Jelena Perović

MEĐUNARODNO KRETANJE KAPITALA KAO GENERATOR I AKCELERATOR GLOBALIZACIJE

SAŽETAK Međunarodno kretanje kapitala jedan je od najatraktivnijih oblika međunarodne suradnje

među tvrtkama. Globalizacija se može primjenjivati tek ako dođe do promjene poslovnog razmišljanja i
ako postoje tvrtke spremne prihvatiti rizik koji ona sa sobom nosi. Tržište je pritom samo temelj za
postojanje globalne konkurencije, odnosno izravne konkurencije tvrtki na svim tržištima bez promjena
na proizvodu ili usluzi i bez prilagodbe lokalnim zahtjevima. Rad se sastoji od pet dijelova u kojima je
riječ o osnovnim oblicima međunarodnog kretanja kapitala, crnogorskim i svjetskim iskustvima na tome
području, sporazumu o slobodnoj trgovini te izravnim investicijama u inozemstvu kao njegovu glavnom
obliku. Zaključak je ovog rada da kapital uložen izvan nacionalnih granica dobiva multinacionalni
karakter, što opravdava međunarodno kretanje kapitala kao najvažniji oblik međunarodnog financiranja
i odlučujući čimbenik globalizac

Mr., ecc., Jelena Perović, Nezavisni dnevnik “VIJESTI”, Podgorica, Crna Gora

UDK 330.44.2

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com370

UVOD

Međunarodno kretanje kapitala, kao dio međunarodnog finansiranja, jedan je od najatraktivnijih oblika
međunarodne saradnje i ostvarivanja strategijskih ciljeva. Međunarodno finansiranje u užem smislu je
kreditiranje roba i usluga, što podrazumijeva povratnu i istovremenu finansijsku transakciju ili izvoz i
uvoz kapitala gdje finansijski tokovi idu u oba pravca, ali ne istovremeno, već po isteku određenog
vremenskog perioda. Međunarodno finansiranje u širem smislu uključuje prenos roba, usluga, kapitala i
novca iz jedne zemlje u drugu i to u vidu raznih ekonomskih pomoći, reparacija i poklona. Međunarodno
kretanje kapitala, kao njegov dio, podrazumijeva transfer realnih i finansijskih sredstava, institucija,
preduzeća i rezidenata iz različitih zemalja u cilju zadovoljenja ekonomskih interesa učesnika u transferu.

OBLICI MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Kretanje kapitala van nacionalnih granica utiče na međunarodnu diversifikaciju poslovnih aktivnosti, što
utiče na jačanje konkurentske prednosti i stvaranje globalnog konkurentskog proizvoda. Međunarodno
kretanje kapitala utiče na privredni rast, promjenu privredne strukture, platni bilans, zaposlenost i
privrednu stabilnost pojedinačnih zemalja. Iz tog razloga međunarodno kretanje kapitala je jedan od
osnovnih generatora i akceleratora globalizacije. U teoriji postoje tri osnovna oblika međunarodnog
kretanja kapitala i to: . Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala 2. Portfolio investicije 3. Direktne
strane investicije

. Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala je finansijsko posredovanje u realizaciji finansijskih viškova

jednog sektora u finansiranje manjkova drugih sektora. Razvojem privreda i finansijskih tržišta
ekonomski razvijenih zemalja dolazilo je i do diversifikacije metoda i instrumenata finansijskog
posredovanja. Počelo se sa klasičnim zajmovima, a nastavilo preko pozajmljivanja
371Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com

