Fizika II Zadaci PDF

165
15. HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA (1.403. - 1. 460.)
1.403. Koliki je tlak u nekom jezeru na dubini 10 m?

h = 10 m p = p0 + ρ ⋅ g ⋅ h
p=? p = 101300 + 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 10
p = 199400 Pa
1.404. Tlačna sisaljka podigne u cijevi vodu na visinu 40 m. Kolikom silom djeluje voda na ventil
sisaljke ako je površina presjeka ventila 8 cm2?
h = 40 m p = ρ⋅g⋅h F
p= ⇒ F = p⋅S
S = 8 cm2 = 0,0008 m2 p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 40 S
F=? p = 392400 Pa F = 392400 ⋅ 0,0008
F = 313,92 N
1.405. Na kojoj će dubini tlak vode u jezeru biti tri puta veći od atmosferskog tlaka koji u živinom
barometru drži ravnotežu sa stupcem žive visokim 770 mm?
pH = 3pA pA = ρ ⋅ g ⋅ h p = pH − p A p
h=
pA = 770 mm Hg p A = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 0,77 p = 3 ⋅ pA − pA ρ⋅g
h=? 205460
p A = 102730 Pa p = 2 ⋅ pA h=
1000 ⋅ 9,81
p = 2 ⋅ 102730
h = 20,94 m
p = 205460 Pa
1.406. Kolika će biti duljina stupca žive u barometarskoj cijevi smještenoj u zatvorenoj kabini na
Mjesecu ako zrak kabini odgovara uvjetima uz koje bi na Zemlji stupac žive u barometru
bio dug 760 mm?
p
hM =
p Z = ρ ⋅ g ⋅ hZ ρ ⋅ gM
hZ = 760 mm pZ = 13600 ⋅ 9,81 ⋅ 0,76 101396
hM = ? hM =
pZ = 101396 Pa 13600 ⋅ gM
7,46
hM =
gM
1.407. Posuda u obliku skraćenog stošca ima površinu donje baze B1 = 200 cm2, a gornjeg otvora
B2 = 120 cm2. Visina posude je 42 cm. a)Kolika sila djeluje na dno ako je posuda napunjena
vodom? b) Kolika je težina vode u posudi? c) Jesu li sila na dno i težina jednake?
B1 = 200 cm2 = 0,02 m2
B
a) b)
B2 = 120 cm2 = 0,012 m2 F = p⋅S 1
V= ⋅ π ⋅ v ⋅ (r12 + r22 + r1 ⋅ r2 )
B
h = 42 cm = 0,42 m F = ρ ⋅ g ⋅ h ⋅ B1 3
a) F = ?, b) G = ?
F = 1000 ⋅ 9,81⋅ 0,42 ⋅ 0,02 B1 0,02
B1 = r12 ⋅ π ⇒ r1 = = = 0,08 m
F = 82,4 N π π
B2 0,012
B2 = r22 ⋅ π ⇒ r2 = = = 0,06 m
π π
1
V= ⋅ π ⋅ 0,42 ⋅ (0,082 + 0,062 + 0,08 ⋅ 0,06) = 0,006512 m3
3
c) G = m⋅g = ρ⋅ V ⋅g
F>G G = 1000 ⋅ 0,006512 ⋅ 9,81 = 63,88 N
Darko Maltar - osobne stranice

www.inet.hr/~dmaltar
166
1.408. U posudi se nalazi tekući aluminij do visine 60 cm. Na dnu posude je otvor kroz koji
ulazi zrak pod tlakom p. Koliki mora biti tlak zraka da aluminij ne bi izlazio?
h = 60 cm = 0,6 m p = ρ⋅g⋅h
ρ = 2700 kg/m3 p = 2700 ⋅ 9,81 ⋅ 0,6
p=?
p = 15892 Pa
1.409. Manji čep hidrauličke preše ima površinu 15 cm2, a veći 180 cm2. Sila 90 N prenosi se na
manji čep dvokrakom polugom kojoj je omjer krakova 6 : 1. Kolikom silom tlači veliki čep?
S1 = 15 cm2 F1 ⋅ a = F1` ⋅ b p1 = p 2
S2 = 180 cm2 F1` F
a
F1 = 90 N F1` = F1 ⋅ = 2
a:b=6:1 b S1 S 2
F2 = ? 6 S2 `
F1` = 90 ⋅ F2 = ⋅ F1
1 S1
F1 = 540 N
`
180
F2 = ⋅ 540
15
F2 = 6480 N
1.410. U podvodnom dijelu broda nastao je otvor površine 5 cm2. Otvor se nalazi 3 m ispod
površine vode. Kojom najmanjom silom moramo djelovati na otvor da bismo spriječili
prodiranje vode?
S = 5 cm2 = 0,0005 m2 p = ρ⋅g⋅h F

p= ⇒F=p⋅S
h=3m p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 3 S
F=? p = 29430 Pa F = 29430 ⋅ 0,0005
F = 14,715 N
1.411. Kolikom silom djeluje para na otvor sigurnosnog ventila promjera 100 mm ako manometar
pokazuje tlak 11,7 × 105 Pa?
d = 100 mm = 0,1 m d2 ⋅ π F
S= p= ⇒F =p⋅S
p = 11,7 × 105 Pa 4 S
F=? 0,12 ⋅ π F = 11,7 ⋅ 10 5 ⋅ 0,0079
S=
4 F = 9243 N
S = 0,0079 m 2
1.412. Pod kojim tlakom mora sisaljka tjerati vodu u cijevi vodovoda visokog nebodera ako se
nalazi u podrumu zgrade, a željeli bismo da tlak vode u najvišem dijelu zgrade bude
15 × 104 Pa? Visinska razlika između sisaljke i najvišeg dijela zgrade neka je 100 m.
pUK = 15 × 104 Pa p = ρ⋅g⋅h p UK = p 0 + p

h = 100 m p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 100 p UK = 101300 + 981000
p=?
p = 981000 Pa p UK = 1082300 Pa

167
1.413. U valjkastu posudu nalili smo količine žive i vode jednakih težina. Ukupna visina stupca
obiju tekućina iznosi h = 29,2 cm. Koliki je tlak tekućina na dno posude?
h = 29,2 cm G1 = G2 F m1 ⋅ g + m 2 ⋅ g
p= =
G1 = G2 m1 ⋅ g = m2 ⋅ g S S
p=? ρ1 ⋅ V1 ⋅ g = ρ2 ⋅ V2 ⋅ g ( ρ ⋅ V + ρ 2 ⋅ V2 ) ⋅ g
p= 1 1
ρ1 ⋅ B ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ B ⋅ h2 ⋅ g S
(ρ 1 ⋅ S ⋅ h 1 + ρ 2 ⋅ S ⋅ h 2 ) ⋅ g
ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2 p=
S
h = h1 + h2 ⇒ h1 = h − h2
p = (ρ 1 ⋅ h 1 + ρ 2 ⋅ h 2 ) ⋅ g
ρ1 ⋅ (h − h2 ) = ρ2 ⋅ h2
p = (13600 ⋅ 0,02 + 1000 ⋅ 0,272) ⋅ 9,81
voda h2 ρ1 ⋅ h − ρ1 ⋅ h2 = ρ2 ⋅ h2
h p = 5336,64 Pa
živa h1 h2 ⋅ (ρ1 + ρ2 ) = ρ1 ⋅ h
ρ1 ⋅ h
h2 =
ρ1 + ρ2
13600 ⋅ 0,292
h2 = = 0,272 m
13600 + 1000
h1 = h − h2 = 0,292 − 0,272 = 0,02 m
1.414. Cijev C s dva kraka uronili smo u dvije posude, A i B. Kroz gornji kraj cijevi isisali smo nešto
zraka. Zbog toga se tekućina digla u lijevoj cijevi za h1, a u desnoj za h2. Kolika je gustoća
tekućine u posudi B ako je u posudi A voda i ako je h1 = 10 cm, a h2 = 12 cm?
ρ1 = 1000 kg/m3 p1 = p 2
h1 = 10 cm = 0,1 m C ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ 2 ⋅ h 2 ⋅ g
h2 = 12 cm = 0,12 m ρ1 ⋅ h1 = ρ 2 ⋅ h 2
ρ2 = ? ρ 1 ⋅ h1
ρ2 =
h2
1000 ⋅ 0,1
h2 ρ2 =
h1 0,12
kg
ρ 2 = 833,3 3
m
A B
1.415. U cijevi oblika slova U nalivena je živa, a zatim u jedan krak tekućina gustoće 1,2 × 103
kg/m3. Visina je stupca žive, mjerena od dodirne površine 1,4 cm. Kolika je visina stupca
nepoznate tekućine?
ρ1 = 13600 kg/m3 p1 = p2
ρ2 = 1,2 × 103 kg/m3 ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ h2 ⋅ g
h1 = 1,4 cm ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2
h2 = ? ρ1 ⋅ h1
h2 =
h2 ρ2
h1
13600 ⋅ 0,014
h2 =
1200
h2 = 0,158 m

168
1.416. U dvije spojene posude različitih presjeka ulijemo najprije živu, a zatim u širu cijev
presjeka 5 cm2 dolijemo 300 g vode. Za koliko će visina stupca žive u uskoj cijevi biti veća
od visine u širokoj cijevi?
S1 = 5 cm2 = 0,0005 m2 p1 = p2 m1 = ρ1 ⋅ V1
m1 = 300 g = 0,3 kg ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ h2 ⋅ g m1
h2 = ? V1 =
ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2 ρ1
h1 ρ1 ⋅ h1 0,3
h2 = V1 = = 0,0003 m 3
h2 ρ2 1000
1000 ⋅ 0,6 V1 = S1 ⋅ h1
h2 =
13600 V1
h1 =
h2 = 0,0441 m S1
0,0003
h1 = = 0,6 m
0,0005
1.417. U dva kraka cijevi oblika U naliveni su voda i ulje odijeljeni živom. Granice žive i tekućina u
oba kraka na istoj su razini. Kolika je visina h1 stupca vode ako je visina stupca ulja 20 cm?
ρ2 = 900 kg/m3 p1 = p2
h2 = 20 cm = 0,2 m ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ h2 ⋅ g
h1 = ? ulje ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2
voda ρ 2 ⋅ h2
h1 =
h2 ρ1
h1
900 ⋅ 0,2
h2 =
1000
živa h2 = 0,18 m
1.418. Koliko je visok stupac žive u živinom barometru koji odgovara tlaku 0,98 × 105 Pa?
ρ = 13600 kg/m3 p = ρ⋅g⋅h ⇒ h =

p
p = 0,98 × 105 Pa ρ⋅g
h=? 0,98 ⋅ 10 5
h=
13600 ⋅ 9,81
h = 0,73 m
1.419. Kolikom silom pritišće zrak na površinu stola uz tlak 0,98 × 105 Pa?
S = 1,2 × 0,6 = 0,72 m2 F

p= ⇒F =p⋅S
p = 0,98 × 105 Pa S
F=? F = 0,98 ⋅ 10 5 ⋅ 0,72
F = 70560 N
1.420. Kolikom silom pritišće zrak na ravan krov kuće dimenzija 20 m × 50 m?
S = 20 × 50 = 1000 m2 F
p= ⇒ F = p⋅S
F=? S
F = 101300 ⋅ 1000
F = 101300000 N

169
1.421. Barometarska cijev je prema horizontalnoj ravnini nagnuta pod kutom od 300. Kolika je
duljina stupca žive u cijevi pri normiranome atmosferskom tlaku?
p = 101300 Pa sin α =
0,76
α = 300 l
l=? 0,76
l=
l sin α
76 c m 0,76
0 l=
30 sin 30 0
l = 1,52 m
1.422. Odredi najveću visinu do koje se usisavanjem može podići ulje u nekoj cijevi ako je
atmosferski tlak 9,86 × 104 Pa.
p = 9,86 × 104 Pa p = ρ⋅g⋅h

ρ = 900 kg/m3 p
h=
h=? ρ⋅g
9,86 ⋅ 10 4
h=
900 ⋅ 9,81
h = 11,16 m
1.423. Odredi silu koja djeluje na površinu stola ako je površina 1,8 m2, a tlak normiran.
S = 1,8 m2 F = p⋅S
p = 101300 Pa F = 101300 ⋅ 1,8
F=? F = 182340 N
1.424. Koliki je atmosferski tlak na visini 3600 m iznad površine Zemlje? Tlak uz njezinu površinu
je normiran, a smanjuje se svakih 10 m iznad Zemlje za otprilike 133,3 Pa.
h = 3600 m h
p = p0 − ⋅ Δp
p0 = 101300 Pa Δh
Δh = 10 m 3600
p = 101300 − ⋅ 133,3
Δp = 133,3 Pa 10
p=? p = 53312 Pa
1.425. Na kojoj visini iznad Zemlje leti zrakoplov ako je tlak u kabini 100642 Pa, dok je na površini
Zemlje tlak normiran?
p = 100642 Pa Δp = ρ ⋅ g ⋅ h
p0 = 101300 Pa Δp
h=
ρ = 1,293 kg/m3 ρ⋅g
h=? 101300 − 100642
h=
1,293 ⋅ 9,81
h = 51,8 m

170
1.426. Koliko je dubok rudnički rov u kojemu je stupac žive u barometru visok 82 cm, a na
Zemlji 78 cm?
h1 = 82 cm p 1 = ρ ⋅ g ⋅ h1 p2 = ρ ⋅ g ⋅ h2 Δp = ρ ⋅ g ⋅ h
h2 = 78 cm p 1 = 13600 ⋅ 9,81 ⋅ 0,82 p1 = 13600 ⋅ 9,81 ⋅ 0,78 h=
Δp
h=? ρ⋅g
p 1 = 109401 Pa p1 = 104064 Pa
109401 − 104064
h=
1,293 ⋅ 9,81
h = 378,18 m
1.427. Koliko je teška mramorna kuglica promjera 1 cm u eteru?

ρM = 2800 kg/m3 V=
4 3
⋅r ⋅ π
G = m ⋅ g − FU
ρE = 730 kg/m3 3 G = ρM ⋅ V ⋅ g − ρE ⋅ V ⋅ g
d = 1 cm 4 G = (ρ M − ρ E ) ⋅ V ⋅ g
V = ⋅ 0,005 3 ⋅ π
G=? 3
G = (2800 − 730 ) ⋅ 5,24 ⋅ 10 −7 ⋅ 9,81
V = 5,24 ⋅ 10 −7 m 3
G = 0,01N
1.428. Čovjek može pod vodom podići kamen kojega je obujam najviše 35 dm3. Koliki teret može
taj čovjek podizati u zraku ako je gustoća kamena 2,4 × 103 kg/m3.
V = 35 dm3 = 0,035 m3 G = m ⋅ g − FU
ρK = 2,4 × 103 kg G = ρK ⋅ V ⋅ g − ρ V ⋅ V ⋅ g
G=? G = (ρK − ρ V ) ⋅ V ⋅ g
G = (2400 − 1000 ) ⋅ 0,035 ⋅ 9,81
G = 480,69 N
1.429. Odredi obujam komada željeza na koji, kad ga uronimo u alkohol, djeluje uzgon veličine
1,5 N?
FU = 1,5 N FU
FU = ρ ⋅ V ⋅ g ⇒ V =
ρ = 790 kg/m3 ρ⋅g
V=? 1,5
V=
790 ⋅ 9,81
V = 0,00019 m 3 = 0,19 dm 3
1.430. Komad stakla ima u zraku težinu 1,4 N, a u vodi 0,84 N. Nađi gustoću stakla.
GZ = 1,4 N G Z = m ⋅ g − FU G V = m ⋅ g − FU G Z (ρ S − ρ Z ) ⋅ V ⋅ g
=
GV = 0,84 N GZ = ρS ⋅ V ⋅ g − ρZ ⋅ V ⋅ g GV = ρS ⋅ V ⋅ g − ρ V ⋅ V ⋅ g G V (ρ S − ρ V ) ⋅ V ⋅ g
ρS = ? G Z = (ρ S − ρ Z ) ⋅ V ⋅ g G V = (ρ S − ρ V ) ⋅ V ⋅ g GZ ρ − ρZ
= S
GV ρS − ρ V
G Z ⋅ (ρ S − ρ V ) = G V ⋅ (ρ S − ρ Z )
GZ ⋅ ρ V − GV ⋅ ρZ
ρS =
GZ − GV
1,4 ⋅ 1000 − 0,84 ⋅ 1,293
ρS =
1,4 − 0,84
kg
ρ S = 2498 3
m

171
1.431. Poprečni presjek parobroda u ravnini površine vode iznosi 400 m2. Nakon utovara
parobrod zaroni 1 m dublje u vodu. Nađi težinu tereta koji je utovaren u parobrod.
S = 400 m2 p = ρ⋅g⋅h F
p= ⇒ F = p⋅S
h=1m p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 1 S
G=? F = 9810 ⋅ 400
p = 9810 Pa
F = 3924000 N
F = 3,924 ⋅ 10 6 N
1.432. Komad pluta pliva na vodi tako da je četvrtina njegova obujma pod vodom. Kolika je
gustoća pluta?
G = FU
m ⋅ g = ρ V ⋅ VU ⋅ g
ρ P ⋅ V ⋅ g = ρ V ⋅ VU ⋅ g
1
VU = V ρ V ⋅ VU ⋅ g
4 ρP =
V⋅g
1
ρV ⋅ V ⋅ g
ρP = 4
V⋅g
ρ 1000
ρP = V =
4 4
kg
ρ P = 250 3
m
1.433. Komad olova pliva u živi. Koliki je dio njegova obujma uronjen u živu?
ρO = 11300 kg/m3 G = FU
ρŽ = 13600 kg/m3 m ⋅ g = ρ Z ⋅ VU ⋅ g
VU ρ O ⋅ V ⋅ g = ρ Z ⋅ VU ⋅ g
=?
V VU ρ O
=
V ρZ
VU 11300
= = 0,83 = 83 %
V 13600
1.434. Na tekućinu gustoće ρ1 nalijemo tekućinu koja se s prvom ne miješa i koja ima gustoću
ρ2 < ρ1. Očito je da će neko tijelo gustoće ρ (ρ1 > ρ > ρ2) lebdjeti negdje u graničnom
području između obiju tekućina. Treba odrediti koliki je dio obujma tijela uronjen u tekućinu
veće gustoće.
G = FU
m ⋅ g = ρ 1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ 2 ⋅ V2 ⋅ g
ρ2 ρ ⋅ V = ρ 1 ⋅ V1 + ρ 2 ⋅ V2
V = V1 + V2 ⇒ V2 = V − V1
ρ,V V2 ρ ⋅ V = ρ 1 ⋅ V1 + ρ 2 ⋅ V − ρ 2 ⋅ V1
ρ1 V1 V1 ⋅ (ρ 2 − ρ1 ) = V ⋅ (ρ 2 − ρ)
ρ2 − ρ
V1 = ⋅V
ρ 2 − ρ1

172
1.435. U posudi se nalazi živa i povrh nje ulje. Kugla koju spustimo u posudu lebdi tako da je
svojom donjom polovicom uronjena u živu, a gornjom u ulje. Odredi gustoću kugle.
V1 = V2 G = FU
ρ1 = 13600 kg/m3 m ⋅ g = ρ 1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ 2 ⋅ V2 ⋅ g
ρ2 = 900 kg/m3 ρ2 ρ ⋅ V ⋅ g = ρ 1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ 2 ⋅ V2 ⋅ g
ρ=? ρ 1 ⋅ V1 + ρ 2 ⋅ V2
ρ,V V2 ρ=
V
ρ1 V1 1
V1 = V2 = V
2
1 1
ρ1 ⋅ V + ρ 2 ⋅ V
ρ= 2 2
V
ρ + ρ2
ρ= 1
2
13600 + 900 kg
ρ= = 7250 3
2 m
1.436. Tijelo u obliku kocke pliva na živi tako da je njegova četvrtina uronjena u živu. Koliki će dio
tijela biti uronjen u živu ako na nju dolijemo toliko vode da pokriva cijelo tijelo?
G = FU G = FU
m ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V2 ⋅ g m ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V3 ⋅ g
ρ ⋅ V ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V2 ⋅ g ρ ⋅ V ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V3 ⋅ g
ρ1 ⋅ V1 + ρ2 ⋅ V2 ρ1 ⋅ V1 = ρ ⋅ V − ρ3 ⋅ V3
ρ=
V ρ1 ⋅ V1 = ρ ⋅ V − ρ3 ⋅ ( V − V1 )
1 3 V1 ⋅ (ρ1 − ρ3 ) = V ⋅ (ρ − ρ3 )
V1 = V V2 = V
4 4
ρ − ρ3
1 3 V1 = ⋅V
ρ1 ⋅ V + ρ2 ⋅ V ρ1 − ρ3
ρ= 4 4
V 3401 − 1000
V1 = ⋅V
1 3 13600 − 1000
ρ = ⋅ 13600 + ⋅ 1,293 V1 = 0,19 ⋅ V
4 4
kg
ρ = 3401 3
m
1.437. Težina tijela tri je puta manja u vodi nego u zraku. Kolika je gustoća tijela?
GZ = 3GV GZ = 3 ⋅ GV m ⋅ g − ρZ ⋅ V ⋅ g
= m ⋅ g − ρV ⋅ V ⋅ g
ρ=? G Z = m ⋅ g − FU ⇒ 3 ⋅ G V = m ⋅ g − FU 3
m ⋅ g − FU ρ ⋅ V ⋅ g − ρZ ⋅ V ⋅ g
GV = = ρ ⋅ V ⋅ g − ρV ⋅ V ⋅ g
3 3
G V = m ⋅ g − FU ρ − ρZ
= ρ − ρV
3
2 ⋅ ρ = 3 ⋅ ρV − ρZ
3 1
ρ= ⋅ 1000 − ⋅ 1,293
2 2
kg
ρ = 1499,36 3
m

173
1.438. Na jednoj zdjelici dvostrane vage leži komad srebra mase 10,5 g, a na drugoj komad
stakla mase 13 g. Koja će strana prevagnuti ako vagu uronimo u vodu?
m1 = 10,5 g srebro: staklo:

ρ1 = 10500 kg/m3 F = G − FU F = G − FU
m2 = 13 g F = m ⋅ g − ρv ⋅ V ⋅ g F = m ⋅ g − ρv ⋅ V ⋅ g
ρ2 = 2500 kg/m3 F = ρ1 ⋅ V ⋅ g − ρ v ⋅ V ⋅ g F = ρ2 ⋅ V ⋅ g − ρ v ⋅ V ⋅ g
F = (ρ 1 − ρ V ) ⋅ V ⋅ g F = (ρ2 − ρ V ) ⋅ V ⋅ g
F = (10500 − 1000 ) ⋅ V ⋅ g F = (2500 − 1000 ) ⋅ V ⋅ g
F = 9500 ⋅ V ⋅ g F = 1500 ⋅ V ⋅ g
prevagnuti će srebro
1.439. Dva tijela imaju obujam V i 2V te su na vagi u ravnoteži. Zatim veće tijelo uronimo u ulje.
Kolika bi morala biti gustoća tekućine u koju bismo morali uroniti manje tijelo da bi vaga
ostala u ravnoteži.
ρULJA = 900 kg/m3

ρ=? ρ= ? ulje
V 2V
G − FU = G − FU
m ⋅ g − ρ ⋅ V ⋅ g = m ⋅ g − ρU ⋅ 2 ⋅ V ⋅ g
ρ T ⋅ V ⋅ g − ρ ⋅ V ⋅ g = ρ T ⋅ V ⋅ g − ρU ⋅ 2 ⋅ V ⋅ g
ρ T − ρ = ρ T − 2 ⋅ ρU
ρ = 2 ⋅ ρU
ρ = 2 ⋅ 900
kg
ρ = 1800
m3
1.440. Lopticu za stolni tenis, polumjera 15 mm i mase 5g, uronimo u vodu na dubinu 30 cm. Kad
lopticu ispustimo, ona iskoči iz vode na visinu 10 cm iznad vode. Koliko se energije pritom
pretvorilo u toplinu zbog otpora vode?
r = 15 mm = 0,015 m
m = 5 g = 0,005 kg Q = FU ⋅ h − m ⋅ g ⋅ h − m ⋅ g ⋅ h1 Q = 0,14 ⋅ 0,3 − 0,005 ⋅ 9,81⋅ (0,3 − 0,1)
h = 30 cm = 0,3 m Q = 0,022 J
h1 = 10 cm = 0,1 m h
E P = FU ⋅ h − m ⋅ g ⋅ h − Q
Q=?
FU = ρ ⋅ V ⋅ g
4
FU = 1000 ⋅ ⋅ 0,015 3 ⋅ π ⋅ 9,81
3
FU = 0,14 N

