Professional Documents
Culture Documents
EMP Zadaci Za Vjezbu v1 PDF
EMP Zadaci Za Vjezbu v1 PDF
EMP Zadaci Za Vjezbu v1 PDF
Trkulja
Elektromagnetska polja
– zadaci za vježbu
Zagreb, 2012
UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Bojan Trkulja
Recenzenti:
Objavljivanje ovog sveučilišnog priručnika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom br:
380‐061/117‐12‐2
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska.
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Sadržaj
1. Vektorska analiza ................................................................................................................................. 4
1.1 Vektorska notacija i algebra .......................................................................................................... 4
1.2 Koordinatni sustavi ........................................................................................................................ 6
1.3 Skalarno polje ................................................................................................................................ 7
1.4 Vektorsko polje .............................................................................................................................. 7
1.5 Nabla (Hamiltonov) operator i Laplaceov operator ...................................................................... 8
1.6 Integralni teoremi .......................................................................................................................... 8
1.7 Vektorske operacije u koordinatnim sustavima ............................................................................ 8
1.8 Zadaci za vježbu ........................................................................................................................... 10
2. Statičko električno polje .................................................................................................................... 14
2.1 Osnovne veličine statičkog električnog polja .............................................................................. 14
2.2 Coulombov zakon ........................................................................................................................ 14
2.3 Jakost električnog polja ............................................................................................................... 15
2.4 Gaussov zakon ............................................................................................................................. 16
2.5 Električni tok i odnos vektora D i E .............................................................................................. 17
2.6 Električni potencijal, rad i energija u statičkom električnom polju ............................................. 17
2.7 Metoda odslikavanja na uzemljenoj vodljivoj plohi .................................................................... 20
2.8 Uvjeti na granici dva materijala u statičkom električnom polju .................................................. 20
2.9 Konvencija o označavanju ........................................................................................................... 21
2.10 Riješeni primjeri ......................................................................................................................... 21
2.11 Zadaci za vježbu ......................................................................................................................... 30
3. Magnetostatika ................................................................................................................................. 42
3.1 Osnovne veličine statičkog magnetskog polja ............................................................................. 42
3.2 Biot‐Savartov zakon ..................................................................................................................... 42
3.3 Ampereov zakon .......................................................................................................................... 44
3.4 Magnetski tok .............................................................................................................................. 45
3.5 Gaussov zakon u magnetskom polju ........................................................................................... 45
3.6 Uvjeti na granici dva magnetska materijala ................................................................................ 46
3.7 Magnetski krugovi ....................................................................................................................... 46
3.8 Vektorski magnetski potencijal ................................................................................................... 48
3.9 Sile u statičkom magnetskom polju ............................................................................................. 49
3.10 Energija statičkog magnetskog polja ......................................................................................... 50
3.11 Proračun induktiviteta ............................................................................................................... 51
2
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.12 Proračun međuinduktiviteta ..................................................................................................... 51
3.13 Zadaci za vježbu ......................................................................................................................... 60
4. Elektromagnetizam ........................................................................................................................... 74
4.1 Faradayev zakon elektromagnetske indukcije ............................................................................ 74
4.2 Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku ....................................................................... 75
4.3 Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku ............................................................................. 75
4.4 Relacije građe .............................................................................................................................. 76
4.5 Poyntingov teorem i Poyntingov vektor ...................................................................................... 76
4.6 Jednadžbe ravnog vala u realnim dielektricima i vodičima ......................................................... 76
4.7 Jednadžbe ravnog vala u sredstvima bez gubitaka ..................................................................... 78
4.8 Zadaci za vježbu ........................................................................................................................... 82
Popis literature ...................................................................................................................................... 93
3
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1. Vektorska analiza
1.1 Vektorska notacija i algebra
U okviru ove zbirke uvodi se sljedeća notacija. Za vektore, veličine koje osim iznosa
imaju zadan i smjer, koristi se podebljani kurziv, npr. vektor A. Jedinični vektor,
označava se malim slovom a, je bezdimenzionalna veličina koja služi za obilježavanje
smjera vektora. Tako se primjerice Kartezijev koordinatni sustav karakterizira
jediničnim vektorima ax u smjeru osi x, ay u smjeru osi y i az u smjeru osi z.
.
(1.1)
Veličina vektora A određena je izrazom:
| | , (1.2)
| |
(1.3)
Zbrajanje i oduzimanje vektora izvodi se prema jednadžbi:
(1.4)
Vrijede zakoni asocijativnosti, distributivnosti i komutativnosti u vektorskim
operacijama:
(1.5)
Pri tom je k skalarna konstanta.
∙ | || |cos ∡ ,
(1.6)
4
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
U Kartezijevom koordinatnom sustavu vrijedi:
∙ , (1.7)
jer je skalarni produkt dva jedinična vektora u istom smjeru jednak ∙ , a u
različitim smjerovima ∙ ∙ ∙
| || |sin ∡ , . (1.8)
Pri tom je jedinični vektor usmjeren okomito na ravninu koju razapinju vektori A i B.
. (1.9)
Smjer vektora možemo odrediti pravilom desne ruke. Kažiprst desne ruke postavimo
u smjer vektora , a srednji prst u . Tada palac pokazuje smjer vektora , prema slici
1.1.
an
A
B
Slika 1.1 Pravilo desne ruke
5
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.2 Koordinatni sustavi
Za probleme koji su u svojoj geometriji pravokutni uputno je koristiti već spomenuti
Kartezijev koordinatni sustav. Međutim, problemi za koje je geometrija osno simetrična
(cilindrična) ili centralno simetrična (sferna) bi rješavanjem u Kartezijevom sustavu
postali bespotrebno kompleksni.
U tu svrhu uvodimo dva nova koordinatna sustava, cilindrični i sferni. U cilindričnom
je sustavu točka određena sa skupom koordinata , , , a u sfernom sa skupom
koordinata , , . Kutovi mogu imati vrijednosti u intervalima: 0 2 ,0 ,
Definicija koordinata za sva tri sustava prikazana je slikom 1.2.
z z z
P(x,y,z) P , , P , ,
θ
z z
y y r y
x r
α α
x x x
y
Slika 1.2 Prikaz koordinatnih sustava
z
dz
P dy
dx
y
x
Slika 1.3 Diferencijalni element u Kartezijevom koordinatnom sustavu
z
dz
rd
P
dr
y
x
Slika 1.4 Diferencijalni element u cilindričnom koordinatnom sustavu
z
dr
r sin(θ)dα
P
rdθ
y sin
x
6
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.3 Skalarno polje
Ako svakoj točki prostora ili dijela prostora P pridružimo brojčanu vrijednost (skalar) φ,
Primjer skalarnog polja je polje gustoće, temperature, električnog potencijala (slika 1.5).
φ[V] R
y[m]
x[m]
Primjeri vektorskog polja su polje tekućine koja struji (slika 1.6), električno polje i magnetsko
polje (slika 1.7).
N
S
7
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.5 Nabla (Hamiltonov) operator i Laplaceov operator
Nabla operator je simbolički vektor koji se koristi kod prostornog diferenciranja, a njegova
upotreba pojednostavljuje računanje u vektorskoj analizi. Za operatore gradijenta, divergencije i
rotacije za skalarnu funkciju i vektorsku funkciju vrijedi:
∙ (1.10)
Laplaceov operator ∆ je skalarni kvadrat nabla operatora.
∆ ∙ (1.11)
Laplaceov operator pridružuje skalarnim i vektorskim funkcijama sumu drugih parcijalnih
derivacija.
∙ ∙
(1.12)
Volumen V okružen je zatvorenom plohom S na kojoj je definirana normala n.
Stokesov teorem
∙
(1.13)
Površina S obrubljena je zatvorenom krivuljom c na kojoj je definiran diferencijalni element dl.
(1.14)
∙
(1.15)
(1.16)
∆ (1.17)
8
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Cilindrični koordinatni sustav
1
(1.18)
1 1
∙
(1.19)
1 1
(1.20)
1 1
∆ (1.21)
Sferni koordinatni sustav
1 1
(1.22)
1 1 1
∙
(1.23)
1 1 1
1 (1.24)
1 1 1
∆
(1.25)
9
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.8 Zadaci za vježbu
1.1 Dva su radijvektora r i r' zadana slikom. Odredite vektor R = r – r' i jedinični vektor
aR u smjeru vektora R.
z
(4, 3, 3)
r'
r (2, 2, 2) y
x
2 1 1
Rj. 2 ;
3 √6 √6
1.2 Za točku T (2, 1, 3) zadanu u Kartezijevom koordinatnom sustavu odredi koordinate
u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu.
