INSTITUCIJE RIMSKOG SVIJETA – Skripta

AB URBE CONDITA

Lacij i Rim

Lacij

- tirenska obala srednje Italije

- početak prvog tisućljeća BC – Latini se učvrstili na tom području
- 8. st. BC – glavno političko središte – ALBA LONGA
- 31 latinska zajednica (populi) i plemenska naselja (naselja se razvila u oppide)
- Među nalazištima istaknuta – PRAENESTE (danas Palestrina) – fibula iz 7. st. BC s
ugraviranim najstarijim latinskim natpisom

Postanak Rima

- Nastao siniokizmom nekoliko latinskih naselja

- Sedam rimskih brežuljaka
- Praznik Sedmobrđa – Septimontium – slavili na uspomenu sedam nastarijih
brđanskih naselja (slavilo se na Palatinu, Eskvilinu, Veliju i Celiju
- Brežuljak Palatin jezgra najstarijeg Rima – otkriveni tragovi koliba (8. st.)

Legenda o Romulu i Remu

- Eneja nakon pada Troje sa sinom Julom došao u Lacij
- Numitor njihov potomak – zbacio ga brat Amulij
- Numitorova kćer Reja Silvija s bogom Marsom rodila Romula i Rema, djeca bačena u
Tiber, spasila ih vučica, podojila, odgojio pastir Faustul
- Braća zbacila Amulija, osnovala grad Rim na Palatinu
- Romul ubio Rema i postao prvi rimski kralj

Razdoblje kraljevstva – dva i pol stoljeća

- Rim od skromnog naselja na Palatinu do naprednog grada etruščanskog tipa
- Kapitolijski brežuljak – vjersko i političko središte grada (hram etruščanske
latinizirane božanske trijade – Jupiter, Junona i Minerva
- Kraljevski Rim – latinski grad etruščanski civiliziran

Sedam kraljeva

- Od osnutka Rima do 510. BC

- Vladalo sedam kraljeva: Romul, Numa Pompilije, Tulije Hostilije, Anko Marcije,
Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije Oholi
Romul

- Eponim Rima
- Osnovao senat, kurije, podijelio građane na patricije i plebejce, podijelio zemlju,
osnovao vojsku, pripojio Sabinjane Rimu (''otmica Sabinjanki'')

Numa Pompilije

- Romulov nasljednik
- Sabinjanin
- Bavio se kultnim i administratrivnim poslovima (kalendar)

Tulije Hostilije

- Numin nasljednik
- Rimljani u njegovo doba zauzeli i razorili Alba Longu

Anko Marcije

- Sabinjanin
- Osnivač luke Ostije – rimska aktivnost na moru

Tarkvinije Prisko

- Latinsko-sabinsko kraljevstvo – primitivna rimska državna zajednica završava s

Ankom Marcijem
- Nakon nje dolazi etruščanska vladavina
- 7. i 6. st. – razdoblje velike etruščanske ekspanzije – dominacija u dijelu Lacija i
Kampanije

Servije Tulije

- Nasljednik Tarkvinija Priska

- Etruščanin s rimskim imenom
- Vojno-politička društvena reforma – rimski građani svrstani u razrede prema
imovinskom stanju – SERVIJEV USTAV
- Uveo cenzus – periodični popis i procjena imovine građana radi uvrštavanja u porezne
razrede
- Podigao gradske zidine, uređenje kanalizacije

Tarkvinije Oholi

- Posljednji rimski kralj

- Protiv njega se Rimljani pobunili, digli ustanak, zbacili ga s vlasti i istjerali iz Rima
(509. BC)
DRUŠTVENE OSNOVE

- Rimska država nastala od rodovskih zajednica – GENS (gens Iulia, gens Cornelia,
Porcia, Sempronia..)
- Tročlani oblik imena Rimljana – praenomen, nomen gentile (rodovsko ime),
cognomen (nadimak)
- Gens sastavljen od obitelji (familia) – na čelu svemoćni pater familias
- Agnati – članovi obitelji
- Cognati – članovi rođačke obitelji
- Pater – starješina; biraju ga članovi roda; patres – čine moćno društveno tijelo iz
kojeg se razvija vijeće očeva – senat
- 10 rodova = kurija (curia) – grč. fratrija
- 10 kurija = pleme (tribus) – grč. fila
- Tri stara rimska tribusa – Ramnes, Tities, Luceres

Patriciji i plebejci
- Grupe rimskih građana (bili još u doba kraljeva)
- Patriciji – potekli od drevnih rimskih otaca (patres)
- Plebs – puk ; nisu pripadali najstarijim rimskim gensovima, kurijama i tribusima

Državna konstitucija
- 3 glavna organa upravljanja – narodna skupština, senat i kralj
- Comitium – sabor/zborno mjesto
- KURIJATSKE KOMICIJE – rimski narod svrstavan u 30 kurija sastaje se i glasa –
vrše izbor kralja i odlučuju o važnijim pitanjima naroda
- Suffragium – glasanje
- SENAT – vijeće staraca ili očeva – patricijsko vijeće sastavljeno od starješina svih
gensa – sudjeluje u izboru kralja, upravni poslovi, potvrđuju zaključke narodne
skupštine, savjetodavno vijeće kralja
- Interrex – senator koji vlada između kraljeva
- Rex – kralj; vrhovni vojskovođa, svećenik i vrši sudske funkcije

RIMSKA REPUBLIKA

Osnivanje i organizacija
- Kraj 6. St. – ukinuta monarhija i uspostavljena republika (res publica – država)
- Narod pod vodstvom Junija Bruta izveo revoluciju i zbacio s vlasti kralja T.
Oholog
- Rimljani doživotnu kraljevsku vlast zamijenili jednogodišnjom upravnom vlašću
(regia potestas) dvojice koji su se prije zvali praetores i iudices, a zatim consules
- Vlast u religiji se prenosi na posebne svećeničke organe (pontifex maximus i rex
sacrorum)
- Od vrhovne vlasti se postupno odvajaju pojedine funkcije i prenose na nove magistrate
 - Glavne upravne institucije – magistratura, senat i narodna skupština
- SERVIJEV USTAV – prije rodovska podjela na kurije, sad podjela naroda prema
imovinskom stanju – na zemljišne tribuse, razrede i centurije
Tribus – zemljišno okružje (tribus urbanae i tribus rusticae) – patriciji i plebejci koji
imaju zemljišni posjed na području tribusa upisani u Tribus – podjela služi ubiranju
poreza i novačenju – na temelju ovoga se osniva COMITIA TRIBUTA
Razredi – dijele se na centurije – podjela naroda u 5 razreda – iuniores i seniores – 18
centurija konjanika (vitezova) - oni koji nemaju imetak su PROLETERI

Magistratura

- Magister – zapovjednik i civilni rukovoditelj

- Magistratus – pojam za visoki upravni položaj
- Magistrati – maiores i minores
- Svi su imali vlast – potestas i imperium
- Potestas – davala nosiocu pravo na održavanje zborova s narodom, pravo izdavanja
naredbi.. – edili, kvestori, vigintiviri, decemviri…
- Imperium – najveća ovlast – vojnička zapovijed, sazivanje narodne skupštine i
senata, pravo izdavanja naredbi… - konzuli, pretori, diktatori, cenzori

Konzulat
o najviša magistratura u republici
o vlast povjerena dvojici na godinu dana – svake se godine u centurijatskim
komicijama biraju dva nova konzula
o consul suffectus – zamijenjuje konzula ako odustane ili umre
o konzuli zapovijedali vojskom
o u starijoj republici – imali cjelokupnu upravnu, sudsku i vojnu vlast
o najviše se afirmirali aktivnošću u senatu – sazivali senat i presjedavali
o prvi konzuli bili Lucius Iunius Brutus i Lucius Tarquinius Conlatinus

- 10-ak godina nakon osnivanja republike Rimljani zbog teških ratnik prilika
umjesto konzula imenuju jednog diktatora
- Diktatura – legalna vlast koje se povjeravala pojedincu na kratak rok (6 mjeseci)

Pretura
o Najveća magistratura nakon konzulata
o Osnovana 367. BC
o Pretoru povjereno sudstvo
o Jedan pretor s jednogodišnjim mandatom, kasnije dva pa još više
o Praetor urbanus – nadležan za sporove između rimskih građana
o Praetor peregrinus – za sporove između rimskih građana i stranaca
o Vrlo visoka vlast
o Konzuli imali imperium maius, pretori – imperium minus
 o Pretorski zakonski proglasi – edictum, edicta – osnova za kasniju rimsku
pravnu znanost

Cenzura
o Osnovana 443. BC
o Cenzus – procjenjivanje prihoda građana, oporezivanje, svrstavanje građana u
razrede i centurije
o Dva cenzora s mandatom od 5 godina
o Bira ih narodna skupština
o Čuvari državnih financija, nadziru javni rad, sastavljaju popis senatora
o Jedan od najznačajnijih – Apije Klaudije

- Magistrature ''cum imperio'' – konzulat, diktatura, pretura, cenzura, služba

zapovjednika konjice – MAGISTRATUS MAIORES
- Kvestori,edili, duoviri, tresviri,.. decemviri – MAGISTRATUS MINORES
- Kvestori – visoki civilni i vojni funkcioneri, zamjenici-pomoćnici konzula i pretora
(državna blagajna i financije)
- Edili – pomoćnici narodnih tribuna, brinuli se za opskrbu rima hranom, organiziranje
narodnih igara, redarstveni i administrativni poslovi u gradu
- Vigintiviri – niz nižih službi: nadzornici zatvora, redarstvena i vatrogasna služba,
kovači novca…

 Narodni tribunat dugo nije držan magistraturom, do kraja republike postao

je viša magistratura

Komicije

- U doba kraljevstva – kurijatske komicije

U doba republike
- 3 glavne komicije: centuriata, tributa, concilia plebis
- političku ulogu kurija preuzimaju centurije
- Ulogu narodne skupštine preuzele centurijatske komicije – zborovi na koje je narod
dolazi svrstan po centurijama
- Centurijatske komicije – najviša vrsta skupštine, sastajanje na Marsovom polju,
birale konzule, sazivao i presjedao im konzul, diktator ili pretor
- Tributske komicije – skupštine u kojima se narod sastajao po teritorijalnoj podjeli
(teritorijalnim tribusima); bile pretežito plebejske
- Od 449. Tributske komicije glavni oblik rimske narodne skupštine za patricije i
plebejce
- Odluke te komicije imale zakonsku važnost za sav rimski narod
- Tri sistema: comitia curiata, comitia centuriata i comitia tributa
- Concilia plebis tributa – isključivo plebejci u poretku po tribusima
Senat u republici

- Državni organ koji nema zakonodavnu vlast, već savjetodavnu

- Trajna ustanova (za razliku od magistrata)
- Senatores-patres – u republici glavni nosioci državne političke aktivnosti
- Članovi – aktivni i bivši magistrati te drugi ugledni građani koje su za senatore
proglašavali konzuli i kasnije cenzori
- Donosili odluke o društvenim pitanjima, financijama, ratu i miru, vanjskoj
politici, upravi provincija…
- Predmet važnih senatskih sjednica bio je davanje spomenute suglasnosti na odluke
narodne skupštine

RANA REPUBLIKA

- Rim do kraja 5. st. bio mali grad u Laciju

- Rimljani se dugo i ogorčeno borili da sačuvaju svoja zemljišta
- Suparnici – latinski rođaci (Etruščani, Sabinjani, Ekvi, Volščani)
- Sa Sabinjanima se asimilirali
- Ratovali s etruščanskim gradom Vejima, a u savezu s Cerom

Narodni tribuni
- Plebejci tražili od patricija velik politički ustupak – pravo da njihove interese
zastupaju s velikim ovlastima njihovi pučki tribuni
- Borili se za ukidanje dugova i dobivanje drugih ekonomskih koncesija - siromašni
- Bogati se borili za sudjelovanje u vlasti
- Od prvih desetljeća republike Rimljani imali važnu političku instituciju –
narodne tribune (494. BC)
- Bili su sacrosancti – tko bi ih povrijedio bio bi sacer – izvan zakona i zaslužio bi smrt
- Pravo nardonih tribuna da formulom veto obustave izvršenje bilo koje odluke konzula,
drugih magistrata i senata ako je donesena na štetu plebejaca
- Pomoćnici plebejskih tribuna – plebejski edili

Zemljoposjed
- Ager publicus – agrarno područje oteto neprijatelju i koje se smatra državnim
vlasništvom
- Plebejci tražili Lex agraria – zakon o podjeli državne zemlje
- Oteto zemljište uneseno u fond ager publicus bilo je povod teškim sukobima
između patricija i plebejaca !!!