174
1.441. Tijelo ima obujam 500 cm3. Pri vaganju je uravnoteženo bakrenim utezima mase 440 g.
Odredi težinu tijela u vakuumu.
V = 500 cm3 = 0,0005 m3 G = m UT ⋅ g − ρ Z ⋅ VUT ⋅ g + ρ Z ⋅ V ⋅ g

mUT = 440 g = 0,44 kg m UT
G=? G = m UT ⋅ g − ρ Z ⋅ ⋅ g + ρZ ⋅ V ⋅ g
ρ UT
0,44
G = 0.44 ⋅ 9,81 − 1,293 ⋅ ⋅ 9,81 + 1,293 ⋅ 0,0005 ⋅ 9,81
8900
G = 4,32 N
1.442. Kolika sila diže dječji balon u vis ako je napunjen vodikom, ima obujam 3 dm3 i ako mu je
masa zajedno s vodikom 3,4 g?
V = 3 dm3 = 0,003 m3 F = FU − G
m = 3,4 g = 0,0034 kg F = ρZ ⋅ V ⋅ g − m ⋅ g
F=?
F = 1,293 ⋅ 0,003 ⋅ 9,81 − 0,0034 ⋅ 9,81
F = 0,0046 N
1.443. Dječji balon obujma 4 dm3 napunjen je rasvjetnim plinom. Zrak ga podiže uvis silom
9 × 10-3 N. Koliko je težak balon s plinom?
V = 4 dm3 = 0,004 m3 F = FU − G ⇒ G = FU − F
F = 9 × 10-3 N = 0,009 N G = ρZ ⋅ V ⋅ g − F
G=? G = 1,293 ⋅ 0,004 ⋅ 9,81 − 0,009
G = 0,0417 N
1.444. Radiosonda ima obujam 10 m3 i napunjena je vodikom. Koliko tešku radioaparaturu može
ponijeti ako ona sama ima masu 600 g?
V = 10 m3 F = FU − G
m = 600 g = 0,6 kg F = ρ⋅V ⋅g−m⋅g
F=? F = 1,293 ⋅ 10 ⋅ 9,81 − 0,6 ⋅ 9,81
F = 120,95 N
1.445. Stacionarni tok vode prolazi presjekom cijevi od 50 cm2 brzinom 75 cm/s. Kolikom brzinom
prolazi tok vode presjekom 10 cm2.
S1 = 50 cm2 S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2
v1 = 75 cm/s S1 ⋅ v 1
S2 = 10 cm2 v2 =
S2
v2 = ?
50 ⋅ 75
v2 =
10
cm m
v 2 = 375 = 3,75
s s

175
1.446. Glicerin protječe kroz cijev promjera 10 cm brzinom 2 m/s. Kolika je brzina strujanja u
cijevi promjera 4 cm koja se nadovezuje na prvu?
d1 = 10 cm = 0,1 m d12 ⋅ π S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2
S1 =
v1 = 2 m/s 4 S1 ⋅ v 1
d2 = 4 cm = 0,04 m v2 =
0,12 ⋅ π S2
v2 = ? S1 = = 0,00785 m 2
4 0,00785 ⋅ 2
v2 =
d2 ⋅ π 0,00125
S2 = 2
4 m
0,04 2 ⋅ π v 2 = 12,49
S2 = = 0,00125 m 2 s
4
1.447. Brzina protjecanja vode kroz široki dio horizontalne vodovodne cijevi jest 50 cm/s. Kolika je
brzina vode u produžetku iste cijevi koji ima 2 puta manji promjer?
v1 = 50 cm/s S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2
d d12 ⋅ π
d2 = 1 ⋅ v1
2 S ⋅v d2
v 2 = 1 1 = 42 = 12 ⋅ v 1
v2 = ? S2 d2 ⋅ π d2
4
d12
v 2 = 2 ⋅ v1 = 4 ⋅ v1
d1
4
v 2 = 4 ⋅ 50
cm m
v 2 = 200 =2
s s
1.448. Koliki je rad utrošen na svladavanje trenja pri prenošenju 25 cm3 vode u horizontalnoj cijevi
od mjesta na kojemu je tlak 4 × 104 Pa do mjesta s tlakom 2 × 104 Pa?
V = 25 cm3 = 0,000025 m3 W = Δp ⋅ V
p1 = 4 × 104 Pa W = (p 1 − p 2 ) ⋅ V
p2 = 2 × 104 Pa
W = ( 4 − 2) ⋅ 10 4 ⋅ 0,000025
W=?
W = 0,5 J
1.449. Na svladavanje trenja pri premještanju 0,05 dm3 vode u horizontalnoj cijevi od mjesta na
kojemu je tlak 4 × 104 Pa do nekoga drugog mjesta utrošen je rad 0,5 J. Koliki je tlak na
drugome mjestu?
V = 0,05 dm3 = 0,00005 m3 W = Δp ⋅ V

p1 = 4 × 104 Pa W = (p 1 − p 2 ) ⋅ V
W = 0,5 J W = p1 ⋅ V − p 2 ⋅ V
p2 = ?
W
p 2 = p1 −
V
0,5
p 2 = 4 ⋅ 10 4 −
0,00005
p 2 = 3 ⋅ 10 4 Pa

176
1.450. Kolika je brzina istjecanja 10-3 m3 zraka koji se nalazi pod tlakom 1,44 × 104 Pa u
prostor napunjen zrakom pri tlaku 0,96 × 104 Pa?
V = 10-3 m3 m ⋅ v2
= (p 1 − p 2 ) ⋅ V
p1 = 1,44 × 104 Pa 2
p2 = 0,96 × 104 Pa 2 ⋅ (p 1 − p 2 ) ⋅ V
v=? v=
ρ⋅V
2 ⋅ (1,44 − 0,96) ⋅ 10 4
v=
1,293
m
v = 86,17
s
1.451. Ulje protječe kroz cijev promjera 6 cm srednjom brzinom 4 m/s. Kolika je jakost struje?
d = 6 cm = 0,06 m I = S⋅v
v = 4 m/s d2 ⋅ π
I= ⋅v
I=? 4
0,06 2 ⋅ π
I= ⋅4
4
m3
I = 0,011
s
1.452. Kolika je jakost struje vode u cijevi promjera 4 cm ako je brzina toka 15 cm/s?
d = 4 cm I = S⋅v
v = 15 cm/s d2 ⋅ π
I= ⋅v
I=? 4
42 ⋅ π
I= ⋅ 15
4
cm3 cm3
I = 4 ⋅ π ⋅ 15 = 60 ⋅ π = 188,49
s s
1.453. Kojom se brzinom spušta razina vode u spremniku površine presjeka 2 m2 ako je brzina
istjecanja vode u odvodnoj cijevi presjeka 40 cm2 jednaka 4 m/s? Kolika je jakost struje u
spremniku?
S1 = 2 m2 S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2 I = S⋅v
S2 = 40 cm2 = 0,004 m2 S2 ⋅ v 2 I = 2 ⋅ 0,008
v2 = 4 m/s v1 =
S1 m3
v1 = ?, I = ? I = 0,016
0,004 ⋅ 4 s
v1 =
2
m
v 1 = 0,008
s
1.454. Kolika je teorijska brzina istjecanja tekućine iz otvora koji se nalazi 4,905 m ispod njezine
najviše razine?
h = 4,905 m v = 2⋅g⋅h
v=?
m
v = 2 ⋅ 9,81⋅ 4,905 = 9,81
s

177
1.455. Posuda duboka 40 cm ima otvor na dnu. Kolika je brzina istjecanja tekućine kad je
posuda posve puna?
h = 40 cm = 0,4 m v = 2⋅g⋅h
v=?
m
v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 0,4 = 2,8
s
1.456. Kolika količina vode isteče u jednoj minuti iz spremnika kroz otvor promjera 4 cm koji se
nalazi 4,9 m ispod razine vode?
d = 4 cm I = S⋅v
h = 4,9 m d2 ⋅ π
I= ⋅v
I=? v = 2⋅g⋅h 4
m 0,042 ⋅ π
v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 4,9 = 9,8 I= ⋅ 9,8
s 4
m3 m3
I = 0,0123 = 0,74
s min
1.457. U širokom dijelu horizontalne cijevi voda teče brzinom 8 cm/s pri statičkom tlaku
14,7 × 104 Pa. U uskom dijelu te iste cijevi tlak je 13,3 × 104 Pa. Kolika je brzina u uskom
dijelu cijevi? Trenje zanemarimo.
v1 = 8 cm/s = 0,08 m/s p1 +

1 1
⋅ ρ ⋅ v 12 = p 2 + ⋅ ρ ⋅ v 22
p1 = 14,7 × 104 Pa 2 2
p2 = 13,3 × 104 Pa 1 1
⋅ ρ ⋅ v 22 = p 1 − p 2 + ⋅ ρ ⋅ v 12
v2 = ? 2 2
p − p
v 22 = 1 2
+ v 12
1
⋅ρ
2
2 ⋅ (p 1 − p 2 )
v2 = + v 12
ρ
2 ⋅ (14,7 − 13,3) ⋅ 10 4
v2 = + 0,08 2
1000
m
v 2 = 5,29
s
1.458. U horizontalnoj cijevi promjera 5 cm voda teče brzinom 20 cm/s pri statičkom tlaku
19,6 × 104 Pa. Koliki je tlak u užem dijelu cijevi promjera 2 cm?
d1 = 5 cm = 0,05 m S1 ⋅ v1 = S2 ⋅ v 2 1 1
p1 + ⋅ ρ ⋅ v12 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v 22
v1 = 20 cm/s = 0,2 m/s S1 ⋅ v1 2 2
v2 =
p1 = 19,6 × 104 Pa S2 1 1
p2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v12 − ⋅ ρ ⋅ v 22
d2 = 2 cm = 0,02 m d12 ⋅ π 2 2
p2 = ? ⋅ v1 1000
v 2 = 42 p2 = 19,6 ⋅ 10 4 + ⋅ (0,22 − 1,25 2 )
d2 ⋅ π 2
4 p2 = 195238 Pa
2
d
v 2 = 12 ⋅ v1
d2
0,052 m
v2 = 2
⋅ 0,2 = 1,25
0,02 s

178
1.459. Na koju će se visinu podići voda u cjevčici utaljenoj u uski dio horizontalne cijevi
promjera 2 cm ako je u širokom dijelu cijevi promjera 6 cm brzina vode 30 cm/s pri tlaku
9,8 × 104 Pa?
d1 = 6 cm S1 ⋅ v1 = S2 ⋅ v 2 1 1
p1 + ⋅ ρ ⋅ v12 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v 22
d2 = 2 cm S1 ⋅ v1 2 2
v2 =
v1 = 30 cm/s = 0,3 m/s S2 1 1
p2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 − ⋅ ρ ⋅ v 22
2
p1 = 9,8 × 104 Pa d12 ⋅ π 2 2
h=? ⋅ v1 1000
v 2 = 42 p2 = 9,8 ⋅ 10 + ⋅ (0,32 − 2,72 )
4
d2 ⋅ π 2
4 p2 = 94400 Pa
v2, p 2
S1 S2 d12
v 2 = 2 ⋅ v1
v1, p 1 d2
0,062 m
v2 = ⋅ 0,3 = 2,7
h 0,02 2
s
1.460. Kroz horizontalnu cijev AB teče tekućina. Razlika između razina tekućine u cjevčicama a i b
jest h = 10 cm. Kolika je brzina kojom tekućina teče kroz cijev AB?
h = 10 cm = 0,1 m ρ ⋅ v2
v=? = ρ ⋅ g ⋅ Δh
a b 2
v = 2 ⋅ g ⋅ Δh
h
v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 0,1
m
v = 1,4
s
A B

179
16. MOLEKULSKI SASTAV TVARI (3.1. - 3.17.)
3.1. Komadić parafina obujma 1 mm3 bacimo u vruću vodu. Parafin se rastali i na površini vode
načini sloj površine 1 m2. Odredi promjer molekule parafina uz pretpostavku da je debljina sloja
jednaka promjeru molekule.
V = 1 mm3 V = A⋅ d
A = 1 mm2 V 10 −9
d=? d= = = 10 −9 [m]
A 1
3.2. Odredi masu molekule vodika (H2) , dušika (N2) i vode (H2O).
m(H2), m(N2), m(H2O), = ? M (H 2 ) = 2 ⋅1,008 = 2,016[g ]

m( H 2 ) = M (H 2 ) ⋅ u = 2,016 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 3,346 ⋅10 −27 [kg ]
M (N 2 ) = 2 ⋅14,01 = 28,02[g ]
m( N 2 ) = M (N 2 ) ⋅ u = 28,02 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 4,65 ⋅10 −27 [kg ]
M (H 2 O) = 2 ⋅1,008 + 16 = 18,016[g ]
m( H 2 O) = M (H 2 O) ⋅ u = 18,016 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 2,997 ⋅10 −26 [kg ]
3.3. Odredi broj molekula koji se nalazi pri normiranom tlaku u: a) 1 g helija, b) 1 m3 argona.
a) mHe = 1 g a)
b) VAr = 1 m3 m He 10 −3
N=? n= = = 0,2498
M He 4,003 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 0,2498 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,5 ⋅10 23 [molekula ]
b)
VAr 1
n= = = 44,64
Vm 22,4 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 44,64 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 2,688 ⋅10 25 [molekula ]
3.4. U posudi obujma 0,5 l nalazi se plin pri normiranom tlaku. Koliko molekula plina ima u posudi?
V=0,5 [l] V 0,5 ⋅10 −3

N=? n= = = 0,0223
Vm 22,4 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 0,0223 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,34 ⋅10 22 [molekula ]

180
3.5. Odredi obujam što ga zauzima 4 g kisika pri normiranom tlaku.
m (O2) = 4 [g] m 4 ⋅10 −3

V=? n= = = 0,125[mola ]
M 32 ⋅10 −3
[ ] [ ]
V = n ⋅Vm = 0,125 ⋅ 22,4 ⋅10 −3 = 2,8 ⋅10 −3 m 3 = 2,8 dm 3
3.6. Koliko molekula sadrži 1 kg vodika?
m (H2) = 1 [kg]
= 496,03[mola ]
m 1
n= =
N=? M 2,016 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 496,03 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 2,987 ⋅10 26 [molekula]
3.7. U posudi obujma 590 l nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika.
V = 590 [l] = 590 . 10-3 [m3] ⎡ kg ⎤

ρ O = 1,43⎢
⎣ m ⎥⎦
m (O2) = ? 2 3
m = ρ ⋅V = 1,43 ⋅ 590 ⋅10 −3 = 0,8437[kg ]
3.8. Odredi: a) gustoću ugljik (IV)- oksida (CO2) pri normiranom tlaku; b) masu jedne molekule
ugljik (IV)- oksida.
a) ρ (CO2) = ? M (CO2 ) = (12,01 + 2 ⋅16) ⋅10 −3 = 44,01 ⋅10 −3 [kg ]
b) m (CO2) = ?
mM = M (CO2 ) ⋅ u = 44,01 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 7,305 ⋅10 −29 [kg ]
m 7,305 ⋅10 −29
n= = = 1,66 ⋅10 −27 [mola ]
M 44,01 ⋅10 −3
[ ]
V = n ⋅ Vm = 1,66 ⋅10 −27 ⋅ 22,4 ⋅10 −3 = 3,71 ⋅10 −29 m 3
m 7,305 ⋅10 − 29 ⎡ kg ⎤
ρ= = − 29
= 1,96 ⎢ 3 ⎥
V 3,71 ⋅10 ⎣m ⎦
3.9. Kolika je masa komada kamene soli koji ima 8 . 1024 molekula?
N = 8 . 1024 molekula M(NaCl) = (22,99 + 35,45) ⋅10 -3 = 58,44 ⋅10 −3 [kg ]

m=?
8 ⋅10 24
⋅ 58,44 ⋅10 −3 = 776,35[kg ]
N
m = n⋅M = ⋅M =
NA 6,022 ⋅10 23
3.10. Koliko elektrona ima u 1 cm3 olova? Redni je broj olova u periodnom sustavu 82.
VPb = 1 cm3
Nel = ?
1mol : V =
M
207
ρ 11,3
=
= 18,3 cm 3 [ ]
1mol → N A atoma
6,022 ⋅10 23
1cm → 3
= 3,345 ⋅10 22 atoma
18,3
N elektrona = 82 ⋅ N atoma
N elektrona = 82 ⋅ 3,345 ⋅10 22 = 2,74 ⋅10 24 elektrona

181
3.11. Da bi 200 g vode potpuno ishlapilo iz čaše, potrebno je 20 dana. Koliko molekula prosječno
izleti s površine vode u 1 s?
m = 200 g = 0,2 [kg] N = n ⋅ N A = 11,11 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 6,69 ⋅10 24 molekula

t = 20 dana = 1728000 [s]
m 0,2
N/t=? n= = = 11,11mola
M 18 ⋅10 −3
N 6,69 ⋅10 24
= = 3,87 ⋅1018 molekula
t 1728000
3.12. Uz normirane uvjete gustoća je vodika 0,090 kg/ m3, a kisika 1,43 kg/ m3. Koliko je puta
masa molekule vodika manja od mase molekule kisika?
ρ (H2) = 0,09 [kg/m3] V (O2 ) = V ( H 2 )

ρ (O2) = 1,43 [kg/m3] m(O2 ) m( H 2 )
mH 2 =
=? ρ (O2 ) ρ ( H 2 )
mO2 m( H 2 ) ρ ( H 2 ) 0,09
= = = 0,0629
m(O2 ) ρ (O2 ) 1,43
3.13. Koliko se molekula nalazi u kapljici vode promjera 0,1 mm?
d = 0,1 [mm] m 5,24 ⋅10 −10

N=? n= = −3
= 2,9 ⋅10 −8 mola
M 18 ⋅10
m = ρ ⋅V = ρ ⋅ r 3 ⋅ π = 1000 ⋅ ⋅ (0,05 ⋅10 −3 ) 3 ⋅ π = 5,24 ⋅10 −10 [kg ]
4 4
3 3
−8
N = n ⋅ N A = 2,9 ⋅10 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,75 ⋅1016 molekula
3.14. U jezero srednje dubine 10 m i površine 20 km2 bacimo komadić kuhinjske soli (NaCl) mase
0,01 g. Koliko će se molekula soli nalaziti u 2 cm3 vode koju smo zagrabili iz jezera ako
pretpostavimo da se sol, pošto se otopila, raspodijelila jednolično po cijelom jezeru?
h = 10 [m] [ ] [ ]
V = A ⋅ h = 20 ⋅10 6 ⋅10 = 2 ⋅108 m 3 = 2 ⋅1014 cm 3
A = 20 [km2] = 20 . 106 [m2]
10 −5
= 1,71⋅10 −4 [mola ]
mNaCl = 0,01 [g] = 10-5 [kg] m
n= =
V = 2 [cm3] = 2 . 10 -6 [m3] M (22,99 + 35,45) ⋅10 −3
N/V=? N = n ⋅ N A = 1,71⋅10 −4 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,03 ⋅10 20 molekula
N 1,03 ⋅10 20 molekula
= = 5 ⋅10 5
V 2 ⋅1014
cm 3
N 2 ⋅1,03 ⋅10 20
u 2 cm 3 → = = 1,03 ⋅10 6 molekula
V 2 ⋅1014

182
3.15. Izračunaj koliki postotak ukupnog prostora što ga zauzima voda otpada na molekule, a koliki
na prostor među njima. Pretpostavimo da molekule imaju kuglast oblik. Obujam jedne molekule
iznosi približno 1,1 . 10-23 cm3.
V(H2O) = 1,1 . 10-23 [cm3] = 1,1 . 10-29 [m3] mmolekule = M ⋅ u = 18 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 3 ⋅10 −29 [kg ]
ρ vode m 3 ⋅10 −29
= ? ρ molekule = =
⎡ kg ⎤
= 2,727 ⎢ 3 ⎥
ρ molekle V 1,1⋅10 − 29
⎣m ⎦
ρ vode 1
= = 0,366 = 36%
ρ molekle 2,727
3.16. Promjer molekule vodika (H2) iznosi oko 2,3 . 10-8 cm. Izračunaj koliki bi dugačku nit dobili
kad bi sve molekule koje sadrži 1 mg tog plina poredali jednu do druge. Usporedi duljinu te niti sa
srednjom udaljenosti Zemlje od Mjeseca (3,8 . 105 km).
d (H2) = 2,3 . 10-8 [cm] = 2,3 . 10-10 [m] 10 −6

= 5 ⋅10 −4 [mola ]
m
m (H2) = 1 [mg] = 10-6 [kg] n= = −3
M 2 ⋅10
l=?
N = n ⋅ N A = 5 ⋅10 −4 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 3,011 ⋅10 20 molekula
l = N ⋅ d = 3,011 ⋅10 20 ⋅ 2,3 ⋅10 −10 = 6,92 ⋅1010 [m] = 6,92 ⋅10 7 [km]
l 6,92 ⋅10 7
= = 182,1
lZ _ M 3,8 ⋅10 5
3.17. Gdje ima više atoma, u čaši vode ili u čaši žive?
V(H2O) Voda: Živa:

V(Hg) N = n⋅ NA
N1, N2 = ? m ρ ρ Hg ⋅ N A
n= = N2 = ⋅V
M M M Hg
ρ ⋅ NA 13600 ⋅ 6,022 ⋅10 23
N= ⋅V N2 = ⋅V
M 200,6 ⋅10 −3
ρH O ⋅ N A N 2 = 4 ⋅10 28 ⋅V
N1 = 2 ⋅V
M H 2O
3 ⋅1000 ⋅ 6,022 ⋅10 23
N1 = ⋅V
18 ⋅10 −3 N1 > N 2
N1 = 10 29 ⋅V

183
17. PROMJENA UNUTRAŠNJE ENERGIJE SUSTAVA (3.18. - 3.52.)
3.18. Dvije posude sadrže jednake količine vode. U jednoj je temperatura vode 20 0C, a u drugoj je
80 0C. U kojoj posudi voda ima veću unutrašnju energiju?
t1 = 20 0C
t2 = 80 0C U2 > U1
U1 = ?, U2 = ?
3.19. Na tri jednake grijalice koje u jednakim vremenskim razmacima daju jednake topline
zagrijavaju se jednake mase vode, željeza i bakra. Koji od grafikona na slici odgovara pojedinoj
tvari?
m(željeza) = m(vode) = m(bakra)
3.20. U bakrenoj posudi zagrijavamo vodu. Grafički prikaz ovisnosti topline Q, što su je primila
posuda i voda, o vremenu t istovjetni su, kako se to vidi iz slike. Što možemo zaključiti o odnosu
masa vode i posude.
m(vode) < m(posude)
3.21. Komad bakra mase 3,5 kg, temperature 170 0C, hlađenjem snizimo unutrašnju energiju za
1,6 . 105 [J]. Do koje se temperature ohladio komad bakra?
m = 3,5 [kg] ΔU = Q
t1 = 170 [0C] Q = m ⋅ c ⋅ Δt
ΔU = -1,6 . 105 [J]
t2 = ? Δt =
Q
=
1,6 ⋅10 5
m ⋅ c 3,5 ⋅ 380
[ ]
= 120,3 0 C
t 2 = t1 − Δt = 170 − 120,3 = 49,69[ C ]

0
3.22. Željeznu i bakrenu kuglu jednakih masa zagrijemo do jednake temperature. Zatim svaku
bacimo u po jednu čašu s hladnom vodom jednakih masa i jednakih temperatura. Koja će se kugla
brže ohladiti? Zašto?
m (željeza) = m (bakra) ⎡ J ⎤
t (željeza) = t (bakra) cbakra = 380 ⎢ ⎥
⎣ kgK ⎦
⎡ J ⎤
c željeza = 460 ⎢ ⎥
⎣ kgK ⎦
→ brže se hladi bakar, jer ima manji specifični toplinski kapacitet

184
3.23. Kolika je toplina potrebna da se u aluminijskom loncu mase 200 g ugrije 1,5 l vode od 20 0C
do ključanja?
m (Al) = 200 [g] Q = m Al ⋅ c Al ⋅ Δt + mv ⋅ cv ⋅ Δt

m (vode) = 1,5 [l] Q = 0,2 ⋅ 920 ⋅ 80 + 1,5 ⋅ 4180 ⋅ 80
t1 = 20 0C
t2 = 100 0C Q = 14720 + 501600
Q=? Q = 516320 [J ]
3.24. Kad se komad olova mase 0,2 kg ohladi do 25 0C, preda okolini toplinu 10,5 J. Odredi
temperaturu olova prije hlađenja?
m (olova) = 0,2 [kg] Q = m ⋅ c ⋅ Δt

t2 = 25 0C
Q = 10,5 [J] Δt =
Q
=
10,5
m ⋅ c 0,2 ⋅130
[ ]
= 0,4 0 C
t1 = ?
t1 = t 2 + Δt = 25 + 0,4 = 25,4[ C ]
0
3.25. Dimenzije sobe su 8m . 6m . 5m. Kolika je toplina potrebna da temperatura sobe poraste za
10 K? Koliko vode možemo tom toplinom ugrijati za 10K?
V = 8 . 6 . 5 = 240 m3 m = ρ ⋅V = 1,293 ⋅ 240 = 310,32[kg ]

Δt = 10 [K] Q = m ⋅ c ⋅ Δt
Q=?
mvode = ? Q = 310,32 ⋅1000 ⋅10 = 3103200 = 3,1 ⋅10 6 [J ]
voda :
= 74,13[kg ]
Q 3103200
m= =
c ⋅ Δt 4186 ⋅10
3.26. Za koliko se povisi temperatura komadu aluminija mase 2 kg ako mu se privide toplina kojom
se može ugrijati 880 g vode od 0 0C do 100 0C?
mAl = 2 [kg] Qvode = m ⋅ cv ⋅ Δt

mvode = 880 [g] = 0,88 [kg] Qvode = 0,88 ⋅ 4186 ⋅100 = 368368[J ]
Δtvode = 100 0C
ΔtAl = ? Q Al = m ⋅ c Al ⋅ Δt
Δt Al =
Qvode
m Al ⋅ c Al
=
368368
2 ⋅ 920
[ ]
= 200,2 0 C