dugoročnog kapitala emitovanjem obveznica. U tom slućaju korporativni sektor, emitovanjem raznih
finansijskih instrumenata vrši realokaciju finansijskih viškova i manjkova direktno ili uz minimalno
posredovanje bankarskog sektora.2 U zemljama u razvoju nije razvijeno finansijsko tržište pa je i danas
glavni oblik priliva inostranog kapitala zajmovni kapital. U periodu od 96. do 970. godine, od ukupnog
priliva iz inostranstva 66 odsto je bilo u obliku zajmova, a u razdoblju od 97. do 980. godine, oko 46
odsto 3 Ostatak su činile portfolio investicije i direktne investicije u inostranstvu. Sa kulminacijom
dužničke krize u zemljama u razvoju i odlivom kapitala dolazi do sloma ovog oblika međunarodnog
kretanja kapitala, mada takva situacija nije konačna, jer su danas tendencije poslovnog bankarstva
multinacionalnog karaktera i odnose se na međunarodni platni promet, emitovanje obveznica i promet
deviza. 2. Razvoj finansijskih tržišta i finansijskih instrumenata sa sobom nosi rizik, koji investitori
pokušavaju diversifikovati držeći u svom portfelju hartije od vrijednosti (HOV). U poslednje vrijeme
portfolio investicije se tretiraju kao kupovina HOV, do nivoa koji ne daje pravo kontrole nad subjektima u
koje je uloženo, i za njih se najviše zanimaju penzioni fondovi, uzajamni fondovi (mutual fonds) i fondovi
zdravstvenog osiguranja. Kod portfolio investicija ne postoji kontrola nad radom preduzeća u
inostranstvu, već se radi o kupovini HOV, koje vlasniku donose rentu u visini kamate na uloženi kapital u
HOV. Sa globalizacijom finansijskih tržišta ovaj oblik međunarodnog kretanja kapitala dobija na značaju,
jer je lakše diferencirati rizik u slučaju postojanja većeg broja tržišta. Pod ovim investicijama
podrazumijeva se međunarodna diversifikacija, što nosi visok stepen valutnog rizika odnosno rizika
promjene deviznog kursa. Portfolio investicije, kao nekad atraktivan oblik međunarodnog kretanja
kapitala, aktuelan do velike ekonomske krize 30 - tih godina, kada je čak 90 odsto ino kapitala plasirano
u ovom obliku, 2 Kovač,Oskar(988),Platni bilans i međunarodne finansije,CESMEKON, Beograd, str.289 3
Block.F(980) ,Trilaterism and Intercapitalist Conflict in:Trilaterism, the Trilateral Commission and Elite
Planning for World Management”, Edited by Holly Sklar Sonth and Press, str.93

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com372

danas možemo posmatrati na dva načina. Prvi način je ulaganje u obveznice i HOV koje emituju
inostrane vlade ili preduzeća. Na taj način pozajmljuju se sredstva uz kamatu i ostvaruje se transfer
kapitala uz minimum rizika. Drugi način je ulaganje kapitala u strana preduzeća gdje vlasnik ne učestvuje
u njegovoj upotrebi ali učestvuje u podjeli profita. Motiv za portfolio investicijama je mogućnost prinosa
na uloženi kapital, imajući u vidu pozitivnu korelaciju prinosa i rizika. Globalizacijom finansijskih tržišta i
njihovim povezivanjem one dobijaju na značaju. To je stvorilo mogučnost da diversifikacija rizika bude
još veća, jer se kapital može investirati i u domaće i u inostrane papire. Prisustvo na različitim
finansijskim tržištima, posredstvom kupovine ino papira, stvara veću mogučnost za diversifikacijom
rizika, što ove investicije čini atraktivnim za one investitore koji žele sigurnost svojih ulaganja uz
ostvarivanje relativno visokih prinosa. Ovaj proces je intenzivirala pojava transnacionalnih kompanija
koja su u cilju smanjenja rizika kupovala HOV lokalnih privrednih subjekata. Portfolio investicije su
obično privilegija razvijenih zemalja jer je uslov za njihovo postojanje razvijenost finansijskog tržišta. U
cilju privlačenja ovakvog oblika kapitala zemlje u razvoju su usmjerile svoje napore ka liberalizaciji
spoljno trgovinskih politika, devizne politike i razvoja finansijskih tržišta. 3. Direktne investicije u
inostranstvu prvenstveno se odnose na dugoročan plasman privatnog kapitala u inostranstvo. U
globalnom poslovnom okruženju neophodno je povezivanje i saradnja sa inostranim firmama. Direktne
investicije u inostranstvu su oblik ulaganja kapitala u preduzeće izvan matične zemlje kojim se stiče
vlasnička kontrola nad tim preduzećem. Do tridesetih godina, kada je svijet zahvatila velika dužnička
kriza, portfolio investicije su imale 90 odsto ino kapitala. Od tada na svjetsku ekonomsku scenu stupaju
direktne investicije u inostranstvu, koje doživljavaju kulminaciju osamdesetih godina, od kada svjetski
tokovi rastu godišnje prosječno za 30 odsto, što je čak tri puta više od rasta svjetskog izvoza. Direktne
investicije u inostranstvu su ipak nešto više od međunarodnog kretanja kapitala, s obzirom na elemenat
kontrole u preduzeću, i njihova izuzetna dinamika nesumnjivo se pripisuje aktivnostima

373Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com

transnacionalnih kompanija i promjenama u globalnom poslovnom okruženju. Povezivanje sa inostranim

firmama na bilo koji način, vodi proširenju poslovne aktivnosti preduzeća van državnih granica i to su
koraci globalizacije. Očigledno je da su direktne investicije u inostranstvu najsigurniji put ka globalizaciji i
najvažniji aspekt u ocjeni dokle je preduzeće stiglo u tom procesu. One doprinose procesu globalizacije i
internacionalizacije, pomažu u ekonomskom integrisanju zemalja u razvoju u svjetske ekonomske
tokove, a njihov značaj i uloga rastu sa procesima liberalizacije svjetske trgovine.

SVJETSKA ISKUSTVA MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Kina je najbolji primjer kako direktne investicije u inostranstvu mogu da budu mač sa dvije oštrice
odnosno kako pretjerivanje u davanju povlastica stranim investitorima može da ugrozi domaću
proizvodnju.4 Kina trenutno ima najveće stope privrednog rasta na svijetu i ima najveći nivo direktnih
investicija, pa je 2002. godine prestigla i SAD. Međutim, u Kini se pretjeruje sa povlasticama stranim
investitorima i na taj način diskriminiše sopstvena proizvodnja. Ovo će u dugom roku dovesti do raspada
domaće industrije i Kina će izgubiti mnoge komparativne prednosti koje sada ima. Kina je dostigla
dovoljan nivo razvoja, pa sada treba ukidati povlastice stranim investitorima i dovesti ih na nivo domaćih
preduzeća kako bi se pojačala konkurencija. U suprotnom, previše investicija će uništiti Kinu. Dokaz je
odnos domaćih investicija prema stranim investicijama koji je u ovoj zemlji četiri do pet puta manji od
prosjeka zemalja u razvoju. Direktne investicije su dobre za ekonomiju i jedan od najzaslužnijih faktora
zašto je Kina danas na nivou na kom se trenutno nalazi. Jedini problem je da sada treba prilagoditi pravni
okvir i pravila igre postojećoj situaciji. Za razliku od SAD i evropskih ključnih investitora, Velike Britanije i
Njemačke, koje svoj kapital uglavnom plasiraju na relaciji razvijene 4 Huang,Yasheng,(2000), Why is
foreign direct investment too much of a good thing for China?, Harvard University Asia Center, February,
str.

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com374

zemlje - razvijene zemlje (između 60 do 80 odsto), Japan usmjerava svoje direktne investicije prema
zemljama u razvoju. U te svrhe koristi oko 60 odsto svog izvoznog investicionog kapitala. Na ovaj način
Japan želi da obezbijedi jeftine sirovine, radnu snagu i da dislocira prljave tehnologije sa svojih područja,
za šta su zemlje u razvoju bile najpovoljnije. U početku Japan je svoj kapital usmjeravao u grane koje
mogu da pruže podršku regularnom izvozu japanske robe (distribucija, transport, servis), pa otuda
tumačenje da su japanske investicije bile trade-oriented. Ipak, u poslednje vrijeme, Japan je promijenio
svoju trade-oriented strategiju, pa su japanske direktne investicije usmjerene ka Evropi, SAD i
dinamičnim zemljama Azije, i idu u industrijske grane kao što su automobilska industrija i elektronika, s
ciljem opsluživanja lokalnog tržišta. Svojom novom investicionom strategijom Japan želi da u svakoj
članici Trijade izradi regionalno integrisanu mrežu afilijacija, koja je nezavisna i samodovoljna. Cilj Japana
je da izgradnjom takve mreže stekne status “insajdera” ili prisutnog člana u sva tri kraka -Evropa, SAD i
Azija, i tako obezbijedi pristup tržištu.