Zakonik 12 ploča
- Sredina 5. st. – veliki uspjesi u društveno-političkom razvitku
- Mijenja se državni ustav – vlast s konzula prelazi na decemvire
- Decemviri – 10 ljudi kojima je predana sva vlast i povjereno da napišu zakone
 - 450. – 451. BC – 5 plebejaca i 5 patricija objavljuju Leges duodecim tabularum
- Patricijskim magistratima znatno ograničena vlast
- Kolijevka prava
- Decemviri nisu htjeli nakon dovršenog posla sići s vlasti dok ih se nije zbacilo i
obnovila republika

Novi uspjesi plebejaca

- 445. BC – ius conubii – pravo sklapanja braka između patr i pleb
- Licinijev zakon – plebejci postaju dio konzulata
- Lex Ogulnia – plebejci mogu vršit svećeničku službu
- Lex Hortensia – zaključci plebejskih skupština važni za čitav narod

ŠIRENJE RIMSKE VLASTI U ITALIJI

- Prvo veće osvajanje etruščanskog teritorija – grad Veji (406. – 396.)

- Junak rata – diktator Marko Furije Kamilo
- Veji – privredno bogato područje
- Rimljani dočepavši se vejskog zemljišta riješili još jednom agrarno pitanje u državi

Navala Gala
- Gali/Kelti – indoeuropski narod iz zapadne Europe
- Preko Alpa upali u S Italiju
- Prvo doseljenje Gala u Italiju datira iz doba Tarkvinija Priska (600. BC)
- Zauzeli grad Melpum
- Potukli Rimljane kod rječice Alije, došli do Rima, osvojili ga i spalili
- 390. – 387. BC Rimljani se oslobodili nevolje isplativši Galima golemu otkupninu
(Vae victis!)
- 390. – 340. BC – povlačenje Gala, Rimljani obnavljaju opustošeni grad i nastavljaju
osvajati etruščansko zemljište
- 356. – prvi put jedan plebejac bio diktator
- 351. – plebejcima dostupna cenzura
- 337. – dostupna pretura (od tada su plebejcima bile dostupne sve magistrature)
- 343. – 341. BC – sukob sa Samnićanima radi Kampanije – PRVI SAMNITSKI
RAT (završio pobjedom Rimljana i pripojenjem većeg dijela Kampanije Rimu)
- Predali Kapuu i Kampaniju mirovnim ugovorom

Latinski rat
- 340. – 338.
- Rat između većine latinskih gradova i Rima – zbog novog interesa u Kampaniji
- Pobjeda Rimljana – tom pobjedom Rimljani postali vladari cijelog Lacija
 Drugi samnitski rat
- 327. – 304.
- Samnićani se privremeno pomirili sa situacijom u Kampaniji, međutim kasnije se
pobunili i odlučili obračunati s Rimljanima
- Pobjeda Rima i mir 304.

Apije Klaudije
- Cenzor
- Početkom drugog samnitskog rata u Rimu donesen zakon o ukidanju ropstva
- Izvršio važne društvene i ekonomske reforme
- Promjene u pogledu razvrstavanja građana u imovinske razrede
- U cenzus se osim zemlje počela uzimati u obzir i pokretna imovina, procjenjuju
se prihodi iz ukupne privredne djelatnosti
- Bio je pokretač velikih javnih radova, gradnje ceste Rim – Kapua (Via Appia) i
novog rimskog vodovoda (Aqua Appia)
- Prvi je po imenu poznati rimski književnik

3. STOLJEĆE BC

- 300. BC – izglasan ogulnijski zakon- plebejci mogu biti birani u kolegije pontifika i
augura
- Treći samnitski rat – 298. – 290. BC – Gali napravili novi prodor do Rima, digli se
protiv Rimljana i Etruščani i neki Italici (Umbri, Sabini, Lucani) pod vodstvom
Samnićana
- Mir zaključen s Etruščanima 294., sa Sabinjanima 290.
- Obnovljen rimsko-samnitski savez
- * samnitski ratovi s prekidima trajali 37 godina (327-290)

Rimljani gospodari srednje Italije

- Nakon nekoliko poraza zavladali stanovnicima Kampanije, Lacija, Ekvima i
Hernicima, Sabinjanima, prešli Apenine i osvojili Picenum gdje su 289. Osnovali
naseobinu Adrija (Hadria)
- Sena Gallica – naseobina u sjevernom jadranskom primorju – 283. Osnovana nakon
pobjede nad galskim plemenima
- Pomakla se granica države do rijeke Rubikon
- U 80-im i 70-im godinama 3. st. – šire vlast prema jugu i dolaze do Velike Grčke
- Socii – saveznici

Rimljani osvajaju južnu Italiju

- Velika Grčka – zbog mnogobrojnih grčkih gradova koji su tu bili osnovani u doba
velike grčke kolonizacije (8.- 6. st.)
 - Rimsko-tarentski rat – 280-e – casus belli – Tarenćani pozvali Rimljane u pomoć
protiv Lukanaca – došlo do kršenja u rimsko-tarentskom ugovoru – okrenuli se jedni
protiv drugih
Tarenćani pozvali kralja Pira u pomoć – 280. Godine potukao Rimljane kod Herakleje,
pridobio na svoju stranu sve južnoitalske Grke i Sabele, prodro u Kampaniju i u Lacij,
nije udario u Rim. Pirova pobjeda – 279. Pobijedio rimsku vojsku kod Ausculuma.
285. Pobijeđen od Rimljana kod Beneventa
- Do 270. Rimljani pokorili cijelu južnu Italiju

RIMSKA I SAVEZNIČKA ITALIJA

- Prije prvog punskog rata (264.) Rimljani pokorili čitavu Italiju do rijeke Arna i
Rubikona na sjeveru
- Dio tog teritorija dobili su Etruščani i ostali Italici u zamjenu da budu saveznici (socii)
- Tada je rimska država obuhvaćala: Lacij, JZ Etruriju, sabinsku zemlju na istoku,
istočnu Umbriju, Picenum, Ager Gallicus, Kampaniju

Gradovi i građansko pravo

- Civitas Romana – rimsko građansko pravo
- U doba kraljevstva i rane republike pripadalo patricijima, kasnije i plebejcima
- Punopravni građani – imali iura publica i iura privata – politička i civilna prava
- Iura publica – obuhvaćala su ius suffragii (pravo glasovanja u komicijama), i ius
honorum (pravo na časti – magistratske položaje)
- Iura privata – sastojala se od raznih građanskih prava: ius connubii (pravo zakonitog
sklapanja braka), ius commercii (pravo privrednom poslovanja)
- Cives sine suffragio – građani bez aktivnog prava glasa – oslobođenici (libertini)

KOLONIJE
- Grad punopravnih rimski građana
- Ostia – lučki grad – najstarija rimska kolonija, osnovana navodno od strane Anka
Marcija
- Osnivale se dedukcijom – odvođenjem određenog broja građana bezemljaša u novu
postojbinu pod rukovodstvom posebnih magistrata
- Bila autonoman grad (mali Rim)
- Građani imali narodnu skupštinu (komicije), magistrate(duovire ili pretore), senat
- Građani kolonije bili vojnici – poljoprivrednici; glavna dužnost bila vojno osiguranje
kraja u kojem su živjeli

MUNICIPIJ
- Grad s umanjenim rimskim građanskim pravom
- Građani nisu doseljenici iz grada Rima, a imaju rimsko građansko pravo (kao
cives sine suffragio)
- Iura privata – ta prava su imali građani municipija
 - Primjer municipija – etruščanski grad Cera, Cumae i Kapua (Kampanija)
- Municipiji imali svoju gradsku upravu – svoje magistrate, senat i narodnu skupštinu
- Tip prosječnog rimskog grada
- U municipiju bili i peregrini – autohtoni stanovnici koji nisu imali rimsko građansko
pravo nijednog oblika (Italici ili drugi ondašnji starosjedioci)

Saveznici
- Sve što nije bilo u sastavu rimske države bilo je saveznički teritorij
- Socii
- Rimljani tim gradovima nametnuli hegemoniju, zaključili poseban savez i ugovor
(foedus) i proglasili ih savezničkim gradovima (civitates foederatae)
- Cohorte – osnovne savezničke jedinice
- Alae – cohorte spojene u veće odrede, na čelu s rimskim zapovjednikom – prefektom
Borile se usporedo s rimskim legijama pod vrhovnim zapovjedništvom konzula ili
drugog rimskog zapovjednika
- Saveznički gradovi bili autonomni, bez prava da sklapaju savez s gradovima koji nisu
imali veze s Rimljanima
- Imali svoje upravne organe, Rimljani se nisu miješali u njihovu samoupravu

Latinske kolonije
- Nakon latinskog rata i raspada Latinskog saveza (do 338.) Rimljani počeli osnivati
latinske kolonije izvan Lacija
- Osnovane dedukcijom od Rimljana
- Bile namijenjene zainteresiranim siromašnim rimskim građanima, Latinima i drugim
Italicima
- Hadria, Ariminum, Brndisium, Placentia i Cremona, Bononia, Aquileia
- Imale gradsku administraciju kakvu i municipiji – s dekurionima, duumvirima,
edilima i kvestorima

RIMSKA VOJSKA

- Od najstarijeg doba tri su rimska tribusa (Tities, Ramnes i Luceres) davala gradu-
državi po tisuću pješaka i tristo konjanika da bi se formirala legija
- Nakon kraljevstva, porastom pučanstva i tribusa, udvostručuje se rimska vojska,
stvaraju se dvije legije, svaka pod vodstvom pretora
- Centurija – osnovna taktička jedinica (100 vojnika) kojom je zapovijedao centurion
- Cijelom vojskom zapovjedao kralj
- Servije Tulije – reforma – najbogatiji građani (equites, vitezovi) davali 18
konjaničkih centurija
- Imućniji su bili bolje naoružani – prvi red
Imali kacige, štit, zaštitu nogu, oklop, koplje i mač
- Vojnici drugog reda – sve to osim oklopa, štit od drva presvučen kožom
- Vojnici trećeg reda – nisu imali oklop ni zaštitu nogu
- Četvrti red – samo koplje i neku laku sulicu
 - Peti (zadnji) red – praćka
- Rimska vojska se prije borila formirajući falange, kasnije u bojnim redovima po
manipulima i na kraju u složenim redovima

- Prema novom sistemu u prvom su se bojnom redu borili najmlađi borci (kopljonoše
hastati)
- U drugom malo stariji, iskusniji (principes)
- Treći red – triarii, najstariji
- Hastati i principes su bili antepilani (bili pred triarijima)
- Triarii – pili
- Osnovna jedinica bila manipulus (prije centuria)
- Svaka vrsta (hastati, principes, triarii) imala po 10 manipula kojima su
zapovijedala 2 centuriona (prior i posterior)
- Bitka započinjala bacanjem koplja (pila mittere), nakon toga se jurišalo mašem na
neprijatelja

