EXPERTIZE SAOBRAĆAJNIH NEZGODA

BRZINE KRETANJA UČESNIKA U SAOBRAĆAJNIM NEZGODAMA

Kod vještačenja saobraćajne nezgode veoma je značajno odrediti

brzine učesnika u SN jer se praktično ni jedna nezgoda ne može
objektivno rekonstruisati ako je ovaj parametar neizvjestan

Određivanje brzine je veoma složen postupak koji od vještaka zahtjeva

detaljno poznavanje određenih zakonitosti iz oblasti fizike, kinematike,
dinamike i slično u cilju argumentovanog objašnjenja pojedinih pojava
BRZINE KRETANJA UČESNIKA U SAOBRAĆAJNIM NEZGODAMA

Pri računanju brzine koriste se metode koje su definisane na osnovu:

1. Tragova kočenja ili zanošenja vozila
2. Oštećenja i deformacije vozila
3. Očitavanje sa tahografa
4. Daljine odbačaja predmeta i djelova vozila
5. Daljine odbačaja pješaka i dvotočkaša
6. Zakona o održavanju količine kretanja i momenta količine kretanja
7. Grafo-analitičke analize implusnog dijagrama
8. Povrede učesnika u saobraćajno nezgodi
9. Proklizavanja i prevrtanja vozila u krivini
10. Simulacije na računaru
RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

a) Osnovni obrazac koji za računanje brzine na početku traga kočenja je:

Gdje je:
V1 - brzina vozila na početku vidljivih tragova kočenja (m/s)
b - maksimalno usporenje (m/s2)
S4 - Dužina traga kočenja (m)
V0 - brzina vozila u trenutkureagovanja vozača (m/s)
 RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

Ako vozilo forsirano koči i zaustavlja sa nejednakim kočenjem na

pojedinim točkovima, usporenje vozila se može precizirati preko izraza:

Gdje je:
μ- koeficjent prijanjanja između pneumatika i kolovoza
ε- stepen efikasnosti kočenja (odnos težine kočenih točkova i ukupne
težine vozila)
i- podužni nagib puta („+“koristi u usponu, a znak „-“ u padu kolovoza
g- ubrzanje zemljine teže (m/s2)
 RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

b) Ako vozilo na putu usporenja naleti na prepreku vještak računa dio

izgubljene brzine, pa je brzina umomentu reagovanja:

c) Ako pri kočenju motorno vozilo dospjeva točkovima samo jedne

osovine na drugu podlogu, tada se koristi izraz:

Gdje su:
b1,b2- usporenje na različitim podlogama (m/s2)
S41,S42- putevi kočenja gdje su svi točkovi na jednoj podlozi (m)
l0-međuosovinsko rastojanje vozila (m)
bsr- srednje usporenje -
RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

e) Ako se u kočenju vozila desi zanošenje, vozilo se istovremeno okreće

oko svoje vertikalne ose, tada se takvo kretanje razmatra kao zbir
pravoliniskog i zakrivljenog kretanja
Vrijednost brzine prije početka kočenja vozila se određuje po izrazu:

Gdje je:
bp- maksimalno usporenje na pravoliniskom djelu puta (m/s2)
bz- maksimalno usporenje pri zanošenju (m/s2) (bz=0,8bp)
RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

d) Ako je na putu kočenja udaren pješak mase (mp), tada se brzina na

početku tragova kočenja računa po izrazu:

Gdje je:
S4S- put kočenja od mjesta sudara do kraja kočenja (m)
SKS- put kočenja do sudara (m)
ma,mp- masa automobila i pješaka (kg)
 RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

g) Brzina vozila neposredno nakon sudara vozila sa pješakom je:

h) Brzina kretanja vozila u situaciji kada je automobil kočen sa prikolicom

koja ima uređaje za kočenje utvrđuje se kao:

Gdje je:
ma- masa automobila i pješaka (kg)
mpr- masa prikolice (kg)
RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

i) Ako brzinu vozila treba odrediti na putu koji ima uzdužni nagib –α-
(uspon ili pad), tada se koristi izraz:

j) Brzina vozila na kraju kočenja ili u tački naleta se može odrediti kao:
 RAČUNANJE POČETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOČENJA

i) Ako se nakon prestanka kočenja vozilo kreće slobodnim kotrljanjem

do potpunog zaustavljanja, tada je brzina kretanja vozila, u trenutku
kada je vozač otpustio papučicu kočnice, izražava:

Gdje je:
t5- vrijeme otkočivanja (s)
f- koeficijent kotrljanja
SSK-put slobodnog kotrljanja vozila nakon prestanka kočenja do
potpunog zaustavljanja (m)
 ITERATIVNA METODA ODREĐIVANJA USPORENJA I SUDARNE
BRZINE VOZILA
▪ Kako utvrditi veličinu usporenja vozila koja pored vrste i stanja
kolovoza, pneumatika, vrste vozila bitno zavisi i od same brzine vozila
▪ Zato se predlaže iterativni postupak, prilagođen jednostavnoj primjeni
personalnih računara, sa kojima se problem jednostavno rješava

Veličina usporenja vozila u funkciji brzine i stanja kolovoza

 ITERATIVNA METODA ODREĐIVANJA USPORENJA I SUDARNE
BRZINE VOZILA
Obzirom na složenost iterativnog postupka i potrebu primjene računara,
za potrebe praktične primjene koriste se dijagrami u kojima su date
vrijednosti zaustavnog puta, odnosno puta kočenja u funkciji brzine i
stanja površine kolovoza

Sudarna brzina vozila u funkciji puta kočenja i stanja kolovoza

ITERATIVNA METODA ODREĐIVANJA USPORENJA I SUDARNE
BRZINE VOZILA

Sudarna brzina vozila u funkciji zaustavnog puta

ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

▪ Pri udaru vozila u nepokretnu prepreku utrošena kinetička energija se

pretvara u deformacioni rad
▪ Koristeći zakone o količini kretanja i održavanja energije, moguće je
izračunati brzinu kojom se vozilo kretalo pre udara u prepreku
▪ Za određivanje izgubljene brzine na deformaciju vozila pri sudarima
može se koristiti sledeća formula:

Gdje su:
W- vrijednost zbira deformisanih poljaenergetskog rastera koji odgovara
ekvivalentu deformacionog rada (Nm)
K1- koeficijent korekcije koji uzima u obzir čvrstoću automobila
K2- težinski koeficijent
K3- koeficijent starosti vozila
ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Vrijednost koeficjenta starosti vozila

Gdje su:
m0- masa „etalon“vozila (m0=950kg)
m1- masa vozila koje je učestvovalo u nezgodi
ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Energetski raster za :a) čeoni sudar vozila, b) bočni udar vozila

ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Energetski raster vozila za prednji i zadnji ugao vozila

 ODREĐIVANJE BRZINE OČITAVANJEM TAHOGRAFA
Očitavanjem tahografa se pouzdano utvrđuje brzina kretanja sudaru

Određivanje brzine vozila na osnovu registrovanih podataka na tahografu

 ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAČAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

▪ Kod obaranja pješaka, dvotočkaša ili tjela vozača dvotočkaša, oni

padaju pod dejstvom zemljine teže po putanji horizontalnog hica

▪ Ukupna daljina odbačaja se sastoji iz daljine leta i klizanja

ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAČAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

▪ Daljina horizontalnog hica računa se prema formuli:

Gdje je:
V0- horizontalna komponenta brzine - horizontalnog hica (m/s)
t-vrijeme leta (s)
h-visina mjesta odbacivanja (m)
g-ubrzanje Zemljine teže
 ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAČAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

▪ Kada predmet padne na zemlju pod dejstvom sile trenja usporava do

potpunog zaustavljanja

▪ Put klizanja se izračunava kao:

Gdje je:
bp- usporenje klizanja koje zavisi od vrste materijala i podloge(m/s2)
 ODREĐIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAČAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

Brzina po zakonu horizontalnog hica računa se na osnovu odbačaja:

▪ Komadića stakla vjetrobrana
▪ Komadića stakla fara
▪ Pješaka
▪ Dvotočkaša
▪ Otpale nečistoće
▪ Otpale boje vozila
▪ Predmeta koje je nosio pješak
 Određivanje brzine na osnovu odbačaja komadića stakla
vjetrobrana

Određivanja brzine razlikuje dva tipa oblika prednjeg djela vozila i to :

▪ Sandučasti - vozilo sa tzv. trambus kabinom

▪ Pontonski - vozila sa uobičajenim poklopcem motora

 Određivanje brzine na osnovu odbačaja komadića stakla
vjetrobrana
Vozila sa sandučastom-trambus kabinom

a) Polje rasipanja b) visina vjetrobrana

 Određivanje brzine na osnovu odbačaja komadića stakla
vjetrobrana
Vozila sa pontonskim oblikom

a) Daljina odbačaja stakla b) dužina formiranog traga

Određivanje brzine na osnovu odbačaja komadića stakla fara

Na osnovu istraživanja utvrđena je zavisnost između sudarne brzine

vozila i daljine odbačaja komadića stakla razbijenog fara

a) Daljina odbačaja stakla b) dužina formiranog traga

Određivanje brzine na osnovu odbačaja komadića stakla fara
U tabeli su date regresione prave za određivanje sudarne brzine na
osnovu daljine odbačaja prvih ili zadnjih komadića stakla
 Određivanje brzine na osnovu daljine odbačaja otpale
nečistoće
▪ Prilikom sudara između dva vozila ili naleta vozila na pješaka dolazi do
razdvajanja i pada nečistoće sa vozila, a naročito ispod blatobrana

▪ Nečistoća spala sa vozila se poslije udara u kolovoz se ne pomjera bez

formiranja traga

▪ Nečistoća sa vozila usljed potresa se odvaja i pada vertikalno na

kolovoz i koncentriše se na užem lokalitetu

▪ U korištenju ovih tragova treba biti veoma oprezan jer su moguće

pogrešne interpretacije
 Određivanje brzine vozila na osnovu daljine odbačaja laka

▪ Komadići otpale boje, prilikom sudara budu odbačeni po putanji

horizontalnog hica do udara u kolovoz

▪ Treba imati u vidu da komadići otpale boje mogu nastaviti kretanje

po kolovozu, ali u znatno manjem obimu

▪ Donja granica brzine komadića boje i nečistoće u momentu

odbacivanja je oko polovine brzine vozila u momentu sudara
 Određivanje brzine na osnovu odbačaja predmeta pješaka
▪ Predmeti koje je nosio pješak (kapa, štap, paket, torbica i sl) se
najčešće nalaze u neposrednoj blizini mjesta sudara
▪ Računanje brzine vozila na osnovu odbačaja navedenih predmeta vrši
se pomoću izraza:

Vs-Sudarna brzina (m/s);

s-udaljenost predmeta od mjesta sudara (m)
 ODREĐIVANJE BRZINE PREMA DALJINI ODBAČAJA PJEŠAKA

Slučaj vozila koje koči prije naleta

▪ Simuliranjem naleta putničkog vozila na pješaka (umjesto pješaka
korištena je lutka ) dobijena je zavisnost daljine odbačaja u zavisnosti
od brzine naleta, odnosno sudarne brzine, koja se može izraziti:

Vs-brzina u momentu sudara (km/h)

Sodp- daljina odbacaja pješaka (m)
 ODREĐIVANJE BRZINE PREMA DALJINI ODBAČAJA PJEŠAKA

Određivanje sudarne brzine vozila prema bočnoj daljini odbačaja pješaka

▪ Bočni odbačaj pješaka je razmak između tačke kontakta i krajnjeg položaja
pješaka, mjeren normalno na smjer kretanja vozila

Sudarna brzina u zavisnosti od bočne daljine odbacivanja pješaka

 SUDARNA BRZINA NA OSNOVU ODBAČAJA DVOTOČKAŠA I
TJELA VOZAČA
▪ Kod sudara dolazi do odvajanja tijela vozača dvotočkaša, pa se nakon
sudara tijela vozača i dvotočkaša kreću nezavisno jedno od drugog
▪ Brzina odbačenog dvotočkaša se određuje na osnovu puta klizanja do
konačnog položaja dvotočkaša