185
3.27. Kolika će biti temperatura smjese koju dobijemo kad pomiješamo 1 kg vode od 80 0C i 500 g
vode od 20 0C?
m1 = 1 [kg] Q1 = Q2
t1 = 80 0C m1 ⋅ c ⋅ (t1 − t ) = m2 ⋅ c ⋅ (t − t 2 )
m2 = 500 [g] = 0,5 [kg]
t2 = 20 0C m1 ⋅ t1 − m1 ⋅ t = m2 ⋅ t − m2 ⋅ t 2
t=? (m1 + m2 ) ⋅ t = m1 ⋅ t + m2 ⋅ t 2
m1 ⋅ t + m2 ⋅ t 2
t=
m1 + m2
1 ⋅ 80 + 0,5 ⋅ 20
t= = 60 0 C
1 + 0,5
3.28. Izgaranjem 5 g koksa povisi se temperatura 1 litri vode od 10 0C na 47 0C. Kolika je

specifična toplina izgaranja koksa?
mkoksa = 5 [g] = 0,005 [kg] QK = Qv

mvode = 1 [kg] QK = mv ⋅ cv ⋅ Δt = 1 ⋅ 4186 ⋅ 37 = 154882[J ]
Δt = 47 0C - 10 0C = 37 0C
q=? QK = m K ⋅ q
QK 154882 ⎡J ⎤
q= = = 3,097 ⋅10 7 ⎢ ⎥
mK 0,005 ⎣ kg ⎦
3.29. U vodu temperature 30 0C ulijemo jednaku mase žive. Temperatura pri kojoj je nastupila
toplinska ravnoteža iznosi 35 0C. Nađi početnu temperaturu žive.
mv = mž QŽ = QV
tv = 30 0C
mŽ ⋅ c Ž ⋅ (t Ž − t ) = mV ⋅ cV ⋅ (t − tV )
t = 35 0C
tŽ = ? c Ž ⋅ t Ž − c Ž ⋅ t = cV ⋅ (t − tV )
cV ⋅ (t − tV ) + c Ž ⋅ t
tŽ =
cŽ
4186 ⋅ 5 + 130 ⋅ 35
tŽ = = 196 0 C
130
3.30. Koliko vode temperature 15 0C treba uliti u posudu koja sadrži 10 litara vode temperature
100 0C da bi smjesa imala temperaturu 40 0C?
t1 = 15 0C Q1 = Q 2
m2 = 10 [kg]
m 1 ⋅ c ⋅ Δ t1 = m 2 ⋅ c ⋅ Δ t 2
t2 = 100 0C
t = 40 0C m 2 ⋅ Δt2
m1 =
m1 = ? Δ t1
10 ⋅ 60
m1 = = 24 [kg ] = 24 [l ]
25

186
3.31. Kad pripremamo kupku, pomiješamo hladnu vodu od 12 0C i vruću od 70 0C. Koliko hladne i
tople vode treba pomiješati da bismo dobili 600 litara vode od 37 0C?
t1 = 12 0C Q1 = Q2 m = m1 + m2
t2 = 70 0C m1 ⋅ c ⋅ Δt1 = m2 ⋅ c ⋅ Δt 2 m1 = m − m2
m = 600 [kg]
t = 37 0C (m − m2 ) ⋅ Δt1 = m2 ⋅ Δt 2 m1 = 600 − 258,62 = 341,37[kg ]
m1 = ?, m2 = ? (m − m2 ) ⋅ 25 = m2 ⋅ 33
25m − 25m2 = 33m2
58m2 = 25m V1 = 341,37[l ]
25 ⋅ 600 V2 = 258,62[l ]
m2 = = 258,62[kg ]
58
3.32. Da se izmjeri temperatura u nekoj visokoj peći, stavi se u nju na neko vrijeme željezna kugla
mase 0,7 kg. Kuglu zatim bacimo u kalorimetar koji sadrži 4,5 litara vode od 8,3 0C. Odredi
temperaturu peći ako je konačna temperatura u kalorimetru 12,3 0C. Zagrijavanje kalorimetra
zanemarimo.
mŽ = 0,7 [kg] Q Ž = QV
mV = 4,5 [kg]
tV = 8,3 0C
m Ž ⋅ c Ž ⋅ ( t Ž − t ) = m V ⋅ cV ⋅ ( t − tV )
t = 12,3 0C 0 , 7 ⋅ 460 ⋅ ( t Ž − 12 ,3 ) = 4 ,5 ⋅ 4186 ⋅ (12 ,3 − 8 ,3 )
tŽ = ?
322 ⋅ t Ž = 79308 , 6
t Ž = 246 ,3 0 C
3.33. U kalorimetru se nalazi 0,4 kg vode od 4 0C. U vodu ulijemo 20 cm3 alkohola temperature
10 0C i 100 ml etera temperature 10 0C. Odredi temperaturu smjese. Zagrijavanje kalorimetra
zanemarimo.
mV = 0,4 [kg] m A = ρ A ⋅ V A = 790 ⋅ 20 ⋅10 −6 = 1,58 ⋅10 −2 [kg ]

t V = 4 0C
mE = ρ E ⋅ VE = 730 ⋅10 −4 = 7,3 ⋅10 −2 [kg ]
VA = 20 cm3 = 20 . 10-6 m3
tA = 10 0C
VE = 100 ml = 10-4 m3 QV = Q A + QE
tE = 10 0C
mV ⋅ cV ⋅ ΔtV = m A ⋅ c A ⋅ Δt A + mE ⋅ c E ⋅ Δt E
t=?
0,4 ⋅ 4186 ⋅ (t − 4) = 1,58 ⋅10 −2 ⋅ 2500 ⋅ (10 − t ) + 7,3 ⋅10 −2 ⋅ 2300 ⋅ (10 − t )
1881,8 ⋅ t = 8771,6
t Ž = 4,66 0 C

187
3.34. Bakreni kalorimetar mase 55 g sadrži 250 g vode od 18 0C. U kalorimetar stavimo 75 g neke
smjese koja ima temperaturu 100 0C. Konačna temperatura u kalorimetru iznosi 20,4 0C. Odredi
specifični toplinski kapacitet smjese.
mV = 250 [g] = 0,25 [kg] QV = QS

tV = 18 0C mV ⋅ cV ⋅ (t − tV ) = mS ⋅ c S ⋅ (t S − t )
mS = 75 [g] = 0,075 [kg]
tS = 100 0C 0,25 ⋅ 4186 ⋅ (20,4 − 18) = 0,075 ⋅ c S ⋅ (100 − 20,4)
t = 20,4 0C 2511,6 = 5,97 ⋅ c S
cS = ?
2511,6 ⎡ J ⎤
cS = = 420,7 ⎢ ⎥
5,97 ⎣ kgK ⎦
3.35. U staklenu bocu mase 80 g ulijemo 250 g vode. Temperatura vode i boce je 75 0C. Za koliko
se snizi temperatura vode ako u nju uronimo komad srebra mase 60 g i temperature 18 0C?
mst = 80 [g] = 0,08 [kg] QST + QV = QSR

mv = 250 [g] = 0,25 [kg] mST ⋅ c ST ⋅ Δt ST + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV = mSR ⋅ cSR ⋅ Δt SR
tV = tst = 75 0C
mSR = 60 [g] = 0,06 [kg] 0,08 ⋅ 840 ⋅ (75 − t ) + 1046,5 ⋅ (75 − t ) = 0,06 ⋅ 250 ⋅ (t − 18)
tSR = 18 0C 1128,7 ⋅ t = 83797,5
Δtv = ? t Ž = 74,24 0 C
ΔtV = 75 − 74,24 = 0,757 0 C
3.36. U mjedenom kalorimetru mase 120 g nalazi se 100 g petroleja temperature 20 0C. U petrolej
stavimo željezni uteg mase 200g koji smo prethodno ugrijali na 96 0C. Temperatura petroleja je
porasla na 40 0C. Koliki je specifični toplinski kapacitet petroleja?
mmjedi = 120 [g] = 0,12 [kg] Qmjedi + Q petroleja = Qželjeza

mpetroleja = 100 [g] = 0,1 [kg]
mM ⋅ cM ⋅ Δt M + mP ⋅ c P ⋅ Δt P = mŽ ⋅ c Ž ⋅ Δt Ž
t1 petroleja = 20 0C
mželjeza = 200 [g] = 0,2 [kg] 0,12 ⋅ 380 ⋅ (40 − 20) + 0,1⋅ c P ⋅ (40 − 20) = 0,2 ⋅ 460 ⋅ (96 − 40)
tželjeza = 96 0C 2 ⋅ c P = 5152 − 912
t2 petroleja = 40 0C
cpetroleja = ? ⎡ J ⎤
c P = 2120 ⎢ ⎥
⎣ kgK ⎦

188
3.37. Komad bakra mase 500 g i temperature 200 0C baci se zajedno s komadom željeza mase
1 kg i temperature 250 0C u 1 litru vode temperature 20 0C. Za koliko će porasti temperatura vode?
mB = 500 [g] = 0,5 [kg] Qbakra + Qželjeza = Qvode

tB = 200 0C
mB ⋅ c B ⋅ Δt B + mŽ ⋅ c Ž ⋅ Δt Ž = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
B
mŽ = 1 [kg]
tŽ = 250 0C 0,5 ⋅ 380 ⋅ (200 − t ) + 1 ⋅ 460 ⋅ (250 − t ) = 1⋅ 4186 ⋅ (t − 20)
mV = 1 [kg] 38000 − 190t + 115000 − 460t = 4186t − 83720
tV = 20 0C 4836t = 236720
ΔtV = ?
[ ]
t = 48,95 0 C
ΔtV = 48,95 − 20 = 28,95 0 C [ ]
3.38. U nekoj se peći rabi ugljen koji daje 1,5 . 107 J/kg. Peć iskorišćuje samo 30% topline koja se
razvije izgaranjem. Koliko ugljena treba utrošiti ako želimo na toj peći ugrijati 200 litara vode od
10 0C do 35 0C?
qugljena = 1,5 . 107 [J/kg] η ⋅ Qugljena = Qvode

η = 30 % η ⋅ qugljena ⋅ mugljena = mv ⋅ cv ⋅ Δt v
mv = 200 [kg]
t1 = 10 0C 0,3 ⋅1,5 ⋅10 7 ⋅ mugljena = 2,093 ⋅10 7
t2 = 35 0C mugljena = 4,651[kg ]
mugljena = ?
3.39. Smjesu olovnih i aluminijskih strugotina ukupne mase 150 g i temperature 100 0C stavimo u
kalorimetar s vodom mase 230 g i temperature 15 0C. Konačna temperatura u kalorimetru je
20 0C. Toplinski kapacitet kalorimetra je 41,9 J/K. Koliko je bilo olovnih, a koliko aluminijskih
strugotina?
molova + maluminija = 150 [g] = 0,15 [kg] Qolova + Qalu min ija = Qvode
tolova = taluminja = 100 0C
mol ⋅ col ⋅ Δt ol + mal ⋅ cal ⋅ Δt al = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
mv = 230 g = 0,23 [kg]
tV = 15 0C mol ⋅130 ⋅ (100 − 20) + mal ⋅ 920 ⋅ (100 − 20) = 0,23 ⋅ 4186 ⋅ (20 − 15)
t = 20 0C
ckalorimetra = 41,9 [J/kgK] m = mol + mal ⇒ mol = 0,15 − mal
maluminija = ?
molova = ?
(0,15 − mal ) ⋅10400 + mal ⋅ 73600 = 4813,9
63200 ⋅ mal = 3253,9
mal = 0,0514[kg ] = 51,48[g ]
mol = 0,15 − mal = 0,15 − 0,0514 = 0,0985[kg ] = 98,51[g ]
3.40. Kolika je promjena unutrašnje energije sustava kojemu predamo 1676 J topline i istodobno
obavimo na njemu rad 838 J?
Q = 1676 [J] ΔU = Q + W
W = 838 [J] ΔU = 1676 + 838
ΔU = ?
ΔU = 2514[J ]

189
3.41. Kolikoj je toplini ekvivalentan rad što ga u jednom satu obavi dizalica koja ima snagu
735 W?
P = 735 [W] Q = P ⋅t
t = 1 [h] Q = 735 ⋅ 3600
Q=?
Q = 2,64 ⋅10 6 [J ]
3.42. Vlak mase 2 . 106 kg vozi brzinom 54 km/h i zaustavi se kočnicama. Kolika je promjena
unutrašnje energije kočnica i kotača?
m = 2 . 106 [kg] ΔU = W
v = 54 [km/h] = 15 [m/s] m ⋅ v22 m ⋅ v12
ΔU = ? ΔU = −
2 2
2 ⋅10 ⋅15
6 2
ΔU = −0
2
ΔU = 225 ⋅10 6 [J ]
3.43. Dva tijela jednakih masa padnu na tlo s jednake visine h. Sudar prvog tijela s tlom je
neelastičan. Drugo je tijelo nakon sudara elastično odskočilo na visinu 0,2 h. Pri kojemu je sudaru
više energije prešlo u unutrašnju energiju tijela i tla te koliko puta više?
m1 = m2 = m ΔU 1 = m ⋅ g ⋅ h
h1 = h2 = h ΔU 2 = m ⋅ g ⋅ (h − 0,2h) = m ⋅ g ⋅ 0,8 ⋅ h
h2´ = 0,2 . h2 = 0,2 . h
ΔU = ? ΔU 1 m⋅ g ⋅h
= = 1,25
ΔU 2 0,8 ⋅ m ⋅ g ⋅ h
3.44. U bakrenoj posudi mase 200 g nalazi se 400 g vode. Voda se zagrijava uređajem koji
trenjem pretvara mehaničku energiju u unutrašnju energiju vode i posude. Temperatura vode i
posude naraste svake minuta za 3 K. Kolikom snagom uređaj zagrijava vodu i posudu ako gubitke
energije prema okolini zanemarimo?
mB = 200 [g] = 0,2 [kg] Q = Qbakra + Qvode Q

P=
mV = 400 [g] = 0,4 [kg] Q = m B ⋅ c B ⋅ Δt B + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV t
(ΔT/t) = 3 [K/min] = 0,05 [K/s] 1750,4 ⋅ Δt
P=? Q = 0,2 ⋅ 380 ⋅ Δt B + 0,4 ⋅ 4186 ⋅ Δt B P=
Δt
Δt B = ΔtV
0,05
Q = 76 ⋅ Δt + 674,4 ⋅ Δt
P = 87,52[W ]
Q = 1750,4 ⋅ Δt

190
3.45. Olovna sačma doleti brzinom 100 m/s i zabije se u drvenu dasku. Koliko se povisi
temperatura sačme ako se polovina mehaničke energije potroši na njezino zagrijavanje?
v = 100 [m/s] EK
(EK/2) = Q =Q
2
Δt = ? m ⋅ v2
2 = m ⋅ c ⋅ Δt
2
Δt =
v2
=
100 2
4 ⋅ c 4 ⋅130
= 19,23 0 C [ ]
3.46. Dva tijela jednakih masa, jedno od mjedi, a drugo od željeza, padnu na tlo s jednake visine.
Koje će tijelo nakon sudara imati višu temperaturu?
mM = mŽ mjed: željezo:
h1 = h2 = h
ΔT1 = ?, ΔT2 = ? Q = EP Q = EP
m ⋅ cM ⋅ ΔT1 = m ⋅ g ⋅ h m ⋅ cŽ ⋅ ΔT2 = m ⋅ g ⋅ h
g ⋅h g ⋅h
ΔT1 = ΔT2 =
cM cŽ
g ⋅h g ⋅h
ΔT1 = ΔT2 =
380 460
g ⋅h
ΔT1 380 460
= = = 1,2
ΔT2 g ⋅ h 380
460
ΔT1 > ΔT2
3.47. Čekić mase 104 kg pada s visine 2,5 m na željeznu gredu mase 200 kg. Koliko puta treba
čekić udariti o gredu da se temperatura grede povisi za 40 K? Na zagrijavanje grede utroši se 60%
mehaničke energije.
m1 = 104 [kg] n ⋅η ⋅ E P = Q
h= 2,5 [m] n ⋅η ⋅ m1 ⋅ g ⋅ h = m2 ⋅ c ⋅ Δt
m2 = 200 [kg]
η = 60 % m 2 ⋅ c ⋅ Δt 200 ⋅ 460 ⋅ 40
n= = = 25 udaraca
Δt = 40 [K] η ⋅ m1 ⋅ g ⋅ h 0,6 ⋅10 4 ⋅ 9,81 ⋅ 2,5
n=?

191
3.48. Aluminijska raketa, ispaljena vertikalno, dosegne najveću visinu 150 km, gdje ima
temperaturu 50 0C. Kad raketa padne na zemlju, njezina je brzina samo 600 m/s. Kolika je bila
temperatura rakete u času kad je dodirnula zemlju ako je raketa zadržala samo polovinu topline
nastale trenjem u zraku?
h = 150 [km] = 150000 [m] 1

Q= ⋅ Wtr
t1 = 50 0C 2
v = 600 [m/s] Wtr = E p − E K
Q = (Wtr / 2)
t2 = ?
1 m ⋅ v2
m ⋅ c ⋅ Δt = ⋅ (m ⋅ g ⋅ h − )
2 2
g ⋅ h v2
c ⋅ Δt = −
2 4
2 ⋅ g ⋅ h − v 2 2 ⋅ 9,81⋅150000 − 600 2
Δt = = = 701,9 0 C
4⋅c 4 ⋅ 920
t 2 = t1 + Δt = 701,9 + 50 = 751,9 0 C
3.49. Nađi korisnost motora snage 73,5 kW koji u jednom satu potroši 20 kg nafte. Specifična
toplina izgaranja nafte je 4,6 . 107 J/kg.
P = 73,5 [kW] PD = 73500[W ]

mN = 20 [kg]
Q q ⋅ m 4,6 ⋅10 7 ⋅ 20
t = 1 [h] PU = = = = 2,55 ⋅10 5 [W ]
qN = 4,6 . 107 [J/kgK] t t 3600
η=?
PD
η=
PU
73500
η= = 0,288 = 28,8%
2,55 ⋅10 5
3.50. Pri brzini 30 km/h motorni bicikl razvija snagu 882 W i pritom troši 1,5 l benzina na putu od
100 km. Kolika je korisnost motora ako je specifična toplina izgaranja benzina 4,6 . 107 J/kg?
v = 30 [km/h] s = 100 km PD = 882[W ]
P = 882 [W] km
v = 30 Q q ⋅ m 4,6 ⋅10 7 ⋅1,05
potrošnja = 1,5 [l/100km] h PU = = = = 4029[W ]
q = 4,6 . 107 [J/kgK] s s
t t 11988
v= ⇒t =
η=? t v
100 PD
t= = 3,33 h = 11988 s η=
30 PU
882
mbenzina = ρ ⋅ V = 700 ⋅ 1,5 ⋅ 10 −3 = 1,05 kg η= = 0,2189 = 21,89%
4029

192
3.51. Odredi prosječnu snagu automobila koji na putu od 1 km troši 150 g benzina i ima pri brzini
30 km/h korisnost motora 25%. Specifična toplina izgaranja benzina je 4,6 . 107 J/kg.
potrošnja = 150 [g/ km] s = 1 km Q q ⋅ m 4,6 ⋅10 7 ⋅ 0,15

v = 30 [km/h] PU = = = = 57500[W ]
km t t 120
η = 25% v = 30
q = 4,6 . 107 [J/kgK] h
PD = ? s s PD
v= ⇒t = η=
t v PU
1 PD = η ⋅ PU
t= = 0,033 h = 120 s
30 PD = 0,25 ⋅ 57500 = 14375[W ]
3.52. Tijelo mase 100 kg kliže niz kosinu visine 3 m i duljine 6 m. Koliko će se energije pretvoriti u
unutrašnju energiju tijela i kosine kad se tijelo spusti s visine 3 m do horizontalne podloge? Faktor
trenja je 0,2.
m = 100 [kg]
h = 3 [m]
s = 6 [m]
μ = 0,2
ΔU = ?
G 100 ⋅10
= 500[N ]
G 6
= ⇒ F1 = =
F1 3 2 2
F2 = G 2 − F12 = 1000 2 − 500 2 = 866,025[N ]
ΔU = Wtr = Ftr ⋅ s = μ ⋅ F2 ⋅ s = 0,2 ⋅ 866,025 ⋅ 6 = 1039,23[J ]

193
18. TERMIČKO RASTEZANJE ČVRSTIH TIJELA I TEKUĆINA (3.53. - 3.72.)
3.53. Metalna šipka ima duljinu lt pri temperaturi t. a) Kolika je njezina duljina l0 pri 0 0C? b) Kolika
je njezina duljina lt` pri t`? Linearni je koeficijent rastezanja β.
lt, t, β l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ t )
t = 0 [0C], l0 = ? lt
t´, lt´ = ? lt = l0 ⋅ (1 + β ⋅ t ) ⇒ l0 =
1+ β ⋅t
lt lt ⋅ (1 + β ⋅ t ′)
lt′ = l0 ⋅ (1 + β ⋅ t ′) = ⋅ (1 + β ⋅ t ′) =
1+ β ⋅t 1+ β ⋅t
3.54. Štap od platine dugačak je pri 20 0C 998 mm. Pri kojoj će temperaturi štap biti dugačak 1 m?
t1 = 20 0C l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
l0 = 998 mm lt = l0 ⋅ +l0 ⋅ β ⋅ Δt
l=1m
t2 = ? l − l0 = l0 ⋅ β ⋅ Δt
l − l0
Δt =
l0 ⋅ β
1 − 0,998
Δt = = 224,46 0 C
0,998 ⋅ 0,9 ⋅10 −5
t 2 = t1 + Δt = 20 + 224,46 = 244,46 0 C
3.55. Na drveni kotač promjera 100 cm treba staviti željezni obruč kojega je promjer 5 mm manji
od promjera kotača. Za koliko stupnjeva treba povisiti temperaturu željeznom obruču?
d0 = 100 cm = 1 m d1 = d 0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
d1 = 99,5 cm = 0,995 m d1 = d 0 + d 0 ⋅ β ⋅ Δt
Δt = ?
Δt =
d1 − d 0 1 − 0,995
=
d 0 ⋅ β 1 ⋅1,2 ⋅10 −5
= 416,6 0 C [ ]
3.56. Čelični valjak ima promjer 10,000 cm pri 30 0C. Pri kojoj će temperaturi taj valjak točno
pristajati u rupu promjera 9,997 cm?
d0 = 10,000 cm = 0,1 m d1 = d 0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
t1 = 30 0C d1 = d 0 + d 0 ⋅ β ⋅ Δt
d1 = 9,997 cm = 0,09997 m
t2 = ? Δt =
d1 − d 0 0,09997 − 0,1
d0 ⋅ β
=
0,1 ⋅1,1 ⋅10 −5
= −27,27 0 C [ ]
t 2 = t1 + Δt = 30 − 27,27 = 2,72 0 C [ ]

194
3.57. Štap od cinka i štap od željeza imaju pri 0 0C jednaku duljinu l0 = 1 m. Kolika je razlika duljina
štapova pri 200 0C?
t = 0 0C željezo: cink:
lželjeza =lcinka = l0 = 1 m l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
t1 = 200 0C
l = 1 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ 200) l = 1 ⋅ (1 + 2,9 ⋅10 −5 ⋅ 200)
Δl = ?
l = 1,0024[m] l = 1,0058[m]
Δl = 1,0058 − 1,0024 = 0,0034[m ]
3.58. Pri 0 0C promatramo željeznu tračnicu na duljini 1 km. Za koliko će se ta duljina promijeniti
kad se tračnica ugrije od -10 0C do 30 0C?
t = 0 0C duljina na -10 0C: duljina na +30 0C:

l0 = 1 km = 1000 m l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
t1 = -10 0C
l = 1000 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ (−10)) l = 1000 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ 30)
t2 = 30 0C
Δl = ? l = 999,88[m] l = 1000,36[m]
Δl = 1000,36 − 999,88 = 0,48[m ]
3.59. Eiffelov toranj visok je 300 m pri 0 0C. Pri kojoj će temperaturi biti 10 cm duži, odnosno viši?
l0 = 300 m l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
0
t=0 C l t = l 0 ⋅ + l 0 ⋅ β ⋅ Δt
l = 300,1 m
Δt = ? l − l 0 = l 0 ⋅ β ⋅ Δt
l − l0
Δt =
l0 ⋅ β
300,1 − 300
Δt = −5
= 27,77 0 C
300 ⋅1,2 ⋅10
3.60. Sekundna njihalica (izrađena od mjedi) pokazuje točno vrijeme pri 0 0C. Koliko zaostane
njihalica u jednom danu ako je temperatura 30 0C?
T = 1 [s] t1 = 0 0 C t 2 = 30 0 C
t 1 = 0 0C
l0 l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
t2 = 30 0C T = 2 ⋅π ⋅
Δt = ? g l = 0,248795 ⋅ (1 + 1,7 ⋅10 −5 ⋅ 30)
l = 0,248922[m]
l0
1 = 2 ⋅ 3 ,14 ⋅ l 0,248922
9 ,81 T = 2 ⋅π ⋅ = 2 ⋅ 3,14 ⋅
g 9,81
l0 =
9 ,81
= 0 , 248795 [m ] T = 1,000361[s ]
39 , 43
ΔT = 1,000361 − 1 = 0,000361[s ]
u jednom danu :
ΔT1 = ΔT ⋅ 24 ⋅ 3600 = 0,000361⋅ 86400 = 31,196[s ]

