovina
postaje dio njegove ostavstine, prema hanefijskoj pravnoj skoli,
jer se neodbijanje tretira kao prihvatanje. Ostale tri pravne
skole drze da pravo prihvatanja ili odbijanja testamenta prelazi
na nasljednike legatara.l?
Ako legatar umre prije testatora, testament nije validan
zato sto moze biti prihvacen samo nakon smrti testatora. Ako
je legatar nestao, testament, takoder, nije validan, jer legatar
mora biti ziv u vrijeme smrti testatora. Konacno, ako testator i
legatar umru zajedno, kao npr. u avionskoj nesreci, testament
nije valid an prema hanefijskoj, safijskoj i malikijskoj pravnoj
skoli. Hanbelijska, pak, smatra da testament prelazi na
legatareve nasljednike koji ga mogu prihvatiti ili odbiti.P

Da li je ajet 0 oporuci roditeljima

i rodacima derogiran?
Ucenjaci koji dopustaju mogucnost derogacije nekih
kur'anskih propisa putem sunneta kazu da je ajet koji propisuje
testament roditeljima i rodacima derogiran hadisom kojim se
zabranjuje testament nasljedniku. Sunijske pravne skole
zabranjuju testament u korist jednog od nasljednika, ako nema
saglasnosti ostalih nasljednika. Medutim, dza'ferije (najveca
si'itska grupacija) dopustaju testament\i nasljedniku, ako ne
prelazi 1/3 ostavstine, pa iracki Zakonik\o licnom statusu (cl.
1108-1112) u vezi s ovim pitanjem prihvata stay spomenute
pravne skole.t? Ucenjaci koji poricu mogucnost da neki
kur'anski propisi budu derogirani sunnetom tvrde da ajet 0
oporuci roditeljima i rodacima nije derogiran hadisom, vec
drugim ajetom koji propisuje nasljedne dijelove roditelja i
drugih nasljednika. Ebu Muslim el-Isfahani smatra da ajet u
kome se spominje oporuka nije derogiran, vec objasnjen ajetom
o nasljednim dijelovima i on zapravo znaci:

17 Dr. Abid Hussain, nay. clanak.

18 Ibid.
19 Pitanje derogacije u serijatskom pravu, Ibrahim Dzananovic, Zbornik

radova islamskog teoloskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1/1982., str. 184.

Br.11-12 'Iestament u islamskom pravu Str.1153

0;-!}'J1j .).!..uI}1 l!J)j 0-" ~ ~I r.r'Ji 1..0 ~ ~

(Propisuje yam se ono sto vamAllah oporucuje (nareduje),

onome ko ostavlja roditelje i bliinje kao nasljednike ... ) jer Allah,
dz.s., kaze:
~'JI ~ ~';-.ill ~~':lJ!,j 1»1~.J!.

(Allah yam oporucuje (nareduje) da od vase djece

muskarcu pripadne koliko dvjema ienskim ...).20 Ibn Kesir,
glasoviti komentator Kur'ana, kritikuje stay El-Isfahanija da u
Kur'anu nema derogacije, smatrajuci ga slabim (da'if) i
odbacenim (merdudj.t-
Primjenjujuci princip tevafuka (uskladivanja dva naizgled
proturjecna teksta uz eliminisanje derogacije ), pojedini ucenjaci
dolaze do zakljucka da se ajef koji propisuje testament rodi-
teljima i bliznjima odnosi na srodnike razlicitih vjeroispovijesti.
Naime, razlicita vjerska pripadnost, npr. roditelja i djece se
smatra trajnom preprekom nasljedivanju, dok je testament
moguce namijeniti i nemuslimanu. Tako je na osnovu ovog ajeta
osoba koja prede na islam obavezna ostaviti dio imovine svojim
roditeljima koji nisu muslimani, buduci da je oni ne mogu
naslijediti. Ajeti koji propisuju nasljedne dijelove i hadisi koji
zabranjuju testament nasljednicima regulisu nasljedne odnose
izmedu muslimana. 22 ~

Nacin odredivanja oporucene trecine imovine

Vecina ucenjaka smatra da, ako je vrijednost oporuke
trecina imovine, ona se racuna iz cijele imovine koj U ostavi iza
sebe testator. Malik, medutim, smatra da se ta trecina odreduje
iz one imovine koja je bila poznata testatoru, a ne one za koju
on eventualno nije znao. On se izdvaja od ostalih utemeljivaca
mezheba i po tome sto drzi da se spomenuta trecina racuna iz
imovine koja je postojala u vrijeme sacinjavanja testamenta,
dok oni smatraju da se trecina izdvaja iz one imovine koja je
zaostala nakon testatorove smrti.P

20 Muhammed :.\li es-Sabuni, Muhtesar tefsir Ibn Kesir, Bejrut, tom I, str. 157.
21 Ibid, str. 105. _
22 Ibrahim Dzananovic, nay. studija, str. 186-187.
23 Es-Sejjid Sabik, nay. djelo, str. 423.
Str.1154 Nedim Begovic Br.11-12

Oporuka iznad trecine imovine

Ako testator ima nasljednika, nije mu dopusteno da sacini
oporuku koja bi prelazila vrijednost od 1/3 njegovog imetka.
To moze jedino u slucaju ako se sa tim saglase zakonski
nasljednici.
Da bi saglasnost bila pravno valjana, oni kojije daju moraju
imati punu poslovnu sposobnost, sto znaci da ne smiju biti pod
tutorstvom druge osobe. Takoder, saglasnost mora biti data
nakon testatorove smrti, jer ako bi bila data za njegovog zivota,
postojala bi mogucnost da je osoba koja je dala opozove.>'
Hanefije smatraju da, ako testator nema nasljednika,
moze saciniti oporuku Cijavrijednost prelazi 1/3imovine. Malik,
Safija i Ahmed i u ovom slucaju ogranicavaju oporuku na 1/3
imovine, a ostale 2/3 pripadaju drzavi.

