Professional Documents
Culture Documents
1
Vidi: Rika Zarai Tajne moje prirodne medicine, "Delta press" Beograd 1989., str. 73. (Naslov originala: Rika
Zaraï Mes secrets naturels pour geurir ét réussier)
Postoji još niz čimbenika od kojih ovisi pogubnost djelovanja štetnih zračenja na
čovjeka, ali ovo su ona najbitnija, u što sam se i sam uvjerio u svojem radu.
Štetna zračenja, koja ćemo ovdje nazvati (kako je to činio i Boris Farkaš u svojoj knjizi)
geopatogena zračenja (GPZ) dijelimo na tri skupine:
Već sam ranije spomenuo kako je najopasnije zračenje podzemnih vodenih tokova, u
čemu se slažu gotovo svi koji su pisali o ovoj problematici. O tome je već dosta napisano, pa
se neću previše zadržavati na opisu i djelovanju tih zračenja, ali ću dati neke praktične savjete
iz vlastitoga iskustva.
U svojem romanu "Korak izvan kruga", objavljenom 2000. godine, napisao sam kako su
tone i tone raznih lijekova kojima je istekao rok uporabe završile u ratom razorenoj i
opustošenoj Bosni i Hercegovini. Neke bogate zemlje svijeta, kako bi se pokazale prijateljske
prema jadnome narodu u BiH, čistile su svoja skladišta i taj opasni otpad slale ovamo. Kada
su ratna djelovanja prestala, vidjelo se kolike su se količine toga opasnog otrova slile u ovu
zemlju. 2 U svome neznanju, taj opasni materijal odgovorni nisu skladištili po propisu već su
ga bacali u razne jame i na taj način još više zagađivali podzemne vode koje ionako opasno
prijete ljudima ispod čijih nastambi protječu. To je uzrokovalo i još veću pojavu kancerogenih
oboljenja u širem području, a pogotovo u južnim krajevima prema kojima teku sve te vode.
Opasnost je bila dvostruka: otrov se unosio u organizam pijenjem te vode, jedenjem voća i
povrća koje je zalijevano tom vodom te pojačavanjem intenziteta zračenja tih vodenih tokova.
I ne samo lijekovi već i razna ubojita sredstva također su postala izvorima za pojavu raznih
teških oboljenja. Zašto o ovome odgovorne osobe u zdravstvu ne progovore glasnije i upozore
2
Zdravko Nikić, Korak izvan kruga, Mostar 2000., str. 71 – 72.
na veliku opasnost od toga, jasno je jedino njima. A dotle, jadnim ljudima ostaje da se truju i
da se svatko na svoj način bori protiv toga zla današnjice.
Što još reći o zračenjima? Puno toga je o njima napisano, pa se išlo čak u krajnost o
njihovoj štetnosti. Bilo je nekih koji su pisali kako zrače ogledala, ormari u kutu sobe, razne
umjetničke slike, pojedine vrste cvijeća i što sve ne! Po njima, čovjeku u stanovima ne bi bilo
spasa. Čini se kako bi mu jedina nada bila bijeg u šumu, u divljinu; bijeg od svih suvremenih
aparata, pa čak i od kemijskih olovaka koje nas većina nosi u džepu. Po mojemu mišljenju
najviše je u krajnost otišla Ivana Galić u čijoj knjizi je napisano puno toga o zračenju i zaštiti
od njega. 3 I pok. Stanko Jurdana u već spomenutoj knjizi, po mojemu sudu, išao je predaleko
u naglašavanju opasnosti od zračenja raznih materijala i naprava. 4
Iz vlastitoga iskustva kazat ću kako sam uistinu nailazio na mjesta opasnoga zračenja,
premda u pitanju nije bilo ništa od navedenih izvora zračenja. Kao primjer navodim kuću u
Sarajevu brata jednoga poznatog nogometaša u kojoj je bilo nekoliko oboljelih osoba.
Najbolesnija mu je bila majka. Kada sam pregledao njezinu spavaću sobu, otkrio sam zračenje
na mjestu gdje joj je bio postavljen ležaj. Rašlje su reagirale tri puta, na tri različita mjesta u
dužini čovjekova tijela – gdje se nalazi glava, plexus solaris i koljena. To mi je bio znak da je
tu neki stari grob. Upitao sam njezina sina je li kuća možda napravljena na mjestu gdje je
nekada postojalo groblje. Pogledao me začuđeno, ali je potvrdio. Kazao sam mu kako je jedan
grob bio baš na mjestu gdje je ležaj njegove majke, te mu savjetovao da tu sobu zaboravi za
bilo koga u kući kao spavaću sobu, a kako je kuća bila dosta prostrana, odredio sam neutralna
i zdrava mjesta i predložio razmještaj ležajeva. Možda u ovo netko neće povjerovati, ali
napisao sam samo istinu.
3
Vidi: Ivana Galić Radiestezija – zaštita od štetnih zračenja, Založba Mladinska knjiga, Ljubljana – Zagreb,
1991.
4
Stanko Jurdana, nav. djelo, str. 157., 159., 160., 162., 163., 167.