195
3.61. Kotač lokomotive ima pri 0 0C polumjer r0 = 80 cm. Koliko okreta manje na putu dugome
200 km učini taj kotač ljeti pri temperaturi 20 0C nego zimi pri -20 0C?
t = 0 0C t = 00 C t1 = −20 0 C t 2 = 20 0 C
r0 = 80 cm = 0,8 m o0 = 2 ⋅ r0 ⋅ π o = o0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) o = o0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
s = 200 km
o0 = 2 ⋅ 0,8 ⋅ 3,14 o = 5,024 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 ⋅ (−20)) −5
o = 5,024 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ (20))
t1 = -20 0C
t2 = 200C o0 = 5,024[m] o = 5,02279[m] o = 5,0252[m]
Δn = ?
s 200000 s 200000
n= = = 39818,5 okretaja n= = = 39799,4 okretaja
o 5,02279 o 5,0252
Δn = 39818,5 − 39799,4 = 19 okretaja
3.62. Mjedena žica duga je pri 0 0C 2m. Žica je svojim krajevima pričvršćena na točke A i B koje se
nalaze u međusobnoj horizontalnoj udaljenosti 1,992 m. U sredini žice visi uteg P. Za koliko treba
povisiti temperaturu žice da se uteg spusti za duljinu koja je jednaka peterostrukom produljenju
žice?
t = 0 0C
l0 = 2 m
lAB = 1,992 m
x = 5Δl = 5l0Δt
Δt = ?
x
x = 5 ⋅ l0 ⋅ β ⋅ Δt ⇒ Δt =
5 ⋅ l0 ⋅ β
C C′ = x = O C′ − O C
2 2
⎛ AB ⎞ ⎛ AB ⎞
O C = A C − ⎜⎜
2
⎟⎟ O C′ = A C ′ − ⎜⎜
2
⎟⎟
⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠
2
⎛ AB ⎞
2 2
⎛ l ⎞ ⎛ AB ⎞
2
⎛ lt ⎞
O C = ⎜ 0 ⎟ − ⎜⎜ ⎟⎟ O C′ = ⎜ ⎟ − ⎜⎜ ⎟⎟
⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠ ⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠
2
⎛ l0 ⋅ β ⋅ Δ t ⎞ ⎛ AB ⎞
2 2 2
⎛ 2 ⎞ ⎛ 1,992 ⎞ O C′ = ⎜ ⎟ − ⎜⎜ ⎟⎟
OC = ⎜ ⎟ −⎜ ⎟
⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠
O C = 0,0894[m] ⎛ 2 ⋅ 1, 7 ⋅ 10 − 5 ⋅ Δ t ⎞
2
⎛ 1,992 ⎞
2
O C′ = ⎜⎜ ⎟⎟ − ⎜ ⎟
⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠
O C′ = (1, 7 ⋅ 10 − 5 ⋅ Δ t ) 2 − (0 ,996 )
2
O C′ = 2 ,89 ⋅ 10 −10 ⋅ Δ t 2 − 0 ,99
x = O C ′ − O C = 2 ,89 ⋅10 −10 ⋅ Δt 2 − 0 ,99 -0 ,0894

x 2 ,89 ⋅10 −10 ⋅ Δt 2 − 0 ,99 -0 ,0894
Δt = =
5 ⋅ l0 ⋅ β 5 ⋅ 2 ⋅1,7 ⋅10 −5

196
3.63. Na horizontalnoj ploči od lijevana željeza pričvršćena su dva štapića A i B. Njihova

međusobna udaljenost pri 0 0C iznosi a = 10 cm. Na štapiće A i B privarena je mjedena žica. U
sredini žice (P) obješen je uteg p. Prije zagrijavanja žica je napeta. a) Izrazi vertikalni pomak točke
P kao funkciju temperature t. b) Izračunaj pomak točke P za temperaturu 50 0C.
a = 10 [cm] = 0,1 [m]

P = f(t)
t = 50 0C ploča: žica:
PP` = ?
A′ B′ = a ⋅ (1 + β1 ⋅ t ) l = a ⋅ (1 + β 2 ⋅ t )
2
⎛ l ⎞ ⎛ A′B′ ⎞
2
P P′ 2 = ⎜ ⎟ − ⎜⎜ ⎟⎟
⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠
(a ⋅ (1 + β 2 ⋅ t )) 2 (a ⋅ (1 + β1 ⋅ t )) 2
P P′ 2 = −
2 2
a
[ ]
2
P P′ 2 = ⋅ (1 + β 2 ⋅ t ) 2 − (1 + β1 ⋅ t ) 2
4
P P′ =
2 a2
4
[
⋅ 1 + 2β 2 t + β 22 t 2 − 1 − 2β1t + β12 t 2]
a2
P P′ 2 = ⋅ [2t ⋅ ( β 2 − β1 )]
4
a
P P′ = ⋅ 2t ⋅ ( β 2 − β1 )
2
0,12
′
PP = ⋅ 2 ⋅ 50 ⋅ (1,7 ⋅10 −5 − 1,2 ⋅10 −5 ) = 0,0011[m] = 0,11[cm]
2
3.64. Staklena boca ima obujam 2000 cm3 pri 0 0C. Pri 0 0C boca je do ruba napunjena alkoholom.
Koliko će alkohola izaći iz boce kad je ugrijemo na 50 0C?
V = 2000 cm3 = 2 [l] staklo: alkohol:

t1 = 00 C V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt ) V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt )
t2 = 500 C
V = 2 ⋅ (1 + 3 ⋅ 0,9 ⋅10 −5 ⋅ 50) V = 2 ⋅ (1 + 1,135 ⋅10 −3 ⋅ 50)
ΔV = ?
V = 2,0027[l ] V = 2,1135[l ]
ΔV = 2,1135 − 2,0027 = 0,11[l ]

197
3.65. Bakrena kocka ima pri 0 0C brid a = 5 cm. a) Pri kojoj će temperaturi njezin obujam biti
126,00 cm3? b) Koliki je njezin obujam pri 200 0C?
t = 0 0C a) b)
a = 5 cm V0 = a 3 = 125 cm 3[ ]
V = 126 cm3 V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt )
V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt )
a) t1 = ?
V − V0 V = 125 ⋅ (1 + 3 ⋅1,7 ⋅10 −5 ⋅ 200)
t2 = 200 0C
Δt =
γ ⋅V0 V = 126,275 cm 3 [ ]
b) V = ? 126 − 125
Δt = = 156,80 C
3 ⋅1,7 ⋅10 −5 ⋅125
t1 = 0 + 156,8 = 156,80 C
3.66. Tijelo ima pri 0 0C obujam V0 i gustoću ρ0. a) kolika je njegova masa? b) Tijelo ugrijemo do t1.
Koliki su njegov obujam V1 i gustoća ρ1? Kubični koeficijent rastezanja je α. c) Tijelo se ugrije do
temperature t2. Koliki su njegov obujam V2 i gustoća ρ2? Pokaži da za dobivene rezultate vrijedi
relacija V1/V2 = ρ2/ρ1. Kakvo fizikalno svojstvo objašnjava ta relacija?
t = 0 0C a) b) c)
a) V0, ρ0
m=? m = ρ 0 ⋅V0 V1 = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 ) V2 = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t 2 )
b) t1, α m ρ 0 ⋅V0 ρ0 m ρ 0 ⋅V0 ρ0
V1 = ?, ρ1 = ? ρ1 = = = ρ2 = = =
V1 V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 ) 1 + α ⋅ t1 V2 V0 ⋅ (1 + α ⋅ t 2 ) 1 + α ⋅ t 2
c) t2
V2 = ?, ρ2 = ?
m
V1 ρ1 ρ 2
= =
V2 m ρ1
ρ2
3.67. Gustoća je žive pri 0 0C 13,60 g/ cm3. Odredi gustoću žive pri 60 0C.
t 0 = 0 0C m ρ 0 ⋅V0 ρ0
ρ1 = = =
ρ0 živa = 13,6 g/cm3 m V1 V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 ) 1 + α ⋅ t1
ρ0 =
t1 = 60 0C V0 13600 kg g
ρ1 = ?
V1 = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 ) ρ1 = −3
= 12700 3 = 12,7 3
1 + 1,18 ⋅10 ⋅ 60 m cm

198
3.68. U staklenu tikvicu pri 0 0C možemo smjestiti m0 = 100 g žive. Pri 20 0C u tikvicu stane
m20 = 99,7 g žive. U oba slučaja temperatura žive jednaka je temperaturi tikvice. Nađi koeficijent
linearnog rastezanja stakla β.
t 0 = 0 0C tikvica i živa :
m0 = 100 g = 0,1 kg Vt = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t )
t = 20 0C živa :
mt = 99,7 g = 0,0997 kg mt m0 ρ0
βstakla = ? Vt = V0 = ρt =
ρt ρ0 1 + α 1 ⋅ t1
mt m0
= ⋅ (1 + α ⋅ t )
ρt ρ0
mt m0
= ⋅ (1 + α ⋅ t )
ρ0 ρ0
1 + α1 ⋅ t1
mt ⋅ (1 + α 1 ⋅ t1 ) = m0 ⋅ (1 + α ⋅ t )
m ⋅ (1 + α 1 ⋅ t1 ) − m0
α= t
m0 ⋅ t
α=
(
0,0997 ⋅ 1 + 1,18 ⋅10 −3 ⋅ 20 − 0,1 )
0,1 ⋅ 20
α = 0,001[K −1 ]
α 0,001
β= = = 0,000342[K −1 ]
3 3
3.69. Gustoća je zlata pri 20 0C 19,30 g/ cm3. Nađi gustoću zlata pri 90 0C.
ρ20 zlato = 19,3 [g/ cm3]
ρ 20 =
m
⇒ V20 =
m V 90 = V 20 ⋅ (1 + α ⋅ Δ t )
ρ90 = ? V20 ρ 20 m
V 90 = ⋅ (1 + α ⋅ Δ t )
ρ 20
m m ρ 20 19300 ⎡ kg ⎤
ρ 90 = = = = = 19243⎢ 3 ⎥
V90 m
⋅ (1 + α ⋅ Δt )
1 + α ⋅ Δt 1 + 3 ⋅1,4 ⋅10 ⋅ 70
−5
⎣m ⎦
ρ 20
3.70. Petrolej se na skladištu nalazi u cilindričnoj bačvi polumjera 4 m i visine 6 m. Pri -10 0C
površina petroleja nalazi se 10 cm ispod gornjeg ruba bačve. Koliko se petroleja izlije iz bačve kad
temperatura naraste na 35 0C? Rastezanje bačve zanemarimo.
r = 4 [m] bačva: petrolej:

h = 6 [m] V = V0 ⋅ (1 + α ⋅ Δt )
t1 = -10 0C V = A⋅ h V = A ⋅ ( h − Δh )
V = 296,42 ⋅ (1 + 10 −3 ⋅ 45)
Δh1 = 0,1 [m] V = r ⋅π ⋅ h V = r ⋅ π ⋅ 5,9
[ ]
2 2
t2 = 35 0C V = 309,76 m 3
V = 4 ⋅π ⋅ 6 V = 4 ⋅ π ⋅ 5,9
[ ]
2 2
Δh2 = ? ΔV = 309,76 − 301,44 = 8,32 m 3
V = 301,44 m [ ]3
V = 296,42 m [ ] 3

199
3.71. Na kraju kapilare od kremena, unutarnjeg promjera d = 2 mm, ispuhana je kugla unutarnjeg
promjera D = 2 cm. Pri 15 0C kugla je upravo napunjena živom. Za koju će se visinu h živa dignuti
u kapilari ako se ugrije na 25 0C? Koeficijent kubičnog rastezanja kremena možemo zanemariti.
d = 2 mm kugla: živa:
D = 2 cm
t1 = 15 0C 4 3 V = V0 ⋅ (1 + α ⋅ Δt )
V= ⋅ r ⋅π
t2 = 25 0C
Δh = ?
3 [ ]
V = 4,186 ⋅10 −6 ⋅ (1 + 1,18 ⋅10 −3 ⋅10) = 4,235 ⋅10 −6 m 3
4
V = ⋅ 0,013 ⋅ π
3
V = 4,186 ⋅10 −6 m 3 [ ] ΔV = (4,235 − 4,186) ⋅10 −6 = 4,939 ⋅10 −8 m 3[ ]
cijev: ΔV = A ⋅ h
ΔV 4,939 ⋅10 −8
d ⋅π2 h= = = 0,0157[m]
A= A 3,14 ⋅10 −6
4
A=
(2 ⋅10 ) ⋅ π = 3,14 ⋅10 [m ]
−3 2
−6 2
3.72. Na slici 3.3 grafički je prikaz ovisnosti produljenja žice o temperaturi. Odredi koeficijent
linearnog rastezanja ako je početna duljina žice 100 m.
l0 = 100 [m] l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
β=? l = l + l ⋅ β ⋅ Δt
0 0
l0 ⋅ β ⋅ Δt = l − l0
l − l0 Δl
β= =
l0 ⋅ Δt l0 ⋅ Δt
β=
2 ⋅10 −3
100 ⋅ 2
= 10 −5 K −1 [ ]

200
19. IZOTERMNA, IZOBARNA I IZOHORNA PROMJENA STANJA PLINA (3.73. - 3.98.)
3.73. Nađi broj molekula vodika u posudi obujma 1 cm3 ako je tlak plina na stijenke posude
2,7 . 104 Pa, a srednja brzina molekula 2400 m/s.
mHe = 2 . 10-3 [kg] 1 N

V = 1 [cm3] = 10-6 [m3] p = ⋅ ⋅m⋅v 2
3 V
p = 2,7 . 104 [Pa]
3 ⋅ p ⋅V = N ⋅ m ⋅ v 2
v = 2400 [m/s]
N=? 3 ⋅ p ⋅V 3 ⋅ 2,7 ⋅10 4 ⋅10 −6
N= = = 7,03 ⋅10 −6
m⋅v 2 2 ⋅10 −3 ⋅ 2400 2
N = 7,03 ⋅10 −6 ⋅ N A = 7,03 ⋅10 −6 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 4,23 ⋅1018 molekula
3.74. U 1 cm3 plina ima 1,45 . 1012 molekula. Srednja kinetička energija molekula pri njihovu
nesređenom gibanju je 1,242 . 10-20 J. Odredi tlak kojim plin pritišće na stijenke posude.
V = 1 cm3 2 N
N = 1,45 . 1012 molekula p = ⋅ ⋅ EK
3 V
E K = 1,242 . 10-20 J 2 1,45 ⋅1012
p=? p= ⋅ −6
⋅1,242 ⋅10 −20
3 10
p = 0,012[Pa ]
3.75. Pri tlaku 1,013 . 105 Pa gustoća kisika iznosi 1,43 kg/m3. Izračunaj srednju brzinu gibanja
molekula.
p = 1,013 . 105 [Pa] 1

p = ⋅ ρ ⋅v 2
ρ = 1,43 [kg/ m3] 3
v =?
3⋅ p 3 ⋅1,013 ⋅10 5 ⎡m⎤
v= = = 460,99 ⎢ ⎥
ρ 1,43 ⎣s⎦
3.76. Kako se mijenja uzgon koji djeluje na mjehur zraka koji se podiže s dna jezera prema
njegovoj površini? Pretpostavljamo da je temperatura jezera na svim dubinama jednaka.
Fuz = ρ ⋅Vur ⋅ g Sila uzgona ovisi o volumenu mjehura zraka.

Podizanjem prema površini, hidrostatski tlak na mjehur postaje manji, pa mjehur povećava volumen.
Iz toga slijedi da kada mjehur putuje prema površini, sila uzgona postaje sve veća.
3.77. Neka količina zraka nalazi se pod tlakom 9,6 . 104 Pa. Kako će se promijeniti obujam zraka
kad tlak poraste na 2,03 . 105 Pa, a temperatura ostane stalna?
p1 = 9,6 . 104 [Pa] p1 ⋅V1 = p2 ⋅V2

p2 = 2,03 . 105 [Pa]
V2 p1 9,6 ⋅10 4
t = konst = = = 0,472
V2/ V1 = ? V1 p2 2,03 ⋅10 5
V2 = 0,472 ⋅ V1

201
3.78. U cilindru s pomičnim klipom nalazi se plin. Klip ima površinu 20 cm2 i masu 0,6 kg.
Atmosferski tlak je 105 Pa. Kolikom dodatnom silom moramo djelovati na klip da se obujam plina u
cilindru smanji na polovinu? Promjena je izotermna.
A = 20 cm2 = 2 . 10-3 [m2] p1 ⋅V1 = p 2 ⋅V2 F m⋅ g

m = 0,6 [kg] p1 = + pa = + pa
p1 ⋅ 2V2 = p2 ⋅ V2 A A
pa = 105 [Pa] 0,6 ⋅ 9,81
t = konst p2 = 2 ⋅ p1 p1 = −3
+ 10 5 = 102943[Pa ]
V1 = 2V2 2 ⋅10
F2 = ? p 2 = 2 ⋅102943 = 205886[Pa ]
Δp = p2 − p1 = 102943
F = Δp ⋅ A = 102943 ⋅ 2 ⋅10 −3 = 205,886[N ]
3.79. U vertikalnoj cijevi koja je s donje strane zatvorena, stupac žive visine 4 cm zatvara stupac
zraka obujma 6 cm3. Površina je poprečnog presjeka cijevi 0,1 cm2. Kolika će biti visina stupca
zraka ako visinu stupca žive povećamo dodavanjem 27,2 g žive uz tlak 1,013 . 105 Pa?
h = 4 cm m = ρ ⋅ V + 27,2 = 13,6 ⋅ 6 + 27,2 = 32,64[g ]

V = 6 cm3 p 1 ⋅ V1 = p 2 ⋅ V 2
A = 0,1 cm2 V′= =
m 32,64
[ ]
= 2,4 cm 3
mHg = 27,2 g ρ 13,6
V2 =
p 1 ⋅ V 1 80 ⋅ 6
= [
= 4 ,8 cm 3 ]
p = 1,013 . 105 Pa = V 2,4
h= = = 24[cm]
p2 100
76 cm Hg A 0,1
= 48 [cm ]
V2 4 ,8
h2 = =
h2 = ?
[ ]
V1 = 6 cm → p1 = (76 + 4)cmHg
3
A 0 ,1
V2 → p 2 = (76 + 24)cmHg

202
3.80. U horizontalno smještenoj uskoj staklenoj cijevi, s jedne strane zatvorenoj, nalazi se stupac
zraka dug 30,7 cm, a zatvara ga stupac žive dug 21,6 cm. Kolika će biti duljina stupca zraka ako
cijev postavimo: a) vertikalno, otvorom okrenutim gore; b) vertikalno, otvorom okrenutim dolje;
c) pod kutom 300 prema horizontalnoj ravnini, otvorom okrenutim dolje? Atmosferski tlak drži
ravnotežu stupca žive visine 747 mm.
h = 30,7 cm a) b)
hŽ = 21,6 cm p1 = (74,7 + 21,6)cmHg p 2 = (74,7 − 21,6)cmHg
pa = 74,7 cm Hg p1 = 95,6[cmHg ] p1 = 53,1[cmHg ]
a) h1 = ?
b) h2 = ? p ⋅ V = p1 ⋅ V1 p ⋅ V = p2 ⋅ V2
c) h3 = ? p ⋅V p ⋅V
V1 = V2 =
p1 p2
p ⋅ A⋅ h p ⋅ A⋅ h
A ⋅ h1 = A ⋅ h2 =
p1 p2
p ⋅ h 74,7 ⋅ 30,7 p ⋅ h 74,7 ⋅ 30,7
h1 = = = 23,81[cm] h2 = = = 43,18[cm]
p1 95,6 p2 53,1
c)
(74,7 − 21,6)cmHg
p3 =
cos 30 0
p3 = 61,314[cmHg ]
p ⋅V = p3 ⋅V3
p ⋅V
V3 =
p3
p ⋅ A⋅ h
A ⋅ h3 =
p3
p ⋅ h 74,7 ⋅ 30,7
h3 = = = 37,42[cm]
p3 61,314
3.81. Na slici su prikazane dvije izoterme za jednake mase istog plina. Po čemu se razlikuju stanja
plina prikazanih krivuljom 1 od onih prikazanih krivuljom 2?
V = V1 = konst
p1 p2
=
T1 T2
p1 ⋅ T2 = p2 ⋅ T1
p2 > p1 ⇒ T2 > T1

203
3.82. Na slici je izotermički proces prikazan pomoću dva različita grafikona. Označi koordinatne osi
na oba grafikona.
Procesi su izotermni.
3.83. Vertikalni cilindar površine dna 40 cm2 zatvoren je klipom ispod kojega je stupac zraka visine
60 cm. Za koliko će se spustiti klip ako na njega stavimo uteg mase 10 kg? Masa klipa je 2 kg, a
atmosferski tlak 105 Pa.
A = 40 cm2 = 0,004 m2 p1 ⋅V1 = p2 ⋅V2

h = 60 cm = 0,6 m m ⋅g 2 ⋅ 9,81
= 104905[Pa ]
G
mU = 10 kg p1 = pa + = pa + K = 10 5 +
mK = 2 kg A A 0,004
pa = 105 Pa V1 = A ⋅ h = 0,004 ⋅ 0,6 = 0,0024 m 3[ ]
Δh = ? m ⋅g 10 ⋅ 9,81
= 129430[Pa ]
GU
p2 = p1 + = p1 + U = 104905 +
A A 0,004
p ⋅ V 104905 ⋅ 0,0024
V2 = 1 1 =
p2 129430
= 0,0019 m 3 [ ]
ΔV = V1 − V2 = 0,0024 − 0,0019 = 0,0005[m ]
3
ΔV 0,0005
ΔV = A ⋅ Δh ⇒ Δh = = = 0,125[m]
A 0,004
3.84. Određena masa klora ima pri 20 0C obujam 38 cm3. Odredi njegov obujam pri 45 0C ako je
tlak stalan.
t1 = 200 C = 293 K p = konst

V1 = 38 cm3 V1 V2
t2 = 450 C = 318 K =
T1 T2
p = konst
V2 = ? V2 =
V1 ⋅ T2 38 ⋅ 318
T1
=
293
[ ]
= 41,24 cm 3

204
3.85. Pri 30 0C plin ima obujam V. Do koje temperature treba taj plin izobarno ohladiti da bi mu
obujam bio 0,75 V?
t1 = 300 C = 303 K p = konst

V2 = 0,75 . V1 V1 V2
p = konst =
T1 T2
t2 = ?
T2 =
V2 ⋅ T1 0,75 ⋅ V1 ⋅ 303
V1
=
V1
= 227,25[K ] = −45,75 0 C [ ]
3.86. Na koju temperaturu treba pri stalnom tlaku ugrijati litru plina od 0 0C da bi se njegov obujam
povećao za 10%?
V1 = 1 [l] p = konst
t1 = 00 C = 273 K V1 V2
V2 = 1,1 . V1 =
T1 T2
p = konst
t2 = ? T2 =
V2 ⋅ T1 1,1 ⋅ V1 ⋅ 273
V1
=
V1
= 300,3[K ] = 27,3 0 C [ ]
3.87. Na koju temperaturu treba izobarno zagrijati plin da njegov obujam bude dva puta veći od
obujma pri 0 0C?
V2 = 2 . V1 p = konst
t1 = 00 C = 273 K V1 V2
p = konst =
T1 T2
t2 = ?
T2 =
V2 ⋅ T1 2 ⋅ V1 ⋅ 273
V1
=
V1
= 546[K ] = 273 0 C[ ]
3.88. Nacrtaj grafički prikaz izobarne promjene stanja plina za određenu masu plina u
koordinatnim sustavima p,V, p,T i V,T.
p = konst
p,V
p,T
V,T

205
3.89. Dva različita stanja nekog plina prikazana su na slici u koordinatnom sustavu p,T točkama
A i B. Koja točka odgovara stanju većeg obujma?
VA, VB = ?
T = T1 = konst
p1 ⋅V1 = p 2 ⋅ V2
p1 ⋅V A = p2 ⋅VB
p2 > p1 ⇒ V A > VB
3.90. Otvorena staklena boca obujma 500 cm3 ispunjena je zrakom. Bocu zagrijavamo do 227 0C i
zatim je grlom prema dolje uronimo u vodu. Koja će masa vode ući u bocu kad se temperatura
zraka u njoj snizi na 27 0C? Gustoća zraka kod 27 0C je 103 kg/ m3.
V1 = 500 cm3 = 5 . 10-4 m3 p = konst

t1 = 227 0C = 500 K V1 V2
t2 = 27 0C = 300 K =
T1 T2
ρvode = 1000 kg/ m3
mvode = ? V2 =
V1 ⋅ T2 5 ⋅10 −4 ⋅ 300
T1
=
500
[ ]
= 3 ⋅10 −4 m 3
ΔVvode = V1 − V2 = 5 ⋅10 −4 − 3 ⋅10 −4 = 2 ⋅10 −4 m 3 [ ]

mvode = ρ vode ⋅ ΔV = 1000 ⋅ 2 ⋅10 −4
= 0,2[kg ]
3.91. Pri 20 0C plin se nalazi pod tlakom 105 Pa. Koliki će biti tlak plina a) nakon izohornog
zagrijavanja do 50 0C b) nakon hlađenja do -7 0C?
t1 = 20 0C = 293 K a) b)
p1 = 105 Pa V = konst V = konst
t2 = 500 C = 323 K p1 p2 p1 p3
V = konst = =
T1 T2 T1 T3
a) p2 = ?
p1 ⋅ T2 10 5 ⋅ 323 p1 ⋅ T3 10 5 ⋅ 266
p2 = = = 110328[Pa ] p3 = = = 90784[Pa ]
t3 = -7 0C = 266 K T1 293 T1 293
V = konst
b) p3 = ?