Izvrsilac testamenta (El-vasi el-muhtar)

Izvrsilac testamenta je upravitelj ostavstine, ~~den od
strane testatora. On mora izvrsititestatorove zelje, vodeci racuna
o propisima Serijata, interesima nasljednika i samojimovini.
Pravni teoreticari hanefijske i malikijske pravne skole zahtijevaju
da izvrsilac oporuke bude pouzdan, a safijske da bude pravedan.
Izvrsilac oporuke moze biti i nemusliman, prema hanefijskoj
skoli. Testator moze odrediti i vise izvrsilaca oporuke.o
Ukoliko testator nije imenovao izvrsioca testamenta, tu
ulogu preuzima zakonski izvrsitelj (njegov otac, djed ili blizi
mu ski srodnik), a ako njega nema onda je sudski organ
obavezan da provede testament.

Testamentom se ne moze iskljuciti iz nasljedstva

Testament u islamskom pravu nije sredstvo za imenovanje
nasljednika, buduci da je nasljedni red vec ustanovljen
Kur'anom i sunnetom. Testament je raspolaganje dijelom
imovine koje proizvodi svoje djejstvo poslije smrti (mortis
causa). Upravo zbog toga, testator u islamskom pravu ne moze

24 Ibid, str. 423.

25 Dr. Abid Hussain, nay. clanak.
Br.11-12 Testament u islamskom pravu Str.1155

iskljuciti nekog od srodnika iz naslijeda (tzv. razbastinjenje i

eksheredaeija), kao sto je slucaj sa sekularnim pravima, niti
ima potrebe za sudskim odredivanjem tzv. nuznih nasljednih
dijelova, buduci da je svako raspolaganje iznad 1/3 imovine,
kada postoje nasljedniei, pravno nistavno. Za islamsko pravo
ne vazi ni nacelo koje potice iz rimskog prava da je testament
jaci osnov nasljedivanja od zakona. Naprotiv, na osnovu zakona
se nasljeduje veci dio imovine, nego na osnovu testamenta.

Oporuke sa nekim speciflcnirn sadrZaji~

Pravni teoreticari hanefijske pravne skole smatraju da je
oporuka kojom testator ostavlja novae da mu se uci Kur'an na
kaburu ili kod kuce pravno nistavna (batil), te se nece realizirati.
Medutim, ako testator preeizira u oporuei osobu koja ce uciti
Kur'an, oporuka je valjana, i to ako se novae uzima kao poklon,
a ne kao naplata za ucenje Kur'ana.w
Oporuka kojom testator oporucuje sredstva za ispunjavanje
dugova prema Allahu, &.s., kao sto je, npr. obavljanje hadza je
pozeljna (mustehab), a prema nekim teoreticarima obavezna
(vadzib) .27
Ako testator oporuci sredstva da mu se iznad kabura napravi
kupola, ukrasi ili nesto slicno tome, oporuka se nece realizirati.
Ako oporuci sredstva za dzamiju, oporuka ce se realizovati, a
sredstva ce se trositi za odrzavanje zgrade dzamije, nuznu opremu
i tome slicno, Oporuka kojom testator ostavlja odredeni novae za
hranu koja ce se sluziti Ijudima koji dodu na njegovu dzenazu je
valjana, pod uvjetom da se taj novae upotrijebi za hranu koja ce
biti posluzena putnieima, tj. onima koji dodu izdaleka.f

Zakljucak
Islamsko pravo uvazava interese nasljednika s jedne strane,
propisujuci zakonske nasljedne dijelove koji se moraju uvazavati,
ali i volju ostavitelja s druge strane, ostavljajuci mu mogucnost
da dio svoje imovine namijeni iskljucivo po vlastitoj volji.

26 'Abdurrahman el-Dzeziri, nay. djelo, str. 329.

27 Ibid, str. 329.
28 Ibid, str. 330.
 r

Str.1156 Nedim Begovic Br.11-12

Buduci da se nalazimo u zemlji gdje se primjenjuje

°
sekularno pravo, treba razmisliti i mogucnosti iskoristavanja
oporuke kao instrumenta za podjelu imovine u skladu sa
propisima islamskog nasljednog prava, jer nase zakonodavstvo
poznaje nasljedivanje na osnovu testamenta. U svakom slucaju,
testament je nasa neiskoristena mogucnost.

~~~\ ~.rJ1 ~ ~}\

Y jJ ~lAl.\J ~~\ ~ ~ ~~.u ~ JUI.\ \.a rJ

:.:-s ~1.1S'~ J ~r·III$.r.J1 ~JJ-\J ~~I wT,;J1J ~~ ;iJ~'1\J

.t,plj..\ ~\..,QiL!~ yl d' ~\ J ~')L,':i\ ~I.u\ J!lyo

By Nedim Begovic

TESTAMENT (WILL) IN ISLAMIC LAW

Summary
In this article Nedim Begovic writes about definition and meaning
of the testament, about Qur'anic and Traditional arguments for the
testament, about positions of legal schools in Islam on the testament, and
about the testament with a specific content.