V-brzina kretanja dvotočkaša (m/s)

Skl- put klizanja dvotočkaša (m)
bkl- vrijednost prosječnog usporenja klizanja (m/s2)
 Brzina u funkciji daljine odbačaja bicikla i motocikla

Zavisnost se može aproksimovati paraboličnom funkcijom prema izrazu:

Iz koga se može izraziti sudarna brzina automobila:

Sv-daljina odbačaja dvotočkaša (m)

Vs-sudarna brzina (km/h)
 Brzina u funkciji daljine odbačaja bicikla i motocikla
Odbačaj tjela može se aproksimirati paraboličnom funkcijom oblika:

Iz koga se može izraziti sudarna brzina automobila:

St-daljina odbačaja tjela dvotočkaša (m)

 Brzina u funkciji daljine odbačaja bicikla i motocikla

Sudarna brzina u funkciji daljine odbačaja bicikliste i njegove visine

 Određivanje sudarne brzine u slučaju bočnog okliznuća
dvotočkaša

▪ Pored čeonog naleta vozila na dvotočkaše često se u praksi dešavaju

slučajevi bočnog okrznuća između ove dvije kategorije vozila
▪ Prosječna vrijednosti odbačaja dvotočkaša se određuje jednačinom:

Iz koje se može izraziti sudarna brzina automobila:

Sodb-daljina odbačaja dvotočkaša pri bočnom okrznuću (m)

 UTVRĐIVANJE SUDARNE BRZINE NA OSNOVU PONAŠANJA
TOKOM POSTSUDARNE FAZE
Ovisno od tipa sudara, brzine automobila, položaja udarnog pravca,
širine polja preklapanja, itd. automobili nastavljaju da se kreću sve do
svojih krajnjih pozicija
Imajući u vidu načina kretanja automobila tokom post-sudarne faze, a
primjenom osnovnih zakona mehanike, utvrđene su metode za
određivanje njihovih sudarnih brzina
Ove metode zasnovane su na:
▪ Zakon o održanju količine kretanja vozila,
▪ Zakonu o održavanju momenta količine kretanja vozila,
▪ Zakonu o promjeni količine kretanja vozila,
▪ Zakonu o promjeni momenta količine kretanja vozila.
 Sudarni položaj vozila i udarni pravac
▪ Položaj vektora brzine u trenutku sudara u potpunosti je određen
njihovim međusobnim sudarnim položajem

▪ Za utvrđivanje sudarnog položaja automobila, neophodno je imati

fotografije oštećenja i na njima i detaljan opis

▪ Sudarni položaj neophodno je fiksirati skicom i fotografisati

 Sudarni položaj vozila i udarni pravac
▪ Pravac položen kroz tačku kontakta automobila u trenutku sudara
paralelan je sa smjerom relativne brzine težišta - udarni pravac

Određivanje linije sudara ili udara

 Sudarni položaj vozila i udarni pravac

Smjer udarnog pravca pri sudaru vozila ne zavisi samo od smjerova

kretanja vozila, nego i od veličine njihovih brzina kretanja
Sudarni položaj vozila i udarni pravac
 Primjena zakona održanja količine kretanja pri utvrđivanju
sudarnih brzina automobila
▪ Količina kretanja vozila je vektorska veličina koja ima pravac i smjer, a
intenzitet joj je jednak proizvodu mase vozila i intenziteta brzine

▪ Prilikom sudara putničkih automobila, na pojedinim djelovima dolazi

do određenih deformacija imajući to u vidu , kod analize sudara
automobila, uveden je pojam koeficijenta restitucije

▪ Ovaj koeficijent dobija se iz odnosa brzine težišta automobila na kraju

sudarnog procesa i njihovih brzina neposredno pre sudarnog procesa:
 Primjena zakona održanja količine kretanja pri utvrđivanju
sudarnih brzina automobila
Prilikom sudara vozila, postoji težnja da se njihove brzine izjednače i da
vozila ne mjenjaju svoj dotadašnji smjer kretanja
 Primjena zakona održanja momenta količine kretanja
U slučaju naleta vozila na čvrstu nepokretnu prepreku kada je
kontaktna površina mala i udarni pravac ne prolazi kroz tačku težišta
automobila, celokupna kinetička energija se troši dijelom na
deformacioni rad a dijelom na rotaciono kretanje u polu sudarnoj fazi.