206
3.92. Dvije boce različitih obujama ispunjene su zrakom pri normiranom tlaku. Boce začepimo i
zagrijemo do 100 0C. Hoće li tlak zraka nakon zagrijavanja biti jednak u obje boce?
t2 = 100 0C
V = konst
′ ′
p1 p1 p2 p2
= =
T1 T ′ T2 T ′
1 2
′ ′ ′
p1 = p2 T1 = T2 T1′ = T2 → p1 = p2
Tlak je nakon zagrijavanja jednak u obje boce.
3.93. Koliko se puta poveća tlak plina u balonu električne žarulje ako se nakon uključivanja
temperatura plina povisila od 15 0C na 303 0C?
t1 = 15 0C = 288 K V = konst
t2 = 303 0C = 576 K p1 p2
V = konst =
T1 T2
p2/ p1 = ?
p2 T2 576
= = =2
p1 T1 288
p 2 = 2 ⋅ p1
3.94. Kisik temperature 100 0C pri tlaku 105 Pa izotermno stlačimo do tlaka 1,5 . 105 Pa. Do koje
temperature treba ohladiti plin da bi se tlak smanjio na svoju početnu vrijednost 105 Pa?
t1 = 100 0C = 373 K T = T1 = konst p = konst

p1 = 105 Pa p1 ⋅V1 = p 2 ⋅V2 V1 V2
p2 = 1,5 . 105 Pa =
t2 = ? 10 5 ⋅V1 = 1,5 ⋅10 5 ⋅V2 T1 T2
V1 = 1,5 ⋅V2 T2 =
V2 ⋅ T1 V2 ⋅ 373
V1
=
1,5 ⋅ V2
[ ]
= 248,67[K ] = −24,3 0 C
3.95. Balon električne žarulje punimo plemenitim plinom pri temperaturi 10 0C i pod tlakom
6,8 . 104 Pa pretpostavljajući da će u usijanoj žarulji tlak biti 1,013 . 105 Pa. kolika je temperatura u
balonu žarulje kad ona svijetli?
t1 = 10 0C = 283 K V = konst
p1 = 6,8 . 104 Pa p1 p 2
p2 = 1,013 . 105 Pa =
T1 T2
V = konst
t2 = ?
T2 =
p2 ⋅ T1 1,013 ⋅10 5 ⋅ 283
p1
=
6,8 ⋅10 4
= 421,58[K ] = 148,59 0 C [ ]

207
3.96. Nacrtaj grafikon izohorne promjene stanja plina u koordinatnim sustavima p,T, V,t i p,V.
V = konst
p,T
V,T
p,V
3.97. Na slici dani su grafikoni za tri plinska zakona. Označi koji grafikon odgovara kojem zakonu.
I.
V
= konst Gay - Lussacov zakon
T
II.
p ⋅ V = konst Boyle - Mariotteov zakon
III.
p
= konst Charlesov zakon
T
3.98. Nacrtaj grafički prikaz izotermne, izobarne i izohorne promjene stanja plina u koordinatnim
sustavima p,V, p,T i V,T.
izotermna,
izobarna i
izohorna
promjena u
p,V , p,T i V,T

208
20. JEDNADŽBA STANJA PLINA (3.99. - 3.121.)
3.99. Vodik određene mase zauzima obujam 20,0 cm3 pri 5 0C i normiranom tlaku. Odredi njegov
obujam pri 30 0C uz tlak 1,07 . 10 5 Pa.
V1 = 20 cm3 = 2 . 10-5 [m3] p1 ⋅V1 p 2 ⋅V2

t1 = 5 0C = 278 [K] =
T1 T2
p1 = 101300 [Pa]
t2 = 30 0C = 303 [K] V2 =
p1 ⋅ V1 ⋅ T2 1,013 ⋅10 5 ⋅ 2 ⋅10 −5 ⋅ 303
T1 ⋅ p 2
=
278 ⋅1,07 ⋅10
[ ]
= 2,06 ⋅10 −5 m 3 = 20,6 cm 3 [ ]
p2 = 1,07 . 105 [Pa]
5
V2 = ?
3.100. Gumena lopta sadrži pri 20 0C dvije litre zraka uz atmosferski tlak 1,07 . 105 Pa. Kakav će
obujam poprimiti zrak u lopti ako je spustimo u vodu na dubinu 10 m? Temperatura vode je 4 0C.
t1 = 20 0C = 293 [K] p2 = p1 + ρ ⋅ g ⋅ h = 1,07 ⋅10 5 + 1000 ⋅ 9,81 ⋅10 = 2,051 ⋅10 5 [Pa ]
V1 = 2 [l] = 2 . 10-3 [m3]
p1 ⋅V1 p2 ⋅V2
p1 = 1,07 . 105 [Pa] =
h = 10 [m] T1 T2
t2 = 4 0C = 277 [K]
V2 = ? V2 =
p1 ⋅V1 ⋅ T2 1,07 ⋅10 5 ⋅ 2 ⋅10 −5 ⋅ 277
T1 ⋅ p2
=
293 ⋅ 2,051 ⋅10 5
[ ]
= 9,86 ⋅10 −4 m 3 = 0,986[l ]
3.101. Gustoća dušika u normiranim uvjetima iznosi 1,25 kg/m3. Odredi gustoću dušika pri 42 0C i
9,7 . 104 Pa.
ρ1 = 1,25 [kg/ m3] m p1 ⋅V1 p 2 ⋅ V2

V1 = =
t1 = 273 [K] ρ1 T1 T2
p1 = 1,013 . 105 [Pa]
m p1 ⋅ V1 ⋅ T2
t2 = 42 0C = 315 [K] V2 = V2 =
p2 = 9,7 . 104 [Pa] ρ2 T1 ⋅ p2
ρ2 = ? m
p1 ⋅ ⋅ T2
m ρ1
=
ρ2 T1 ⋅ p2
m p1 ⋅ m ⋅ T2 ρ ⋅T ⋅ p
= ⇒ ρ2 = 1 1 2
ρ2 ρ1 ⋅ T1 ⋅ p2 p1 ⋅ T2
1,25 ⋅ 273 ⋅ 9,7 ⋅10 4 ⎡ kg ⎤
ρ2 = = 1,0373⎢ 3 ⎥
1,013 ⋅10 ⋅ 315
5
⎣m ⎦
3.102. Balon od 20 l napunjen je kisikom koji je pri 16 0C pod tlakom 1,013 . 107 Pa. Koliki je
normirani obujam?
V1 = 20 [l] = 20 . 10-3 [m3] = 0,02 [m3] p1 ⋅V1 p2 ⋅ V2

t1 = 16 0C = 289 [K] =
T1 T2
p1 = 1,013 . 107 [Pa]
t2 = 273 [K] V2 =
p1 ⋅V1 ⋅ T2 1,013 ⋅10 7 ⋅ 0,02 ⋅ 273
T1 ⋅ p 2
=
289 ⋅1,013 ⋅10 5
[ ]
= 1,889 m 3 = 1889[l ]
p2 = 1,013 . 105 [Pa]
V2 = ?

209
3.103. Pri temperaturi zraka 17 0C i normiranome atmosferskom tlaku uronimo staklenu cijev u
posudu sa živom. U staklenoj se cijevi nalazi stanovita količina zraka tako da je razina žive u cijevi
5 cm iznad razine žive u posudi. Duljina dijela cijevi koji je ispunjen zrakom iznosi 50 cm. Za koliko
se mora povisiti temperatura okolnog zraka da se živa u cijevi spusti do razine žive u posudi?
t1 = 17 0C = 290 [K] V1 = A ⋅ h1 = A ⋅ 50 p1 ⋅V1 p2 ⋅ V2

=
p1 = (76 - 5) cm Hg = 71 cm Hg V2 = A ⋅ h2 = A ⋅ (h + h1 ) = A ⋅ 55 T1 T2
p2 = pa = 76 cm Hg
p2 ⋅ V2 ⋅ T1
h = 5 [cm] T2 =
h1 = 50 [cm] p1 ⋅ V1
ΔT = ? 76 ⋅ A ⋅ 55 ⋅ 290
T2 = = 341,46[K ]
71 ⋅ A ⋅ 50
ΔT = 341,46 − 290 = 51,47[K ]
3.104. Neki plin mase 12 g ima pri 7 0C obujam 4 . 10-3 m3. Nakon zagrijavanja plina pri stalnom
tlaku gustoća plina je 6 . 104 g/cm3. Do koje je temperature ugrijan plin?
V1 = 4 . 10-3 [m3] m p = konst

m = 12 [g] = 0,012 [kg] V2 =
ρ2 V1 V2
t1 = 7 0C = 280 [K] =
0,012 T1 T2
p = konst V2 =
ρ2 = 6 . 10-4 [g/cm3] = 0,6 [kg/m3] 0,6 V2 ⋅ T1 0,02 ⋅ 280
T2 = =
t2 = ? [ ]
V2 = 0,02 m 3 V1 4 ⋅10 −3
[ ]
T2 = 1400[K ] = 1127 0 C
3.105. Gustoća je kisika pri 0 0C i normiranom tlaku 1,43 g/l. Nađi gustoću kisika pri 17 0C i
tlaku 9,3 . 104 Pa.
ρ1 = 1,43 [g/l] = 1,43 [kg/m3] p1 ⋅ V1 p2 ⋅ V2

=
t1 = 0 0C = 273 [K] T1 T2 p2 ⋅ ρ1 ⋅ T1
ρ2 =
p1 = 1,013 . 105 [Pa] p1 ⋅ T2
m m
t2 = 17 0C = 290 [K] p1 ⋅ p2 ⋅
p2 = 9,3 . 104 [Pa] ρ1 ρ2 9,3 ⋅10 4 ⋅1,43 ⋅ 273
= ρ2 =
ρ2 = ? T1 T2 1,013 ⋅10 5 ⋅ 290
p1 p2 ⎡ kg ⎤
= ρ 2 = 1,235⎢
ρ1 ⋅ T1 ρ 2 ⋅ T2 ⎣ m ⎥⎦
3
3.106. Kolika je masa dušika koji pri 25 0C u obujmu 100 litara tlači 1,08 . 105 Pa?
M(N2) = 28,02 . 10-3 [kg] p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T

t = 25 [0C] = 298 [K] m
V = 100 [l] = 0,1 [m3] p ⋅V = ⋅ R ⋅T
M
p = 1,08 . 105 [Pa]
p ⋅ V ⋅ M 1,08 ⋅10 5 ⋅ 0,1⋅ 28,02 ⋅10 −3
m=? m= = = 0,122[kg ]
R ⋅T 8,314 ⋅ 298

210
3.107. Pri 0 0C i normiranom tlaku u posudi određenog obujma nalazi se 2,35 g plina neona. Kolika
masa tog plina može ispuniti posudu pri 100 0C i tlaku 10,13 . 105 Pa?
t1 = 0 0C = 273 [K] p1 ⋅ V1 = n ⋅ R ⋅ T1 p 2 ⋅ ρ1
p1 = 1,013 . 105 [Pa] ρ2 =
m p1 ⋅ (1 + α ⋅ t 2 )
mneona = 2,35 [g] = 0,00235 [kg] p1 ⋅ V1 = ⋅ R ⋅ T1
t2 = 100 0C = 373 [K] M 10,13 ⋅10 5 ⋅ 0,9
ρ2 =
p2 = 10,13 . 105 [Pa] m ⋅ R ⋅ T1 1
V1 = 1,013 ⋅10 5 ⋅ (1 + ⋅100)
m2 = ? M ⋅ p1 273,15
0,00235 ⋅ 8,314 ⋅ 273 ⎡ kg ⎤
V1 = ρ 2 = 6,58⎢
20,18 ⋅10 −3 ⋅1,013 ⋅10 5 ⎣ m ⎥⎦
3
V1 = 0,0026 m 3[ ]
m 0,00235 m 2 = ρ 2 ⋅ V2
ρ1 = =
V1 0,0026 m2 = 6,58 ⋅ 0,0026
⎡ kg ⎤ m2 = 0,0171[kg ]
ρ1 = 0,9⎢
⎣ m ⎥⎦
3
3.108. Čelična boca obujma 5000 cm3 sadrži kisik u normiranim uvjetima. Koliko grama kisika
moramo dodati u bocu da tlak povećamo na 40,5 . 105 Pa uz nepromijenjenu temperaturu?
V = 5000 [cm3] = 5 . 10-3 [m3] p1 ⋅ V = n ⋅ R ⋅ T p2 ⋅V = k B ⋅ N ⋅ T

p1 = 1,013 . 105 [Pa] m p2 ⋅V
T1 = 273 [K], t = konst p ⋅V = ⋅ R ⋅T N=
M kB ⋅T
p2 = 40,5 . 105 [Pa]
Δm = ? p ⋅V ⋅ M 40,5 ⋅10 5 ⋅ 5 ⋅10 −3
m= N=
R ⋅T 1,38 ⋅10 − 23 ⋅ 273
1,013 ⋅10 5 ⋅ 5 ⋅10 −3 ⋅ 32 ⋅10 −3
m= N = 5,375 ⋅10 24 molekula
8,314 ⋅ 273
m = 0,00714[kg ]
N = n⋅ NA
N 5,375 ⋅10 24
n= = = 8,925 mola
N A 6,022 ⋅10 23
m = n ⋅ M = 8,925 ⋅ 32 ⋅10 −3 = 0,2865[kg ]
Δm = 0,2865 − 0,00714 = 0,27847[kg ]
3.109. Iz elektronske cijevi isisan je plin do tlaka 1,59 . 10-3 Pa pri 27 0C. obujam cijevi je 100 cm3.
Koliko je molekula preostalo u cijevi?
p = 1,59 . 10-3 [Pa] p ⋅V

t = 27 [0C] = 300 [K] N=
kB ⋅T
V = 100 [cm3] = 10-4 [m3]
N=? 1,59 ⋅10 −3 ⋅10 −4
N=
1,38 ⋅10 −23 ⋅ 300
N = 3,84 ⋅1013 molekula

211
3.110. Smjesa plinova sadrži pri normiranom tlaku 65,0% dušika, 15,0% kisika i 20,0% ugljičnog
dioksida. Koliki je parcijalni tlak svakog plina?
p1 = 1,013 . 105 [Pa] p ( N 2 ) = 0,65 ⋅101300 = 65845[Pa ]

N2 → 65% p (O2 ) = 0,15 ⋅101300 = 15195[Pa ]
O2 → 15%
CO2 → 20% p (CO2 ) = 0,2 ⋅101300 = 20620[Pa ]
3.111. U zatvorenoj posudi obujma 1 m3 nalazi se 0,5 kg vode i 1,6 kg kisika. Odredi tlak u posudi
pri 500 0C ako znamo da pri toj temperaturi sva voda prijeđe u paru.
V = 1 [m3] kisik: vodena para:

m(H2O) = 0,5 [kg] p1 ⋅ V = n ⋅ R ⋅ T p2 ⋅V = n ⋅ R ⋅ T
m(O2) = 1,6 [kg] n ⋅ R ⋅T n ⋅ R ⋅T
t = 500 0C = 773 [K] p1 = p2 =
p=? V V
m ⋅ R ⋅T m ⋅ R ⋅T
p1 = p2 =
M ⋅V M ⋅V p = p1 + p2
1,6 ⋅ 8,314 ⋅ 773 0,5 ⋅ 8,314 ⋅ 773 p = 3,213 ⋅10 5 + 1,785 ⋅10 5
p1 = p2 =
32 ⋅10 −3 ⋅1 18 ⋅10 −3 ⋅1
p = 4,998 ⋅10 5 [Pa ]
p1 = 3,213 ⋅10 5 [Pa ] p1 = 1,785 ⋅10 5 [Pa ]
3.112. Na slici grafički je prikazana ovisnost tlaka plina o temperaturi. Odredi kako se mijenja
obujam plina pri prijelazu iz stanja 1 u stanje 3.

212
3.113. Nekom plinu promijenilo se stanje prema grafikonu na prvoj slici. Nacrtaj grafikon tog
procesa u koordinatnim sustavima p,T i V,T.
p,T
V,T
3.114. Stanje nekog plina prikazano je jednom točkom u koordinatnom sustavu V,p. Nacrtaj
grafički prikaz promjene stanja plina ako plin najprije zagrijavamo pri stalnom tlaku, a zatim ga
ohlađujemo pri stalnom obujmu.
1 → 2 izobarno zagrijavanje
2 → 3 izohorno hlađenje
3.115. Na prvoj slici prikazan je grafikon promjene stanja idealnog plina u koordinatnom sustavu
p,V. Prikaži taj kružni proces u koordinatnom sustavu p,T.
p,V u p,T

213
3.116. Kolika je kinetička energija translatornoga gibanja ( N ⋅ EK ) molekula amonijaka (NH3) mase
10 g pri 20 0C?
m(NH3) = 10 g = 0,01 [kg] 3

t = 20 0C = 293 [K] N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T
2
Ek = ?
⋅ 8,314 ⋅ 293 = 2149,4[J ]
3 m 3 0,01
N ⋅ EK = ⋅ ⋅ R ⋅ T = ⋅
2 M 2 17 ⋅10 −3
3.117. Odredi masu plina i srednju kinetičku energiju molekule helija koji se pri 30 0C nalazi u boci
od 100000 litara pod tlakom 1,013 . 105 Pa.
t = 30 0C = 303 [K] p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T
Vhelija = 100000 [l] = 100 m3 m ⋅ R ⋅T 3
p ⋅V = N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅T
p = 1,013 . 105 [Pa] 2
M
m=?
p ⋅V ⋅ M 3 m
N ⋅ EK = ⋅ ⋅ R ⋅T
Ek = ? m=
R ⋅T 2 M
1,013 ⋅10 5 ⋅100 ⋅ 4 ⋅10 −3 3 16,08
m= N ⋅ EK = ⋅ ⋅ 8,314 ⋅ 303
8,314 ⋅ 303 2 4 ⋅10 −3
m = 16,08[kg ] N ⋅ E K = 1,519 ⋅10 7 [J ]
3.118. Nađi srednju kvadratnu brzinu molekula vodika pri 0 0C i 100 0C ako je poznata masa
molekule vodika m = 3,4 . 10-27 kg.
t1 = 0 0C = 273 K 3
t2 = 100 0C = 373 K N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T
2
mvodika = 3,4 . 10-27 [kg] 3
v1 = ? v2 = ? n ⋅ N A ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T 3 ⋅ 8,314 ⋅ 273 ⎡m⎤
2 v1 = − 27
= 1823,6 ⎢ ⎥
3 6,022 ⋅10 ⋅ 3,4 ⋅10
23
⎣s⎦
N A ⋅ EK = ⋅ R ⋅ T
2
m⋅v 2
3
NA ⋅ = ⋅ R ⋅T
2 2 3 ⋅ 8,314 ⋅ 373 ⎡m⎤
3 ⋅ R ⋅T v2 = − 27
= 2131,6 ⎢ ⎥
v2 = 6,022 ⋅10 ⋅ 3,4 ⋅10
23
⎣s⎦
NA ⋅m
3.119. Izračunaj srednju kinetičku energiju gibanja molekula koje se nalaze u 1m3 kisika uz
normirane uvjete.
Vkisika = 1 [m3] p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T 3
p = 101300 [Pa] N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T
p ⋅V 2
T = 273 [K] n=
R ⋅T 3
N ⋅ E K = ⋅ 44,63 ⋅ 8,314 ⋅ 273
Ek = ?
101300 ⋅1 2
n=
8,314 ⋅ 273 N ⋅ E K = 151950[J ]
n = 44,63 mola

214
3.120. Kolika je srednja kinetička energija molekula plina pri temperaturi 1200 K?
T = 1200 [K] 3
N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T
Ek = ? 2
3 N
N ⋅ EK = ⋅ ⋅ R ⋅T
2 NA
3 R ⋅T
EK = ⋅
2 NA
3 8,314 ⋅1200
EK = ⋅ = 2,48 ⋅10 −20 [J ]
2 6,022 ⋅10 23
3.121. U balonu se nalazi 5 kg plina argona temperature 300 K. Kolika je unutrašnja energija tog
plina?
margona = 5 [kg] 3 3 m
T = 300 [K] U = N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T = ⋅ ⋅ R ⋅ T
2 2 M
U=? 3 5
U= ⋅ ⋅ 8,314 ⋅ 300
2 39,95 ⋅10 −3
U = 4,68 ⋅10 5 [J ]

215
21. PROMJENA AGREGATNIH STANJA (3.122. - 3.152.)
3.122. Kolika se toplina oslobodi kad 10 g srebra očvrsne pri temperaturi taljenja i zatim se ohladi
do 60 0C?
msrebra = 10 [g] = 0,01 [kg] Q = λ ⋅ m + m ⋅ c ⋅ Δt

Δt = ttaljenja - 60 0C = 960 - 60 = 900 0C Q = 1 ⋅10 5 + 0,01 ⋅ 250 ⋅ 900
Q = 1000 + 2250
Q = 3250[J ]
3.123. Kolika je toplina potrebna da se rastali 0,5 kg olova početne temperature 27 0C?
molova = 0,5 [kg] Q = λ ⋅ m + m ⋅ c ⋅ Δt

t1 = 27 0C Q = 0,25 ⋅10 5 ⋅ 0,5 + 0,5 ⋅130 ⋅ (327 − 27)
ttaljenja = 327 0C
Q=? Q = 12500 + 19500
Q = 32000[J ]
3.124. Za koliko treba umanjiti unutrašnju energiju 1 kg vode pri 20 0C da bi ona prešla u led
od 0 0C?
mvode = 1 [kg] Q = λ ⋅ m + m ⋅ c ⋅ Δt
0
t1 = 20 C Q = 3,3 ⋅10 5 ⋅1 + 1 ⋅ 4186 ⋅ (20 − 0)
t 2 = 0 0C
Q=? Q = 330000 + 83720
Q = 413720[J ]
3.125. Je li moguća pojava da neko tijelo preda okolini neku toplinu, a da se pritom ne ohladi?
Da, ako tijelo očvršćuje.
3.126. Miješanjem jednakih količina leda i vode dobili smo vodu temperature 0 0C. Kolika je bila
temperatura vode ako je temperatura leda bila 0 0C?
mV = mL QL = QV
tsmjese = 0 0C mL ⋅ λ L = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
tleda = 0 0C
tvode = ? λ L = cV ⋅ ΔtV
λL 3,3 ⋅10 5
ΔtV = = = 78,830 C
cV 4186
tV = 0 + 78,83 = 78,830 C

216
3.127. Na istom grijaču istodobno se zagrijavaju do taljenja dva tijela jednakih masa (slika).
a) Jesu li specifični toplinski kapaciteti tijela I. i II. jednaki?
b) Pri kojoj se temperaturi tali tijelo I., a pri kojoj tijelo II.?
c)Traje li proces taljenja jednako dugo? Obrazloži odgovor.
m1 = m2
c1 = ?, c2 = ?
t1 = ?, t2 = ? a ) c1 < c2
b) t1 = 350 0 C
t 2 = 200 0 C
c) tijelo II. se tali dulje, λ2 > λ1
3.128. Objasni kakvim procesima odgovaraju dijelovi grafikona AB, BC, CD, DE i EF sa slike.
A → B: zagrijavanje (leda)
B → C: taljenje (leda)
C → D: zagrijavanje (vode)
D → E: vrenje
E → F: isparavanje
3.129. Da bismo ohladili 5 litara vode od 20 0C do 8 0C, bacimo u vodu komad leda od 00C. Koliko
je leda potrebno za hlađenje vode?
mV = 5 [kg] QL = QV
t1 = 20 0C mL ⋅ λ L + mL ⋅ c L ⋅ Δt L = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
t 2 = 8 0C
t L = 0 0C mL ⋅ (λ L + c L ⋅ Δt L ) = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
mL = ? mV ⋅ cV ⋅ ΔtV 5 ⋅ 4186 ⋅ (20 − 8)
mL = = = 0,724[kg ]
λ L + c L ⋅ Δt L 3,3 ⋅10 5 + 2100 ⋅ (8 − 0)
3.130. Na površinu leda pri 0 0C stavimo mjedeni uteg mase 200 g ugrijan do 100 0C. Kolika će se
masa leda rastaliti pod utegom ako se on ohladi do 0 0C?
t L = 0 0C QMJEDI = QLEDA
mmjedi = 200 [g] = 0,2 [kg] mM ⋅ cM ⋅ Δt M = m L ⋅ λ L
tmjedi = 100 0C
mM ⋅ c M ⋅ Δt M 0,2 ⋅ 380 ⋅100
Δtmjedi = 100 - 0 = 100 0C mL = = = 0,0228[kg ] = 22,8[kg ]
mL = ? λL 3,3 ⋅10 5

217
3.131. U kalorimetru se nalazi led. Odredi toplinski kapacitet kalorimetra ako za zagrijavanje
kalorimetra sa sadržajem od 270 K na 272 K utrošimo 119,5 J, a od 272 K na 274 K
utrošimo 3967,4 J.
T1 = 270 [K] T2 = 272 [K] C = c⋅m

T2 = 272 [K] T3 = 274 [K]
Q1,2 = 119,5 [J] Q2,3 = 3967,4 [J]
T0 = 273[K ]
CKalorimetra = ?
m L = mV = m
Q1, 2 = mL ⋅ c L ⋅ (T2 − T1 ) + C K ⋅ (T2 − T1 ) Q2,3 = mL ⋅ c L ⋅ (T0 − T2 ) + mL ⋅ q L + mV ⋅ cV ⋅ (T3 − T2 ) + C K ⋅ (T3 − T2 )

119,5 = mL ⋅ 2100 ⋅ 2 + C K ⋅ 2 3967,4 = mL ⋅ 2100 ⋅1 + mL ⋅ 333000 + mV ⋅ 4186 ⋅ 2 + C K ⋅ 2
4200 ⋅ mL + 2 ⋅ C K = 119,5 2100 ⋅ mL + 333000 ⋅ mL + 8372 ⋅ mV + 2 ⋅ C K = 3967,4
4200 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 119,5 343472 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 3967,4
119,5 − 2 ⋅ C K
4200 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 119,5 ⇒ m =
4200
343472 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 3967,4
119,5 − 2 ⋅ C K
343472 ⋅ + 2 ⋅ C K = 3967,4
4200
81,779 ⋅ (119,5 − 2 ⋅ C K ) + 2 ⋅ C K = 3967,4
9772,59 − 163,558 ⋅ C K + 2 ⋅ C K = 3967,4
− 161,558 ⋅ C K = −5805,19
⎡J ⎤
C K = 35,93⎢ ⎥
⎣K ⎦
3.132. Koliki je rad potreban da bi se trenjem dvaju komada leda jedan o drugi rastalio 1 gram leda
pri 0 0C?
mleda = 1 [g] = 0,001 [kg] W = QL
t L = 0 0C
W=? W = mL ⋅λL
W = 0 , 001 ⋅ 3 , 3 ⋅ 10 5
W = 330 [J ]
3.133. Kolika će toplina biti potrebna da 1 litra alkohola od 0 0C proključa i prijeđe u paru?
t A = 0 0C m A = ρ A ⋅V A = 790 ⋅10 −3 = 0,79[kg ]

tvrenja = 78 0C
Q = m A ⋅ c A ⋅ Δt A + m ⋅ r = 0,79 ⋅ 2500 ⋅ 78 + 0,79 ⋅ 859000 = 832660[J ]
VA = 1 [l] = 10-3 [m3]
Q=?