PUNSKI RATOVI

Prvi punski rat

- 264 – 241 BC
- Kartaga – 9. st. – sjeverna obala Afrike (danas Tunis) – osnovali Feničani u 9.
st.(814.)
- Byrsa – kartaška akropola
- Kartažani/Puni – razvili jaku agrarnu proizodnju, usavršili obrt i doveli trgovinu i
pomorstvo do vrhunca
- Grad – oligarhijski polis kojim su upravljala dva sufeta (konzula), geruzija, vijeće sto
i četvorice i narodna skupština
- Grci – stoljetni suparnici Kartažana, Etruščani – saveznici, Rimljani – imali dobre
odnose, tri vojna saveza

Prvi punski rat

- Rimljani zagospodarili južnom Italijom, nastavili na Siciliju (koja je bila grčka i
kartaška)
- 264. Rimska vojska se iskrcala u mesinskoj luci da intervenira u grčko-kartaškom
sukobu koji se pretvorio u rimsko-kartaški
- Rimljani zauzeli Mesanu, zaratili s Kartažanima želeći zauzeti cijeli otok
- Rimljani imali jaku mornaricu
- Corvi – naprave za hvatanje neprijateljskih brodova
- 4 godine se ratovalo na Siciliji
- 256. Rimljani se iskrcali u Africi na kartaško tlo (255. Pretrpjeli poraz)
- Budući da nisu uspjeli u Africi, obnovili rat na Siciliji (254. Osvojili Panormus)
- 248.-243. – više ratnih obrata
- Rimljani su prilozima građana sagradili novo brodovlje i konačno osigurali
pobjedu
- Kartažani kapitulirali, postavljeni im svakakvi uvjeti za održavanje mira
- Rat za Siciliju trajao 24 godine
- Budući da su izgubili rat, Kartažani morali nekoliko godina voditi borbe u Kartagi s
pobunjenim plaćenicima
- Rimljani iskoristili neprilike Kartažana i zauzeli otoke Korziku i Sardiniju, stare
kartaške posjede
- Prve provincije – Sicilija, Korzika i Sardinija – prvi rimski posjedi izvan Italije

ILIRSKI RATOVI

- Iliri – Histri, Liburni, Delmati, Ardijejci, Plereji, Daorsi…

- Prvi vojnički pohod nakon punskog rata – Rimljani vs. Ardijejci
- Ardijejci – gospodarili južnim jadranskim primorjem, zaleđem, Hvarom..
- Kralj Agron, kasnije kraljica Teuta
- Rimljani zahtijevali obustavu gusarenja – Teuta nije poslušala i ubila rimskog
poslanika
- Rimljani navijestili rat – rimska intervencija na istočnom Jadranu 229. i 228.
- Teutini Iliri pobijeđeni, osvojen Krf, Apolonija, Dirahij i drugi grčko-ilirski
gradovi , oslobođena Issa ilirske opsade
- Ti gradovi proglašeni slobodnim savezničkim gradovima
- Demetrije – Teutin vojvoda – priklonio se Rimljanima, predao Korkiru i zauzvrat
dobio Hvar
- Drugi ilirski rat – Demetrije počeo harati i prisvajati u Iliridi gradove koji su bili pod
rimskom vlašću
219. – rimska vojska pod zapovjedništvom Lucija Emilija porazila Demetrija i zauzela
Hvar i osigurala pozicije koje su bili stekli u prvom ilirskom ratu

Drugi punski rat

- 218 – 202 BC
- Nakon prvog punskog rata – Kartažani 5 godina ratovali u Africi s pobunjenicima
(afrički rat – 241-236), zatim stali osvajati Hispaniju
- Hamilkar Barkas > Hazdrubal > Hanibal
- Kartažani ovim ratovanjem osvojili golema područja iberskih plemena
- Nova Kartaga – novo uporište
- 219. – Hanibal dolazi na vlast ''zakleti neprijatelj Rimljana''
- Izazvao rat napavši i osvojivši grad Saguntum koji je bio u savezu s Rimom
- 218. – prešao Pireneje, preko južne Galije došao do Alpa i preko njih ušao u
sjevernu Italiju kod Torina
- Tada su Rimom vladali konzuli Publije Kornelije Scipion i Tiberije Sempronije
Long
- Scipion otišao u Hispaniju, Sempronije u Afriku
- Velik broj Gala prešao na Hanibalovu stranu
- Fabije Maksim postaje diktator (oklijevao u borbi da iscrpi neprijatelja – Cunctator
– Oklijevalo)
- 216. – obračun s Hanibalom – velika bitka kod Kane u Apuliji – Rimljani poraženi
(crni dan – dies ater)
- Rat trajao 16 godina
- Rimljani u Hispaniji od 218. uspješno ratovali
- Tri godine opsjedali Sirakuzu i zauzeli je 211.
- Važniji događaji:
Hanibalov pohod na Rim i rimsko osvajanje Sirakuze i Kapue
Trogodišnja opsada Sirakuze – najznačajniji vojni pothvat starog vijeka
Rimljani iz Sirakuze odnijeli bogat plijen, mnoštvo umjetničkih spomenika i drugih
dragocijenosti iz helenističke baštine
Junak te vojne bio konzul Marcellus – osvajač Sirakuze
- 210. – 206. – Rimljani postigli velike vojničke uspjehe u Hispaniji
- Scipion mlađi – zauzeo Novu Kartagu – kasnije dobio naziv ''Afrički''
- Do 206. – Kartažani potisnuti sa gotovo svih hispanskih posjeda – Rimljane pomagali
Iberi
- Odlučna bitka – između Hanibala i Scipiona – listopad 202. – kod Zame u zaleđu
Kartage
- Rimljani porazili Hanibala
- Kartažani kapitulirali i tražili mir – Rimljani nametnuli teške mirovne uvjete

Drugi makedonski rat

- 200 – 196 BC
- Prvi makedonski rat – 205 BC
- 200. – Rimljani poduzeli ekspediciju protiv Makedonije i počeli 2. Makedonski rat
- Konzul Flaminin
- Mir zaključen 196.

Sirski rat
- 192 – 188 BC
- Antioh III Veliki – kralj Sirije
- Ugrozio interese rimskih saveznika – Egipta
- Pružio utočište Hanibali 195.
- 192. – Rimljani ga porazili kod Termopila
- Povukao se s vojskom u Malu Aziju – pratili ga Scipion, Lucij i Publij – poražen u
Joniji
- Mir zaključen u Apameji 188.
- Hanibal se otrovao 183. Kad je umro i Scipion Afrički
 Treći makedonski rat
- 171 – 168
- 179. – umro Filip V – kralj makedonski, naslijedio ga sin Perzej
- Perzej organizirao protu-rimsku vojnu koaliciju
- Rimljani počeli treći makedonski rat 171.
- U bitci kod Pydne u Solunskom zaljevu porazio Perzeja konzul Emilij Paul
- Pobijedivši Perzeja Rimljani uništili staru makedonsku kraljevinu, odnosno
helenističko kraljevstvo Antigonida i osnovali četiri posebne makedonske regije
- Makedonija Rimljanima otvorila nove vidike prema helenističkom svijetu

Provincija Makedonija
- 148. – Rimljani proglasili Makedoniju provincijom
- Thessalonica – glavni grad, sjedište rimskog prokonzula

Sjeverna Italija, Ilirik, Hispanija

- Do 178. – proširena rimska vlast
- Kolonije – Pisa, Bononia, Parma, Mutina, Aquileia – glavne vojne baze za obranu i
nadiranje prema sjeveru
- 156. – rimljani izvršili pohod na Delmate
- Hispanija – rimske kolonije Gracchuris, Italica, Carteia, Corduba

Treći punski rat

- 149-146
- Ceterum censeo Karthaginem esse delendam – Katon
- Senat 149. Kartažanima navijestio rat i poslao vojsku brodovljem u Afriku
- Junak rata – Scipion Emilijan
- Kartaga razorena, spaljena, stanovništvo prodano
- Na širem području Kartage osnovana pokrajina Africa

Osvajanje balkanske Grčke

- 146. – Rimljani razorili i poharali Korint
- Jednaku sudbinu doživjeli i drugi gradovi
- Rimljani mnoštvo kulturnih spomenika odnijeli u Rim kao ratni plijen
- Balkanska Grčka nakon 147. tretirana kao provincija
- Ahaja – najznačajnija provincija
- Korint – kasnije ponovo sagrađen kao rimski grad

Rimska republika sredinom II. st. BC

- Rimljani su osvojili Italiju, Siciliju i Korziku, neke grčko-ilirske krajeve,

kartašku Hispaniju, Kartagu, Makedoniju i balkansku Grčku
- Osnovano dotada 6 provincija
 Provincije
- Prije naziv za određeni vojnički ili administrativni mandat povjeren konzulu ili pretoru
- Kasnije je naziv za izvanitalsku pokorenu zemlju kojoj je dat poseban ustav – lex
provinciae – kojom je upravljao moćni rimski namjesnik, zapovjednik rimske
okupacijske vojske
- Sicilija je bila prva, Sardinija i Korzika druga
- Od 227. birana su u Rimu 4 pretora, dva za grad Rim i dva za provincije
- 3. i 4. provincija – Hispania Citerior i Hispania Ulterior
- Zatim Afrika i Makedonija
- Provincijski teritorij posjed (praedium, dominium) rimskog naroda, a stanovnici –
dediticii (oni koji su se predali)
- Stipendium – u širem smislu naziv za provincijski porez
- Gradove u provincijama Rimljani nazivaju civitates, castella i oppida
- Mnoga od tih naselja postala su municipiji, neki čak i kolonije
- Svakom provincijskom gradu pripadalo je neko agrarno područje – rimska je država
imala nad svim tim dominium, a korisnicima priznavala possesio

Izvanitalski saveznici
- Rimljani zavladali nekim ilirskim područjem – Issa, Korkira, Apolonij, Epidamna..
- Socius et amicus populi Romani – naziv za moćne dinaste s kojima su Rimljani
sklopili ugovore o savezništvu i prijateljstvu – vješt oblik nametanja hegemonije pod
formom savezništva

Novac
- Prvi robni ekvivalent – stoka (pecus)
- Pecunia – ''novac''
- Pojava primitivne novčane privrede – bakar (aes)
- Plaćalo se komadima bakra, nesigniranim i neobrađenim (aes rude)
- Kasnije su se lijevale šipke bakra i na njih se udarao žig s likom ovce, svinje, delfina,
tronoga… - aes signatum – još nije bilo novac u užem smislu
- Prvi rimski novac – as libratum – bakar utvrđene težine (težine jedne libre – 327 g)
- Taj novac je bio u upotrebi od 5. st.
- Dobio oblik klasičnog bakrenog novca – s jedne strane glava Janusa, na drugoj lađa
- 269. – počinje se kovati srebrni novac – denarius – vrijednost 10 asa
- Nummus – naziv za srebrni novac – s jedne strane glava božice Rome s kacigom, na
drugoj Dioskuri na konju
- Od 3. st. Rim se obogatio zlatom (ratni plijen)
- Rimski zlatnici (denarii aurei) redovno se kovalo u doba carstva

Društvene prilike
- Nekad su svu vlast imali patriciji
- Plebejci dugotrajnim borbama izborili dio vlasti za sebe
- 367. – Licinijev zakon – plebejci mogu postati konzuli
- Stvorena nova vladajuća klasa – patricijsko-plebejska aristokracija – NOBILES
 - Nobiles su dobili monopol na magistrature i na mjesta u senatu
- Equites – vitezovi – posebnu ekonomsku i socijalnu ulogu imali – najbogatiji građani

REFORME BRAĆE GRAKHO

- Podjela na dvije interesne skupine: optimati i populari

- Optimati – konzervativci, zahtijevaju zaštitu svojih imovinskih prava i nastavak
postojećeg društvenog poretka
- Populari – ljudi skloni napretku i oni koji su nezadovoljni svojim društvenim i
ekonomskim položajem
- Braća Grakho – Gens Sempronia – ugledni plebejski rod – Tiberije i Gaj
- Tiberijev zakon o agraru – 2. st. BC
Zabrana da se posjeduje više od pet stotina jugera (125 Ha)
Onima koji posjeduju državne zemlje preko spomenutog oduzima se višak
Taj višak se dijeli bezemljašima
- Komisija od tri člana: braća i Apije Klaudije provode te uredbe (triumviri agris
iduicandis)
- Tiberijev zakonski prijedlog usvojen u tributskoj skupštini, opiru mu se veleposjednici
(senatori najviše)
- 133. Tiberije ubijen
- 123. Gaj izabran za narodnog tribuna – obnavlja bratov zakon – zakonodavnom i
cjelokupnom aktivnošću Gaj sistematski oduzima senatu i daje tribunskoj skupštini
- 121. Gaj ubijen – njegov zakon modificiran i ukinut 111.