Ekscentričan nalet automobila na čvrstu nepokretnu prepreku

 Primjena zakona održanja momenta količine kretanja

▪ Utvrđivanje sudarne brzine kod ekscentričnog naleta na čvrstu

nepokretnu prepreku može se riješiti primjenom zakona održanja
momenta količine kretanja:

▪ Poslije naleta vozilo dobija translatornu brzinu kretanja težišta (V’) i

ugaonu brzinu oko težišta (ω’) pa moment količine kretanja
neposredno prije udara iznosi:

▪ J- moment inercije vozila u odnosu na vertikalnu osu kroz težište vozila

 Primjena zakona održanja momenta količine kretanja
Kako je tačka momenta (k) trenutni centar rotacije vozila neposredno
poslije sudara, mora biti ispunjen sledeći uslov:
 Određivanje brzine grafoanalitičkom metodom impulsnog
dijagrama

▪ Metod ravnoteže impulsa ima visok stepen pouzdanosti rezultata

▪ Sile u sudaru dva tijela djeluju kratko dosežu veoma velike vrijednosti
▪ Mjera uzajamnog djelovanja dva tijela u sudaru je impuls sudara, koji
se definiše izrazom:

▪ Impulsi sudara na tijelima koja učestvuju u sudaru imaju jednake

intenzitete, a suprotne smjerove:
 Određivanje brzine vozila grafoanalitičkom metodom
impulsnog dijagrama

Promjena količina kretanja vozila određena je brzinama prije i poslije

sudara, pa prema tome vektorska suma količina kretanja 2 vozila prije
sudara je jednaka vektorskoj sumi količina kretanja poslije sudara
 Određivanje brzine grafoanalitičkom metodom impulsnog
dijagrama
Sudar vozila je složen proces koji je tehnički teško opisati, zbog čega je
potrebno uvođenje određenih pretpostavki:
▪ Vozila u sudaru se posmatraju kao apsolutno kruta tijela, odnosno
njihove deformacije se zanemaruju
▪ Vrijeme trajanja sudara je beskonačno malo
▪ Dejstvo udarnih sila se svodi na jednu tačku u visini težišt vozila
▪ Pravac udarnih sila je paralelan sa podlogom, tako da se djelovanje
njihovih momenata posmatra u odnosu na vertikalnu osu vozila
▪ Tokom sudara, djelovanje svih spoljnih sila na automobil, kao i svi
apsolutni i relativni pomaci automobila, se zanemaruju
 UTVRĐIVANJE SUDARNIH BRZINA MODIFIKOVANOM GRAFO-
ANALITIČKOM METODOM
▪ Grafo-analitička metoda, zasnovana na zakonu promjene količine
kretanja, je pouzdanija metoda za utvrđivanje sudarnih brzina vozila
▪ Pouzdanost ove metode ogleda se u mogućnošću provjere dobijenih
rezultata, primjenom zakona o promjeni momenta količine kretanja
▪ U slučaju većih odstupanja prilikom provjere rezultata, moguće je
izvršiti korekcije pojedinih ulaznih parametara i dobijene izlazne
vrijednosti sudarnih brzina približiti realnim
▪ Problem određivanja položaja vektora brzine zasnovan je na
utvrđivanju položaja trenutnog pola rotacije nakon sudara
▪ Precizno utvrđivanje pola rotacije moguće je samo ako su na
kolovozu ostali odgovarajući tragovi
UTVRĐIVANJE SUDARNIH BRZINA VOZILA MODIFIKOVANOM
GRAFO-ANALITIČKOM METODOM

Postupak određivanja trenutnih polova brzina automobila:

 PRIMJENA JEDNAČINA MARKARDA ZA UTVRĐIVANJE BRZINA
VOZILA NA POČETKU POSTSUDARNE FAZE
▪ Kretanje vozila nakon sudara je složen proces , i zavisi od djelovanja
spoljnjih sila odnosno elastičnih svojstava pneumatika i td.
▪ Prof. E. Markard je predložio je metode za određivanje brzine
kretanja vozila i to :
1. Kretanje nekočenog vozila
PRIMJENA JEDNAČINA MARKARDA ZA UTVRĐIVANJE BRZINA
AUTOMOBILA NA POČETKU POSTSUDARNE FAZE

2. Kretanje kočenog vozila

 UTVRĐIVANJE SUDARNE BRZINE VOZILA MODIFIKOVANOM
GRAFO-ANALITIČKOM METODOM (MGA METODA)

▪ Poznavanjem veličina translatornih i ugaonih brzina vozila nakon

sudara i njihove kinematske zavisnosti, može se utvrditi rastojanje od
težišta automoila do trenutnog pola rotacije:

▪ Konačna vrijednost rastjanja od težišta automobila do trenutnog pola

rotacije za konačne sudare
UTVRĐIVANJE SUDARNE BRZINE VOZILA MODIFIKOVANOM
GRAFO-ANALITIČKOM METODOM (MGA METODA)

▪ Utvrđivanje trenutnih polova i položaja vektora količina kretanja

vozila neposredno nakon sudara, primjenom jednačina Markarda
 UTVRĐIVANJE BRZINE VOZILA IZGUBLJENE NA
DEFORMACIONI RAD
▪ Osnovni problem koji se javlja prilikom ekspertiza saobraćajnih
nezgoda je utvrđivanje brzine koju je vozilo izgublo u sudaru,
odnosno utvrđivanje dijela količine kinetičke energije koja je u
sudaru vozila utrošena na deformaciju
▪ U praksi saobraćajno-tehničkog vještačenja za određivanje sudarne
brzine vozila koristi se više metoda i to:
– Metoda zasnovana na rezultatima CRASH testova
– Metoda energetskog rastera
– Metoda prema Schaperu
– Metoda na bazi krutosti deformacione strukture vozila
– Metoda zasnovana nna EES katalogu
 Korišćenje crash testova pri izračunavanju brzine vozila
izgubljene na deformacioni rad
Unapređenje postojećih metoda izvršeno je na osnovu rezultata
CRASH testova formiranih u obliku izvještaja američkog instituta za
bezbjednost saobraćaja
 Primjer modifikovane metode energetskog rastera pri
izračunavanju brzine vozila
Tokom analize i provjere metode energetskog rastera, koja je izvršena na
osnovu velikog broja CRASH testova, utvrđeno je da veličina K1 zavisi od
sudarne brzine vozila i da ima vrlo različitu vrijednost za različite marke
pa čak i za samo različite tipove vozila.
Primjer modifikovane metode energetskog rastera pri
izračunavanju brzine vozila

Prosječne vrijednosti koeficijenta K1za različite marke vozila

Izračunavanje izgubljene brzine na osovu deformacije prema
„SCHAPERU“

▪ Schaper polazi od činjenice da je deformaciona energija pri sudaru

dva vozila dvostruko veća od energije pri naletu vozila u zid
▪ Izračunavanje deformacione energije u sledećem obliku:
 Utvrđivanje brzine vozila na osnovu krutosti prednje
deformacione strukture vozila

▪ Tokom eksperimentalnih istraživanja, a na osnovu fizičkih zakona

došlo se do izraza za izračunavanje deformacionog rada koji glasi:
 Mogućnost korištenja EES kataloga za procjenu brzine
izgubljene na deformaciju vozila

▪ EES (Energy Equivalent Speed) je metoda koja se razvija zahvaljujući

rezultatima istraživanja putem CRASH testova i omogućava široku
primjenu za određivanje brzine vozila pri rekonstrukciji realnih
nezgoda