CRNOGORSKA ISKUSTVA MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Crnogorska Vlada je za 2005. godinu planirala 50 miliona eura direktnih stranih investicija, većinom u
oblasti turizma, što je za 30 miliona više u odnosu na 2004. godinu. Velike kompanije prodate od
početka privatizacije u Crnoj Gori uključuju pivaru u Nikšiću (belgijska kompanija Interbru je postala
vlasnik) i nikšićku željezaru (kanadska Midlend grupa). Grupa ruskih kompanija pod nazivom
Montenegro stars kupila je četiri hotela na Jadranu, a međunarodna grupa Berkli je kupila hotel Otrant u
Ulcinju. Privatizovana je i Montenegrobanka, koju je kupila Grupacija Nova ljubljanska banka iz Slovenije,
u čijem sastavu se nalazi 4 banaka. Početkom aprila prodat je većinski paket akcija kompanije Telekom
mađarskom Telekomu Matav za 4 miliona eura. U toku su pregovori sa ruskom kompanijom Rusal za
prodaju 65,4 odsto akcija Kombinata aluminijuma iz Podgorice i 3,9 odsto akcija nikšićkih Rudnika
boksita.

375Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com

U Crnoj Gori još ne postoji ambijent za strane investitore niti ima vladavine prava. Ako se nešto ne
promijeni i ne stvori se adekvatan investicioni ambijent, možemo se nadati uglavnom onim investitorima
kojima odgovara da se zakon što manje poštuje. Tenderi za prodaju kontrolnog paketa akcija Kombinata
aluminijuma i Telekoma, prati rješavanje problema invalida u KAP-u, kao i promjena cijena telefonskih
usluga. Ove intervencije Vlada sprovodi u toku privatizacionog procesa, mada, generalno, nijesu poželjna
nikakva dotjerivanja od momenta kada se proglasi privatizacioni proces, bez obzira što on dugo traje.
Bilo kakve neočekivane intervencije koje mogu da djeluju na investitora nijesu adekvatne. Od kada
počne privatizaciona trka za bilo koje preduzeće, nijesu dobre bilo kakve promjene, jer se tako
obeshrabruju investitori. Dosadašnja saradnja crnogorskih i slovenačkih preduzeća pokazala je da Crna
Gora predstavlja investicioni izazov za Sloveniju. Značajna saradnja je u oblastima industrije,
poljoprivrede i turizma, a posebno je važna poslovna saradnja između Telekoma i Iskra tela,
Elektroprivrede i Rudiša, kao i Bokeljke i Gorenja. Slovenačka preduzeća su učestvovala i u privatizaciji
crnogorskih, gdje su najznačajniji prenosi vlasništva ostvareni u slučajevima Hita i Maestrala, kao i Nove
ljubljanske banke, koja je kupila crnogorsku Montenegrobanku a namjerava da kupi i Euromarket banku.
Veliko je učešće slovenačkog kapitala i u privatizacionim i investicionim fondovima, kao i u ukupnim
investicijama.

SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI

Od početka 2005. godine, po osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi, smanjene su
carine na uvoz “osjetljivih” industrijskih proizvoda iz Albanije, Bugarske, Hrvatske i Rumunije u Srbiju i
Crnu Goru. Za proizvode uvezene iz Albanije i Bugarske od sada će biti naplaćivano 60 odsto osnovne
carinske stope, a iz Hrvatske i Rumunije 40 5. Regionalnu zonu slobodne trgovine, uspostavljenu 200.
potpisivanjem posebnog Memoranduma, čine Makedonija, Bosna
5 Novinska agencija MINA,http://www.mina.cg.yu, Manje carine u zoni slobodne trgovine, Mr Angelina
Filipovi}, 5. januar 2005,3:28