RIMSKE VOJNIČKE AKCIJE OD 133. DO 100. BC

- Provincija Azija
- Ratovi u Hispaniji i Galiji
- Ilirik – 156. i 155. Ratuju s Delmatima, ruše grad Delminij, upadaju u Istru, Norik..

GAJ MARIJE
- Plebejac
- Istakao se vojničkim zaslugama i bio zapažen od Scipiona Emilijana
- Spasio rim od germanskih i galskih plemena
- VOJNA REFORMA – primio u vojsku i na državni trošak opremio građane koji su
to htjeli bez obzira na cenzus – stvorio kohortu kao taktičku jedinicu (dotada bio
manipul), legija imala 6000 vojnika (10 kohorti) (1 kohorta = 3 manipule) (1 manipula
= 2 centurije)
- U njegovo doba rimska vojnička služba prestala biti patriotska dužnost. U vojsku su
išli bezemljaši i drugi siromašni građani kojima je vojska bila rješenje ekonomskog
pitanja (dobivali su na kraju otpremninu, zemlji i plijen)
- Sve to je utrlo put prema građanskim ratovima, padu republike i uvođenju carstva tj.
Vojne diktature
SULINO DOBA

- Početak 1. st. BC
- Saveznički rat (91-88) – rimljani ratovali da bi nametnuli vlast svim stanovnicima
Italije (u ovo vrijeme Italija je bila polu-rimska polu-saveznička)
- Italici (Socii) nisu imali udjela u iskorištavanju provincijskih poslovnih mogućnosti
- Gaj Grakho tražio da se svim Latinima da rimsko građansko pravo
- Livije Druz ubijen zato što je to podržao – slijedi ustanak Italika-saveznika
- Rat počeo u Picenumu 91. g. odakle se proširio
- Ustanička plemena: sjeverna (sabelska – Marsi), južna (samnitska)
- Rimljani su razjedinili ustanike (divide et impera!) dajući građansko pravo (civitas)
pojedinim grupama (primjerice prvo onima koji nisu stali na stranu ustanika, pa onda
onima koji su odložili oružje i predali se) – IUS ITALICUM
- Rimljani postigli mir sa sjevernom grupom Italika, južni se borili do 82.

Rat s Mitridatom
- Mala Azija
- 88. godina
- Senat zapovjedništvo predaje Luciju Korneliju Suli (optimat)
- On ukinuo sve odluke koje je donio Gaj Marije, donio novi ustav (prednost
centurijatskim komicijama, senatu proširene kompetencije, narodnim tribunima
smanjene, povećan broj senata na 600)
- Nameće svoju volju popularima
- Kreće s vojskom na Mitridata – ostavlja vlast optimatu Gneju Oktaviju i popularu
Luciju Korneliju Cini
- Pobjeđuje Mitridata

SULINA DIKTATURA
- Prvi građanski rat – borba između Marijevih populara i Sulinih optimata – Sula
pobijedio (jer je imao novaca)
- Ušao u Rim 82. – senat i narod ga proglasili diktatorom zakonodavcem
- Neograničeni mandat!
- Tabulam proscriptionis – lista marijevaca osuđenih na smrt
- Uveo državnu konstituciju koju su uživali aristokrati, oligarsi i optimati
- Senat ima kao nekad vrhovnu vlast
- On jedini nadležan za donošenje novih zakona
- Magistrature dobivaju novo značenje – konzuli isključivo administrativni poslovi,
cenzura i tributske komicije gube svrhu
- Saveznici dobili građanska prava koja su izvojevali, njihovi gradovi postali municipiji
OD SULE DO CEZARA

- Sula napustio vlast

- 73. Godine Spartakov ustanak – bellum servile (73-71)
- Još dva rata s Mitridatom – treći bitan jer su tada Rimljani osvojili cijelu Malu Aziju
i Siriju (74-64), prodrli daleko na istok. Nove provincije: Kilikija, Sirija, Pont,
Bitinija

CICERONOVO I CEZAROVO DOBA

- 70. g. Pompej i Kras konzuli

- Ukinute Suline zakonske uredbe – vraćene narodnim tribunima i trib komicijama
njihove kompetencije, oslabljena moć senata, obnovljena cenzura, narodu se opet
dijeli žito
- Osim Pompeja i Krasa, ističu se Cezar i Ciceron

Ciceron
- 106-43
- Bogati vitez > konzul (i pisac)
- Katilinina urota – Katilina je bio osiromašeni patricij i senator, bivši Sulin pristaša,
natjecao se za konzula, nije uspio, pokušao silom, ništa, pobijedio Ciceron, Katilina ga
pokušao ubiti, propalo

JULIJE CEZAR

- 100-44
- Patricijski gens (Iulia)
- Vojskovođa i političar, vojnički tribun, kvestor, edil, pontifex maximus, pretor u
Rimu, propretor u Hispaniji
- Projekt Servilija Rula – poslužio 59. godine Juliju kao baza za njegov agrarni zakon

Prvi trijumvirat i Cezarov konzulat

- 60. – Cezar, Pompej i Kras – sklopili političku koaliciju – nagodba kojom će
osigurati Cezaru konzulat 59. (uspješno)
- Sva trojica populari, sljedbenici Grakha i Marija, prkose senatu i optimatima, laskaju
tribunskoj skupštini
- Cezarovi protivnici – Bibulus i Katon
- Osnovao rimsku provinciju Galiju (50.)
- Kad je otišao u Galiju u Rimu se zaoštrile političke borbe između optimata i populara
- Kras umire 53.
 - Pompej prešao na stranu optimata – postao diktator – pukla ljubav između njega i
Cezara
- Cezar se odlučio obračunati s Pompejom na povratku iz Galije – kad je prelazio
rijeku Rubikon koja dijeli Italiju od Galije reka ''Alea iacta est''

CEZAROVA DIKTATURA
- Drugi građanski rat
- Kad je Cezar prešao Rubikon Pompej i ekipa pobjegli u Brundizij
- Rat počeo 49.
- Cezar postepeno osvaja Italiju, nakon 60 dana ulazi bez borbe u Rim
- Optimati i Pompej su bili na čelu svih provincija osim Galije (mogli su onemogućiti
opskrbu Rima i tako zatočiti Cezara, pa Cezar odmah udara po njima u provincijama)
– jedna bitka se odvija na Jadranu (Krka) gdje Pompej poražava Cezarovu vojsku,
Cezar uspješno brani Salonu
- Kad se vratio u Rim proglašen diktatorom i izabran za konzula
- To sve gori se događa 49.
- 48. Cezarova vojska lovi Pompeja (bitka u Tesaliji, Pompeja satralo jer su mu pola
vojske bili orijentalci koje nije briga za rimsku republiku pa su utekli)
- Pompej bježi u Egipat, Cezar za njim – bitka u Aleksandriji (susreće Kleopatru)
- To se zbivalo do 47.
- Zatim ide u Malu Aziju, na brzinu pobjeđuje Mitridatovog sina Farnaka (saveznik
pompejevaca) – ''Veni, Vidi, Vici''
- Nakon toga se vraća u Rim – po drugi put proglašen diktatorom
- Krajem 47. odlazi u Afriku da potuče Pompejeve prvake Scipiona i Katona (mlađeg)
- 46. sve završilo u Africi, Cezar slavi 4 trijumfa, peti trijumf nakon toga u Hispaniji
gdje se obračunao s Pompejevim sinovima i pobijedio
- Proglašen po treći put diktatorom na 10 godina, nude mu kraljevsku krunu, on odbija
- Dobiva naslov imperator – nosioc vojne diktature
- Leges iuliae – zakonske uredbe – senat postaje diktatorov organ, broj se povećava na
900, povećan broj magistrata, centurijatske komicije dobile prednost
- On je vrhovni sudac i pontifex maximus, pokrenuo prve novine, gradi Forum
Iulium s basilicom Iuliom, podigao hram Venere Genetrix, reforma kalendara
- 15. ožujka 44. pr. Kr. ubijen – Kasije i Brut

DRUGI TRIJUMVIRAT

- Cezarove ubojice zaposjele Kapitolij – gradski pretori

- Cezar imovinu ostavlja nećaku Oktavijanu
- Marko Antonije, Cezarov kolega u konzulatu, dva dana nakon njegove smrti sazvao
senatore i proglasio ubojstvo nekažnjivim djelom – građani planuli i počeli tražiti
ubojice, Brut i Kasije se skrivaju
- Antonije vođa populara do dolaska Oktavijana
 OKTAVIJAN
- Dolazi u Italiju, skuplja vojsku da bi osvetio ''oca''
- Borba između njega i Marka Antonija u vodstvu populara
- Imenovan propretorom i senatorom, Antonije otišao Oktavijan zauzima Rim i
postaje konzul
- Stjecajem prilika na istom se položaju našli Oktavijan, Lepid i Antonije
- 43. sklapaju drugi trijumvirat – udružili vojsku, ušli u Rim i uveli vojnu diktaturu
- Brut u Makedoniji, Kasije u Siriji – gospodari Orijenta
- 42. Cezar proglašen Divus Iulius, Oktavijan postaje Divi filius
- Trijumviri se pripremaju na vojni pohod na Istok, Brut i Kasije na obranu i pohod na
Italiju
- U jesen 42. Brut i Kasije poraženi kod Filipa u Makedoniji
- Nakon toga Oktavijan vodi borbe na moru sa Sekstom Pompejem, i na balkanu s
Ilirima
- Antonije ratuje na istoku s Partima, ženi Kleopatru
- Oktavijan objavljuje rat Kleopatri
- Bitka kod Akcija 31. godine – između Oktavijana i Antonija – bitke nije ni bilo jer je
Kleopatra otišla natrag u Egipat i za njom Antonije. Antonijeva vojska dezertirala i
prišla Oktavijanu
- Oktavijan opet ide protiv Antonija, Antonije i Kleopatra kapituliraju i oboje čine
samuobojstvo – Egipat ulazi u sastav rimske države
- Oktavijan slavi 3 trijumfa – Ilirski, Akcijski, Klepatrin, i dokrajčio je građanske
ratove