▪ U stručnoj literaturi koja analiza saobraćajnih nezgoida istaknut je

ogroman značaj fotografije i to:
• Mjerni značaj fotografije
• Značaj fotografije za analizu vrste i obima oštećenja
 Mogućnost korištenja EES kataloga za procjenu brzine
izgubljene na deformaciju vozila
▪ Obavezan sadržaj izvještaja CRASH testa je i foto elaborat u kome se
nalazi veliki broj kvalitetnih fotografija koje su snimljene iz različitih
uglova i sa različitih pozicija
▪ Fotografije su smještene u četiri odvojena kataloga u zavisnosti od
vrste testa i lako su dostupne za pregled:
• Katalog fotografija pri naletu vozila na krutu barijeru
• Katalog fotografija pri naletu vozila na deformabilnu barijeru
• Katalog fotografija pri sudaru ili naletu dva vozila
• Katalog fotografija pri sudaru ili naletu vozila i impaktora
Određivanje izgubljene brzine vozila na osnovu deformabilnog
ponašanja karoserije vozila

▪ Tokom ispitivanja ustanovljeno je da prilikom sudara ili naleta vozila,

tačka na karoseriji vozila djeluju u smjeru dejstva udarne sile

▪ Karakteristične tačke utvrđene su tokom ranijih testiranja i označene

su oznakama BX1 do BX21

▪ One predstavljaju opseg mjera koje je potrebno izmjeriti kako bi se

odredio stepen oštećenja vozila
Određivanje izgubljene brzine vozila na osnovu
deformabilnog ponašanja karoserije vozila
 Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama
▪ Prilikom kretanja u krivini,na vozilo, osim stalnih sila koje se javljaju pri
vožnji u pravcu, djeluje i bočna, tzv. centrifugalna sila

▪ Intenzitet djelovanja tih sila proporcionalna je kvadratu brzine, a obrnuto

proporcionalna poluprečniku krivine
 Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Stabilnost vozila u krivini posmatra se kao:

▪ Mogućnost prevrtanja i
▪ Mogućnost zanošenja.

Pri razmatranju brzine vozila razlikujemo tri tipa krivina:

a) Bez poprečnog nagiba
b) Sa pozitivnim poprečnim nagibom
c) Sa negativnim (kontra) poprečnim nagibom
 Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Granična brzina zanošenja vozila u krivini bez poprečnog nagiba

a) granična brzina vozila na zanošenje može se odrediti prema obrazcu :

b) Granična brzina vozila na prevrtanje određuje se prema izrazu:

 Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Granična brzina vozila u horizontalnoj krivini sa poprečnim nagibom

a) granična brzina vozila na zanošenje može se odrediti prema obrazcu :

b) Granična brzina vozila na prevrtanje određuje se prema izrazu:

 Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Granična brzina u horizontalnoj krivini sa negativnim poprečnim nagibom

a) granična brzina vozila na zanošenje može se odrediti prema obrazcu :

b) Granična brzina vozila na prevrtanje određuje se prema izrazu:

 Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama
▪ Kada je granična brzina na zanošenje manja od granične brzine na
prevrtanje, tada može doći do zanošenja-klizanja vozila, ali ne i do
njegovog prevrtanja
▪ U slučaju kada je granična brzina na prevrtanje niža od granične
brzine na zanošenje tada dolazi do prevrtanja vozila
▪ Ako se analizira slučaj kada su ove dve brzine jednake dobije se:

▪ Iz navedene relacije slijedi da će od veličine koeficijenta prijanjanja

vozilo da se:
Određivanje granične brzine na proklizavanje i prevrtanje pri u
krivinama

Vrijednosti koeficijenta bočnog prijanjanja

Određivanje brzine vozila pri specifičnom prolasku kroz krivinu

Postupak specifičnog prolaska vozila kroz lijevu i desnu krivinu

 Određivanje brzine vozila pri specifičnom prolasku kroz
krivinu
Povećanjem radijusa krivine specifičnim prolaskom može se utvrditi
grafičkom i analitičkom metodom

Analiza dobijenih podataka ukazuje da se

specifičnim prolaskom vozila kroz krivinu,
čija je širina kolovozne trake 3,50 metara,
može ostvariti veća brzina kretanja za oko
13% i to nezavisno od radijusa krivine.
 Postupak prolaska dvotočkaša kroz krivinu