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com376

i Hercegovina, Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Albanija, Moldavija i Srbija i Crna Gora, koja je potpisala
bilateralne sporazume o liberalizaciji trgovinskih režima sa svim ovim zemljama. Sporazumima je
najmanje 90 odsto vrijednosti uzajamnog prometa robe oslobođeno carina od 200, dok se za
najosjetljivije, one postepeno smanjuju do 2007. godine. Sa Makedonijom se pregovara oko izmjena i
dopuna Sporazuma potpisanog sa njom još 996. godine. Crna Gora je posebno insistirala na zaštiti ranog
voća i povrća, predlagala uvođenje sezonskih carina kako bi zaštitila domaću proizvodnju, a traženo je i
da na listu osjetljivih industrijskih proizvoda budu uvrštene sveske, muške košulje i ekseri. Slobodna
trgovina uskraćuje državnim budžetima dio prihoda od carina, ali njeni zagovornici tvrde da, dugoročno,
dobijaju i one i njihovi potrošači, kroz bolju ponudu i jeftiniju i kvalitetniju robu Osim smanjenja carina,
slobodna trgovina podrazumijeva i obavezu postepenog uklanjanja necarinskih barijera, odnosno
slučajeva korupcije, restriktivnog viznog režima, nepotrebnih procedura i tehničkih prepreka, jer one u
praksi mogu biti veća smetnja od carinskih stopa. Sporazumima je obuhvaćena većina industrijskih i
poljoprivrednih prozivoda, a definisani su oni za koje zemlje potpisnice mogu uvesti takozvane kvote,
odnosno smanjiti ili potpuno ukinuti carine za određene količine robe, najčešće poljoprivredne. Da bi
crnogorska Uprava carina mogla da prati ugovorene kvote, potrebno je da Crna Gora i Srbija koordiniraju
povezivanje informacionih sistema carinskih službi. Prva analize dosadašnjih efekata primjene
Sporazuma rade se u okviru Drugog stola Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope, koji se bavi pitanjima
regionalne trgovine i smanjenjem prepreka za nju i ekonomsku saradnju, a pratiće ih plan postepenog
prevazilaženja. Ugovori sa Albanijom, Bugarskom, Moldavijom i Rumunijom su stupili na snagu prošle
godine, tako da se puni efekti Sporazuma mogu očekivati tek ove godine. Manje konkurentne zemlje
svakako imaju određenu dozu kritičnosti prema ovom projektu, što je i očekivano, a Crna Gora ga
podržava, posebno zato što je riječ o jednom od snažnih instrumenata za razvoj ekonomske saradnje na
Balkanu.

377Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com

U posljednje vrijeme i Kosovo intenzivno radi na uključivanje u regionalnu zonu slobodne trgovine, a
tamošnja Misija Ujedninjenih nacija je potpisala ugovor o liberalizovanom prometu sa Albanijom. Počeli
su pregovori sa Makedonijom i razmatranje mogućnosti potpisivanja ugovora između Misije i Rumunije,
kao i Bosne i Hercegovine. Ipak, jugoistočna Evropa biće u punom smislu zona slobodne trgovine tek
liberalizacijom usluga, jer su prepreke prometu mnogobrojne posebno u saobračaju,
telekomunikacijama, finansijama i javnim službama. Sve zemlje su naglasile zainteresovanost za dalju
liberalizaciju trgovine u regionu, svjesne da bi to dovelo do povećanja trgovinske razmjene i podsticanja
direktnih stranih ulaganja. Novi krug smanjenja carina u zoni slobodne trgovine planiran je početkom
naredne godine, na 40 odsto osnovne carinske stope za proizvode iz Albanije i Bugarske, a 20 iz
Rumunije i Hrvatske. Ipak, jugoistočna Evropa biće u punom smislu zona slobodne trgovine tek
liberalizacijom usluga, jer su prepreke prometu mnogobrojne, posebno u saobračaju,
telekomunikacijama, finansijama i javnim službama.