OSNIVANJE RIMSKOG CARSTVA

PRINCIPAT
- Kad su Rimljani zavladali Italijom i mnogobrojnim zemljana izvan Italije
republikanska država pokazala se zastarjelom
- Oktavijan sastavlja novi senat od 1000 članova, izbacuje Antonijeve pristaše
- Princeps senatus – naziv prvog senatora (glavnog) – Oktavijan
- 13. siječnja 27. – datum osnivanja principata i rimskog carstva – Oktavijan se
odrekao svih državnih funkcija i stavio ih na raspolaganje senatu i rimskom
narodu
On ima imperium maius – vrhovno vojno zapovjedništvo u svim provincijama
U Rimu je bio princeps – poštovao republikanske institucije
U provincijama je bio monarh – kupio vojsku, kovao novac sa svojim likom i imenom
- Tri dana nakon osnutka carstva Oktavijan dobiva naziv Augustus (uzvišeni) –
naslov koji ga izdiže iznad svih magistrata – Imperator Caesar Augustus
- Bio konzul, cenzor, pontifex maximus, ali najbitnije kompetencije su mu bile
imperium i tribunicia potestas
- 2. BC – senat i narod mu dali naslov otac domovine – pater patriae
 Augustovo carevanje
- Bilo kao vladavina vojna diktatura
- Osnovao novu vojsku – 25 legija (150 000 vojnika)
- Pretorijanske jedinice (na čelu praefectus praetorio) – careva garda (povlašteni)
- S monarhijom došla dinastija – tri puta se ženi, nema sinova, ima kćer Juliju, posvaja
dva sina Tiberija i Druza (od treće žene koja je bila iz klaudijevskog gensa)
- Agrippa – Augustov suradnik, vojskovođa
- Marcel – Augustov zet (Julijin muž)
- Dovršio izgradnju foruma i bazilike Julija Cezara
- Izgradio posebno svoj forum s Marsovim hramom (Mars Ultor)
- Agrippa financira izgradnju Panteona i terma
- August gradi Aru Pacis (Žrtvenik Mira) – 13. BC na Marsovu polju
- Umro 19.8.14. (osmi mjesec u čast dobiva naziv August)

RIMSKO CARSTVO U AUGUSTOVO DOBA

Širenje rimske države

- Pokorio Kantabriju i Akvitaniju, Panoniju, Dalmaciju (odnosno cijeli Ilirik), Reciju,
zaustavio provale Dačana, potisnuo Germane…

ILIRIK
- 2. st. BC postaje provincija (167.)
- Julije Cezar bio prokonzul te provincije ali nije stigao obnašati tu dužnost zbog
Galije pa je dao Publiju Vatiniju vlast
- Ilirik postaje dio carstva 11. BC – panonski rat – Tiberije pokorio još nepokorena
ilirska plemena (Panonce)
- Provincija se oko 10. godine dijeli na Gornju i Donju (Dalmacija i Panonija)
- Delmatsko-panonski ustanak (Batonov ustanak) – 6.- 9. g. – Tiberije nosi pobjedu

ISTOČNI BALKAN
- Dardanci – pleme – sjeverna Makedonija, južna Srbija i Kosovo
- Mezi – sjeverno od Dardanaca, uzduž Dunava
- Rimljani pokorili oba plemena i osnovali provinciju Meziju
- August prepustio vlast nad Trakijom njihovim dinastima

AHAJA
- Oslobodio Grčku od Makedonaca i osnovao provinciju pod imenom Ahaja
- Atenu i još neke gradove proglasio slobodnima
- Sjedište rimskog namjesnika – Korint (kolonija)

HISPANIJA
- Kantabrijski rat – August sudjeluje osobno (26. i 25.)
- Pokorio ih Agrippa – tada je pokoren cijeli iberski poluotok
 - 3 rimske provincije – Hispania Tarraconensis, Hispania Citerior, Baetica

GALIJA I GERMANIJA
- August intenzivno radio na uređenju Galije koju je pokorio J. Cezar
- Tri galske oblasti – akvitanska, belgijska i keltska – u Augustovo doba
administrativne jedinice

AZIJA
- Rimske provincije:
a) Azija (Frigija, Karija, Lidija, Mizija i Jonija) - Političko središte Efez
- Drugi važni gradovi: Milet, Pergam, Smirna, Kizik, Sardes,
b) Pont i Bitinija
c) Galatija
d) Kilikija
e) Sirija (osnovao je Pompej 64. – središte Antiohija)
f) Judeja – vladar saveznik Herod

EGIPAT

- 30. BC – proglasio Egipat provincijom – poseban provincijski status – isključivo

Augustova zbog bogatog helenističkog nasljeđa – zastupa ga prefekt

AFRIKA
- Srušivši Kartagu 146. osnovali provinciju (uži dio Kartage, ostalo pripalo numidskom
kralju dok Julije Cezar nije i to oduzeo 46. i istočni dio pripojio provinciji Africi)
- Glavni grad Utika

DINASTIJA JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA (14. – 68.)

TIBERIJE
- 14 – 37
- Osnivač dinastije Iulii-Claudii
- Princeps senatus, ima svu vlast koju je imao August – imperium maius
- Uveo svoju vojnu diktaturu
- Stari senatori mrzili Tiberija i principat
- Na početku vladavine ugušio pobune u Germaniji i Panoniji
- Tri puta konzul
- Dominus robovima, princeps Rimljanima, imperator vojnicima
- Livija i Germanik – važne osobe u životu mu
- Germanik – ratovao u Panoniji za vrijeme Batonova ustanka, ugušio bunu legija u
Germaniji i tu vršio vojne operacije, osvetio teutoburški poraz (otrovan, vjerojatno od
strane Tiberija)
- Tiberije ispočetka oprezan pred senatom i magistratima, kasnije postaje
samovoljan, surov i okrutan
- Ubijen 37. od urotnika (neki kažu da ga je ubio nećak Kaligula)
 KALIGULA
- 37 – 41
- Naslijedio Tiberija, sin Germanikov i Augustove unuke Agripine
- Caligula = čizmica
- Princeps senatus, sve ovlasti kao i prethodna dvojica
- 4 puta konzul
- Prešao na apsolutizam – ponašao se kao car i bog (po uzoru na helenističke vladare)
- Lud totalno – samoljubiv, oženio sestru, rastrošan, svog konja proglasio konzulom,
izgradio sam sebi hram (misli da je reinkarnacija Jupitera)
- Ubili ga njegovi vojnici

KLAUDIJE
- 41 – 54
- Pretorijanci prisilili Klaudija, Kaligulina strica, da uzme vlast kako senat ne bi vratio
republikanski režim
- Organizirao dovoz žita iz provincija u Rim preko Ostije
- Dovršio rimski vodovod koji je počeo graditi Kaligula
- Brinuo se za uređenje putova i prometa u Italiji
- Širokogrudno dijeli rimsko građansko pravo provincijalcima (Gale postavio kao
cenzore)
- Dvije rimske legije u Dalmacijia – 7. (Trilj) i 11. (Burnum) nose nazive Claudia
pia fidelis
- 43. izvršen pohod na Britaniju, osvojen velik dio na jugu i proglašen provincijom
Britannicus. Klaudije u Rimu slavi trijumf
- Osvaja Likiju (MA), pripaja Judeju Siriji, sjeverna Trakija dio Mezije, južna postaje
provincija Trakija
- Gradi na Dunavu čvrst limes – osnovani Vindobona, Carnuntum, Singidunum..
- Posinio Nerona (ženina sina iz prvog braka. Ona ga otrovala 54.)

NERON
- 54 – 68
- U početku vlada u duhu augustovskog principata
- Dao sagraditi terme i palaču (Domus aurea)
- 59. Počinje tiranija, napušta sistem principata i provodi monarhistički
apsolutizam
- 62. rimska vojska poražena od strane Parta
- 64. požar razara Rim
- 66. – 73. JUDEJSKI RAT – Judejci dižu ustanak u Palestini protiv rimskih osvajača
zbog velikog rimskog tributa - Neron šalje Vespazijana (67.)
- Navodno najnemoralniji i najcrnji car julijevsko-klaudijevske dinastije
- Protiv njega se digli pretorijanci, senat ga proglasio neprijateljem, bježi i ubija se
- Legionari u Palestini proglašavaju Vespazijana carem
 - Smrću Nerona završava jul-kla dinastija

*** GALBA, OTON I VITELIJE

- Senat proglasio za princepsa Sulpicija Galbu (68.)
- Legionari u Germaniji proglasili za cara Vitelija (69.)
- Pretorijanci ubili Galbu u Rimu i stavili Otona za cara (69.)
- Umrla sva trojica
- Prosinac 69. Vespazijan priznat za cara

Judejci i kršćani
- Judeja – Pompej 64. BC osvojio Siriju i proglasio je provincijom
- 2 vjersko-političke grupe – farizeji, saduceji
- Herod – 37. BC – uzeo vlast i vladao kao judejski kralj
- August 6. BC ukinuo kraljevstvo i proglasio Judeju rimskom provincijom
- Judejski rat – 66. – 73. – opsada Jeruzalema
- Vespazijan i Tit zauzimaju grad i slave trijumf u Rimu (Titov slavoluk)
- Zeloti – židovski narodni borci – vrše diverzije protiv Rimljana
- Kršćanstvo – do Neronova doba kršćani već dobro poznati
- Neron ih krivi za požar u Rimu, muči i proganja

DINASTIJA FLAVIJA (69. – 96.)

VESPAZIJAN
- 69. – 79.
- Sinovi Tit i Domicijan – cezari
- Tit – suvladar (prokonzul i ima tribunske ovlasti)
- Obnavlja spaljeni Rim, podiže amfiteatar
- Dao građansko pravo stanovnicima Hispanije
- Umro prirodnom smrću

TIT
- 79 – 81
- Za njegove vlade eruptirao Vezuv
- Dovršio amfiteatar s bratom

DOMICIJAN
- 81 – 96
- Vlada apsolutistički, suprotno od bratovih i očevih načela
- Samozvani dominus et deus
- Doživotni cenzor – regulira senat po svojoj volji uvodeći sve više provincijalaca
- Rim cvjeta u njegovo vrijeme (umjetnost, arhitektura, vojska)
- Ubijen od strane dvorskih ljudi 96.
 - Damnatio memoriae

DINASTIJA ANTONINA (96. – 192.)

NERVA
- 96 – 98
- Adoptiran od strane senata
- Uzeo za suvladara Trajana
- Uskladio sistem principata i obećao da će poštovati republikanske ustanove

TRAJAN
- 98 – 117
- Provincijalac
- Zapovjednik rimskih legija na Rajni i iskusan vojskovođa
- DAČKI RATOVI
101. – prvi dački rat – Trajan upao s vojskom u Daciju, zauzeo prijestolnicu
Decebalu, oduzeo dio teritorija i nametnuo ratnu kontribuciju
105 – 106 – drugi dački rat – zadao Dačanima konačan poraz
Dacija proglašena rimskom provincijom
Trajanov stup s reljefima opisuje djela iz rata
- Najbolji car – optimus princeps
- Unapređivanje prometa, gradnja cesta, mostova, vodovoda, gradnja foruma, bazilike,
tržnice…
- Limes na Dunavu dostigao velike razmjere
- Slavoluk u Beneventu
- 113. odlazi na istok, 114. pohod na Parte
- Osvojio Armeniju, Asiriju, Mezopotamiju
- Umro od neke bolesti u Selinuntu

HADRIJAN
- 117 – 138
- Trajanov nećak/adoptirani sin
- Nije volio osvajačke ratove
- Vratio Partima dio zemlje
- Ugušio u Judeji ustanak
- Obnovio Jeruzalem (u središtu izgradio hram Jupitera Kapitolijskog)
- Gradi jak granični zid u Britaniji (Hadrijanov zid)
- Pridonio razvitku državne administracije
- Gradi Olimpejon u Ateni, ima vilu u Tivoliju

ANTONIN PIJE
 - 138 – 161
- Posinjen od Hadrijana
- Nosilac zlatne ere Rimskog Carstva
- Nije bio ratnik niti administrator al je bija ok

MARKO AURELIJE i LUCIJE VER

- 161 – 180 161 - 169
- Obojica naslijedili Antonina, primat imao Marko (car filozof)
- Granice carstva ugrožene navalama barbara (provalili Germani i Sarmati)
Prodrli sve do Akvileje – 175. ih Marko jedva potisnuo natrag
- Kuga hara carstvom
- Aurelijev stup u Rimu – prikazuje borbe protiv barbara