Rj. 7,07 m2
10
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.5 Integracijom odredite u cilindričnom koordinatnom sustavu volumen V područja
definiranog s 1m 3m; ; 1m 2m.
Rj. 6,28m3
1.6 Za zadane vektore 2 3 2 i 2 odredite projekciju
vektora B na vektor A i manji kut između vektora primjenom relacije za skalarni
produkt vektora A i B.
Rj. ‐0,485; 101,42°
1.7 Za vektore iz zadatka 1.6 odredite manji kut između vektora A i B primjenom izraza
za vektorski produkt.
Rj. 101,42° (napomena: primjenom vektorskog produkta dobivaju se dva rješenja
78,58° i 101,42° zbog svojstava funkcije sinus, od kojih je samo jedno točno.
Primjenom skalarnog produkta kao u 6. zadatku dobiva se jedno rješenje. Rezultat
je lako provjeriti skiciranjem vektora.)
1.8 Neka je vektor 2 1 . Odredite vektor u točki (7; 5; 1) i
njegovu projekciju na vektor 2 3 2 .
Rj. 7, 5, 1 7 6 ;
√
1.9 Odredite površinu dijela valjkaste plohe, određene s radijusom r =3m, visinom h=2m
i kutem 10° 100°.
Rj. S=3π m2
11
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.14 Neka je zadano skalarno polje ∙ ∙ . Odredite gradijent polja ,
u točki (2; 1; 1).
Rj. 1 1 1
1.15 Zadano je vektorsko polje 2 . Odredite jedinični vektor u točki
(2; 30°; 2) u Kartezijevom sustavu.
Rj. 0,8 0,46 0,37
1.16 Za vektorsko polje iz zadatka 1.15 odredite površinu za koju vrijedi | | 8.
Rj. r=1,3 cilindrična ploha.
1.17 U točki P prostora dva su vektora definirana u sfernom koordinatnom sustavu
jednadžbama 2 3 5 i 1 5 3 . Odredite skalarnu
komponentu vektora B u smjeru vektora A.
Rj. 5,19
1.18 Odredite vektor koji je u točki P okomit na ravninu koju određuju vektori A i B iz
zadatka 1.17.
Rj. 0,914 0,057 0,4
1.19 Izrazite vektorsko polje ∙ u koordinatama cilindričnog
sustava u točki P 6, 60°, 4 .
Rj. 9√3 9 12
1.20 Unutar sfere radijusa 0,2m nalazi se naboj volumne gustoće . Odredite
ukupni naboj unutar sfere.
Rj. Q=0,394 C
1.21 Odredite gradijent polja , , 2 6 ∙ ∙ 11.
Rj. 2 6 6
1.22 Odredite gradijent polja , , sin ∙ 4.
Rj. cos
1.23 Odredite gradijent polja , , 2r cos ϑ 5 2.
Rj. 2 cos 2 sin .
1.24 Odredite gradijent skalarnog polja , , 3 u točki (2; 1; 1) u
smjeru vektora 2 2
Rj.
12
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1.25 Odredite linijski integral vektorskog polja , , po
dužini od točke A(0; 1; 2) do B (1; 0; 2).
Rj. 1,5
1.26 Odredite linijski integral vektorskog polja , , 2 2 2 po
kružnom luku od točke A(1; 0; 1) do B (0; 1; 1). Središte kružnog luka je u točki
(0; 0; 1).
Rj. 4
1.27 Odredite tok vektorskog polja , , 4 ∙ 2 2 kroz jediničnu
kocku 0 , , 1.
Rj. 2
1.28 Odredite divergenciju vektorskog polja:
, , cos 3 sin 3
Rj. 2 sin 3
1.29 Odredite divergenciju vektorskog polja , , 2 ∙ sin u točki x = 0,8.
Rj. ‐1,37
1.30 Odredite rotor vektorskog polja , , 3 ∙ ∙ .
Rj. 3
1.31 Odredite rotor vektorskog polja , , 5 cos 2 .
Rj.
1.32 Odredite linijski integral vektorskog polja , , ∙ 2 po zatvorenoj
krivulji određenoj točkama (0; 0; 0), (1; 0; 0) i (0; 1; 0). Smjer obilaska definiran je
redoslijedom točaka.
Rj.
13
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2. Statičko električno polje
2.1 Osnovne veličine statičkog električnog polja
Relativna dielektričnost 1
Q Električni naboj C
C Električni kapacitet F
φ Električni potencijal V
Φe Električni tok C
Q1 Q2 F12
R12 aR12
Slika 2.1 Coulombov zakon
14
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Sila kojom naboj Q1 djeluje na naboj Q2 određena je u vakuumu jednadžbom:
4 (2.1)
Pritom je jedinični vektor usmjeren od naboja Q1 prema naboju Q2 .
lim
→ (2.2)
Za točkasti naboj vrijedi:
4 (2.3)
Pritom je R udaljenost od naboja do točke u kojoj se računa polje, dok je jedinični
vektor usmjeren od izvora polja, naboja, do točke u kojoj se računa polje.
4 (2.4)
Električno polje volumne razdiobe naboja (slika 2.2) računa se na sljedeći način:
dE
dQ
Slika 2.2 Električno polje volumne raspodjele naboja
1
4 (2.5)
15
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Analogno za plošnu raspodjelu naboja koristi se za izračun električnog polja izraz:
1
4 (2.6)
Za linijsku raspodjelu naboja se električno polje računa prema:
1
4 (2.7)
∙ , (2.8)
Vektor je jedinični vektor normale na plohu S.
∙ .
(2.9)
Koristeći Gaussov integralni teorem za vektorsko polje A (jednadžba 1.12):
∙ ∙
∙ ∙ (2.10)
16
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.5 Električni tok i odnos vektora D i E
Tok vektora D ima izvor u pozitivnom naboju Q1, a ponor u negativnom naboju Q2 (slika
2.3). Smjer silnica električnog polja je od pozitivnog prema negativnom naboju.
Zatvorene krivulje u okolini naboja na slici 2.3 označavaju ekvipotencijalne plohe.
Tok Φe vektora gustoće električnog toka kroz neku plohu S može se izračunati izrazom:
∙
(2.11)
.
D
n
S
Q
Slika 2.4 Tok Φe dobiva se integracijom okomite komponente vektora D na plohu S
∙
∙ (2.12)
∙ ,
(2.13)
kao na slici 2.5.
17
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
E
Fv q Fe
Slika 2.5 Točkasti naboj u vanjskom električnom polju
Naboj u ravnoteži drži vanjska sila Fv jednakog iznosa kao i Fe , a suprotnog smjera.
Diferencijalni rad vanjske sile koji je potrebno uložiti u pomicanje naboja za udaljenost
dl jednak je:
∙ ∙
Iz tog slijedi da je integral jakosti električnog polja po bilo kojoj zatvorenoj konturi (slika
2.6) a i b jednak nuli.
0 (2.14)
a
T2
T1
b
Slika 2.6 Konzervativnost statičkog električnog polja
Električni potencijal točkastog naboja Q, u točki T u blizini naboja je rad koji je potrebno
uložiti da se jedinični pozitivni naboj dovede iz beskonačnosti u T.
1 1
∙ ∙
4 4 ∞ 4
∙
4 (2.15)
18
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
T
dφ
R
dQ
Slika 2.7 Potencijal prostorne raspodjele naboja
(2.16)
Električno polje jednako je negativnom gradijentu električnog potencijala, što znači da
smjer električnog polja odgovara smjeru opadanja električnog potencijala φ.
1
∙ (2.17)
2
Pritom označava potencijal svih ostalih naboja na mjestu naboja i.
1
2 (2.18)
Energiju izraženu preko vektora E i D računamo u LIH sredstvu prema izrazima:
1 1 1
∙
2 2 2 (2.19)
U nelinearnom sredstvu:
1
∙ (2.20)
2
19
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.7 Metoda odslikavanja na uzemljenoj vodljivoj plohi
Probleme koji uključuju točkaste naboje, linijske, plošne ili volumne raspodjele naboja u
blizini uzemljenih vodljivih ploha moguće je riješiti primjenom metode odslikavanja
(slika 2.8).
d d d
'
φ=0
a) b)
Slika 2.8 Metoda odslikavanja za točkasti naboj
Sustav koji čine točkasti naboj Q1 i uzemljena ravnina φ=0 (slika 2.8 a), može se
pojednostaviti kako je prikazano na slici 2.8 b) uvođenjem odslikanog naboja Q'2 kojim
je nadomještena ravnina φ=0. Iznos odslikanog naboja Q'2 na uzemljenoj ravnini u
statičkom električnom polju jednak je iznosu originalnog naboja Q1, a suprotnog je
predznaka.