DIREKTNE INVESTICIJE U INOSTRANSTVU - NAJSIGURNIJI PUT KA GLOBALIZACIJI

Ako želimo napraviti analizu dokle je jedna kompanija stigla u međunarodnom finansiranju i da li
adekvatno odgovara na promjene u globalnom poslovnom okruženju, najbolju ocjenu će dati upravo
direktne investicije u inostranstvu. Iz tog razloga neophodna je saradnja domaćih i inostranih kompanija,
čiji je najatraktivniji oblik upravo direktno investiranje. Plasirajući kapital širom svijeta, oni dobijaju
multinaciopnalni karakter, što opravdava direktne investicije u inostranstvu kao najznačajniji oblik
međunarodnog finansiranja i opredjeljujući faktor globalizacije. Dugoročno plasirajući kapital u
inostranstvo, kompanija se izlaže najvećem riziku, prvenstveno zbog ekonomske i političke situacije

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com378

u konkretnoj zemlji. Ako se utvrdi da je ekonomsko politička klima povoljna, sledeći motivi za
investiranje su6: . Strategijski motivi 2. Subjektivni motivi 3. Ekonomski motivi

. Kada kompanija odluči da direktno investira u inostranstvo, prvi korak je da obezbijedi tržište i na
njemu instalira neophodnu tehnologiju. Istovremeno, da bi princip racionalnosti bio ispoštovan,
potrebno je obezbijediti fizičke resurse, radnu snagu, tehnologiju, menadžment i marketing, kao i
organizacione vještine po nižoj cijeni. Na taj način biće obezbijeđena veća efikasnost proizvodnje. Jedan
od strategijskih motiva je i izabrati zemlju u kojoj postoji pravna država i koja generiše znanje i
tehnologiju. 2. Subjektivni motivi direktnog investiranja u neku zemlju mogu biti raznovrsni. Kompanije
često iz straha da ne izgube neko važno tržište investiraju tamo, ili, ako je neko tržište atraktivno, slijede
trend konkurencije. Često se dešava da se dobije poziv sa nekog uglednog mjesta u inostranstvu za
određeni poslovni aranžman, mada je čest slučaj da je razlog direktnog investiranja u inostranstvu sve
jači pritisak konkurencije na domaćem tržištu. 3. Ekonomski motivi se odnose na sledeće faktore: -
Ekonomija obima, jer veličina transnacionalnih kompanija utiče na uspjeh u proizvodnji, marketingu,
finansijama i razvoju. - Marketing i menadžment iskustva,koja se odnose na sposobnost obavljanja ovih
poslovnih funkcija u velikim preduzećima. - Tehnologija zasnovana na ulaganjima u istraživanje i
razvoj,jer su upravo velike kompanije kreatori novih tehnologija koje valorizuju zasnivanjem sopstvene
proizvodnje širom svijeta. - Finansijska snaga velikih kompanija ne proizilazi samo iz njihove veličine,
nego i vještine da smanje rizik diversifikacijom aktivnosti i izvora finansijskih sredstava. Za razliku od
klasičnih domaćih i inostranih preduzeća oni imaju bolji pristup tržištima i niže troškove pribavljanja
kapitala.

6 Dragičević, Mirjana(996), Ekonomija i novi razvoj, Alinea, Zagreb,str.46

379Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com

- Diferencirani proizvodi, jer transnacionalne kompanije plasiraju one proizvode u kojima ostvaruju svoje
prednosti u tehnologiji i marketingu, pa su prednosti ovog motiva najvidljivije direktnim ulaganjem u
inostranstvo.

GRAFIČKI PRIKAZ DIREKTNIH INVESTICIJA U INOSTRANSTVU

Na sledećem grafiku dat je ukupan cash flow direktnih investicija u inostranstvu za zemlje u razvoju, 990-
2002 (u milijardama dolara)7.

Grafik 1: Cash flow FDI

Izvor: UNCTAD, World Investment Report,New York,2003

Direktne investicije u inostranstvu ostaju najveća komponenta neto cash flow u zemljama u razvoju, i
fluktuiraju manje nego portfolio investicije i krediti komercijalnih banaka. U 990 -im godinama raste
uticaj direktnih investicija. Njihov dramatičan pad imao je sporiju ekspanziju u međunarodne
proizvodnje. Prodaja, dodatna vrijednost, aktiva, izvoz i posao stranih filijala registruje sporiji rast u
2002. godini, nego u periodu od 996-2000 (ali po nekim indikatorima više nego u 200. godini). Sporiji rast
stranih aktivnosti

7 http://www.unctad.org, UNCTAD, World Investment Report, New York,2003,str.4

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com380

u međunarodnim strategijskim alijansama u 200-2002. godini suzio je transnacionalizaciju ekonomskih

aktivnosti u nekim zemljama.