KOMOD
- 180 – 192
- Sin i suvladar Marka Aurelija
- Osobenjak poput Nerona
- Umjesto njega vladaju legati i prefekti pretorija dok on ladi jaja

DINASTIJA SEVERA (193. – 235.) – ''druga antoninska dinastija''

- Pošto je ubijen Komod proglašeno odjedanput 5 novih careva ''vladavina 5 careva''

- Septimije Sever se ističe, ovi ostali pomrli

SEPTIMIJE SEVER
- 193 – 211
- Bez borbe zauzeo vlast u Rimu
- Sposoban ratnik, vojska mu bila odana
- Trijumfalni luk u Rimu
- Naslijedili ga sinovi Basijan i Get

KARAKALA
- 211 – 217
- Basijan ubio Geta i uzeo ime Antoninus – nadimak Caracalla
- Okrutan
- 212. Constitutio Antoniniana – dato rimsko građansko pravo slobodnom stanovništvu
cijelog Carstva
- Ubijen 216. u pohodu na Parte

Makrin i ELAGABAL
- 217 – 218 | 218 – 222
- Makrin dao ubiti Karakalu, ubili ga legionari
- Elagabal postaje car
 - Vlada kratko, premlad i nesposoban, ubili ga pretorijanci

ALEKSANDAR SEVER
- 222 – 235
- Perzijanci napadaju rimske provincije
- Aleksandar ih uz velike gubitke odbija
- Germani provalili do Dunava i Rajne, Aleksandar im daje novac
- Vojska se demoralizirala i ubila ga
- Za cara proglašen vojskovođa Maksimin

BURNE GODINE 235 – 268

MAKSIMIN
- 235 – 238
- Tračanin
- Uspješno ratovao s Germanima, Sarmatima i Dačanima
- U Rim nije došao, ubilo ga na putu do Akvileje

OSTALI CAREVI
- Gordijan I, Gordija II, Balbinus, Pupienus
- Sva četvorica u isto vrijeme došli na vlast i isto tako i otišli
- Gordijan III – drži se 6 godina
- M. Iulius Philippus – zvani Arapin – uzeo za suvladara Filipa II.
- Decije – proglasili ga legionari u Meziji carem
- Decije II – sin – oba poginula u Trakiji
- Hostilijan – doša oša
- Emilijan
- Valerijan i suvladar sin Galijen

VALERIJAN I GALIJEN
- Valerija otišao na istok, zapadom vlada Galijen
- Rimsko carstvo ugroženo
- Izgubljena Dacija, provincije napadane i osvajane od strane barbara
- Trideset uzurpatora – zapovjednici rimskih legija u provincijama iskorištavaju loše
stanje i proglašavaju se carevima (Postum najuspješniji)
- Galijen ubijen kod Milana 262.

CAREVI ILIRI i ostali

- Klaudije II Gotski (pobijedio Gote kod Niša)
- Aurelijan (iz Podunavlja) – dominus et deus
- Ostali: Tacit, Florijan, Prob, Kar, Karin, Numerijan
- Karina i Apera (uzurpator koji je ubio Numerijana) sredio Dioklecijan (fun fact:
prorekla mu baba neka da će postat car kad ubije Apera šta se i dogodilo )
DIOKLECIJAN

- 284 – 305
- Gaj Aurelije Valerije zvan Diokles – rođen u provinciji Dalmaciji
- Običan vojnik pod carem Galijenom, namjesnik u Meziji, konzul (za vrijeme Kara)
- 285. neosporan gospodar RC

TETRARHIJA
- carski kolegij od dva augusta i dva cezara – vlada četvorice
- Za cezara pa 286. za suvladara (augusta) uzeo Maksimijana
- Dioklecijan – Iovius ; Maksimijan – Herculius
- 293. Dioklecijan dvojici vojskovođa – Galeriju i Konstanciju daje naslov cezara
- On vlada istočnim (baza Sirmij), Maksimijan zapadnim dijelom (baza Mediolan)
- Cezari ovise o augustima, august herkulski o jupiterskom – Dioklecijan = dominus,
Maksimijan = gospodar ZC, cezari = izvršitelji ''očevih'' naredbi
- Carski edikti objavljivani u ime svih njih – vlada četvorice
- Tetrarhija olakšava Dioklecijanu čuvanje ugroženih granica Carstva i pomaže da
provodi važne ekonomske, socijalne i druge reforme
- Dioklecijan prije tetrarhije – borba s germanskim plemenima (potukao Sarmate)
- 294. – ustanak u Aleksandriji – Dioklecijan 7 mjeseci opsjeda Aleksandriju
- 295. uredio Egipat i krenuo na Aziju
- 297. Perzijanci u Siriji tuku po rimskim posjedima (Galerijev poraz)

DOMINAT
- napušta augustovski principat i uvodu punu monarhiju
- Nov sistem vlasti – svemoćan monarh, dominus et deus, senat nema utjecaja na
glavne državne poslove, konzuli titula bez značenja
- Provincije – za vrijeme Trajana 42, za vrijeme Diokl. 104
- Italija podijeljena na 2 provincije – sjevernu (Mediolanum), južnu sa Sicilijom,
Korzikom i Sardinijom (Rim)

PODIJELIO CARSTVO U 12 DIJECEZA

Orijent, Pontica, Azija, Trakija, Mezija, Panonija, Italikana, Afrika, Britannia, Galija,
Vienensis, Hispanija
Svaka od njih obuhvaća nekoliko provincija
Predstojnik – vicarius (zamjenik prefekta pretorija)
Tako je vrhovna vlast u Carstvu = dva augusta s cezarima i prefektima pretorija, pod
njima 12 vikara
- Dalmaciju dijeli na: Provincia Dalmatia (Salona), Provincia Praevalitana (Skodra)
 - Panoniju na 4 dijela: Gornja (Prima i Savia), Donja (Secunda i Valeria)
- Norik: Ripensis i Mediterranea
- Dalmacija, Panonija i Norik – dijeceza Panonija

- Vojska - Reorganizirao, povećao broj legija na 60 (dotad bilo 35) ali smanjio broj
legionara
- Da bi se osigurala sredstva za uzdržavanje vojske, carskog dvora i administracije
donosi stroge uredbe o porezima i financijama
- 301. – Edikt o maksimalnim dozvoljenim cijenama proizvoda i usluga – jedan od
najznamenitijih antičkih tekstova ekonomskog sadržaja
- Uveo nove zlatne, srebrne i bakrene novce
- U njegovo doba kršćanstvo široko rašireno. On ih progoni kao i ranije Neron, Decije i
Valerijan. Izdaje edikte o progonu (najžešći na Istoku)
- 305. On i Maksimijan odriču se vlasti, Galerij i Konstancije preuzimaju vlast i postaju
augusti
- Dioklecijan je povukao u palaču u Dalmaciji. Umro 313.
- Maksimijan se pokušao vratiti na vlast. Nije uspio (ubio se ili ubijen 309.)

DOBA KONSTANTINA VELIKOG

- 305 – 306
- Borbe za vlast – druga tetrarhija: Konstancije i Galerij augusti, Flavije Sever i
Maksimin Daja cezari. Konstancije umire brzo, vlast preuzima njegov sin Konstantin
– treća tetrarhija: Galerij i Sever augusti, Maksimin i Konstantin cezari
- Pretorijanci se pobunili i za princepsa postavili Maksencija – Maksimijanova sina
- Maksencij vlada u Rimu – pokušavaju ga srušit Sever i Galerij
- Sever umire, dolazi Licinije koji nasljeđuje Galerija. Ostali on, Maksimin i Konstantin
- Pete godina svog carevanja Konstantin poveo građanski rat protiv Maksencija

KONSTANTIN VELIKI
- 306 – 337
- Iz Niša
- Bitka kod Milvijskog mosta – obračun s Maksencijem (ovaj se utopio u Tiberu)
- 313. se sastaju on i Licinij u Milanu – objavljuju edikt o slobodi i legalnosti kršćanske
vjere – MILANSKI EDIKT
- Licinij – vlada na Istoku
- Maksimin ubijen, dolazi do obračuna između Licinija i Konstantina
- Licinije ubijen, Konstantin jedini gospodar Carstva
- Podijelio Carstvo u 4 PREFEKTURE:
Italija s Afrikom
Iliria – srednji i južni Balkan
Galija – s Britanijom, Hispanijom i SZ Afrikom
 Orijent – Trakija, azijske provincije i Egipat
- Upravljači – prefekti pretoriji – prvi iza cara
- I dalje stoji Dioklecijanovih 12 dijeceza
- Provincija 116
- Dominat – razvija se i dobija pun opseg
- Dugo vlada, ratuje s Gotima i Sarmatima
- 324. Osnovao novu prijestolnicu – Konstantinopolis na Bosporu (Bizant)
Odatle ima pregled granica onog doba
Taj grad postao novim Rimom i osnovan je novi senat
- 337. nazvan Velikim – kršćanska tradicija

OD KONSTANTINA VELIKOG DO ROMULA AUGUSTULA

DO PODJELE CARSTVA
- Konstantin umro 337.
- Njegovi sinovi Konstantin II, Konstans II i Konstancij proglasili se augustima i
podijelili Carstvo među sobom
- Konstantin II i Konstans umrli, Konstancij gospodar cijelog RC
- Gal i Julijan – cezari (Gal poslije ubijen)
- U njegovo doba vode se teški ratovi – Perzijanci i Sarmati napadaju
- Julijan nakon Konstancijeve smrti (361.) gospodar RC
- Vlada od 361 do 363
- Ukida privilegije kršćanima, pokušava obnovit moć senata i vratit konzule
- Od Julijana do Teodozija – Jovijan, Valentinijan I, Valentinijan II, Gracijan

TEODOZIJE VELIKI
- 379 – 395
- Vlada zajedno s Gracijanom i Valentinijanom II
- 383. Postaje gospodar RC
- Posljednji univerzalni rimski car
- ''Veliki'' zbog njegovih vjersko-političkih zasluga
- 380. objavio edikt koji kršćanska religija postaje obavezna za sve podanike RC
- Progoni nekršćane i heretike (arijance)

DVA CARSTVA I PAD ZAPADNOG

- Teodozije umro 395. – pred smrt podijelio RC na istočno i zapadno
- Istočno – njegov sin Arkadije, Zapadno – Honorije (Stilihon, njegov tutor, je regent
jer je Honorije dite)
- Vizigoti iz Trakije pod vodstvom Alariha pustoše po Carstvu
- Barbari pobjeđuju – u doba Teodozija Vizigoti su podanici, kasnije se okrenili protiv
- Huni – Atila napada vamo tamo i pada.
- Pad ZRC – Valentinijan III (posljednji iz roda Teodozija) ubijen
Nakon njega dolazi Petronije Maksim, pa Romul August – posljednji zapadnorimski
car
 - Vojska ZRC – gotska – oni htjeli agrarne posjede u Italiji, odbijeni, proglasili za
kralja svog prvaka Odoakra (German/Ostrogot), on poveo pobunjene Ostrogote
protiv Romula i zbacio ga s vlasti – 4. RUJNA 476.
- Istočno RC – Konstantinopolis nije bio osvojen

RIMSKE PROVINCIJE

EUROPA
- Prve dvije – Sicilija (227. BC), Korzika i Sardinija

- HISPANIJA
pobjeda u 2. Punskom ratu – oduzeli je Kartažanima
Osnovali 197. BC dvije provincije –
a) Hispania Citerior i
b) Ulterior
(da se to ostvari trebalo ratovati 200 godina – 218-19 BC)
U Augustovo doba Rimljani u Hispaniji postali gospodari i osnovali 3 provincije.
Hispania Tarraconensis, Lusitania (obe carske) i Baetica (senatska)
Gradovi: Nova Kartaga, Kantabrija, Gades, Italica, Corduba (italski kasteli i
oppidumi) – ZEMLJA TISUĆU GRADOVA (civitates)