218
3.134. Lonac od 1,2 litre napunjen je vodom temperature 15 0C. kolika se toplina utrošila na
zagrijavanje i ključanje vode ako je nakon ključanja u loncu bilo 50 cm3 vode manje?
V1 = 1,2 [l] → mV = 1,2 [kg]

tV = 15 0C = 773 [K]
V2 = V1 - 50 cm3 = 1,2 . 10-3 - 5 . 10-5 = 0,0015 m3 → mV = 1,15 [kg]
→ mP = 0,05 [kg]
Q=?
Q = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV + mP ⋅ r = 1,2 ⋅ 4186 ⋅ 85 + 0,05 ⋅ 2260000 = 539972[J ]
3.135. U jednu litru vode temperature 18 0C bačen je komad željeza mase 100 grama ugrijan na
500 0C. Koliko je vode prešlo u paru ako je konačna temperatura 20 0C?
tV = 18 0C Q Ž = m Ž ⋅ c Ž ⋅ Δt Ž QV = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
VV = 1 [l] QŽ = 1⋅ 4186 ⋅ 2
QŽ = 0,1 ⋅ 460 ⋅ 480
mŽ = 100 [g] = 0,1 [kg]
tŽ = 500 0C QŽ = 22080[J ] QŽ = 8372[J ]
t = 20 0C
mP = ?
Q = QŽ − QV = 22080 − 8372 = 13708[J ]
= 0,006[kg ]
Q 13708
Q = mP ⋅ r ⇒ mP = =
r 2260000
3.136. Koliku toplinu treba utrošiti da se dobije 5 litara destilirane vode ako u destilacijski uređaj
ulazi voda temperature 14 0C?
V1 = 1,2 [l] → mV = 1,2 [kg] Q = m ⋅ c ⋅ Δt + m ⋅ r

t1 = 14 0C Q = 5 ⋅ 4186 ⋅ (100 − 14) + 5 ⋅ 2260000
Q=?
Q = 13099980[J ]
3.137. Koliko se utrošilo petroleja u grijalici korisnosti 32% ako se 4 litre vode ugrijalo od 10 0C
do 100 0C i pritom se 3 % vode isparilo? Specifična toplina izgaranja petroleja iznosi 4,6 . 107 J/kg.
η = 32% Q = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV + m pare ⋅ r

VV = 4 [l] → mV = 4 [kg] Q = 4 ⋅ 4186 ⋅ 90 + 0,12 ⋅ 2260000
Δt = 90 0C
Vpare = 0,003 VV → mpare = 0,12 [kg] Q = 1778160[J ]
qP = 4,6 . 107 [J/kg]
mP = ?
η ⋅ Q = q petroleja ⋅ m petroleja
η ⋅Q 0,32 ⋅1778160
m petroleja = = = 0,0123[kg ]
q petroleja 4,6 ⋅10 7

219
. 6
3.138. Izgaranjem množine 1 mol plina etana razvije se 1,6 10 J topline, pri čemu se može
iskoristiti samo 60% razvijene topline. Koliko litara etana, mjereno pri 0 0C i normiranom tlaku,
mora izgorjeti da bi toplinom koja se pritom razvije 50 kg vode pri 10 0C prešlo u paru pri 100 0C?
n (etana) = 1 mol QV = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV + mV ⋅ r

Qetana = 1,6 . 106 [J] QV = 50 ⋅ 4186 ⋅ 90 + 50 ⋅ 2260000
η = 60%
t = 0 [0C] QV = 18837000[J ] 1 mol etana:
p = 101300 [Pa]
Q=
QV 18837000
= m = n ⋅ M = 1 ⋅16 ⋅10 −3 = 16 ⋅10 −3 [kg ]
mV = 50 [kg] η 0,6 Qetana 1,6 ⋅10 6 ⎡J ⎤
Δt = 90 0C Q = 31395000[J ] q= = −3
= 108 ⎢ ⎥
Vetana = ? m 16 ⋅10 ⎣ kg ⎦
= 0,31395[kg ]
Q 31395000
m= =
q 10 8
3.139. U mjedenom kalorimetru mase 190 grama nalazi se 420 grama vode pri 8,4 0C. Da bismo
odredili specifičnu toplinu isparavanja, dovedemo u kalorimetar 18 grama vodene pare
temperature 100 0C. kolika je specifična toplina isparavanja ako je konačna temperatura u
kalorimetru 33,4 0C?
mm = 190 [g] = 0,19 [kg] QM + QV = QP

mv = 420 [g] = 0,42 [kg] mM ⋅ cM ⋅ Δt M + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV = mP ⋅ r
tv = 8,4 0C
mp = 18 [g] = 0,018 [kg] mM ⋅ c M ⋅ Δt M + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
r=
tp = 100 0C mP
t = 33,4 0C 0,19 ⋅ 380 ⋅ 25 + 0,42 ⋅ 4186 ⋅ 25
r=? r=
0,018
⎡J ⎤
r = 2,542 ⋅10 6 ⎢ ⎥
⎣ kg ⎦
3.140. Kolikom brzinom mora letjeti olovno tane da se pri udaru o zapreku rastali? Početna je
temperatura taneta bila 27 0C. Pretpostavimo da sva energija taneta pri sudaru prijeđe u toplinu.
t1 = 27 0C EK = Q
Δt = 300 [0C] m ⋅ v2
v=? = m ⋅ c ⋅ Δt + m ⋅ λ L
2
v 2 = 2 ⋅ (c ⋅ Δt + λ )
v = 2 ⋅ (130 ⋅ 300 + 25000)
⎡m⎤
v = 357,77 ⎢ ⎥
⎣s⎦
3.141. Kolika je gustoća zasićenih vodenih para pri 18 0C?
t = 18 0C podatak se izravno pročita iz tablice (str. 136.):

ΦM = ?
⎡ g ⎤
Φ M = 15,4⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦

220
3
3.142. U 4 m zraka ima 100g vodene pare. Kolika je apsolutna vlažnost zraka?
Vzraka = 4 [m3] 100 ⎡ g ⎤

mpare = 100 [g] Φ= = 25⎢ 3 ⎥
4 ⎣m ⎦
Φ=?
3.143. Odredi rosište i apsolutnu vlažnost zraka kad je temperatura zraka 25 0C, a relativna
vlažnost zraka 65%.
tzraka = 25 0C Φ
φ = 65%
φ= ⋅100%
ΦM
tR = ? Φ = ?
Φ = φ ⋅ΦM
⎡ g ⎤
Φ = 0,65 ⋅ 23 = 14,95⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
t R = 180 C
3.144. Koliko je puta gustoća zasićene vodene pare pri 12 0C manja od gustoće vode?
t = 12 0C ⎡ g ⎤ ⎡ kg ⎤
Φ M = 10,7 ⎢ 3 ⎥ = 0,0107 ⎢ 3 ⎥
ρ ⎣m ⎦ ⎣m ⎦
= ?
Φ M ⎡ kg ⎤
ρV = 1000⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
ρ 1000
= = 93457 puta
Φ M 0,0107
3.145. Temperatura zraka u sobi jest 25 0C, a relativna vlažnost zraka 60%. Kolika je temperatura
rosišta?
tZ = 25 0C ⎡ g ⎤
φ = 60% Φ M = 23⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
tR = ?
Φ
φ= ⋅100%
ΦM
Φ = φ ⋅ΦM
⎡ g ⎤
Φ = 0,6 ⋅ 23 = 13,8⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
t R = 16 C
0

221
3.146. Kolika je masa vodene pare koja se nalazi u 1m3 zraka ako je temperatura zraka 29 0C, a
relativna vlažnost zraka 75%?
VZ = 1 m3 ⎡ g ⎤
tZ = 29 0C Φ M = 28,7 ⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
φ = 75%
Φ
mP = ? φ= ⋅100%
ΦM
Φ = φ ⋅ΦM
⎡ g ⎤
Φ = 0,75 ⋅ 28,7 = 21,53⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
mP = 21,53[g ]
3.147. Kolika je relativna vlažnost zraka pri 23 0C ako je apsolutna vlažnost 8,3 g/m3?
t = 23 0C ⎡ g ⎤
Φ = 8,3 [g/m3] Φ M = 20,6⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
φ=?
Φ
φ= ⋅100%
ΦM
8,3
φ= ⋅100 = 40,3%
20,6
3.148. Navečer je temperatura zraka bila 15 0C, a relativna vlažnost zraka 64%. Noću se
temperatura spustila na 5 0C. Je li pala rosa?
t1 = 15 0C Φ = φ ⋅ΦM
ΦΜ = 12,8 [g/m3]
φ = 64%
⎡ g ⎤
[ ]
Φ = 0,64 ⋅12,8 = 8,192⎢ 3 ⎥ → t R = 8 0 C
t 2 = 5 0C ⎣m ⎦
Φ=? t 2 < t R → pala je rosa
3.149. Pri 12 0C relativna je vlažnost zraka 75%. Kako će se izmijeniti relativna vlažnost zraka
povišenjem temperature na 15 0C ako je količina vodene pare u zraku ostala nepromijenjena?
t1 = 12 0C → ΦΜ1 = 10,7 [g/m3] ⎡ g ⎤

Φ1 = φ ⋅ Φ M = 0,75 ⋅10,7 = 8,025⎢ 3 ⎥
φ1 = 75% ⎣m ⎦
t2 = 15 0C → ΦΜ2 = 12,8 [g/m3] Φ 8,025
Φ1 = Φ 2 φ2 = 2 = = 0,626 = 62,6%
Φ M 2 12,8
Δφ = ?
Δφ = φ1 − φ2 = 75 − 62,6 = 12,4%

222
3.150. Koliko će vode nastati iz 1 m3 zraka kad se njegova temperatura snizi od 20 0C na 15 0C

ako je pri 20 0C relativna vlažnost zraka bila 90%?
VZ = 1 [m3] ⎡ g ⎤
t1 = 20 0C → φ = 90% → ΦΜ = 17,3 [g/m3]
Φ1 = φ ⋅ Φ M = 0,9 ⋅17,3 = 15,57 ⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
t2 = 15 0C → ΦΜ2 = 12,8 [g/m3]
mvode = 15,57 − 12,8 = 2,77[g ]
mvode = ?
3.151. Pri temperaturi 18 0C relativna je vlažnost zraka 50%. U čašu nalijemo vode. Koja je najniža
temperatura vode pri kojoj se čaša neće orositi?
t = 18 0C → ΦΜ = 15,4 [g/m3] ⎡ g ⎤
Φ = φ ⋅ Φ M = 0,5 ⋅15,4 = 7,7 ⎢ 3 ⎥ → t R = 7 0 C
φ = 50% ⎣m ⎦
tR = ?
3.152. U zatvorenom prostoru obujma 1 m3 relativna je vlažnost zraka 45% pri 17 0C. Koliko vode
treba još ispariti u taj prostor da para dođe u zasićeno stanje?
V = 1 [m3] ⎡ g ⎤
φ = 45% Φ = φ ⋅ Φ M = 0,45 ⋅14,5 = 6,525⎢ 3 ⎥
⎣m ⎦
t = 17 0C → ΦΜ = 14,5 [g/m3]
Δm = 14,5 − 6,525 = 7,975[g ]
Δm = ?

223
22. RAD PLINA (3.153. - 3.164.)
3.153. Koliki rad utroši plin kad poveća obujam od 3 litre na 30 litara pri stalnome
tlaku 2,026 . 105 Pa?
V1 = 3 [l] = 3 . 10-3 [m3] W = p ⋅ ΔV

V2 = 30 [l] = 30 . 10-3 [m3] W = 2,026 ⋅10 5 ⋅ (30 − 3) ⋅10 −3 = 5470,2[J ]
p = konst = 2,026 . 105 [Pa]
W=?
3.154. Na slici vidimo grafički prikaz ovisnosti tlaka o obujmu. Nađi rad što ga plin utroši pri širenju.
Koliki je rad što ga utroše vanjske sile pri vraćanju plina u početno stanje?
rad plina:
W = p ⋅ ΔV
W = 5 ⋅10 5 ⋅ (9 − 3) ⋅10 −3 = 3000[J ]
rad vanjskih sila = rad plina
W = 3000 [J]
3.155. Pri 17 0C plin ima obujam 5 litara i nalazi se pod tlakom 2 . 105 Pa. Plin se izobarnim
zagrijavanjem rasteže i pritom obavi rad 200 J. Za koliko se stupnjeva povisila temperatura plina?
t1 = 17 0C = 290 K W = p ⋅ ΔV
V1 = 5 [l] = 0,005 [m3] W
p1 = 2 . 105 [Pa], p = konst ΔV = V1 V2
W = 200 [J]
p =
T1 T2
Δt = ? 200
ΔV = V2 ⋅ T1 0,006 ⋅ 290
2 ⋅10 5 T2 = =
[ ]
ΔV = 0,001 m 3 = 1[l ] V1 0,005
V2 = V1 + ΔV = 0,005 + 0,001 T2 = 348[K ]
[ ]
V2 = 0,006 m 3 = 6[l ] [ ]
ΔT = 348 − 290 = 58[K ] = 58 0 C
3.156. Koliki rad utroši plin početnog obujma 3 litre kad mu se uz stalni tlak 2,026 . 105 Pa povisi
temperatura od 27 0C na 227 0C?
V1 = 3 [l] = 0,003 [m3] V1 V2

=
p1 = 2,026 . 105 [Pa], p = konst T1 T2
t1 = 27 0C = 300 K
V1 ⋅ T2 0,003 ⋅ 500
t2 = 227 0C = 500 K V2 = = W = p ⋅ ΔV
T1 300
W=? W = 2,026 ⋅10 5 ⋅ (0,005 − 0,003) = 405,2[J ]
V2 = 0,005 m[ ]3

224
3.157. Pri 0 0C masa 3 g vodika nalazi se pod tlakom 5,07 . 105 Pa. Nakon širenja pri stalnom tlaku
obujam plina je 15 litara. a) Koliki je rad utrošio plin pri širenju? b) Kolika je promjena unutrašnje
energije plina ako je on primio 1,47 . 104 J topline?
t = 0 0C = 273 K a)
m(H2) = 3 [g] = 3 . 10-3 [kg] p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T W = p ⋅ ΔV
p = 5,07 . 105 [Pa], p = konst m W = 5,07 ⋅10 5 ⋅ (15 − 6,7) ⋅10 −3
V2 = 15 [l] = 15 . 10-3 [m3] p ⋅V = ⋅ R ⋅T
a) W = ?
M W = 4208,1[J ]
b) Q = 1,47 . 104 [J] m ⋅ R ⋅T
V1 =
ΔU = ? p⋅M
3 ⋅10 −3 ⋅ 8,314 ⋅ 273 b)
V1 =
5,07 ⋅10 5 ⋅ 2 ⋅10 −3
V1 = 0,0067 m 3 [ ] ΔU = Q − W
ΔU = 1,47 ⋅10 4 − 4208,1
ΔU = 10491,9[J ]
3.158. Pri 10 0C kisik mase 10 g nalazi se pod tlakom 3 . 105 Pa. Nakon zagrijavanja pri stalnom
tlaku plin je povećao obujam na 10 litara. Nađi rad što ga je utrošio plin pri povećanju obujma.
t = 10 0C = 283 K p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T
m(O2) = 10 [g] = 0,01 [kg] m
p = 3 . 105 [Pa], p = konst p ⋅V = ⋅ R ⋅T
M
V2 = 10 [l] = 10-2 [m3]
W=? m ⋅ R ⋅T W = p ⋅ ΔV
V1 =
p⋅M
W = 3 ⋅10 5 ⋅ (0,01 − 0,0025)
0,01 ⋅ 8,314 ⋅ 283
V1 = W = 2250[J ]
3 ⋅10 5 ⋅ 32 ⋅10 −3
V1 = 0,0025 m 3[ ]
3.159. Za vrijeme adijabatske kompresije na plinu utrošimo rad 120 J. Kolika je promjena
unutrašnje energije?
W = 120 [J] Q=0

ΔU = ? Q = ΔU + W
ΔU = −W
ΔU = −120[J ]
3.160. Kada je korisnost parnog stroja veća: ljeti ili zimi? Obrazloži zašto.
η=? T1 − T2 Zimi je temperatura okoline niža, dakle T2 je niži nego što je

η= ljeti, pa uz stalnu radnu temperaturu T1 korisnost zimi postaje
T1 veća (što je veća razlika u temperaturama T1 i T2 korisnost je
veća).

225
3.161. Odredi korisnost toplinskog stroja ako je poznato da je za vrijeme jednoga kružnog procesa
utrošen rad 3 . 103 J, a hladnijem spremniku predana energija od 16 . 103 J.
W = 3 . 103 [J] W = Q1 − Q2 Q1 − Q2
Q2 = 16 . 103 [J] η=
Q1 = W + Q2 Q1
η=?
Q1 = 3 ⋅10 3 + 16 ⋅10 3 (19 − 16) ⋅10 3
η=
Q1 = 19 ⋅10 3 [J ] 19 ⋅10 3
η = 0,1579 = 15,79%
3.162. Plin koji izvodi Carnotov kružni proces obavi rad 300 J na svakih 2 . 103 J topline dobivene
od toplijeg spremnika. a) Kolika je korisnost djelovanja toga kružnog procesa? b) Koliko je puta
temperatura toplijeg spremnika veća od temperature hladnijeg spremnika?
W = 300 [J] a) b)
Q1 = 2 . 103 [J] T1 − T2 T
η= = 1− 2
a) η = ? T1 T1
T W = Q1 − Q2 Q1 − Q2
b) 1 = ? η= T2
T2 Q2 = Q1 − W Q1 = 1 −η
T1
Q2 = 2 ⋅10 3 − 300 2000 − 1700
η= T1 1 1
= = = 1,176
Q2 = 1700[J ] 2000
T2 1 − η 1 − 0,15
η = 0,15 = 15%
T1 = 1,176 ⋅ T2
3.163. Pod klipom se nalazi zrak. Njegovo se stanje postupno mijenja na ovaj način: 1. pri stalnom
obujmu poveća se tlak, 2. pri stalnom tlaku poveća se obujam, 3. pri stalnoj temperaturi poveća se
obujam, 4. pri stalnom tlaku zrak se vraća u početno stanje. Nacrtaj grafički prikaz promjena stanja
zraka u koordinatnom sustavu p,V. Prilikom koje je od te četiri promjene zrak primio toplinu, a
prilikom koje je predao toplinu?
1. V = konst, p2>p1
2. p = konst, V2>V1
3. T = konst, V3>V2
4. p = konst, početno stanje

226
3.164. U cilindru zatvorenome pomičnim klipom nalazi se plin kojemu se može mijenjati obujam,
temperatura i tlak. Promjena stanja plina pri nekome kružnom procesu predočena je na grafičkom
prikazu ovisnosti obujma plina o temperaturi (slika). Prikaži tu promjenu stanja plina u
koordinatnom sustavu p,V te označi na njemu na kojim je njegovim dijelovima plin primio toplinu
izvana, a na kojim je toplinu predao okolini.
V,T u p,V

227
23. COULOMBOV ZAKON (4.1. - 4.18.)
4.1. Dva sitna tijela jednakih naboja međusobno su udaljena 0,3 m i privlače se silom 50 μN.
Koliko iznosi svaki naboj?
Q1 = Q2 Q1 ⋅ Q2 Q12
r = 0,3 [m] F =k⋅ = k ⋅
r2 r2
F = 50 [μN]
Q1 = Q2 = ? F ⋅r2
Q1 =
k
50 ⋅ 10 −6 ⋅ 0,3 2
Q1 = = 2,236 ⋅ 10 −8 [C ]
9 ⋅ 10 9
Q1 = Q2 = 2,236 ⋅ 10 −8 [C ]
4.2. Odredi kolikom će silom međusobno djelovati dva naboja na udaljenosti 5 cm ako na
udaljenosti 1 cm međusobno djeluju silom 5 . 10-4 N.
r2 = 5 [cm] = 0,05 [m] Q1 ⋅ Q2 F1 ⋅ r12

r1 = 1 [cm] = 0,01 [m] F1 = k ⋅ ⇒ Q1 ⋅ Q2 =
r12 k
F1 = 5 . 10-4 [N]
5 ⋅10 −4 ⋅ 0,012
F2 = ? Q1 ⋅ Q2 = = 5,55 ⋅10 −18 [C ]
9 ⋅10 9
−18
Q1 ⋅ Q2 9 5,55 ⋅10
F2 = k ⋅ 2
= 9 ⋅ 10 ⋅ 2
= 1,998 ⋅10 −5 [N ]
r2 0,05
4.3. Koliko će se izmijeniti sila kojom međusobno djeluju dva točkasta naboja ako svaki od njih
povećamo tri puta te također razmak među njima povećamo tri puta?
F1, Q1, Q2, r1

F2, Q1´ = 3Q1, Q2´ = 3Q2, r2 = 3r1 Q1 ⋅ Q2
F1 = k ⋅
F1 r12
=?
F2
′ ′
Q1 ⋅ Q2 3 ⋅ Q1 ⋅ 3Q2 9 ⋅ Q1 ⋅ Q2 Q ⋅Q
F2 = k ⋅ 2
=k⋅ 2
=k⋅ 2
=k⋅ 1 2 2
r2 (3r1 ) 9r1 r1
→ F1 = F2

228
4.4. Dvije jednake kuglice nalaze se u zraku na međusobnoj udaljenosti r. Kuglice imaju naboj Q1 i
Q2. Dotaknemo ih i vratimo u prijašnji položaj. Koliki je omjer sila koje među njima djeluju prije i
poslije doticanja?
r, Q1, Q2
F1
=?
F2
F1 = k ⋅
Q1 ⋅ Q2 Q1 + Q2 Q1 + Q2
⋅
r2 2 2 (Q1 + Q2 ) 2
F2 = k ⋅ =k⋅
r2 4⋅r2
Q1 ⋅ Q2
k⋅
F1 r2 4 ⋅ Q1 ⋅ Q2
= =
F2 (Q1 + Q2 ) 2
(Q1 + Q2 ) 2
k⋅
4⋅r2
4.5. Množina elektriciteta od jednog kulona sadrži 6,25 . 1018 elektronskih naboja. Koliko bi
elektrona otpalo na svaki četvorni metar Zemljine površine kad bi se ta množina elektriciteta
jednoliko raspodijelila po njoj? Polumjer Zemlje R ≈ 6400 km.
1 C = 6,25 . 1018 e O = 4 ⋅ RZ2 ⋅ π

RZ = 6400 km = 6,4 . 106 [m]
N=? O = 4 ⋅ (6,4 ⋅10 6 ) 2 ⋅ π = 5,147 ⋅1014 m 2 [ ]
6,25 ⋅10 18
⎡ elektrona ⎤
N= = 12143⎢ ⎥⎦
5,147 ⋅1014
⎣ m
2
4.6. Jedna kugla ima naboj od 8,3 . 10-9 C, druga -6,6 . 10-9 C. Kugle su međusobno udaljene
10 cm. Kolikom se silom privlače kugle: a) u zraku, b) u vodi relativne permitivnosti εr = 80?
Q1 = 8,3 . 10-9 [C] a)

Q2 = -6,6 . 10-9 [C] Q1 ⋅ Q2 9 8,3 ⋅ 10
−9
⋅ (−6,6 ⋅10 −9 )
r = 10 [cm] = 0,1 [m] F =k⋅ 2
= 9 ⋅10 ⋅ 2
= −4,93 ⋅10 −5 [N ]
r 0,1
a) zrak: F = ?
b) voda: εr = 80 b)
F=? −9
Q1 ⋅ Q2 9 8,3 ⋅ 10 ⋅ (−6,6 ⋅ 10 −9 )
F =k⋅ = 9 ⋅ 10 ⋅ = −6,16 ⋅ 10 −7 [N ]
εr ⋅r2 80 ⋅ 0,12