(2.21)
Komponenta vektora gustoće električnog toka D okomita na granicu na granici se
mijenja za iznos gustoće slobodnog naboja na granici σ.
∙
(2.22)
20
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
ε2
n12
ε1
Slika 2.9 Uvjeti na granici
dE
T(r,α,z)
R
λ
z
z'
dz'
Slika 2.10 Polje u okolini nabijenog štapa
Radi jednostavnosti u računu koristimo cilindrični koordinatni sustav (r; α; z), jer je i
štap cilindrične geometrije. Neka je L duljina štapa.
21
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
,
i vrijedi:
– ′ ,
| | ′ ,
′
,
1 1 ′
′
4 4 , ′
,
′
4 , ′
Konačno:
2 2
4
2 2
nC V
1 m, 0,25 m, 0,25 m, 1 59,53
m m
4
2 2
nC V
1 m, 0,25 m, 0,25 m, 1 14,05
m m
22
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Primjer 2.2 Kružni prsten zanemarivog poprečnog presjeka, radijusa 2m, prema slici,
nabijen je nabojem linijske gustoće λ=1nC/m. Odredite jakost električnog polja u
točki T (0; 1m) na osi prstena.
T(0; z)
λ
dα
r0 α
Slika 2.11. Kružni prsten nabijen nabojem gustoće λ
i vrijedi:
– ,
| | ,
1 1
4 4
0
4
cos sin 0
23
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
y
sin(α) ar
α
cos(α) x
Slika 2.12. Rastavljanje jediničnog vektora ar na ax i ay
nC
2 m, 1 m, 1
4 2 m
V
10,1
m
Primjer 2.3 Kružni disk radijusa 1m prema slici nabijen je nabojem površinske gustoće
σ=2 . Odredite jakost električnog polja u točki T(0; 2m) na osi prstena.
T(0; z)
R dr
r0 σ r
r' dr'
Slika 2.12. Disk nabijen nabojem gustoće σ
Disk se sastoji od diferencijalnih prstena debljine dr'. Električno polje na osi prstena
riješeno je u Primjeru 2.2 i postoji samo u aksijalnom smjeru, pa je rezultat:
Gustoća naboja λ dio je površinske gustoće naboja σ koji se nalazi na prstenu debljine dr.
λ ′
24
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Električno polje diska je:
∙
1
2
2
nC V
1m, 2 ,z 2m 11,9
m m
Primjer 2.4 Odredite jakost električnog polja u okolini sfere radijusa R unutar koje se
nalazi naboj Q jednoliko raspoređen po volumenu.
R
ρ r
Slika 2.13 Naboj unutar sfere radijusa R
Vrijedi:
∙ ∙ ∙ sin 4
25
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Polje izvan sfere identično je situaciji u kojoj je cijeli naboj koncentriran u središtu sfere,
dakle jednako je kao u slučaju točkastog naboja istog iznosa Q u središtu sfere.
Primjer 2.5 Unutar dugačkog cilindra radijusa R nalazi se naboj prostorne gustoće ρ
koja se s udaljenosti od osi cilindra mijenja po zakonu ∙ , pri čemu je k
konstanta. Odredite jakost električnog polja unutar cilindra.
Gaussova ploha radijusa r prikazana je na slici 2.14 crtkanom linijom. Naboj Q' unutar
Gaussove plohe je:
∙ ∙ ′
Kako bismo odredili jakost električnog polja unutar cilindra potrebno je izračunati naboj
Q'. Integracijom funkcije gustoće naboja po volumenu određenom Gaussovom plohom
dobije se Q':
∙ ∙ ′ 2
3
l r
Slika 2.14 Naboj volumne gustoće ρ unutar cilindra radijusa R
Jakost električnog polja zbog osne simetrije ima samo radijalni smjer i jednaka je po
iznosu u svim točkama na udaljenosti r od osi :
∙ ∙2 ∙ ′
′ 2
3
2 2 3
26
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Primjer 2.6 Odredite kapacitet dviju koncentričnih sfernih ljuski radijusa R1 i R2.
Neka je na unutrašnjoj ljusci naboj +Q, a na vanjskoj naboj –Q. Jakost električnog polja
između dviju ljuski jednaka je kao za točkasti naboj:
1 1 1
∙ ∙
4 4
4
1 1
Primjer 2.7 Dva se točkasta naboja Q1 = 1nC i Q2 = 2nC nalaze u točkama T1 (1m; 0; 2m)
i T2(2m; 0; 1m) iznad uzemljene vodljive plohe postavljene u ravninu z=0, prema slici.
Odredite omjer potencijala u točkama A (2m; 3m; 5m) i B(3m; 0; 0,5m).
Q1
Q2
φ=0
x
Q2'
Q1'
Slika 2.15 Odslikavanje točkastih naboja
Naboji Q1 i Q2 se prema slici 2.15 odslikavaju u Q1' i Q2' koji se nalaze na istoj udaljenosti
od ravnine z =0 i suprotnog su predznaka:
27
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Ukupni potencijal u točkama A i B zbroj je doprinosa originalnih i odslikanih naboja.
2 3 5
3 0,5
1
1,81 V
4
1
6,89 V
4
0,26
Primjer 2.8 Odredite jakost električnog polja u točki A za geometriju iz Primjera 2.7.
4 4
28
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1
4
V
0,09 0,52 0,40
m
V
0,66
m
Primjer 2.9 Neka je u prostoru zadano električno polje:
V
m
Odredite rad električne sile koji se obavi pri pomicanju jediničnog pozitivnog naboja iz
točke (0; 0; 0) do točke (1m; 1m; 0) po paraboličnoj putanji , 0.
Vrijedi:
∙ ∙ 2 2 2 ∙ 2
, , , ,
2
∙ 2
, , , , 4
8 ∙ 10 J
29
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Primjer 2.10 Neka se u središtu sferne dielektrične ljuske unutrašnjeg radijusa R1 i
vanjskog radijusa R2 nalazi točkasti naboj iznosa q=3nC. Odredite vektor polarizacije
P u dielektriku relativne dielektričnosti 2,2.
R1
q
εr
R2
Slika 2.16 Točkasti naboj unutar dielektrične ljuske
,
4
1
1
4 4 4
1,3 ∙ 10.
2.1 Dva beskonačno duga linijska naboja s jednoliko raspodijeljenom gustoćom iznosa
2nC/m leže u ravnini x=0 paralelno s osi z, na lokacijama y1=+3m i y2=‐3m.
Odredite jakost električnog polja točki (5m; 0; 10m).
2.2 Naboj plošne gustoće σ=5·10‐4r‐1 [C/m2 ] raspoređen je na kružnom disku radijusa
5m. Odredite jakost električnog polja na osi diska u točki udaljenoj 4m od ravnine
na kojoj leži disk.
30
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.3 Odredite električni tok kroz sferu radijusa 3m, ako ona obuhvaća naboj gustoće
ρ=5sin2(α)r‐2 [C/m3], koji se nalazi između dvije koncentrične sfere radijusa R1=1m
i R2=2m.
Rj. 31,42 C
2.4 Ukupni naboj 30nC raspoređen je jednoliko po disku radijusa 1m. Odredite
potencijal u točki na osi diska 2m udaljenoj od ravnine diska.
Rj. 127,03 V
2.5 Na točkasti naboj iznosa q1=300nC, koji se nalazi u točki (1m; ‐1m; 3m), djeluje sila
F=8ax‐8ay‐4az [mN], uzrokovana nabojem q2 u točki (3m; ‐3m; 2m). Odredite q2.
Rj. ‐40,05 µC
2.6 Naboj jednolike gustoće 0,3 nC/m2 raspoređen je po ravnini zadanoj jednadžbom
2x‐3y+z = 6 [m]. Odredite x komponentu jakosti električnog polja u ishodištu.
Rj. ‐9,05 V/m
2.7 Za zadani vektor gustoće električnog toka D=10x3 ax Cm‐2 odredite električni tok
koji prolazi površinom 2m2 okomitom na x os, na x = 2m.