- GALIJA
a) Transalpinska (osnovana 121. BC)
b) Cisalpinska (postala prov u Oktavijanovo doba)
Lutecia Parisiorum – Pariz (pleme Parisii)

- BRITANIJA
Cezar – osvaja neke dijelove (55-54)
Klaudije osnovao provinciju Britaniju (starosjedioci Kelti neprestano pružaju otpor)
Hadrijan gradi na sjevernoj granici provincije obrambeni zid – Hadrijanov zid
U vrijeme Septimija Severa – Britannia Superior i Inferior
Grad: Londinium, Eburacum (vojna baza)

- GERMANIJA
Zemlja mnogih plemena
Julije Cezar prvi zakoračio s rimskom vojskom u Germaniju prešavši iz Galije preko
Rajne 55. BC
Augustovo doba – Druz i Tiberije zauzeli sjeverno područje Rajne
Germanik – pohodi
90. – dvije provincije – Donja (središte: Koln) i Gornja (središte: Mainz)
Domicijan osvojio područje na liniji Rajna-Dunav
 ILIRIK
- Provincija postaje u 2. st. BC – do 11. BC pod upravom senata, poslije toga carska
(upravlja Augustov legat)
- Podijeljen nakon Batonova ustanka na Dalmaciju i Panoniju

- DALMACIJA
Augustovo doba – granica između Italije i Ilirika pokraj Trsta, kasnije kod Raše
Glavni grad – Salona – sjedište rimskog namjesnika (legatus)
Salona – luka važna stavka, administrativno središte, u doba JC oppidum civium
Romanorum, u doba Augusta Colonia Martia Iulia. Spomenici arhitekture: gradske
zidine s monumentalnim vratima, amfiteatar, kazalište, temelji zgrada, forum, terme,
sarkofazi nekropola…
Gradovi Scardona (municipij), Salona i Narona – sudsko-upravna središta
Iader, Narona, Salona, Aequum, Epidaurum – kolonije
Ostali: NinVarvaria (Bribir), Asseria, Issa, Andetrium (Muć), Delminij (Duvanjsko
polje), Doclea – municipiji
Municpijima upravljaju duoviri i quatorviri, članovi senata – decuriones
Ceste – August, Tiberije, Klaudije – iz Akvileje uzduž Jadrana
Dalmacija – zemlja zlata – rudnici zlata i srebra, metala
Vojska – do 10. BC – 6 legija u Iliriku. Nakon toga 3 premještene, u Dalmaciji ostale
dvije (Sedma i Jedanaesta – logori u Tiluriumu i Burnumu – Za Nerona i
Vespazijana premještene). Glavne baze Burnum, Andetrium. Osim legija pomoćne
jedinice.

- PANONIJA
Od granice Dalmacije do Alpa, Bečke šume i Dunava
Glavna baza u Sisciji (od Augusta). U doba Tiberija pomaknuta do podravine i
posavine – uporište u Poetoviumu.
U Vespazijanovo doba – rimske baze Vindobona i Carnuntum
Domicijanovo doba – Dunavski limes – vojska koja brani taj limes ima najveću
važnost u rimskoj vojnoj politici
Trajan – stacionira 10 legija tamo (rimska vojska se ilirizirala – Delmati, Panoni,
Mezi), dijeli Panoniju na Gornju i Donju
Kolonije: Poetovium, Siscia, Mursa, Cibalae, Sirmium, Vindobona, Carnuntum,
Aquincum
Sirmium – najvažniji grad. U doba Dioklecijana je administrativno središte jedne od 4
prefekture
Norik –
16. BC osnovana provincija – spojena sa sjevernom Italijom
Gradovi: Emona (kolonija), Celeia, Virunum, Aguntum, Iuvanum
Recija – južna Bavarska – granica (limes) od Rajne do Dunava
 Mezija

29. BC – rimska vojska iz Makedonije osvojila tračka i ilirska plemena sve do

Dunava – 46. osnovana provincija Trakija. Ostalo spada pod Meziju (44. i
ona postaje provincija). Domicijan je dijeli na Gornju i Donju. Trajan širi
granicu sjeverno kad osvaja Daciju

Vojna uporišta – Singidunum (Beograd) Viminacium (Kostolac) – kolonije

oba

Glavno pleme Mezije – Dardanci

Trakija i Dacija
Područje od Egejskog i Mramornog mora do Karpata – Klaudije osvaja Trakiju,
Trajan Daciju

Makedonija – 146. BC – provincija – Thessalonika (helenistički grad bio sjedište

rimskog namjesnika, kasnije kolonija. Ostali gradovi: Beroia, Herakleja

Ahaja – August 27. BC – neki gradovi imaju slobodu (nezavisnost od prokonzula)

Najveći ekonomski prosperitet – Korint (sjedište rimskog namjesnika), Patras,
Nikopolis

AZIJA
- Mala Azija – Asia, Kilikija, Bitinija, Galatija, Kapadokija, Armenija, Cipar
- Sirija – Pompej 62.BC – najvažnija provincija u Aziji – Antiohija i Palmira glavni
gradovi
Pod rimskom vlašću i stari fenički gradovi: Tir, Sidon, Arad..
- Judeja – 6. godine – saveznička zemlja. Judejski ustanak 66., Vespazija i Tit guše
pobunu, zauzimaju Jeruzalem
- Arabija – Trajan 106. – osvojena zemlja Nabatejaca. Sjedište grad Bosra

AFRIKA
- Egipat – August inkorporirao rimskoj državi – najbogatije agrarno područje – poseban
provincijski status – isključivo Augustova zbog bogatog helenističkog nasljeđa –
zastupa ga prefekt
Aleksandrija, Ptolemaida, Naukratis – polisi
Antinoupolis – municipij – osnovao Hadrijan
- Prokonzularna Afrika, Numidija i Mauretanija – nakon zauzeća Kartage 146. BC
Rimljani osnovali provinciju Afriku s glavnim gradom Utikom. Zapadni dio kartaškog
područja dali numidskom kralju (država Numidija), koju 46. BC Cezar ruši i pripaja
provinciji Africi. Malo dalje je provincija Mauretanija
Africa Proconsularis – Africa vetus (stara) + Africa nova (s Numidijom)
RELIGIJA

- Rimljani obožavali apstraktna nadnaravna bića – numina (idealizirana sila koja

djeluje na prirodu)
- Kult važnih božanstava (o kojima govori rimski kalendar) – u čast Jupitera, Marta-
Kvirina, Saturnalia, Cerealia, Vestalia, Volcanalia, Lupercalia
- Ceres – žito, Vesta – ognjište, Vulcanus – vatra, metalurgija, Faunus (Lupercus) –
zaštitnik stada koji odbija vukove, Ianus – bog s dva lica, pojam početka, vrata
- VESTA – poštovala se u obiteljima – kućno ognjište se ritualno palilo
- Lares – božanstvo livada (također kućna religija), duhovi pokojnika (Lar familiares)
- Manes – pokojnici, Lemures – nezadovoljni, zli pokojnici
- Virgines Vestales – Vestine svećenice (vestalke) koje su čuvale sveto ognjište -
Vestin hram s vječnom vatrom, vezane na djevičanstvo
- Jak bio kulturni i religijski utjecaj Etruščana na Rimljane
- Etruščansko božansko trojstvo (Tinija, Uni, Menrva) – (Jupiter, Junona i Minerva)
- KAPITOLIJSKI HRAM – na Kapitoliju (počeo graditi Tarkvinije Prisko
- Posljednjih stoljeća – heleniziranje religije
- Kultovi: Apolona, Afrodite (Venera), Herakla (Herkul), Kron (Saturn), Hera
(Junona), Zeus (Jupiter), Hestia (Vesta), Atena (Minerva), Perzefona (Proserpina),
Artemida (Diana), Ares (Mars), Dioniz (Liber), Hefest (Vulcanus), Hermes (Merkur),
Posejdon (Neptun)
- Loca sacra – kultna, sveta mjesta, sveti gajevi (luci)
- Fanum, sacellum, aedes, delubrum, templum – imena svetog mjesta, kapele hrama
- Sacrificia – žrtvovanja (ljudska – pobunjeni vojnici; životinjska)
- Ceremonija čišćenja – nakon isteka petogodišnjeg mandata cenzori vršili tu
ceremoniju prinoseći žrtvu svinju, ovcu i govedo – souvetaurilia; prinosila se i
povodom trijumfa ili nekih drugih svečanosti
- Ludi – narodne igre (religijsko-kultno značenje)
- Sacra – kultni, sveti činovi; vrši pater familias u ime gensa, a u ime šireg kolektiva
svećenik (flamen)
- Rex sacrorum – nakon ukidanja kraljevstva – vjerski funkcioner
- Numa osnovao kolegij pontifika – nadzirali ostale svećenike, pisali faste i uređivali
kalendar
- Pontifex maximus – vrhovni pontifeks, njegova rezidencija na forumu (Regia)
- Rex sacrorum – svećenik podvrgnut vrhovnom svećeniku
- Flamines maiores – visoki svećenički rang - flamen Dialis, Martialis i Quirinalis
- Quindecim viri sacris faciundis – svećenički kolegij (osnovao T. Oholi) – čuvaju
''Sibilinske knjige''
- Augures – svećenici motrioci ptica, davali auguria ili auspicia – tumačenje volje božje
izražene u letu, glasovima i drugim znakovima ptica
- Haruspices – objavljivali volju božju na temelju zapaženih u utrobi žrtvenih životinja
- Fetiales – vršili ceremoniju naviještanja rata bacanjem koplja na neprijateljsko
zemljište ili kod hrama Belonina u Rimu , vršili ceremoniju sklapanja mira
- Salii – zbor svećenika plesača
 - Carmen Saliorum i Carmen fratrum Arvalium – vjerski latinski tekstovi –
najstariji spomenici rimske književnosti

RIMSKA VOJSKA
OPĆENITO

Regrutacija
- prikupljaju se u ožujak, raspuštaju u jesen
- Vojni rok obavezan
- Comites tribuni – na Marsovom polju biraju 6 vojnih tribuna, zatim zajedno s
konzulom na Kapitoliju upisuju vojsku
- Zakletva – veteran govori riječi, drugi potvrđuju
- Smotra i žrtvovanje

Zapovjedništvo
- Konzul – vrhovni zapovjednik (2 konzularske vojske)
- U slučaju ako se konzularske vojske ujedine – konzuli se mijenjaju u zapov. svaki dan
- Legati – pomoćnici (trojica)
- Vojni tribun (tribuni militum) – vođa legije (šestero, mandat: 2 mjeseca po dvoje)
- Centurioni – a) izborni (u nadležnosti vojnog tribuna a bira ih konzul, zapovijedaju
manipulom te biraju niže časnike), b) imenovani (upravlja svojom centurijom)
- Praefecti socii – zapovjednik saveznih postrojbi
- Praefecti cohortium – zapovjednik saveznih kohorti

KRALJEVSTVO

- Legija - 3000 pješaka i 300 konjanika

- Neoženjeni građani Rima stari od 17 do 60 godina koji mogu priuštiti troškove
naoružanja
- Tribunus militum – vođa legije
- Kralj – vrhovni zapovjednik
- Falanga – zbijena formacija (bila uspješna na ravnom terenu, ne na brdovitom)

SERVIJEVA REFORMA (sredina 6. st.)