229
4.7. Kolikom se silom odbijaju dva jednaka točkasta naboja od 10-7 C ako se nalaze u zraku na
međusobnoj udaljenosti 2, 4, 6, 8 i 10 cm? Nacrtajte grafički prikaz ovisnosti sile o udaljenosti od
naboja?
Q1 = Q2 = 10-7 [C] Q1 ⋅ Q2
F =k⋅
r1 = 2 [cm] r2
r2 = 4 [cm] Q ⋅Q 10 −7 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5
r3 = 6 [cm] F1 = k ⋅ 1 2 2 = 9 ⋅10 9 ⋅ = −4
= 22,5 ⋅10 −2 [N ]
r4 = 8 [cm] r1 0 ,02 2
4 ⋅ 10
r5 = 10 [cm] Q1 ⋅ Q2 −7
⋅10 −7 9 ⋅10 −5
F1, F2, F3, F4, F5 = ? F2 = k ⋅ = 9 ⋅ 10 9 10
⋅ = −3
= 5,6 ⋅10 −2 [N ]
r2
2
0,04 2
1,6 ⋅10
−7
Q1 ⋅ Q2 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5
F3 = k ⋅ = 9 ⋅ 10 9 10
⋅ = −3
= 2,5 ⋅10 −2 [N ]
r3
2
0,06 2
3,6 ⋅10
−7
Q1 ⋅ Q2 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5
F4 = k ⋅ = 9 ⋅ 10 9 10
⋅ = −3
= 1,4 ⋅10 −2 [N ]
r4
2
0,08 2
6,4 ⋅10
−7
Q1 ⋅ Q2 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5
F5 = k ⋅ 2
9 10
= 9 ⋅10 ⋅ 2
= −2
= 0,9 ⋅10 −2 [N ]
r5 0,1 10
4.8. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. Uz pretpostavku
da je staza elektrona kružna, nađite: a) silu kojom međusobno djeluju proton i elektron ako je
razmak između tih dviju čestica 5,3 . 10-11 m, b) linearnu brzinu elektrona.
r = 5,3 . 10-11 [m] a)

a) F = ? Q1 ⋅ Q2 9 1,6 ⋅10
−19
⋅1,6 ⋅10 −19 2,304 ⋅10 −28
b) v = ? F =k⋅ = 9 ⋅10 ⋅ −11 2
= − 21
= 8,2 ⋅10 −8 [N ]
r 2
(5,3 ⋅10 ) 2,809 ⋅10
b)
m ⋅ v2 FC ⋅ r 8,2 ⋅10 −8 ⋅ 5,3 ⋅10 −11 ⎡m⎤
FC = ⇒v= = −31
= 2,184 ⋅10 6 ⎢ ⎥
r m 9,11 ⋅10 ⎣s⎦

230
4.9. Kolikom ukupnom silom djeluju dva jednaka istoimena naboja na treći isto takav naboj koji se
nalazi na polovini njihova međusobnog razmaka?
Q1 = Q2 = Q3
F=?
Q1 ⋅ Q3 Q2 ⋅ Q3
F1,3 = k ⋅ 2
F2,3 = k ⋅ 2
⎛r⎞ ⎛r⎞
⎜ ⎟ ⎜ ⎟
⎝2⎠ ⎝2⎠
4 ⋅Q2 4 ⋅Q2
F1,3 = k ⋅ 2 F1,3 = k ⋅ 2
r r
F = F1,3 − F2,3
4⋅Q2 4 ⋅Q2
F =k⋅ − k ⋅ =0
r2 r2
⋅10 −9 [C ]
1
4.10. Odredi kolika je relativna permitivnost petroleja ako dva jednaka naboja
3
međusobno djeluju u petroleju na udaljenosti 1 cm silom 5 . 10-6 N.
Q1 ⋅ Q2
Q1 = Q2 = ⋅10 −9 [C ]
1
F =k⋅
3 εr ⋅r2
r = 1 [cm] = 10-2 [m] 2
F = 5 . 10-6 [N] ⎛1 ⎞
9 ⋅10 ⋅ ⎜ ⋅10 −9 ⎟
9
−9
εr = ? k ⋅ Q1 ⋅ Q2 k ⋅ Q 2
⎝3 ⎠ = 10
εr = = = =2
F ⋅r2 F ⋅r2 5 ⋅10 −6 ⋅ (10 −2 ) 5 ⋅10 −10
2

231
4.11. Dva točkasta naboja Q1 = +108 C i Q2 = +2 . 10-9 C nalaze se u zraku međusobno udaljeni 50
cm. Na kojemu se mjestu između njih naboj Q3 nalazi u ravnoteži?
Q1 = +108 [C]
Q2 = +2 . 10-9 [C]
r = 50 [cm] = 0,5 [m]
x=?
F1,3 = F2,3
Q1 ⋅ Q3 Q ⋅Q
k⋅ = k ⋅ 2 32
x 2
(r − x)
Q1 Q2
=
x 2 (r − x) 2
( r − x ) 2 Q2
=
x2 Q1
r−x Q2
=
x Q1
r Q2
−1 =
x Q1
= 0,3455[m]
r 0,5
x= =
Q2 2 ⋅ 10 −9
1+ 1+
Q1 10 −8
4.12. Dva točkasta naboja nalaze se u zraku međusobno udaljeni 20 cm. Na koju međusobnu
udaljenost treba smjestiti te naboje u ulju, relativne permitivnosti εr = 5, da bismo postigli jednaku
uzajamnu silu djelovanja?
rzrak = 20 [cm] =0,2 [m] Fzrak = Fulje

εr = 5 Q1 ⋅ Q2 Q ⋅Q
rulje = ? k⋅ = k ⋅ 1 22
2
rzrak ε r ⋅ rulje
1 1
=
r 2
zrak ε r ⋅ rulje
2
2
0,2 2
= 0,089[m]
rzrak
rulje = =
εr 5
4.13. Kolika je ukupna masa svih elektrona u naboju 1 C?
Q = 1 [C] Q = N ⋅e
m=? Q 1
N= = −19
= 6,25 ⋅1018 elektrona
e 1,6 ⋅10
m = N ⋅ me = 6,25 ⋅1018 ⋅ 9,11 ⋅10 −31 = 5,69 ⋅10 −12 [kg ]

232
4.14. Dvije jednake kugle naboja 4 . 10-11 C i 10-11 C nalaze se u zraku na udaljenosti koja je
mnogo veća od njihovih polumjera. Odredi mase kugala ako je poznato da je gravitacijska sila
kojom se privlače kugle uravnotežena električnom silom zbog koje se kugle odbijaju.
m1 = m2 m1 ⋅ m2 m2 Q1 ⋅ Q 2
Q1 = 4 . 10-11 [C] FG = G ⋅
r2
= G ⋅
r2
FE = k ⋅
Q2 = 10-11 [C] r2
Fg = Fe
m=? m2 Q ⋅Q
G⋅ 2 = k⋅ 1 2 2
r r
k ⋅ Q1 ⋅ Q 2 9 ⋅ 10 9 ⋅ 4 ⋅ 10 −11 ⋅ 10 −11
m= = = 0, 232 [kg ]
G 6,67 ⋅ 10 −11
4.15. Kuglica mase 150 mg, naboja 10-8 C, obješena je na niti izolatora. Na udaljenosti 32 cm
ispod kuglice stavimo drugu kuglicu. Koliki mora biti po veličini i predznaku naboj na toj kuglici da
bi se napetost niti udvostručila?
m = 150 [mg] = 150 . 10-6 [kg] N1 = G

Q1 = 10-8 [C] N 2 = G + FE N 2 = 2 ⋅ N1
r = 32 [cm] = 0,32 [m]
N2 = 2N1 G + FE = 2 ⋅ G
Q2 = ? FE = G
Q1 ⋅ Q2
k⋅ = m⋅ g
r2
m ⋅ g ⋅ r 2 150 ⋅10 −6 ⋅ 9,81 ⋅ 0,32 2
Q2 = =
k ⋅ Q1 9 ⋅10 9 ⋅10 −8
Q2 = 1,674 ⋅10 −6 [C ]
4.16. Kolikom bi se silom privlačile dvije jednake olovne kugle polumjera R = 1 cm međusobno
udaljene r = 1 m kad bismo svakom atomu prve kugle oduzeli po jedan elektron i sve te elektrone
predali drugoj kugli?
R = 1 [cm] = 10-2 [m] 4

V = ⋅ R3 ⋅π m = ρ ⋅V
r = 1 [m] 3
F=? 4 m = 11300 ⋅ 4,188 ⋅10 −6
V = ⋅ (10 −2 ) 3 ⋅ π
3 m = 0,0473[kg ]
V = 4,188 ⋅10 −6 m 3[ ]
m 0,0473
n= = = 0,228 mola
M 207,2 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 0,228 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,37 ⋅10 23
Q = N ⋅ e = 1,37 ⋅10 23 ⋅1,6 ⋅10 −19 = 21995,41[C ]
Q1 ⋅ Q2 Q2 2
F =k⋅ 2
9 21995,41
= k ⋅ 2 = 9 ⋅10 ⋅ 2
= 4,35 ⋅1018 [N ]
r r 1

233
4.17. Dvije jednake kuglice, svaka mase 1,5 g, vise u zraku na izoliranim nitima jednakih duljina
obješenima u jednoj točki. Kuglice nabijemo negativno jednakim količinama naboja i one se
razmaknu na udaljenost 10 cm, dok je kut što ga zatvaraju niti 360. Koliki je naboj primila svaka
kuglica?
m = m1 = m2 = 1,5 [g] = 1,5 .

10-3 [kg]
Q1 = Q2
r = 10 [cm] = 0,1 [m]
α = 360
Q=? α F1
tg =
2 G
FE = F1
Q1 ⋅ Q2 Q2
FE = k ⋅ =k⋅ 2
r2 r
α α
F1 = G ⋅ tg = m ⋅ g ⋅ tg
2 2
Q 2
α
k⋅ 2
= m ⋅ g ⋅ tg
r 2
α
m ⋅ g ⋅ tg ⋅r2
1,5 ⋅10 −3 ⋅ 9,81 ⋅ tg18 0 ⋅ 0,12
Q= 2 = = 7,288 ⋅10 −8 [C ]
k 9 ⋅10 9
4.18. Hoće li se promijeniti gustoća naboja na površini vodiča koji ima oblik pravokutne ploče ako
tu ploču savijemo tako da poprimi oblik valjka?
ploča: cilindar:
E = 2 ⋅π ⋅ k ⋅σ E = 4 ⋅π ⋅ k ⋅σ
E E
σ= σ=
2 ⋅π ⋅ k 4 ⋅π ⋅ k

234
24. ELEKTRIČNO POLJE (4.19. - 4.47.)
4.19. Na naboj 2,0 . 10-7 C u nekoj točki električnog polja djeluje sila 0,015 N. Kolika je jakost polja
u toj točki?
Q = 2 . 10-7 [C] F
E=
F = 0,015 [N] Q
E=?
0,015 ⎡N ⎤
E= −7
= 75000⎢ ⎥
2 ⋅ 10 ⎣C ⎦
4.20. Točke A, B i C nalaze se u električnom polju točkaste množine naboja, kako je prikazano na
slici. a) Koliki rad treba utrošiti da bismo neki naboj prenijeli iz točke A u točku B? b) Usporedi rad
koji bi trebalo utrošiti da se taj naboj prenese iz A u C s radom pri prenošenju iz B u C.
a) b)
W AB = Q ⋅ Δφ W AC = Q ⋅ Δφ WBC = Q ⋅ Δφ
W AB = Q ⋅ (φ B − φ A ) W AC = Q ⋅ (φC − φ A ) WBC = Q ⋅ (φc − φ A )
W AB = Q ⋅ 0
W AB = 0 φ A = φB
W AC = WBC
a) WAB = ?
b) WAC, WBC = ?
4.21. Kolika je razlika potencijala između neke točke na površini nabijene metalne kugle i neke
točke u unutrašnjosti kugle?
potencijal u unutrašnjosti kugle: potencijal na površini kugle:
φB = 4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R 4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R 2
φA =
r
4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R 2
φA =
R
φ A = 4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R
φ AB = φ B − φ A
φ AB = 4 ⋅ k ⋅ π ⋅ σ ⋅ R − 4 ⋅ k ⋅ π ⋅ σ ⋅ R
φ AB = 0

235
4.22. Usporedi rad što ga treba utrošiti pri prijenosu naboja u električnom polju iz točke M u N i iz
točke M u O na slici.
WMN = Q ⋅ Δφ WMO = Q ⋅ Δφ
WMN = Q ⋅ (φ N − φ M ) WMO = Q ⋅ (φO − φ M )
φ N = φO
WMN = WMO
4.23. Dva se naboja jednaka veličinom nalaze na nekoj međusobnoj udaljenosti. U kojem će
slučaju jakost polja u točki koja se nalazi na polovici njihove međusobne udaljenosti biti veća: kad
su naboji istoimeni ili kad su raznoimeni?
Q1 = Q2 a) b)
E=?
F = F1, 2 + F2,3 = 0 F = F1, 2 + F2,3 ≠ 0

F 0 F
E1 = = =0 E2 =
Q Q Q
E 2 > E1
4.24. Odredi jakost električnog polja i potencijal u točki koja je udaljena 1 nm od jezgre atoma
helija naboja +2e. Kolika je potencijalna energija protona u toj točki?
Q = +2. e Q 9 2,16 ⋅10

−19
⎡N ⎤
r = 1 [nm] = 10-9 [m] E = k ⋅ 2 = 9 ⋅10 ⋅ −9 2
= 2,88 ⋅10 9 ⎢ ⎥
r (10 ) ⎣C ⎦
E = ?, φ = ?, EP = ?
2,16 ⋅10 −19
= 2,88[V ]
Q
φ =k⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
r 10 −9
E P = W = Q ⋅ φ = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 2,88 = 4,61⋅10 −19 [J ]

236
4.25. Kugla polumjera 2 cm nabijena je negativno do potencijala 2000 V. Odredi masu svih
elektrona koji čine naboj kugle.
r = 2 [cm] = 2 . 10-2 [m]

φ = 2000 [V] φ ⋅ r 2000 ⋅ 2 ⋅10 −2
= 4,44 ⋅10 −9 [C ]
Q
m=? φ =k⋅ ⇒Q= =
r k 9 ⋅10 9
Q 4,44 ⋅10 −9
n= = −19
= 2,775 ⋅1010 elektrona
e 1,6 ⋅10
m = me ⋅ n = 9,11 ⋅10 −31 ⋅ 2,775 ⋅1010 = 2,52 ⋅10 −20 [kg ]
4.26. Na izoliranoj metalnoj kugli polumjera 5 cm nalazi se naboj 1,66 . 10-6 C. Koliki je potencijal:
a) u središtu kugle, b) na površini kugle, c) u točki koja je udaljena 1m od središta kugle?
r = 5 [cm] = 5 . 10-2 [m] a)

Q=? 1,66 ⋅10 −6
= 298800[V ]
Q
φ=? φ =k⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
r 5 ⋅10 −2
b)
1,66 ⋅10 −6
= 298800[V ]
Q
φ =k⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
r 5 ⋅10 −2
c)
−6
9 1,66 ⋅10
= 14940[V ]
Q
φ = k ⋅ = 9 ⋅10 ⋅
r1 1 + 5 ⋅10 −2
4.27. Koliki rad moramo utrošiti da u električnom polju premjestimo naboj 10-8 C iz jedne točke
polja u drugu ako je razlika potencijala između tih točaka 900 V?
Q = 10-8 [C]
φAB = 900 [V] W = Q ⋅ U = Q ⋅ φ AB = 10 −8 ⋅ 900 = 9 ⋅10 −6 [J ]
W=?
4.28. Osam kapljica vode, od kojih svaka ima polumjer 1 mm i naboj 10-10 C, slije se u jednu veću
kap. Koliki je potencijal nastale kapi?
n=8 4
V = ⋅ r 3 ⋅π
r = 1 [mm] = 10-3 [m] 3 [ ]
V1 = 8 ⋅ V = 8 ⋅ 4,188 ⋅10 −9 = 3,35 ⋅10 −8 m 3
Q = 10 −10 [C ] 4
V = ⋅ (10 −3 ) 3 ⋅ π 3 ⋅ V1 3 3 ⋅ 3,35 ⋅10 −8
= 0,002[m]
4
φ=? 3 V1 = ⋅ r 3 ⋅ π ⇒ R = 3 =
4 ⋅π 4 ⋅π
[ ]
3
V = 4,188 ⋅10 −9 m 3
8 ⋅10 −10
= 3600[V ]
Q1
φ =k⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
R 0,002

237
4.29. Dva naboja Q1 = 1,5 . 10-8 C i Q2 = 3 . 10-7 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno
za r = 60 cm. Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih?
Q1 = 1,5 . 10-8 [C]
Q2 = 3 . 10-7 [C]
r = 60 [cm] = 0,6 [m]
E=?
Q1 1,5 ⋅10 −8 ⎡N ⎤
E1 = k ⋅ = 9 ⋅10 ⋅
9
= 1500 ⎢ ⎥
⎣C ⎦
2 2
⎛r⎞ (0,3)
⎜ ⎟
⎝2⎠
Q 3 ⋅10 −7 ⎡N ⎤
E 2 = k ⋅ 2 2 = 9 ⋅10 9 ⋅ = 30000 ⎢ ⎥
⎣C ⎦
2
⎛r⎞ (0,3)
⎜ ⎟
⎝2⎠
⎡N ⎤
E = E 2 − E1 = 30000 − 1500 = 28500 ⎢ ⎥ u smjeru prema Q1
⎣C ⎦
4.30. Odredi rad koji se utroši kad se kroz prostor, u kojemu je razlika potencijala 10 V, giba
elektron.
U = φAB = 10 [V]
Q = e = 1,6 . 10-19 [C] W = Q ⋅ U = Q ⋅ φ AB = 1,6 ⋅10 −19 ⋅10 = 1,6 ⋅10 −18 [J ]
W=?
4.31. U kojem će slučaju jakost električnog polja u nekoj točki polja i sila koja djeluje na naboj u toj
točki biti suprotnog predznaka?
Q = 1 [C] Q
E =k⋅ ako je Q < 0, tada je i E < 0 , a sila F > 0
m=? r2
F = Q⋅E
4.32. Dvije horizontalne usporedne ploče u vakuumskoj cijevi međusobno su udaljene 4 cm i

spojene na napon 220 V. Nađi: a) Jakost električnog polja u prostoru između ploča (uz
pretpostavku da je polje homogeno), b) stalnu silu koja djeluje na elektron u prostoru između
ploča, c) energiju koju postiže elektron kad se pomakne za 4 cm u smjeru suprotnome od smjera
polja, d) omjer električne i gravitacijske sile koja djeluje na elektron u polju između ploča.
d = 4 [cm] = 0,04 [m] U 220 ⎡V ⎤

U = 220 [V] a) E = = = 5500⎢ ⎥
d 0,04 ⎣m⎦
a) E = ?
b) F = ?
c) W = ? b) F = Q ⋅ E = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 5500 = 8,8 ⋅10 −16 [N ]
F
d) E = ? c) E P = W = Q ⋅ φ = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 220 = 3,52 ⋅10 −17 [J ]
FG
FE Q ⋅ E 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 5500

d) = = −31
= 9,84 ⋅1013
FG me ⋅ g 9,11 ⋅10 ⋅ 9,81

238
4.33. Metalna kugla polumjera 10 cm spojena je tankim vodičem s drugom kuglom koja ima
polumjer 5 cm. Na obje kugle dovedemo ukupan naboj iznosa 1,2 . 10-7 C. Koliki je naboj svake
kugle?
r1 = 10 [cm] = 0,1 [m]
r2 = 5 [cm] = 0,05 [m]
Q = 1,2 . 10-7 [C]
Q1, Q2 = ?
Q1 Q2
φ1 = k ⋅ φ2 = k ⋅
r1 r2
Q1 Q
k⋅ =k⋅ 2
r1 r2
Q1 ⋅ r2 = Q2 ⋅ r1
Q = Q1 + Q2 ⇒ Q2 = Q − Q1
Q1 ⋅ r2 = (Q − Q1 ) ⋅ r1
Q1 ⋅ r2 = Q ⋅ r1 − Q1 ⋅ r1
Q1 ⋅ (r1 + r2 ) = Q ⋅ r1
Q ⋅ r1 1,2 ⋅10 −7 ⋅ 0,1
Q1 = = = 8 ⋅10 −8 [C ]
r1 + r2 0,1 + 0,05
Q2 = Q − Q1 = 1,2 ⋅10 −7 − 8 ⋅10 −8 = 4 ⋅10 −8 [C ]
4.34. Koliki rad treba utrošiti da se u praznini prenese naboj 0,2 . 10-7 C iz beskonačnosti u točku
koja je 1 cm udaljena od površine kugle polumjera 1 cm? Na kugli je površinska gustoća
naboja 10-5 C/m2.
Q = 0,2 . 10-7 [C]

R = 1 [cm] = 0,01 [m]
r = 1 [cm] = 0,01 [m]
σ = 10-5 [C/m2]
W=?
Q1
σ= ⇒ Q1 = σ ⋅ 4 ⋅ r 2 ⋅ π
4 ⋅ r ⋅π
2
Q1 = 10 −5 ⋅ 4 ⋅ 0,012 ⋅ π = 1,25 ⋅10 −8 [C ]

1,25 ⋅10 −8
= 5625[V ]
Q1
φ1 = k ⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
R+r 0,02
W = Q ⋅ φ1 = 0,2 ⋅10 −7 ⋅ 5625 = 1,125 ⋅10 −4 [J ]

239
4.35. Naboj iznosa 4 nC dovodi se iz neizmjernosti na pozitivno nabijen vodič. Pritom se utroši
rad 2 J. Koliki je potencijal vodiča?
Q = 4 [nC] = 4 . 10-9 [C]

W = 2 [J]
= 5 ⋅10 8 [V ]
W 2
φ= =
φ=? Q 4 ⋅10 −9
4.36. Izrazite u elektronvoltima: a) energiju elektrona koji se giba brzinom 103 m/s, b) srednju
energiju translacijskoga gibanja molekula plina pri 0 0C, c) energiju koju ima molekula dušika na
visini 100 m iznad površine Zemlje.
v = 103 [m/s] W = Q ⋅ U = 1,6 ⋅10 −19 ⋅1 = 1,6 ⋅10 −19 [J ]

a) Ee = ?
1 eV = 1,6 ⋅10 −19 J
b) E = ?
c) E = ?
m ⋅ v 2 9,11 ⋅10 −31 ⋅ (10 3 ) 2
a) Ee = = = 4,55 ⋅10 −25 [J ] = 2,846 ⋅10 −6 [eV ]
2 2
b) E = ⋅ k B ⋅ T = ⋅1,38 ⋅10 −23 ⋅ 273,15 = 5,65 ⋅10 −21 [J ] = 0,0353[eV ]

3 3
2 2
c)
E = m ⋅ g ⋅ h = M ⋅ u ⋅ g ⋅ h = 28 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 ⋅ 9,81⋅100 = 4,559 ⋅10 −26 [J ] = 2,849 ⋅10 −7 [eV ]
4.37. Dvije usporedne metalne ploče, međusobno udaljene 1,8 cm, priključene su na
napon 2,4 . 104 V. Taj napon proizvodi električno polje koje ima smjer vertikalno prema dolje.
Odredi naboj što ga ima kapljica ulja mase 2,2 . 10-10 g koja miruje u električnom polju.
d = 1,8 [cm] =1,8 . 10-2 [m]

U = 2,4 . 104 [V]
m = 2,2 . 10-10 [g] = 2,2 . 10-13 [kg]
Q=?
Fe = Fg
Q⋅E = m⋅ g
U
Q⋅ = m⋅ g
d
m ⋅ g ⋅ d 2,2 ⋅10 −13 ⋅ 9,81⋅1,8 ⋅10 −2
Q= = = −1,61⋅10 −18 [C ]
U 2,4 ⋅10 4

240
4.38. Elektron je postigao brzinu 106 m/s pošto je prešao put od jedne metalne nabijene ploče do
druge. Razmak između ploča bio je 5,3 mm. Kolika je bila jakost električnog polja u kojemu se
gibao elektron?
e = 1,6 . 10-19 [C] W = Q ⋅U

v = 106 [m/s] m ⋅ v2
d = 5,3 [mm] = 5,3 . 10-3 [m] = e ⋅U
E=? 2
m ⋅ v 2 9,11⋅10 −31 ⋅ (10 6 ) 2
U= = = 2,846[V ]
2⋅e 2 ⋅1,6 ⋅10 −19
U 2,846 ⎡V ⎤
E= = −3
= 537,15⎢ ⎥
d 5,3 ⋅10 ⎣m⎦
4.39. Koju bi brzinu postigla kuglica mase 5 g i naboja 5 μC kad bi se gibala s mjesta potencijala
φ1 = 30000 V na mjesto potencijala φ2 = 3000 V? Početna brzina kuglice je nula.
m = 5 [g] = 5 . 10-3 [kg] W = Q ⋅U

Q = 5 [μC] = 5 . 10-6 [C] m ⋅ v2
φ1 = 30000 [V] = Q ⋅ (φ1 − φ2 )
2
φ2 = 3000 [V]
v=? 2
v= ⋅ Q ⋅ (φ1 − φ2 )
m
2 ⎡m⎤
v= −3
⋅ 5 ⋅10 −6 ⋅ (30000 − 3000) = 7,348⎢ ⎥
5 ⋅10 ⎣s⎦
4.40. Elektron se giba u električnom polju koje ga ubrzava među točkama razlike
potencijala 600 V. Za koliko se povećala energija elektrona ako on na svojem putu nije
pretrpio nikakav gubitak energije?
U = 600 [V]
ΔW = ? ΔW = Q ⋅ U = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 600 = 9,6 ⋅10 −17 [J ]
4.41. Jakost homogenoga električnog polja iznosi 4000 V/m. Nađi razliku potencijala između dvije
točke koje su smještene (na istoj silnici) na udaljenosti 3 cm.
E = 4000 [V/m]
d = 3 [cm] = 3 . 10-2 [m] U
U=? E= ⇒U = E ⋅d
d
U = 4000 ⋅ 3 ⋅10 −2 = 120[V ]