Rj. 160 C
2.8 U cilindričnom koordinatnom sustavu jakost električnog polja zadana je u obliku
E=5r‐2 ar V/m za 0 < r ≤ 2m i E=2.5r‐1 ar V/m za r > 2m. Odredite razliku
potencijala UAB između točaka A(1m; 0; 0) i B(4m; 0; 0), pri čemu je točka zadana u
obliku (r; α; z).
Rj. 4,23 V
2.9 Osam jednakih naboja iznosa 100nC svaki, postavljeno je na kružnicu radijusa 5m
tako da su svi međusobno jednako udaljeni. Odredite silu na naboj iznosa 20nC,
smješten u točki na osi kružnice, koji je od ravnine kružnice udaljen 2m.
Rj. 1,84 µN
2.10 Linijski naboj gustoće 5nCm‐1 leži na x osi. Odredite y komponentu vektora gustoće
električnog toka u točki (3m; 3m; 1m).
Rj. 0,239 nCm‐2
2.11 Četiri jednaka naboja iznosa Q=20nC svaki, nalaze se u točkama (‐4m; 0; 0), (4m; 0;
0), (0; 4m; 0) i (0; ‐4m; 0). Odredite iznos sile na naboj iznosa 100nC smješten u
točki (0; 0; 3m).
Rj. 1,73 µN
31
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.12 Naboj linijske gustoće 30 nC/m raspoređen je po z osi od z = ‐8 m do ‐∞ i od z=8m
do +∞. Odredite jakost električnog polja u točki (3m; 0; 0).
Rj.11,45 V/m
2.13 Naboj linijske gustoće 1nCm‐1 je jednoliko raspoređen po rubovima kvadrata koji
je zadan vrhovima (3m; ‐3m; 0), (3m; 3m; 0), (‐3m; 3m; 0), (‐3m; ‐3m; 0). Odredite
potencijal u točki (0; 0; 5m).
Rj. 35,53 V
2.14 Naboj plošne gustoće σ=10‐9cos2α C/m2 raspoređen je po kružnom disku radijusa
4m. Odredite jakost električnog polja u točki na osi diska udaljenoj od diska 2m.
Rj.15,61 V/m
2.15 U sfernom koordinatnom sustavu postoji polje E=‐16r‐2ar V/m. Odredite napon UAB
između točaka A (2m; π; π /2) i B (4m; 0; π) , pri čemu su točke zadane kao (r; θ; α).
Rj. ‐4 V
2.16 Tri naboja iznosa 10nC svaki nalaze se u točkama (0; 0; 0), (1m; 0; 0) i (1m;1m;
1m). Odredite iznos sile na naboj q2= 20nC smješten u točki (0; 0; 1m).
Rj. 2,82 µN
2.17 Linijski naboj jednoliko je raspoređen po pravcu i leži na x osi Kartezijevog
koordinatnog sustava. Odredite postotni dio električnog toka koji prolazi dijelom
ravnine y=6m za ‐1m ≤ z ≤ 1m.
Rj. 5,26%
2.18 Točkasti naboj iznosa 18nC smješten je u ishodište sfernog koordinatnog sustava.
Odredite tok koji prolazi površinom 4πm2 koncentrične sfere radijusa 3m.
Rj. 2 nC
2.19 Naboj plošne gustoće σ=3(x2+y2+1)3/2 [nC/m2] raspoređen je po pravokutniku
‐2 ≤ x ≤2, ‐2 ≤ y ≤ 2 [m] u ravnini z=0. Odredite jakost električnog polja u točki (0; 0;
1m).
Rj. 431,41 V/m
2.20 Za zadanu funkciju linijske gustoće naboja λ(x,y,z)=x+3y‐z [C/m], odredite ukupni
naboj na dužini od (2m; 1m; 2m) do (4m; 4m; 5m).
Rj. 32,8C
2.21 Linijski naboj gustoće 0,1 µC/m paralelan je s osi z i prolazi točkom (3m; ‐3m; 0).
Odredite jakost električnog polja u točki (‐3m, 0, 5m).
Rj. ‐240ax+120ay V/m
32
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.22 Ravnina y=2m nabijena je nabojem površinske gustoće (1/(100π)) [µC/m2].
Odredite jakost električnog polja u prostoru.
Rj. E = 180 ay V/m ; y > 2m
E =‐180 ay V/m; y < 2m.
2.23 Beskonačno dugi linijski naboj konstantne linijske gustoće λ leži u z osi. Odredite
divergenciju jakosti električnog polja u točki (1; 1; 1).
Rj. 0
2.24 Dva točkasta naboja Qa=40 nC i Qb=20nC razmaknuta su na udaljenost od 25cm u
slobodnom prostoru. Odredite jakost električnog polja u točki koja je za 15 cm
udaljena od Qa, a za 20 cm udaljena od Qb.
Rj. 16,62 kV/m
2.25 Unutar sfere radijusa 1m nalazi se naboj gustoće ρ(r)=1‐r3. Odredite jakost
električnog polja za r = 3m.
Rj.
2.26 Vektor gustoće električnog toka zadan je jednadžbom u sfernom koordinatnom
2
sustavu: . Odredite gustoću naboja u prostoru.
2
5 2
Rj.
0 2
μC
2.27 Unutar sfere radijusa 5m nalazi se naboj gustoće 2,4 5 2r . Odredite
m3
gustoću električnog toka na udaljenosti 10m od centra sfere.
Rj. ‐2,5 µC/m2.
2.28 Optičko vlakno nabijeno je nabojem linijske gustoće | | nC/m. Ukoliko je segment
nabijenog optičkog vlakna postavljen između (‐2m; 0; 0) i (2m; 0; 0) u
Kartezijevom koordinatnom sustavu, odredite potencijal u točki T (0; 2m; 0).
Rj. 14,89 V
2.29 Odredite jakost električnog polja u točki T iz zadatka 2.28.
Rj. 5,26 V/m.
V
2.30 Električno je polje zadano izrazom 4 2 . Odredite rad potreban za
m
pomicanje jediničnog pozitivnog naboja po krivulji ∙ 4 od točke (2m; 2m) do
točke (4m; 1m).
Rj. 22 eV
33
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.31 Šuplja sfera nabijena je nabojem gustoće σ. Odredite jakost električnog polja na
udaljenosti r > R od sfere, pri čemu je R radijus sfere.
2
Rj.
2.32 Odredite raspodjelu potencijala za sferu iz zadatka 2.31.
2
Rj. ∙
2.33 Beskonačno dugački cilindar radijusa 1m ispunjen je nabojem gustoće ρ. Ako je
potencijal na površini cilindra φ0 = 1V, odredite raspodjelu potencijala unutar
cilindra.
2
Rj. 1 1
4
2.34 Naboj linijske gustoće 5 µC/m leži na z osi cilindričnog koordinatnog sustava.
Odredite razliku potencijala između točaka A (1 m; π; 4 m) i B (3m; π; 4 m).
Rj. UBA =‐98,74 kV
2.35 Za zadanu funkciju potencijala V u slobodnom prostoru odredite
energiju pohranjenu u kocki 0 , , 1m.
Rj. J
2.36 Električno polje između dva suosna cilindrična vodiča radijusa R1=1 cm i R2=3 cm
105 V
zadano je izrazom . Odredite energiju pohranjenu u 1m dužine
m
vodiča.
Rj. 0,3 J
2.37 U prostoru je jakost električnog polja zadana u cilindričnom koordinatnom sustavu
jednadžbom . Odredite energiju pohranjenu u volumenu određenom s
0 ,0 3 .
3
Rj. 1,24 ∙ 10
2.38 Za zadanu funkciju potencijala 3 2 4 2 V u slobodnom prostoru odredite
energiju pohranjenu u dijelu prostora 1 , , 3m.
Rj. 15,3 nJ
2.39 Uz zadano električno polje 2 5 [V/m] u materijalu (1),
dielektričnosti 1 2, koji se nalazi u prostoru z > 0, odredite jakost električnog
polja u materijalu 2, u prostoru z < 0, dielektričnosti 2 5.
Rj. 2 2 [V/m]
34
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.40 Odredite kuteve 1 i 2 koje vektori iz zadatka 2.39. i zatvaraju s ravninom
xy.
Rj. 1 65,9°; 2 41,8°
2.41 Odredite polarizaciju P u dielektriku relativne dielektričnosti 3,2 ako je iznos
C
vektora električne indukcije 2 ∙ 10 m2 .