GRAFIČKI PRIKAZ RASTA STOPA CASH FLOW FDI I GDP

Na grafiku 2 je prikazan rast stopa svjetskog cash flow direktnih investicija u inostranstvu i GDP, u
periodu od 980-2002. godine.

Grafik 2: Stope rasta FDI i GDP

Izvor: World Investment Report,New York,2003

Od 970. godine postoje četiri glavna pada u direktnim investicijama u inostranstvu: 976. godine (2 odsto
pada),982-983. godine (pad 4 odsto u prosjeku), 99.godine (pad 24 odsto) i 200-2002. godine (pad 3
odsto). Ovo korespondira sa periodom recesije ili sporijeg rasta u svjetskoj ekonomiji, posebno u
zemljama domaćinima. Obično postoje jedna ili dvije godine jaza između zastoja u svjetskom rastu i pada
u direktnim investicijama. Prema podacima UNCTAD-a, u poslednjoj deceniji oko 50 zemalja je sprovelo
reforme u režimu investicija, a od toga oko 30 je svoj režime posebno prilagodilo zahtjevima direktnih
investicija u inostranstvu.8 Generalno, priliv inostranog kapitala dopunjava domaću štednju, čime se
povećava obim investicija u zemlji, što ubrzava i pozitivno utiče na dugoročan ekonomski razvoj.
Inostrani kapital povećava obim kapitala koji je na raspolaganju u zemlji, utiče na smanjenje

8 http://www.unctad.org, UNCTAD, World Investment Report, New York,998,str.259

38Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 (2) str.
369-383 (2005) www.rifin.com

njegove cijene, što omogučava domaćim investitorima da nađu sredstva za investicione odlike a
domaćim potrošačima da zadovolje svoje potrebe. Sa prilivom direktnih investicija povečava se ukupan
nivo u zemlji domaćinu, jer su mnogo produktivnije od kapitala koji supstituišu, a doprinose povečanju
produktivnosti domaćih investicija. Međutim, prema poslednjim istraživanjima između njih ne postoji
direktna i jaka veza i ona nije baš povoljna za zemlju domaćina.

ZAKLJUČAK

Međunarodno kretanje kapitala je jedan je od najatraktivnijih oblika međunarodne saradnje i

ostvarivanja strategijskih ciljeva. Na ovaj način se obavlja međunarodna diversifikacija poslovnih
aktivnosti, što utiče na jačanje konkurentske prednosti i stvaranje globalnog konkurentskog proizvoda.
Istovremeno se utiče na privredni rast, promjenu privredne strukture, platni bilans, zaposlenost i
privrednu stabilnost pojedinačnih zemalja. Iz tog razloga međunarodno kretanje kapitala je jedan od
osnovnih generatora i akceleratora globalizacije. U teoriji postoje tri osnovna oblika međunarodnog
kretanja kapitala i to međunarodno kretanje zajmovnog kapitala, portfolio investicije i direktne strane
investicije. Ako želimo napraviti analizu dokle je jedna kompanija stigla u međunarodnom finansiranju i
da li adekvatno odgovara na globalne promjene, najbolju ocjenu će dati direktne investicije u
inostranstvu. Plasirajući kapital širom svijeta, one dobijaju multinaciopnalni karakter, što ih opravdava
kao najznačajniji oblik međunarodnog finansiranja i opredjeljujući faktor globalizacije. Kada je riječ o
Crnoj Gori, Vlada je za 2005. godinu planirala 50 miliona eura direktnih stranih investicija, većinom u
oblasti turizma, što je za 30 miliona više u odnosu na 2004. godinu. U Crnoj Gori zasad ne postoji
adekvatan ambijent za strane investitore a nema ni vladavine prava. Dok se ne ispune ova dva uslova, u
Crnoj Gori se možemo nadati uglavnom onim investitorima kojima odgovara da se zakon što manje
poštuje.