241
4.42. U točki A jakost električnog polja iznosi 36 V/m, a u točki B 9 V/m. Kolika je jakost polja u
točki C koja leži na sredini između točaka A i B?
EA = 36 [V/m] Q Q Q Q
EB = 9 [V/m] EA = k ⋅ EB = k ⋅ EC = k ⋅ =k⋅
rA2 rB2 ⎛ rA + rB ⎞
2 2
rC
EC = ? ⎜ ⎟
⎝ 2 ⎠
E A ⋅ rA2 E B ⋅ rB2
Q= Q=
k k
E A ⋅ rA = E B ⋅ rB2
2
36 ⋅ rA2 = 9 ⋅ rB2
6 ⋅ rA = 3 ⋅ rB
E B ⋅ 4 ⋅ rA2 36 ⋅ rA2
2 ⋅ rA = rB Q= =
k k
36 ⋅ rA2
Q Q k 36 ⋅ rA2 ⎡V ⎤
EC = k ⋅ 2 = k ⋅ = k ⋅ = = 16⎢ ⎥
rC ⎛ rA + rB ⎞
2
⎛ rA + 2 ⋅ rA ⎞
2
9 ⋅ rA2
⎣m⎦
⎜ ⎟ ⎜ ⎟
⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠ 4
4.43. Metalni stalak i kuglicu nabijemo elektriziranim štapom. Kuglica se otkloni iz

položaja C u položaj D, pri čemu je položaj točke D za 1 cm više od točke C. Razlika je
potencijala φC - φD = 500 V. Kuglica ima masu 10 mg. Koliki je naboj kuglice?
h = 1 [cm] = 0,01 [m] Q ⋅U = m ⋅ g ⋅ h

φC - φD = 500 [V] m ⋅ g ⋅ h m ⋅ g ⋅ h 10 ⋅10 −6 ⋅ 9,81⋅ 0,01
m = 10 [mg] = 10 . 10-6 [kg] Q= = = = 1,692 ⋅10 −9 [C ]
U φC − φ D 500
Q=?
4.44. Elektron uleti u homogeno električno polje u praznini i giba se u smjeru električnih silnica.
Nakon koliko će vremena brzina elektrona biti jednaka nuli ako je jakost polja 90 N/C, a početna
brzina elektrona 1,8 . 103 km/s.
E = 90 [N/C] F = Fel
v0 = 1,8 . 103 [km/s] = 1,8 . 106 [m/s] m⋅a = Q⋅ E
t=?
e ⋅ E 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 90 ⎡m⎤
a= = −31
= 1,58 ⋅1013 ⎢ 2 ⎥
m 9,11⋅10 ⎣s ⎦
v = v0 − a ⋅ t
v=0
1,8 ⋅10 6
= 1,139 ⋅10 −7 [s ]
v0
0 = v0 − a ⋅ t ⇒ t = =
a 1,58 ⋅1013

242
4.45. U homogeno električno polje jakosti 3000 V/m uleti okomito na silnice polja elektron
brzinom 5 . 103 km/s. a) Koliko će elektron skrenuti od svojega početnog smjera pošto u polju
prijeđe put 8 cm? b) Kakav oblik ima staza elektrona?
E = 3000 [V/m]
v0 = 5 . 103 [km/s] = 5 . 106 [m/s]
a) s1 = 8 [cm] = 0,08 [m]
s2 = ?
b) oblik staze = ?
a)
F = Fel
m⋅a = Q⋅E
e ⋅ E 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 3000 ⎡m⎤
a= = −31
= 5,268 ⋅1014 ⎢ 2 ⎥
m 9,11 ⋅10 ⎣s ⎦
= 1,6 ⋅10 −8 [s ]
s1 0,08
s1 = v0 ⋅ t ⇒ t = =
v0 5 ⋅10 6
a ⋅ t 2 5,268 ⋅1014 ⋅ (1,6 ⋅10 −8 ) 2

s2 = = = 6,74 ⋅10 − 2 [m]
2 2
b) staza ima oblik parabole
4.46. Za koliki će se kut otkloniti kuglica od staniola mase 0,4 g, obješena na svilenoj niti ako je
stavimo u horizontalno homogeno polje jakosti 105 N/C? Naboj je kuglice 4,9 . 10 -9 C.
m = 0,4 [g] = 4 . 10-4 [kg]

E = 105 [V/m]
Q = 4,9 . 10-9 [C]
α=?
G = m⋅ g F1 = Q ⋅ E
F1 Q ⋅ E 4,9 ⋅10 −9 ⋅10 5
tgα = = = = 0,1248
G m ⋅ g 4 ⋅10 −4 ⋅ 9,81
α = 7,117 0

243
4.47. Aluminijsku kuglicu mase 9 g, naboja 10-7 C, stavimo u ulje. Kolika je jakost električnog polja
koje djeluje na kuglicu ako kuglica u ulju lebdi, a polje ima smjer vertikalno prema gore?
m = 9 [g] = 9 . 10-3 [kg]

Q = 10-7 [C]
E=?
FG = m ⋅ g
FU = ρ ⋅ V ⋅ g V=
m
ρ
=
9 ⋅10 −3
2700
[ ]
= 3,33 ⋅10 −6 m 3
FE = Q ⋅ E
FG = FU + FE
m ⋅ g = ρ ⋅V ⋅ g + Q ⋅ E
m ⋅ g − ρ ⋅V ⋅ g
E=
Q
9 ⋅10 −3 ⋅ 9,81 − 900 ⋅ 3,33 ⋅10 −6 ⋅ 9,81 ⎡V ⎤
E= −7
= 588600⎢ ⎥
10 ⎣m⎦

244
25. ELEKTRIČNI KAPACITET (4.48. - 4.70.)
4.48. Dvije metalne kugle različitih polumjera imaju jednake množine naboja. Što možemo reći o
njihovim potencijalima?
r 1 > r2 Q
Q 1 = Q2 φ =k⋅
r
φ1
=? k⋅
Q 1
φ2 φ1 r1 r r
= = 1 = 2
φ2 k ⋅ Q 1 r1
r2 r2
φ1 ⋅ r1 = φ2 ⋅ r2 → φ2 > φ1
4.49. Dvije jednake metalne kugle imaju različite množine naboja. Što možemo reći o
potencijalima tih kugala?
Q 1 > Q2 Q
r 1 = r2
φ =k⋅
r
φ1
=? Q
k⋅ 1
φ2 φ1 r = Q1
=
φ 2 k ⋅ Q2 Q2
r
φ1 ⋅ Q2 = φ 2 ⋅ Q1 → φ1 > φ2
4.50. Metalna izolirana kugla polumjera 5 cm ima potencijal 800 V. Koliki je naboj na kugli?
r = 5 [cm] Q φ ⋅r
φ =k⋅ ⇒Q=
φ = 800 [V] r k
Q=? 800 ⋅ 0,05
Q= = 4,44 ⋅10 −9 [C ]
9 ⋅10 9

245
4.51. Dvije nabijene kugle nakon dodira imaju naboje Q1 = 400 nC i Q2 = 200 nC. Kako se
odnose njihovi obujmovi?
φ1 = φ2 = φ Q1 k ⋅ Q1 Q2 k ⋅ Q2
φ1 = k ⋅ ⇒ r1 = φ2 = k ⋅ ⇒ r2 =
Q1 = 400 [nC] r1 φ r2 φ
Q2 = 200 [nC]
4 3 4 3
V1 V1 = ⋅ r1 ⋅ π V2 = ⋅ r2 ⋅ π
=? 3 3
V2
4 k 3 ⋅ Q13 4 k 3 ⋅ Q23
V1 = ⋅ ⋅π V2 = ⋅ ⋅π
3 φ3 3 φ3
4 k 3 ⋅ Q13
⋅ ⋅π
V1 3 φ3 Q13
= = 3
V2 4 k 3 ⋅ Q23 Q2
⋅ ⋅π
3 φ 3
V1 (400 ⋅10 −9 ) 3 6,4 ⋅10 − 20

= = =8
V2 (200 ⋅10 −9 ) 3 8 ⋅10 −21
V1 = 8 ⋅ V2
4.52. Dvije kugle polumjera r 1 i r2, a istog naboja Q, dovedemo u dodir. Kako se među njima
podijele naboji?
φ1 = φ2 = φ Q1 Q2
φ1 = k ⋅ φ2 = k ⋅
r1 ≠ r2 r1 r2
Q1
=?
Q2 Q1 Q
k⋅ =k⋅ 2
r1 r2
Q1 r1
=
Q2 r2
4.53. Metalna kugla polumjera R = 6 cm dotiče se jednog pola akumulatora napona U = 4 V, dok
mu je drugi pol uzemljen. Koliki naboj Q prima kugla?
R = 6 [cm] = 0,06 [m] Q φ ⋅r

φ =k⋅ ⇒Q=
U = 4 [V] → φ = 4 [V] r k
Q=? 4 ⋅ 0,06
Q= = 2,66 ⋅10 −11 [C ]
9 ⋅10 9

246
4.54. Mjehur od sapunice promjera 0,16 m nabijen je Q = 33 nC. Za koliko se promijeni potencijal
mjehura ako mu se promjer poveća 4 cm?
d1 = 0,16 [m] → r = 0,08 [m] 33 ⋅10 −9
= 3712,5[V ]
Q
Q = 33 [nC] = 33 . 10-9 [C] φ1 = k ⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
r1 0,08
Δd = 4 [cm] → Δr = 0,02 [m]
Δφ = ? 33 ⋅10 −19
= 2970[V ]
Q
φ2 = k ⋅ = 9 ⋅10 9 ⋅
r2 0,08 + 0,02
Δφ = φ 2 − φ1 = 2970 − 3712,5 = −742,5[V ]
4.55. Ploča od pertinaksa ima debljine 0,2 cm. S obje stane nalijepljeni su aluminijski listići u obliku
kvadrata stranice 30 cm. Koliki je kapacitet tog kondenzatora ako je εr = 6?
d = 0,2 [cm] = 2 . 10-3 [m]
S = a . a = a2 = (0,3 m)2
εr = 6 S
C = ε 0 ⋅ε r ⋅
C=? d
0,32
C = 8,854 ⋅10 −12
⋅6⋅ −3
= 2,39 ⋅10 −9 [F ]
2 ⋅10
4.56. Na staklenu ploču debljine 1mm nalijepljena su s obje strane dva kvadrata od staniola
površine 50 cm2. Koju množinu naboja treba prenijeti na taj kondenzator da bi imao
napon 1000 V? Relativna je permitivnost stakla 8.
εr = 8 S
C = ε 0 ⋅ε r ⋅
d = 1 [mm] = 10-3 [m] d
S = 50 [cm2] = 5 . 10-3 [m2] 5 ⋅10 −3
U = 1000 [V] C = 8,854 ⋅10 −12 ⋅ 8 ⋅ −3
= 3,54 ⋅10 −10 [F ]
Q=? 10
Q
C= ⇒ Q = C ⋅U
U
Q = 3,54 ⋅10 −10 ⋅1000 = 3,54 ⋅10 −7 [C ]
4.57. Jedan je oblog kondenzatora uzemljen, a na drugi dovedemo naboj 1 μC. Napon među
pločama iznosi 20 V. Koliki je kapacitet kondenzatora?
Q = 1 [μC] = 10-6 [C] Q

C=
U= 20 [V] U
C=?
10 − 6
C= = 5 ⋅10 −8 [F ]
20

247
4.58. Kondenzatori kapaciteta C1 = 10 μF, C2 = 15 μF i C3 = 12 μF spojeni su usporedno. Koliki je

kapacitet kondenzatorske baterije?
C1 = 10 [μF]
C2 = 15 [μF] C = C1 + C 2 + C3 = (10 + 15 + 12) ⋅10 −6 = 37 ⋅10 −6 [F ] = 37[μF ]
C3 = 12 [μF]
C=?
4.59. Kondenzatori kapaciteta C1 = 5 μF, C2 = 15 μF i C3 = 25 μF spojeni su u seriju. Koliki je

kapacitet kondenzatorske baterije?
C1 = 5 [μF] 1 1 1 1
= + +
C2 = 15 [μF] C C1 C 2 C3
C3 = 25 [μF] 1 1 1 1
C=? = −6
+ −6
+ = 200000 + 66666 + 40000 = 306666
C 5 ⋅10 15 ⋅10 25 ⋅10 −6
= 3,26 ⋅10 −6 [F ] = 3,26[μF ]
1
C=
306666
4.60. Dva usporedno spojena kondenzatora C1 i C2 serijski su spojeni s kondenzatorom kapaciteta

C3. Koliki je ukupni kapacitet? Nacrtaj shemu.
C1, C2, C3 1 1 1
C=? = + C1, 2 = C1 + C 2
C C1, 2 C3
1 1 1 C + C1 + C 2
= + = 3
C C1 + C 2 C3 (C1 + C 2 ) ⋅ C3
C3 ⋅ (C1 + C 2 )
C=
C1 + C 2 + C3

248
4.61. Koje sve vrijednosti za kapacitet možemo dobiti ako na različite načine spojimo
kondenzatore kapaciteta 2 μF, 4 μF i 6 μF. Nacrtaj sheme.
C1 = 2 [μF]
C2 = 4 [μF]
C = C1 + C 2 + C3
C3 = 6 [μF]
C=? C = (2 + 4 + 6) ⋅10 −6
C = 12 ⋅10 −6 [F ] = 12[μF ]
1 1 1 1
= + +
C C1 C 2 C3
1 1 1 1 11
= + + =
C 2 4 6 12
= 1,09[μF ]
12
C=
11
1 1 1
= +
C C1 C 2 + C3
1 1 1 6
= + =
C 2 4 + 6 10
C = = 1,66[μF ]
5
3
1 1 1
= +
C C 2 C1 + C3
1 1 1 3
= + =
C 4 2+6 8
C = = 2,66[μF ]
8
3
1 1 1
= +
C C3 C1 + C 2
1 1 1 2
= + =
C 6 2+4 6
C = = 3[μF ]
6
2
C = C1, 2 + C 3
C1 ⋅ C 2
C= + C3
C1 + C 2
2⋅4
C= + 6 = 7,33[μF ]
2+4
C = C1,3 + C 2
C1 ⋅ C3
C= + C2
C1 + C3
2⋅6
C= + 4 = 5,5[μF ]
2+6
C = C 2,3 + C1
C 2 ⋅ C3
C= + C1
C 2 + C3
4⋅6
C= + 2 = 4,4[μF ]
4+6

249
4.62. Možemo li povećati energiju školskoga pločastog kondenzatora a da ne mijenjamo količinu
naboja na njemu?
S
C =ε ⋅ Možemo, mijenjajući udaljenost između ploča d.
d
Što je udaljenost veća, kapacitet i energija su manji i obrnuto.
1
W= ⋅ C ⋅U 2
2
4.63. Pločasti kondenzator nabijemo tako da ga priključimo na polove akumulatora. Zatim ga

isključimo s akumulatora i smanjimo udaljenost među pločama kondenzatora dva puta.
Kako će se promijeniti: a) naboj na pločama, b) napon na pločama, c) jakost električnog polja
među njima i d) energija kondenzatora?
1 Q S Q⋅d
d 2 = ⋅ d1 C= = ε ⇒U =
2 U d ε ⋅S
a) Q2 = ? Q ⋅ d 2 1 Q ⋅ d1
b) U2 = ? a) Q2 = Q1 = Q b) U 2 = =
ε ⋅S 2 ε ⋅S
c) E2 = ?
1
d) W = ? U 2 = ⋅U1
2
U 1
E= W = ⋅ Q ⋅U
d 2
1 1 1 1 1
⋅U d) W2 = ⋅ Q ⋅U 2 = ⋅ Q ⋅ ⋅U 1 = ⋅ Q ⋅U 1
U 2 2 1 U1 2 2 2 4
c) E 2 = = =
d2 1 d1 1
⋅ d1 W2 = ⋅ W1
2 2
E 2 = E1
4.64. Dvije lajdenske boce spojene su serijski na napon 15000 V. Odredi kapacitet prve boce ako
je kapacitet druge 6,5 . 10-10 F, a naboj na svakoj boci 4,5 . 10-6 C.
U = 15000 [V]
C2 = 6,5 . 10-10 [F]
Q1 = Q2 = 4,5 . 10-6 [C]
C1 = ?
4,5 ⋅10 −6
= 6923[V ]
Q2 Q
C2 = ⇒U2 = 2 =
U2 C 2 6,5 ⋅10 −10
U = U 1 + U 2 ⇒ U 1 = U − U 2 = 15000 − 6923 = 8076,92[V ]
Q1 4,5 ⋅10 −6
C1 = = = 5,57 ⋅10 −10 [F ]
U 1 8076,92

250
4.65. Kondenzator je sastavljen od 100 listića staniola površine 10 cm . 12 cm, odijeljenih

parafiniranim papirom (εr = 4) debljine 0,2 mm. Svi neparni listići spojeni su zajedno, a isto tako i
parni. Koliki je kapacitet tog kondenzatora?
n = 100 listića → (n -1) kondenzatora

S = 10 . 12 = 120 [cm2] = 120 . 10-4 [m2] kapacitet jednog kondenzatora:
εr = 4
d = 0,2 [mm] = 2 . 10-4 [m] 120 ⋅ 10 −4
= 2,12 ⋅ 10 −9 [F ]
S
C1 = ε 0 ⋅ ε r ⋅ = 8,854 ⋅ 10 ⋅ 4 ⋅
−12
−4
C=? d 2 ⋅ 10
ukupni kapacitet:
C = (n − 1) ⋅ C1 = (100 − 1) ⋅ 2,12 ⋅10 −9 = 2,1⋅10 −7 [F ]
4.66. Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča površine 60 cm2 koje su jedna od druge
udaljene 3 mm. Među njima je bakelit, kojega je relativna permitivnost 4. Kondenzator ima
napon 500 V. Kolika se energija oslobodi izbijanjem tog kondenzatora?
S = 60 [cm2] = 60 . 10-4 [m2] 60 ⋅10 −4

= 7,083 ⋅10 −11 [F ]
S
d = 3 [mm] = 3 . 10-3 [m] C = ε 0 ⋅ε r ⋅ = 8,854 ⋅10 −12 ⋅ 4 ⋅ −3
d 3 ⋅10
εr = 4
U = 500 [V] 1
W=? W = ⋅ C ⋅U 2
2
1
W2 = ⋅ 7,083 ⋅10 −11 ⋅ 500 2
2
W2 = 8,854 ⋅10 −6 [J ]

251
4.67. Kondenzatore kapaciteta 1 μF i 4 μF spojimo u seriju i tako spojene priključimo na izvor

napona 450 V. a) Koliki je kapacitet tako spojenih kondenzatora? b) Koliki je napon na
priključnicama svakog kondenzatora?
C1 = 1 [μF] = 10-6 [F]

C2 = 4 [μF] = 4 . 10-6 [F]
U = 450 [V]
a) C = ?
b) U1 = ?, U2 = ?
C ⋅C 10 −6 ⋅ 4 ⋅10 −6
= 0,8 ⋅10 −6 [F ]
1 1 1
= + ⇒ C = 1 2 = −6
C C1 C 2 C1 + C 2 10 + 4 ⋅10 −6
Q = Q1 = Q2 U = U1 + U 2
Q1 = C1 ⋅U 1 Q2 = C 2 ⋅U 2
C1 ⋅U 1 = C 2 ⋅U 2
C1 ⋅U 1 = C 2 ⋅ (U − U 1 )
U 1 ⋅ (C1 + C 2 ) = C 2 ⋅U
C2 ⋅U 4 ⋅10 −6 ⋅ 450
U1 = = = 360[V ]
C1 + C 2 (1 + 4) ⋅10 −6
U 2 = U − U 1 = 450 − 360 = 90[V ]
4.68. Kondenzator kapaciteta 20 pF nabijen je na napon 500 V. Koliko se topline razvije pri
izbijanju tog kondenzatora ako pretpostavimo da se 80% energije kondenzatora pretvori u toplinu
iskre?
C = 20 [pF] = 20 . 10-12 [F] 1

U = 500 [V]
W = η ⋅ ⋅ C ⋅U 2
2
η = 80% 1
W=? W = 0,8 ⋅ ⋅ 20 ⋅10 −12 ⋅ 500 2
2
W = 2 ⋅10 −6 [J ]

252
4.69. Kondenzator kapaciteta 4 μF nabijemo do napona 450 V i spojimo ga u paralelu s praznim

kondenzatorom kapaciteta 5 μF. Koliki će biti kapacitet baterije i koliki joj je napon?
C1 = 4 [μF] = 4 . 10-6 [F]

U1 = 450 [V]
C2 = 5 [μF] = 5 . 10-6 [F] C = C1 + C 2
C = ?, U2 = ? C = (4 + 5) ⋅10 −6
C = 9 ⋅10 −6 [F ] = 9[μF ]
Q1
C1 = ⇒ Q1 = C1 ⋅U 1
U1
Q1 = 4 ⋅10 −6 ⋅ 450 = 1,8 ⋅10 −3 [C ]
Q 1,8 ⋅10 −3
U= = = 200[V ]
C 9 ⋅10 −6
4.70. Kondenzator kapaciteta 0,5 μF nabijemo do napona 100 V i zatim ga isključimo s izvora
napona. Usporedno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta 0,4 μF. Odredi
energiju iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora.
C1 = 0,5 [μF] = 0,5 . 10-6 [F]

U1 = 100 [V] 1
W1 = ⋅ C1 ⋅ U 12
C2 = 0,4 [μF] = 0,4 . 10-6 [F] 2
W=? 1
W1 = ⋅ 0,5 ⋅10 −6 ⋅100 2
2
W1 = 2,5 ⋅10 −3 [J ]
Q1
C1 = ⇒ Q1 = C1 ⋅U 1
U1
C = C1 + C 2
Q1 = 0,5 ⋅10 −6 ⋅100 = 5 ⋅10 −5 [C ]
C = (0,4 + 0,5) ⋅10 −6
Q = Q1 = Q2
C = 0,9 ⋅10 −6 [F ] = 0,9[μF ]
Q 5,5 ⋅10 −5
U= = = 55,55[V ]
C 0,9 ⋅10 −6
W = W1 − W2
W = 2,5 ⋅10 −3 − 1,388 ⋅10 −3
W = 1,11 ⋅10 −3 [J ]


Fizika II Zadaci PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fizika II Zadaci PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

165

15. HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA (1.403. - 1. 460.)

1.403. Koliki je tlak u nekom jezeru na dubini 10 m?

Darko Maltar - osobne stranice

S = 5 cm2 = 0,0005 m2 p = ρ⋅g⋅h F

pUK = 15 × 104 Pa p = ρ⋅g⋅h p UK = p 0 + p

Darko Maltar - osobne stranice

Darko Maltar - osobne stranice

ρ = 13600 kg/m3 p = ρ⋅g⋅h ⇒ h =

S = 1,2 × 0,6 = 0,72 m2 F

1.420. Kolikom silom pritišće zrak na ravan krov kuće dimenzija 20 m × 50 m?

Darko Maltar - osobne stranice

p = 9,86 × 104 Pa p = ρ⋅g⋅h

Darko Maltar - osobne stranice

1.427. Koliko je teška mramorna kuglica promjera 1 cm u eteru?

Darko Maltar - osobne stranice

Darko Maltar - osobne stranice

Darko Maltar - osobne stranice

m1 = 10,5 g srebro: staklo:

ρULJA = 900 kg/m3

Darko Maltar - osobne stranice

V = 500 cm3 = 0,0005 m3 G = m UT ⋅ g − ρ Z ⋅ VUT ⋅ g + ρ Z ⋅ V ⋅ g

Darko Maltar - osobne stranice

V = 0,05 dm3 = 0,00005 m3 W = Δp ⋅ V

Darko Maltar - osobne stranice

Darko Maltar - osobne stranice

v1 = 8 cm/s = 0,08 m/s p1 +

Darko Maltar - osobne stranice

Darko Maltar - osobne stranice

m(H2), m(N2), m(H2O), = ? M (H 2 ) = 2 ⋅1,008 = 2,016[g ]

V=0,5 [l] V 0,5 ⋅10 −3

Darko Maltar - osobne stranice

3.5. Odredi obujam što ga zauzima 4 g kisika pri normiranom tlaku.

m (O2) = 4 [g] m 4 ⋅10 −3

3.6. Koliko molekula sadrži 1 kg vodika?

V = 590 [l] = 590 . 10-3 [m3] ⎡ kg ⎤

m = ρ ⋅V = 1,43 ⋅ 590 ⋅10 −3 = 0,8437[kg ]

N = 8 . 1024 molekula M(NaCl) = (22,99 + 35,45) ⋅10 -3 = 58,44 ⋅10 −3 [kg ]

Darko Maltar - osobne stranice

m = 200 g = 0,2 [kg] N = n ⋅ N A = 11,11 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 6,69 ⋅10 24 molekula

ρ (H2) = 0,09 [kg/m3] V (O2 ) = V ( H 2 )

3.13. Koliko se molekula nalazi u kapljici vode promjera 0,1 mm?

d = 0,1 [mm] m 5,24 ⋅10 −10

Darko Maltar - osobne stranice

d (H2) = 2,3 . 10-8 [cm] = 2,3 . 10-10 [m] 10 −6

V(H2O) Voda: Živa:

Darko Maltar - osobne stranice

m(željeza) = m(vode) = m(bakra)

m(vode) < m(posude)

t 2 = t1 − Δt = 170 − 120,3 = 49,69[ C ]

Darko Maltar - osobne stranice

m (Al) = 200 [g] Q = m Al ⋅ c Al ⋅ Δt + mv ⋅ cv ⋅ Δt

m (olova) = 0,2 [kg] Q = m ⋅ c ⋅ Δt

V = 8 . 6 . 5 = 240 m3 m = ρ ⋅V = 1,293 ⋅ 240 = 310,32[kg ]

mAl = 2 [kg] Qvode = m ⋅ cv ⋅ Δt

Darko Maltar - osobne stranice

3.28. Izgaranjem 5 g koksa povisi se temperatura 1 litri vode od 10 0C na 47 0C. Kolika je

mkoksa = 5 [g] = 0,005 [kg] QK = Qv

Darko Maltar - osobne stranice

mV = 0,4 [kg] m A = ρ A ⋅ V A = 790 ⋅ 20 ⋅10 −6 = 1,58 ⋅10 −2 [kg ]

Darko Maltar - osobne stranice

mV = 250 [g] = 0,25 [kg] QV = QS

mst = 80 [g] = 0,08 [kg] QST + QV = QSR