C
Rj. 1,375 ∙ 10 m2
2.42 Granica dielektrika i slobodnog prostora određena je jednadžbom 3x +2y +3z = 12.
Ako je u području u kojem se nalazi ishodište relativne dielektričnosti 3,
zadana jakost električnog polja 2 2 [V/m], odredite jakost električnog
polja u slobodnom prostoru.
Rj. 5,27 2,18 5,27 [V/m]
2.43 Granica dva dielektrika dana je jednadžbom 3x + z =5. Na strani u kojoj se nalazi
ishodište je električna indukcija ∙ 10 7 [C/m2] i 1 4,3, dok je za
drugi dielektrik 2 1,8. Odredite iznos vektora .
Rj. 2 1,3 ∙ 10 7 [C/m2]
2.44 Ploče kondenzatora su u cilindričnom koordinatnom sustavu zadane s r1 2
i 0 Z. Ako je kut između ploča 5°, a relativna dielektričnost odredite
kapacitet kondenzatora.
0 2
Rj. ln
1
2.45 Cilindrični kondenzator sadrži dva dielektrika 1 1,3 i 2 3,7 od kojih svaki
zauzima polovicu volumena između ploča kondenzatora kao na slici. Ukoliko je
potrebno zamijeniti dielektrike samo jednim nadomjesnim dielektrikom tako da
kapacitet ostane jednak, odredite relativnu dielektričnost nadomjesnog dielektrika.
Rj. 3 2,5
35
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.46 Odredite funkciju potencijala za prostor između dva suosna metalna cilindra,
unutrašnjeg radijusa 1mm, na potencijalu φu= 0, i vanjskog radijusa 20 mm, koji je
na potencijalu φv= 150V.
Rj. 3,3 ln(r) + 23 [V]
2.47 Odredite jakost električnog polja za zadatak 2.46.
,
Rj.
2.48 Za kuglasti kondenzator zadani su unutrašnji radijus 20 cm, na potencijalu φu= 0, i
vanjski radijus 2 m, koji je na potencijalu φv= 100V. Odredite funkciju potencijala u
prostoru između elektroda.
,
Rj. 111,11 V
2.49 Odredite električnu indukciju u prostoru između elektroda prema zadatku 2.48.
, 10 C
Rj. 2
m2
2.50 Vodljive ravnine zadane su u cilindričnom koordinatnom sustavu s α = 0, na kojoj
je potencijal 0 V i α = 10° na kojoj je potencijal 100V. Ukoliko je u prostoru između
ravnina relativna dielektričnost 2, odredite električnu indukciju u prostoru
između ravnina.
, nC
Rj.
m2
2.51 Dva suosna metalna cilindra nalaze se u slobodnom prostoru. Radijus unutrašnjeg
vodiča, koji je uzemljen je 5mm, a vanjskog vodiča, koji je na potencijalu φ0 je 30
mm. Ako je jakost električnog polja 4 ∙ 103 na udaljenosti 15mm od
osi, odredite φ0.
Rj. φ0 = 107,5 V
2.52 Odredite gustoću naboja na vanjskom vodiču za zadatak 2.51.
Rj. σ = 17,7 nC/m2
36
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
R3
R2
R1
εr
ε0
λ2
2h
h Q1 h Q2
λ1
h C h
0,5 h
A B 0
a) Odredite jakost električnog polja u točki A.
Rj. 334 V
Rj. 5 nJ
37
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.55 U prostoru je u Kartezijevom koordinatnom sustavu zadana jakost električnog
polja jednadžbom cos ∙ cos ∙ sin ∙ sin ∙ .
Konstanta 2 rad/m.
Rj. 29 pC
Rj. 0
2.56 Granica dva dielektrika relativne dielektričnosti εr1=3 i εr2=2 zadana je jednadžbom
2x + 4y + z =17. Dio prostora koji sadrži ishodište je relativne dielektričnosti εr1.
Jakost električnog polja u prostoru 1 je 2 1 2 [V/m].
0 1
1 C
4 1 2 m3 .
81
0 2
38
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Vanjska je metalna elektroda uzemljena. Zadano je εr1=4, εr2=2, R1=1 cm, R2=3cm,
R3=4.5cm, R4=5cm, R5=10cm, R6=20cm.
R4
R5
R3 Vanjska metalna elektroda
R6 R2
ε0 ε0 ε0 R
ε2 ε1 1
ρ Unutrašnja metalna elektroda
2.58 Između sfernih ljuski polumjera R1 i R2 nalazi se naboj volumne gustoće ρ određene
jednadžbom:
0 1
1 C
1 2 m3 .
0 2
39
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
b) Odredite iznos električne indukcije u točki udaljenoj za 4cm od središta
sfere.
Rj. 5,3 nC/m2
c) Odredite iznos električne polarizacije u točki udaljenoj za 13cm od
središta sfere.
Rj. 251 pC/m2
d) Odredite energiju pohranjenu u elektrostatskom polju u dijelu volumena
između R2 i R3.
Rj. 0,57 nJ
A
r
d B
a) Odredite iznos jakosti električnog polja u točki A u središtu prstena.
Rj. 109,6 V/m
b) Odredite iznos jakosti električnog polja u točki B na osi prstena na
udaljenosti 0,5m od ravnine.
Rj. 861 V/m
c) Odredite iznos rada koji je potrebno utrošiti da se proton iz beskonačnosti
dovede u točku A.
Rj. 1,16·10‐16 J
40
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
b) Odredite jakost električnog polja u točki (1,4m; 0; 0).
Rj. 144,1 V/m
c) Odredite jakost električnog polja u točki (0,7m; 0; 0).
Rj. 158,1 V/m
d) Odredite potencijal u ishodištu (0; 0; 0).
Rj. 574,7 V
prema slici u područje između ploča pločastog kondenzatora unutar kojeg vlada
homogeno električno polje iznosa 2 . Zadano je: d=0,01m, h=0,2m, Q=1nC.
Gravitacijsku silu zanemariti.
E
Q h x
v
d
a) Odredite iznos brzine na izlazu iz kondenzatora.
Rj. 19 m/s
b) Odredite minimalnu koordinatu u smjeru osi y, ymin koju će doseći naboj.
Rj. ‐0,25mm
c) Odredite trenutak u kojem je dosegnuta minimalna koordinata y = ymin.
Rj. 0,5ms
d) Odredite y koordinatu naboja pri izlazu iz kondenzatora ymin.
Rj. 9cm
41
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3. Magnetostatika
3.1 Osnovne veličine statičkog magnetskog polja
Izvori statičkog magnetskog polja su struje nepromjenjive u vremenu i permanentni
magneti. U Tablici 3.1 nalazi se podsjetnik važnijih veličina u statičkom magnetskom
polju i njihovih iznosa ukoliko je riječ o konstantama.
Relativna permeabilnost 1
I Jakost struje A
R Električni otpor Ω
B Magnetska indukcija T
L Induktivitet H
M Međuinduktivitet H
U Napon V
Tablica 3.1 Važnije veličine u statičkom magnetskom polju
42
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
z
dH
Idl
Slika 3.1 Smjer diferencijalnog dijela jakosti magnetskog polja uslijed strujnog elementa
I dl.
A
4 | | m (3.2)
Smjer djelovanja magnetskog polja određen je vektorskim produktom (Slika 3.2).
Obuhvatimo li prstima desne ruke vodič kroz koji protječe struja, tako da palac pokazuje
smjer struje, prsti nam pokazuju smjer polja.
dH
Slika 3.2 Pravilo desne ruke za određivanje smjera magnetskog polja
43
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.3 Ampereov zakon
Linijski integral tangencijalne komponente magnetskog polja po zatvorenoj krivulji c
jednak je ukupnoj struji koja protječe površinom unutar krivulje c.
∙ (3.2)
Predznak struje određen je pravilom desne ruke, analogno kao kod Biot‐Savartovog
zakona. Krivulju obilaska c „obuhvatimo“ desnom rukom tako da palac pokazuje smjer
obilaska. Smjer prstiju daje nam pozitivan smjer struje I (slika 3.3).
+I
Slika 3.3 Pravilo desne ruke za određivanje smjera struje kod Ampereovog kružnog
zakona
∙ (3.3)
moguće je povezati magnetsko polje H i gustoću struje J.
Pri tome J označava vektor gustoće struje po plohi S obrubljenoj krivuljom c (slika 3.3), a
n jedinični vektor normale na S, određen pravilom desne ruke (iz ravnine crtanja prema
slici 3.3).