- Stanovništvo podijeljeno u 5 klasa prema prihodima (odnosno sposobnosti vojnog
opremanja)
- Centuriae iuniorum (17 – 46) – služe u ratu, i Centuriae seniorum (46 - 60) –
pričuva
- Oružanje ovisi o imetku vojnika – prvi red: najimućniji
- Siromašni ne sudjeluju u ratu
REPUBLIKA

- Promjena u ustavu – vojnici se dijele po oružanju

- 4 razreda: Hastati, Principi, Triarii, Veliti
- 4 LEGIJE (svaka 4200 legionara, u esktr. situacijama 5000)
10 manipula hastata (20 centurija sa 60 hastata (1200))
10 manipula principa (20 centurija sa 60 principa (1200))
10 manipula trijarija (20 centurija sa 30 triarija (600))
1200 velita
- Na krilima su još čete saveznika (socii) s 30 manipula i 30 turmi

- Konjaništvo – 300 konjanika (10 turmi svaka po 3 dekurije)

- MANIPULA – taktička jedinica, sačinjavaju je 2 centurije (= 200 ljudi)
omjer je c. 150 teških oružanika na 50 lakih – upravlja izborni centurion
- Turma – odio konjanika – svaka ima 30 ljudi raspoređenih u 3 dekurije
- Principi i hastati – glavna snaga rimske legije
- Hastati – najmlađi, imaju kacigu, štit, oklop, kratki mač i dvije sulice
- Principes – zrele dobi, naoružanje jednako hastatima, umjesto sulica koplja
- Triarii – najstariji, imaju dugo koplje, bore se samo u najtežim prilikama
- Velites – mladi i siromašni, nemaju oklop, imaju lagano koplje/praćku
- Socii – saveznici iz italskih gradova – bore se na krilima
- Extraordinarii – posebna postrojba izdvojena iz savezničke vojske (konjica i pješaci)
– uloga: pretrage, obilaženja i ostale teške zadaće
- Auxilie – nakon punskih ratova – pomoćne čete – iz provincija i savezničkih država ili
su bili plaćenici

Vojne taktike
- Tri bojna reda – prvi red 4 kohorte, druga dva 3 kohorte (3 red ugl rezerva)
- Sa strana su bila krila – konjica i augzilije
- Pilum mittere – započinje napad bacanjem koplja
- Testudo – oklopna formacija u obliku kornjače
- Cuneus (klin)
- Orbis (krug)
- Nisu bili vrsni strategi (osim Scipiona Mlađeg i Cezara) – tako ih Hanibal potukao u
bitci kod Kane

Mornarica
- Nisu imali mornaricu do 260. BC
- Nisu bili pomorci, prvi brodovi napravljeni po uzoru na kartaške
- Pompej i Agripa su pravili brodove, prvu stalnu osnovao August 31. BC
- Jedina taktika - Corvus – široka daska sa kukom – pokretni most za blisku borbu
- U doba republike još nije postojala pomorska eskadrila, tako da je zapovjednik bio
konzul
- od Ilira pokupili naves Liburnae, brze bireme
 - Različiti po broju reda vesala: bireme, trireme, kvadrireme i kvinkvereme
- 300 veslača i 120 vojnika, trijerarh = centurion

Oprema, oružje i bojne sprave

- Glavno oružje rimske vojske je bilo: kratki mač gladijus, koplje (pilum), strijela i
štit u obliku pravokutnika ili kruga
- Bojne sprave za izbacivanje strijela i kopalja –catapult i ballista. Upotrebljavali su i
praćke
- Vojna oprema rimske vojske – šljem dok su na sebi su imali kaput bez rukava
(tunica) i kabanicu (sagulum) kao i kratke hlače (bracae).
- Na prsima su imali oklope i štitnike (thorax i lorica) od kože i metala. Na nogama su
im bile pletene čizme (caliga)
- Scutum – drveni štit presvučen kožom
- Za označavanje pokreta, napada ili povlačenja imali su više bojnih
truba: tuba,cornu, lituus, classicum, a za izmjenu straže korištena je bucina.
- U bojne znakove spadali su: orao (aquila) i zastava (vexillum). Aquila je
predstavljao lik orla, nasađen na visoku motku, a vexillum je bio komad crvena ili
bijela platna, u formi zastave. Njih su nosili orlonoše (Aquiliferi) i zastavnici
(Signiferi).

Vojna arhitektura
- Pučki tribun i centurioni biraju teren (na uzvisini, dostupnost vode i pašnjaka, 800 m2)
- Vojskovođin šator (praetorium) se postavlja prvi – služi kao orijentacija za ostale
nastambe unutar logora. Do njegovog kvestorov šator i forum do kojih su kasarne za
legionare i pomoćne čete, veliti van logora
- Na mjestu vojskovođinog šatora sjecište dvaju putova
- Logor (castrum)
četvrtast oblik
vrata na sve 4 strane (porta praetoria, decumana, principalis dextra, principalis sinistra
- Utvrđivanje – bedemi, jarci, nasipi

VOJSKA U CEZAROVO DOBA

- 2 st. BC – MARIJEVA REFORMA

Profesionalizira se vojska
Regrutiraju se svi dobrovoljci, uklj. i bezemljaše i siromašne
Nema podjele na klase i prihode
Standardizacija opreme
Povećanje broja vojnika
Podjela na kohorte (nema više hastata, principa i triarija)
Legija imala 6000 vojnika (10 kohorti) (1 kohorta = 6 centurija)
 Svi legionari nose košulje od željeznih prstenova (chainmail), kratki mač, visoki štit,
bodež
Isplata novca i podjela zemlje nakon odslužene službe (za peregrine i saveznike
građansko pravo)
Služba traje 20 godina
Svi vojnici jednako opremljeni
- U vrijeme Cezara legije dobivaju ime i broj
- Legati – upravljaju legijom

VOSJKA U VRIJEME CARSTVA

- Oktavijan uveo reformu

- Mijenja strukture legije, povećava broj (28 legija)
- Carski činovnici vrše novačenje
- Legija – 10 kohorti sa po 6 centurija (59 centuriona)
- Svaka kohorta nosila je broj, ime i nadimak
- Pomoćne čete – raspoređene u kohorte sa 500 – 1000 ljudi podijeljenih u centurije
- Vojna služba 20 godina
- Aquiliferi – orlonoše – legionari koji nose simbol orla (nosi prva kohorta)
- Signifer – nosi signum – znak kohorte ili centurije
- Centurio primus pilus – glavni centurion u prvoj kohorti i najstariji u cijeloj legiji
- Praefectus castrorum – upravitelj logora
- Legatus legionis – iz reda senatora koji upravlja jednom legijom
- Tribunus laticlavius – u slučaju ako legat ne može vršit dužnost preuzima upravu nad
legijom
- Regrutiranje građana iz provincija van Italije
- Pojavile su se pretorijanske kohorte (cohortes praetori(an)ae)
Najviše njih 10 s po 500 ljudi = careva osobna straža (prvi je to imao Scipion
Emilijan)
Plaća im je oko 3x veća od legionarske, dobivaju i nagrade (donatium)
August na čelo kohorte postavio dva pretorska zapovjednika
- August je ustanovio i 3 (kasnije 4) gradske kohorte
o (cohortes urbanae)
Njima zapovijeda praefectus urbi
Služe kao gradska počasna straža za senatore
- Tu je i 7 cohortes vigilum s po 1000 ljudi
Noćna straža (protiv požara i sl.)

Vojna arhitektura

Na granicama carstva neprekidno je boravilo 25 legija. Stalno su boravile na vojno

značajnim mjestima, uzduž Rajne i Dunava. Logori su isti kao i oni u doba vojnih pohoda,
ali su imali čvršće utvrde. Šatore su prvo zamijenili drvenim, a zatim kamenim
nastambama. U Neronovo doba nastambe uzduž rijeke Rajne bile su kamene. Stalni su
logori pravi mali samostalni gradovi. Imali su radionice, bolničke odjele pa čak i škole.
Nastambe su bile sučelice postavljene dvije po dvije tako da su podsjećale na raspored već
spomenutih manipula u doba Republike. Bile su sagrađene na rubovima logora, trideset
metara od utvrde, izvan dometa streljiva. Jedna nastamba bila je predviđena za cijelu
centuriju. Ogranci nastambe namijenjeni vojnicima imali su deset do jedanaest odjeljaka, a u
svakome su se nalazile po dvije prostorije. Odjeljci su bili smješteni na jednom kraju
nastambe. Svaki se odjeljak sastojao od jedne sobe veličine 4,5 četvornih metara, predviđene
za 8 legionara te jedne male ostave za odlaganje odore. Na drugom kraju nastambe bile su
službene prostorije centurije te štab centuriona. Sredinom logora prolazila je Via praetoria
koja je vodila u upravno središte ( principia ) i štab vojskovođe ( praetorium ) – smješten
usred logora. Iza njih je prolazio glavni bočni put ( Via principalis ) uz koji su se
smjestile nastambe tribuna.

Konjaništvo

Početkom carstva konjaništvo se dijelilo na krila ( alae ) po 500 ljudi. Konjanički odredi
nazivali su se eskadroni, a zapovjednik im je bio prefekt. Imali su duži mač koji se nazivao
spatha, duguljasto zaobljen štit ili šesterokutan štit ravne površine

RIMSKI KALENDAR

- Calendae – prvi dan u mjesecu

- Predjulijanski i julijanski prije pojave gregorijanskog 1582.
- Rimljani računali vrijeme prema konzularnim godinama, od osnutka Rima (753.BC)
- Romul prvi napravio kalendar: 10 mjeseci, prvi je ožujak, zadnji prosinac
- 4 mjeseca imaju 31 dan (ožujak, svibanj, srpanj, listopad), ostali 30 = godina ima 304
dana
- Numa Pompilije dodao još 2 mjeseca: siječanj i veljaču
- Time se godina podudara s lunarnom godinom
- Ožu, Svi, Srp, Lis imaju 31 dan, Velj 28, ostali 29 = godina ima 355 dana
- Solarna/tropska godina ima 365 dana – uvodi se postupak interkaliranja –
ubacivanje vremenskih jedinica
- Također pomiče početak godine na 1. Siječnja
 Julije Cezar uvodi reformu
- Julijanski kalendar – zasnovan na točnijim mjerenjima i astronomskim
promatranjima
- Aleksandrijski astronom Sozigen mu pomaže
- Godini od 355 dana dodano još 10 dana raspoređenih po mjesecima
- Mjeseci: Januarius, Februarius, Martius, Aprilis, Maius, Junius, Quintilis, Sextilis,
September, October, November i December.
- Godine 44. pr. Kr. mjesec Quintilis je preimenovan u Julius (današnji srpanj) u slavu
Julija Cezara
- Godine 8. pr. Kr. odlučeno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, a
pošto je on najviše ratnih pobjeda napravio u mjesecu Sextilis-u, ovaj mjesec nazvan
je po njemu – August (kolovoz)

- Nundinae – tjedan (8 dana) – sajmovi/tržnice ..neman pojma

- Imena dana u tjednu prema istočnjačkom principu su: dies Saturni,dies Solis, dies
Lunae, dies Martis, dies Mercuri, dies Iovis, dies Veneris.
- Kalendae – prvi dan u mjesecu
Potječu iz vremena kad je mjesec bio lunarni (počinjao s mladim mjesecom)
Prvi dan nakon mlađaka
Posvećene Junoni
- Nonae – peti ili sedmi dan u mjesecu (Ožu, Svi, Srp, Lis – sedmi dan)
Prva četvrt mjeseca
- Ide – trinaesti ili petnaesti dan
Puni mjesec
Posvećene Jupiteru – tog dana bila žrtvovana ovca u čast bogu

Oznake dana
- Skupina slova
- F – (fasti) - kalende, none, ide – tim danom građani mogu pokrenuti civilnu parnicu
- C – (comitiales) - sastajanje skupštine rimskih građana za glasanje
- N – (nefasti) - na te dane legis actio zabranjen
- NP, FP – vjerojatno državni praznik
- EN – ujutro i navečer nefasti, tijekom dana fasti
 Svetkovine
- Feriae – zadnja kolona u kalendaru
- Događaji svakog pojedinog dana
- Govori o najvažnijim povijesnim i političkim zbivanjima
- Publica sacra, ludi, meteorološke napomene, datumi povijesnih događaja