▪ Kod vožnje dvotočkaša kroz krivinu na vozilo, djeluje centrifugalna sila

koja se poništava naginjanjem vozila
▪ Kod naginjanja vozila, pri vožnji u krivini težište se pomjera u odnosu
na tačku dodira točka i kolovoza.
Brzina prolaska motocikla kroz krivinu može se
odrediti pomoću izraza:

Zavisnost brzine od ugla nagiba

 Određivanje sudarne brzine vozila na osnovu težine povreda
učesnika nezgode
Sudarna brzina vozila može se odrediti procjenom na osnovu težine
tjelesnih povreda vozača i putnika
Na osnovu povreda pješaka koga je
oborilo vozilo, brzina vozila prije udara u
pješaka može se samo približno izračunati
pošto povrede pješaka zavise od:
• Starosti, visine i težine pješaka
• Oblika i krutosti čeone površine
• Od toga šta se događa sa pješakom
poslije sudara i sl.
Određivanje sudarne brzine vozila na osnovu težine povreda
učesnika nezgode

Primarne povrede pri minimalnim sudarnim brzinama Sekundarne povrede pri minimalnim sudarnim brzinama

Povrede nastale pri minimalnim brzinama sandučastog vozila

 Ostale specifične metode proračuna brzine
Određivanje sudarne brzine na osnovu mjesta kontakta glave i vozila
▪ Mjesto na vozilu u koje udara glava pješaka može se koristiti za
analiziranje sudarne brzine vozila
▪ Lokacija udara zavisi od oblika prednjeg djela vozila, visine pješaka i
sudarne brzine vozila
 Ostale specifične metode proračuna brzine
Određivanje sudarne brzine na osnovu mjesta kontakta glave i vozila

Kontkatna mjesta glave pješaka u zavisnosti od sudarne brzine

Određivanje sudarne brzine na osnovu udubljenja lima vozila
▪ Utvrđeno je da se porastom sudarne brzine udubljenja lima od udara
glave, kuka ili ramena postaju dublja
 Određivanje sudarne brzine motocikla na osnovu veličine
deformacije osovinskog razmaka
▪ Brzina udara motocikla u bok automobila može se odrediti na osnovu
veličine deformacije osovinskog razmaka motocikla.
 Proračun bezbjedne brzine u ekspertizama saobraćajnih
nezgoda
Definisanje bezbjedne i izbjegavajuće brzine
U literaturi sreću se prijedlozi kojom treba da bude voženo vozilo za
konkretne uslove koje vozač može da predvidi pa da bude u mogućnosti
da blagovremeno zaustavi, ili bezbjedno vozi vozilo
▪ Uslovna bezbjedna brzina (Vub) je brzina pri kojoj bi vozač u
iznenadno nastaloj situaciji mogao da izbjedgne nezgodu ako bi vozio
vozlom tom brzinom
 Proračun bezbjedne brzine u ekspertizama saobraćajnih
nezgoda
Definisanje bezbjedne i izbjegavajuče brzine

Grafički prikaz bezbjedne i uslovno bezbjedne brzine

 Postupak za određivanje bezbjedne brzine

Bezbjedna brzina po kriterijumu rastojanja koristi se formula:

 Postupak za određivanje bezbjedne brzine
Bezbjedna brzina vozila prema vremenskom kriterijumu :

tos- vrijeme koje vozaču stoji na raspolaganju za zaustavljanje vozila

ekstremnim kočenjem pri stizanju do opasne situacije

Ako se traži brzina sa koje će opasti na Vx, dobija se iz izraza

Bezbjedno rastojanje sa koga vozač reaguje da bi izbjegao nalet je:

 Određivanje bezbjedne brzine u noćnim uslovima
▪ Određivanje bezbjedne brzine za ograničeni zaustavni put posebno
dolazi do izražaja noću i u uslovima smanjene vidljivosti
▪ U situaciji kada vozač vozi pod oborenim svjetlima, što je čest slučaj
na putevima sa intenzivnim saobraćajem, uočljivost prepreke na
kolovozu ograničena je dometom oborenih svjetala