∙ ∙ ∙
(3.4)
44
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.4 Magnetski tok
Magnetski je tok određen integralom okomite komponente vektora gustoće
magnetskog toka B na plohu integracije S.
∙ Wb (3.5)
[T]
(3.6)
U linearnim, izotropnim i homogenim materijalima vrijedi:
(3.7)
Permeabilnost materijala μ određena je jednadžbom:
μ μ μ .
(3.8)
Pri tom je μ relativna permeabilnost skalarna bezdimenzionalna konstanta.
∙ 0 (3.9)
B
Slika 3.4 Gaussov zakon u magnetskom polju
45
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Diferencijalni oblik Gaussovog zakona je:
∙ 0
(3.10)
B2t
B2n B2
K n12
B1 B1n
B1t
Slika 3.5 Uvjeti na granici dva materijala u magnetskom polju
∙ 0,
(3.11)
odnosno jednostavnije pisano:
. (3.12)
Za komponente jakosti magnetskog polja tangencijalne na granicu vrijedi:
(3.13)
∙
(3.14)
46
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
i primijenimo Ampereov kružni zakon za srednju jakost magnetskog polja Hsr duž
srednje duljine kruga lsr, uz uzbudu NI vrijedi:
(3.15)
Ssr
I
Bsr
NI
lsr
Slika 3.6 Jednostavni magnetski krug
1
(3.16)
Za serijski magnetski krug prema slici 3.7 vrijedit će tako analogija s električnim krugom
prikazanim na slici.
Slika 3.7 Analogija magnetskog i strujnog kruga
47
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2. Ampereov kružni zakon primjeni se po segmentima:
1,8
1,6
1,4
1,2
1
B[T]
0,8
0,6
0,4
0,2
0
250 500 750 1000 2000 3000 4000 5000
H[A/m]
Slika 3.8 Po segmentima linearizirana B‐H krivulja za čelik
(3.17)
Uz propisivanje divergencije vektorskog magnetskog potencijala:
∙ 0 (3.18)
za statičko magnetsko polje dobije se jednadžba potencijala:
∆ (3.19)
Na granici dvaju sredstava različitih permeabilnosti vektorski magnetski potencijal se ne
mijenja:
(3.20)
U integralnom obliku je vektorski magnetski potencijal A prostorne struje plošne
gustoće J u točki određenoj radijvektorom r:
4 (3.21)
48
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Pritom je R udaljenost od točke r u kojoj se računa potencijal do točke u kojoj se nalazi
strujni element r'.
| | | ′|
Ukoliko je struja približena strujnicom po konturi c, vektorski je potencijal određen s:
(3.22)
4
Pri tome je smjer diferencijalnog elementa konture dl određen smjerom struje.
(3.23)
Vektor l u gornjoj jednadžbi ima smjer određen smjerom struje, a iznos određen
duljinom vodiča l.
F
l
I
Slika 3.9 Sila na vodič u magnetskom polju
Ukoliko polje u dijelu prostora nije homogeno ili vodič nije ravnog oblika potrebno je
primijeniti integralnu jednadžbu po konturi vodiča:
(3.24)
Ukoliko je u vodiču u magnetskom polju indukcije B zadana struja plošne gustoće J sila
na vodič računa se integracijom:
(3.25)
po volumenu V vodiča.
49
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Sila se može računati i iz energije statičkog magnetskog polja.
1 1
(3.26)
2
U neizoliranim linearnim sustavima, u kojima su struje nepromjenjive, sila u smjeru
puta s je:
1
(3.27)
2
Ukoliko u linearnim izoliranim sustavima postoje dva kruga sila između krugova je:
1
(3.28)
pri čemu je magnetski tok petlje 1 obuhvaćen petljom 2, a magnetski tok petlje 2
obuhvaćen petljom 1.
U neizoliranim linearnim sustavima sila je između dviju petlji kroz koje teku struje:
(3.29)
1
(3.30)
2
je ukupni tok, odnosno zbroj doprinosa toku svih petlji osim i‐te petlje, koji je
obuhvaćen i‐tom petljom.
1
∙ (3.31)
2
Energija se može izraziti i preko veličina polja:
1 1 1
∙ (3.32)
2 2 2
50
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.11 Proračun induktiviteta
Induktivitet se može u linearnim sustavima računati iz energije pohranjene u statičkom
magnetskom polju prema poglavlju 3.10, koristeći uz poznatu struju I u petlji vezu:
∙
2 (3.33)
2
Induktivitet se uz poznatu struju I kroz petlju može računati i iz izraza za obuhvaćeni
magnetski tok dobiven integracijom po plohi S magnetske indukcije B:
∙ (3.34)
∙ (3.35)
Koristeći jednadžbu:
dobije se rješenje za induktivitet iz obuhvaćenog magnetskog toka.
Obuhvaćeni magnetski tok petlje c1 uvjetovan strujom kroz petlju c2 može se računati iz:
∙ (3.36)
∙
(3.37)
4
Drugi način je proračun iz integracije magnetske indukcije u okolini strujne petlje c2
po površini plohe S1 koju zatvara petlja c1:
∙ (3.38)
51
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
i primjene jednadžbe:
(3.39)
Primjer 3.1 Strujnicom prema slici teče struja I=1A. Odredite jakost magnetskog polja u
točki T.
(2)
I T(0, 2, 0)
(3)
y
(1)
1
x
Slika 3.10 Strujnica u xz ravnini
Strujnica se sastoji od tri kratka ravna vodiča. Polje jednog štapnog vodiča računa se na
sljedeći način. Prema slici 3.11a, zadan je štapni vodič duljine L, kroz koji protječe struja
I.
r
P(r,z)
R
I
z’ dz’ z
L/2 L/2
Slika 3.11a Polje štapnog vodiča
′ ′
52
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Vektor udaljenosti točke u kojoj se računa polje od diferencijalnog dijela izvora i njegova
duljina su:
′ ,
| | ′
Vektor diferencijalnog dijela izvora elementa određen iznosom dz' i smjerom struje je:
4 | |
′ ′ ′
4 4
′ ′
2 2 cos cos
4 4
2 2
Izraz za polje štapnog vodiča primijenimo po segmentima (1), (2) i (3), prema slici 3.10.
Ukupno će polje biti jednako zbroju doprinosa po segmentima.
y lokalno r
T
2
r
I x, lokalno z
1
z=‐L/2
Slika 3.11b Lokalni koordinatni sustav za određivanje parametara r i z
53
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Najkraća udaljenost od segmenta (1) do točke T je r=2. Projekcija točke T na os na kojoj
leži segment (1) je z=‐L/2 u lokalnom koordinatnom sustavu prema slici 3.11b. Smjer
magnetskog polja određen pravilom desne ruke u lokalnom koordinatnom sustavu
odgovara smjeru u globalnom koordinatnom sustavu.
2 2
4
2 2
1 1 1 1
1 2 2 2 2 1
4 ∙2 8 √5
1 1 1 1
2 2
2 2 2 2
1
8 √5
č, , č, , č, , 1 1
O ; ; ; 0;
2 2 2 2 2
Vektor je:
1 1
2
2 2
Jedinični vektor u smjeru toka struje kroz segment (3) je:
, č, , č, , č,
√2
, č, , č, , č,
1 1 1
∙ 0
√2 2 2
54
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Najkraća udaljenost od točke T do pravca na kojem leži segment (3) je:
9/2
, č, , č, , č, √2
Smjer magnetskog polja segmenta (3) u točki T određen je normalom na ravninu koju
razapinju početna točka segmenta (3) (1; 0; 0), konačna točka segmenta 3(0; 0; 1) i
točka T.
2 2 2
1
2 2
√ 3
2 2
4
2 2
1 1 1
√5 ∙ 9 √5 ∙ 18 √5 ∙ 9
1 1 1 1 1 1
√5 72 √5 18 √5 72
55
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Primjer 3.2 Ravninom xy teče plošna struja gustoće . Odredite jakost
magnetskog polja u poluprostorima 0 i 0.
K
y
l
x
Slika 3.12 Plošna struja linijske gustoće K u xy ravnini
Razmotrimo prilike za proračun polja prema slici 3.12. Jakost magnetskog polja ne može
imati x smjer jer je prema Biot‐Savartovom zakonu magnetsko polje okomito na smjer
struje. ( svakako je okomito na )
Jakost magnetskog polja ne može imati niti z smjer jer bi se u bilo kojoj točki prostora
doprinos polju sa +y poluravnine poništio s doprinosom –y poluravnine. Prema tome,
jakost magnetskog polja može imati samo y smjer. Iznos magnetskog polja možemo
odrediti primjenom Ampereovog kružnog zakona na pravokutnu petlju c prema slici
3.12. Integral tangencijalne komponente magnetskog polja po petlji c ima doprinose
iznosa ∙ na gornjem i donjem segmentu krivulje c paralelnima s ravninom xy. Struja
je struja zatvorena petljom c i dobije se kao umnožak iznosa linijske gustoće struje i
duljine l.
∙ 2∙ ∙ ∙
0
2
0
2
Jakost magnetskog polja neovisna je o udaljenosti od ravnine, slično kao u slučaju jakosti
električnog polja ravnine nabijene nabojem plošne gustoće .
56
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Primjer 3.3 Unutar cilindričnog vodiča radijusa teče struja gustoće prema
slici 3.13. Odredite magnetsku indukciju unutar i izvan vodiča.
r0
r
(2)
(1)
J
Slika 3.13 Cilindrični vodič radijusa
Unutar vodiča jakost magnetskog polja uvjetovana je dijelom struje koju zatvara petlja
radijusa r. Primijenimo Ampereov kružni zakon u području (1) za koje je :
2
∙ ∙2 ∙ ∙
3
za
3
U području (2) za vrijedi:
2
∙ ∙2 ∙
3
za
3
Primjer 3.4 Pokažite da u homogenom polju vrijedi u točki r prostora:
1
2
Potrebno je provjeriti vrijede li jednadžbe za vektorski magnetski potencijal:
∙ 0
57
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1 1 1 1
∙ ∙ ∙ Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y
2 2 2 2
1 1 1
Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y 0
2 2 2
1
2
1 1 1
Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y
2 2 2
1 1 1
Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y
2 2 2
1
2
Primjer 3.5 Dva magnetska materijala razdvaja ravnina z=0. U dijelu z < 0 nalazi se
materijal relativne permeabilnosti µr1=5, a u dijelu z > 0 materijal relativne
permeabilnosti µr2=2. Ako je u prostoru z < 0 zadana indukcija 5 3 2 i
strujni oblog na granici sredstava odredite indukciju u prostoru z > 0.
∙ 0
Uz uvođenje:
∙ 5 3 2 0
2
∙
58
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1 1
5 3 2 2
U smjeru :
1 3
0
2 5
6
5
U smjeru :
1
1 2
2
6
6
6 2
5
Primjer 3.6 Pored beskonačno dugog vodiča kojim teče struja I prema slici nalazi se
petlja. Odredite magnetski tok kroz petlju i međuinduktivitet petlje i vodiča.
I (1) (2) b
d a a
Slika 3.14 Petlja u okolini dugog ravnog vodiča
59
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Za ukupni magnetski tok potrebno je zbrojiti tokove kroz pravokutnike (1) i (2) prema
slici 3.14.
1 1 2
2 ∙ ∙ 2 ln ln
2 2
2
2 ln ln
2
Rj. 1 A
3.3 Strujni oblog K=6,5az [Am‐1] je zadan na granici x=0 koja razdvaja područje 1, x < 0,
za koje je jakost magnetskog polja H1=10ay [Am‐1] i područje 2, x > 0. Odredite
jakost magnetskog polja u području 2.
Rj. 16,5 Am‐1
3.4 Vektorski magnetski potencijal zadan je izrazom A = cos(x)sin(y)ax +sin(x)cos(y)
ay[Tm]. Odredite magnetsku indukciju u točki (1m,1m,1m).
Rj. 0
3.5 Područje 1, za koje je relativna permeabilnost µr1=4, je na strani ravnine
4x+4y+2z=8 [m] koja uključuje ishodište. Za područje 2 vrijedi µr2=3. Uz zadanu
jakost magnetskog polja u području 1 H1=(µ0‐1)(2ax ‐ 1ay)[Am‐1] odredite
komponentu magnetske indukcije u području 2 u smjeru osi y.
Rj. ‐2,56 T
60
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.6 Vektorski magnetski potencijal zadan je u cilindričnom koordinatnom sustavu
jednadžbom A=e‐2z(sin (0,5α))aα [Tm]. Odredite komponentu magnetske indukcije
u smjeru ar u točki (0,8m; π/3; 0,5m), pri čemu je točka označena u obliku(r; α; z).
Rj. 0,37 T
3.7 Odredite jakost struje koja prolazi dijelom ravnine y=0 određene s:
‐0,1m ≤ x ≤0,1m, ‐0,002m ≤ z ≤ 0,002m
Gustoće struje je zadana izrazom:
J=100 |x| ay [Am‐2]
Rj. 4 mA
3.8 Strujni oblog K=9 ay [Am‐1] je zadan na granici z=0 koja razdvaja područje 1, z < 0,
µr1=4, i područje 2, z > 0, µr2=3. Ako je jakost magnetskog polja u području 2
H2=14,5ax+ 8az [Am‐1], odredite tangencijalnu komponentu jakosti magnetskog
polja u području 1.
Rj. 5,5 Am‐1
3.9 Strujnicom prema slici teče struja I=10A. Odredite komponentu jakosti magnetskog
polja u smjeru osi x u točki P, uz zadane vrijednosti:
R=1m, α= π/3.
Slika 3.15 Strujnica
Rj. 0,69 Am‐1
3.10 Strujnicom prema slici iz zadatka 3.9. teče struja I=10A. Odredite komponentu
jakosti magnetskog polja u smjeru osi y u točki P, uz zadane vrijednosti
(R=1m, α= π/4).
Rj. 0,23 Am‐1
61
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.11 Strujni oblog K=9 ay [Am‐1] je zadan na granici z=0 koja razdvaja područje 1, z<0,
µr1=4, i područje 2, z>0, µr2=3. Ako je jakost magnetskog polja u području 2
H2=14,5 ax+ 8az [Am‐1], odredite komponentu jakosti magnetskog polja u području
1 okomitu na granicu.
Rj. 6 Am‐1
3.12 Područje 1, za koje je relativna permeabilnost µr1=5 je na strani ravnine
6x+4y+3z=12 [m] koja uključuje ishodište. Za područje 2 vrijedi µr2=3. Uz zadanu
jakost magnetskog polja u području 1 H1=(µ0‐1)(3ax‐0.5ay)[Am‐1] odredite
komponentu magnetske indukcije u području 2 u smjeru osi x.
Rj. 12,15 T
3.13 Strujna petlja protjecana strujom 1 A prema slici leži u xy ravnini. Odredite jakost
magnetskog polja u točki (0; 0; R), pri čemu je R=1m.
Rj. 0,103ax+0,09az Am‐1
Slika 3.16 Strujnica
3.14 Magnetsko je polje zadano jednadžbom:
cos 2 Am .
Odredite gustoću struje u prostoru.
Rj. cos 2 Am‐2
3.16 Strujnicom prema slici 3.17 teče struja I=10A. Odredite komponentu jakosti
magnetskog polja u smjeru osi x u točki P (0, 0, R), uz zadanu vrijednost R=1m.
Rj. 0,608ax+1,7336ay‐ 0,375az Am‐1
Slika 3.17 Strujnica
62
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.17 U cilindričnom koordinatnom sustavu u području 0 0,5m gustoća je
struje 10 2 Am‐2. Odredite H u [Am‐1] u prostoru.
,
0,5m
Rj. ,
2 2
1 2 0 0,5m
3.18 Cilindrični vodič vodi struju koja rezultira poljem 2 [Am‐1]. Odredite
gustoću struje u vodiču.
Rj. 4 Am‐2
3.19 Odredite struju koja rezultira magnetskim poljem sin pri čemu je
konstanta.
Rj. cos
∙
3.20 Unutar cilindričnog vodiča gustoća struje mijenja se prema pri čemu
su i konstante. Odredite magnetsko polje unutar vodiča radijusa radijusa r0.
∙
Rj. 1 1 ∙
3.21 Za vodič s gustoćom struje prema zadatku 3.20 odredite jakost polja izvan vodiča.
∙
Rj. 2 1 1 ∙
3.22 Struja gustoće 0
1 teče unutrašnjim vodičem koaksijalnog kabela pri
čemu je 1 radijus unutrašnjeg vodiča, a 0 gustoća struje na površini unutrašnjeg
vodiča. Povratna struja teče vanjskim vodičem, koji je beskonačna tanka ljuska
unutrašnjeg radijusa 2 .
Odredite jakost magnetskog polja u prostoru 1 .
0 1
Rj. 1 1
3.23 Za struju prema zadatku 3.22 odredite u prostoru 1 2 .
0
Rj. 1
3.24 Za struju prema zadatku 3.22 odredite u prostoru 2 .
Rj. 0
3.25 Dvije beskonačno duge strujnice kroz koje protječe struja I u suprotnim
smjerovima razmaknute su za 4d. Odredite magnetsko polje u točki P prema slici.
2
Rj.
3
d
I I
o
P x
4d
Slika 3.18
63
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.26 Kružna strujnica radijusa 1m leži u xy ravnini i središte joj je u ishodištu
koordinatnog sustava, a kroz nju protječe struja iznosa 1 A, tako da rezultira
poljem u smjeru pozitivne osi z. U prostoru je postavljena još jedna strujnica
radijusa 1m, sa središtem u točki (0; 0; 2m), koja leži u ravnini z=2m kroz koju
protječe struja 1 A tako da rezultira poljem u smjeru pozitivne osi z. Odredite
jakost magnetskog polja u točki (0; 0; 2m).
Rj. 0,545 Am‐1
3.27 Za sustav iz prošlog zadatka odredite magnetskog polja u točki (0; 0; 1m).
Rj. 0,354 Am‐1
I
R
3.30 Vodič zanemarivog poprečnog presjeka leži u osi z za 1,5 1,5[m], a njime
teče struja iznosa 10 A u smjeru negativne z osi. Ako je zadana indukcija u
,
prostoru prema jednadžbi 3 ∙ 10 [T] odredite iznos energije koji je
potreban za pomicanje vodiča konstantnom brzinom za 3m u smjeru .
Rj. 0,023 J
64
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.31 Dva metra dug vodič zanemarivog poprečnog presjeka leži u y osi, tako da mu je
središte u ishodištu koordinatnog sustava. Struja kroz vodič ima iznos od 2,5 A i
teče u smjeru . Ako je sila na vodič 1,0607 [N], uzrokovana jednolikom
indukcijom u prostoru, odredite indukciju.
Rj.0,212 T
3.32 Strujni oblog 15 Am‐1 nalazi se u ravnini 5m. Beskonačno dugi vodič
zanemarivog presjeka nalazi se u osi y, a njime teče struja iznosa 2,5A u smjeru .
Odredite silu na vodič po jedinici duljine vodiča.
Rj. 23,6 µNm‐1
3.33 Odredite induktivitet po jedinici duljine koaksijalnog kabela unutrašnjeg radijusa
2 mm, vanjskog radijusa 9 mm uz pretpostavku da je permeabilnost jednaka
permeabilnosti vakuuma.
Rj. 301 nHm‐1
3.34 Odredite međuinduktivitet strujnice i petlje prema slici. (d=2m, a=1m, b=1m)
Rj. 37,8 nH
I
b
d a
3.35 Odredite međuinduktivitet strujnice i petlje prema slici. (d=2m, a=1m, b=1m)
Rj. 43 nH
I
b
d a
65
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.36 Odredite međuinduktivitet strujnice i petlje prema slici. (d=2m, a=1m, b=1m)
Rj. 95,35 nH
I
d a a
I2 b
d a
1.4
1.2
0.8
B[T]
0.6
0.4
0.2
0
0 100 200 300 400 500 600 700 800
H[A/m]
66
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.38 Magnetski krug sa zračnim rasporom ima kao feromagnetik željezo zadano
krivuljom magnetiziranja prema slici 3.23.
60 cm2
25 cm
10 cm
N I
o x =20 mm zračni raspor
100cm2
25 cm
60 cm2
67
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
6 cm2
34 cm
16 cm
o x N1 I1
x o N2 I2
4cm2
O I
Slika 3.26 Petlja sa segmentima kružnice
Rj.
3.41 Strujnicom u xy ravnini teče struja iznosa 1 A, prema slici 3.27.
z
P (0, 0, 1m)
1m y
I
1m
Slika 3.27 Strujnica u xy ravnini
x
68
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Odredite iznos magnetske indukcije u smjeru osi x Bx u točki P.
Rj. ‐23,6nT
3.42 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos magnetske indukcije u smjeru osi z Bz u
točki P.
Rj. 47,1nT
3.43 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos vektorskog magnetskog potencijala u
smjeru osi x Ax u točki P.
3.44 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos vektorskog magnetskog potencijala u
smjeru osi z Az u točki P.
Rj. 0
3.45 U prostoru je u sfernom koordinatnom sustavu vektorski magnetski potencijal
zadan jednadžbom 2 sin [Tm]. Odredite iznos magnetske
indukcije | | u točki 1 m; ; .
Rj. 1 T
3.46 Za jednadžbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite iznos
gustoće struje | | u točki 1 m, 0, 0 .
Rj. 3183,1 kA/m 2
3.47 Za jednadžbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite gustoću
energije w u točki 1 m, 0, .
Rj. 0
3.48 Za jednadžbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite iznos
∙ u točki 1 m, 0, 0 .
Rj. 0
3.49 Dva magnetska materijala razdvaja ravnina x=0. U poluprostoru x < 0 zadana je
relativna permeabilnost sredstva 2 . U poluprostoru x > 0 nalazi se materijal
4. Ukoliko je zadana magnetska indukcija za x < 0 jednadžbom 0,5
, , A
[T] i strujni oblog na granici [ ] odredite magnetsku
m
indukciju u sredstvu 2.
Rj. 0,5 4 4 T
69
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.50 Odredite iznos tangencijalne komponente magnetske indukcije u sredstvu 2 za
primjer 3.49.
Rj. 5,66 T
3.51 Magnetski krug je zadan slikom i krivuljom magnetiziranja materijala (slika 3.29).
Zadana je magnetska indukcija u čeliku iznosa 1 T i broj zavoja N=100.
željezo 10 cm2
N I 12 cm2
o x
čelik
8 cm
18 cm
70
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
2.5
2.4 željezo
2.3
2.2 čelik
2.1
2
1.9
1.8
1.7
1.6
1.5
1.4
1.3
B[T]
1.2
1.1
1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700 750 800
H[A/m]
Slika 3.29 B‐H karakteristika željeza i čelika
3.52 Zadana je petlja prema slici. Ukoliko su struje I1=1 A i I2=2 A i zadano je: a=10
cm,b=5 cm, c=10 cm, d=10 cm, e=10 cm odredite međuinduktivitet između
strujnice i petlje.
I1
I2 d
y
e
x
a b c
Rj. 21,8 nH
71
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
3.56 Vektorski magnetski potencijal u cilindričnom koordinatnom sustavu je zadan
jednadžbom u sredstvu :
1
sin 2 cos 2 sin 2
4 2
Primjenom Coulombovog baždarenja odredite konstantu K.
Rj. K=‐2
Rj. B=2,9 T
3.59 U blizini beskonačno dugog vodiča zanemarivog presjeka kojim teče struja 2A
nalazi se petlja kojom teče struja 1A prema slici (a=1m, b=1m). Odredite iznos
sile kojom vodič djeluje na petlju.
b y
b x
I1
b
I2 b
a b b
Rj. F=0,58 µN
3.60 Vodom čiji je presjek zadan slikom teče struja gustoće 0,5 A/mm2 u suprotnim
smjerovima. Vod se sastoji od dva dijela koja su u osnovi kružnog poprečnog
presjeka, ali je u srednjem dijelu koji nije šrafiran i koji sadrži točku P1 ostavljena
rupa za potrebe hlađenja tekućim dušikom. Srednjim nešrafiranim dijelom ne teče
struja (R=1mm, a=1,25mm).
72
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
P2
2R
R
P1
J J
a
Odredite iznos jakosti magnetskog polja u točki P1 koja se nalazi na polovištu
spojnice središta vodiča prema slici.
3.75 Odredite iznos jakosti magnetskog polja u točki P2 koja se nalazi na udaljenosti 2R
vertikalno iznad osi vodiča kojim teče struja smjera „u ravninu crtanja“ za zadatak
3.74.
73
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4. Elektromagnetizam
Snaga W
Z Valna impedancija Ω
λ Valna duljina m
d Dubina prodiranja m
∙ ∙ (4.1)
Derivacija po vremenu odnosi se i na prvi i na drugi član pod znakom integrala u gornjoj
jednadžbi. Ukoliko je magnetska indukcija promjenjiva u vremenu, a petlja se giba
brzinom v u magnetskom polju, gornji se integral može zapisati u formi:
∙ ∙ ∙ ∙ (4.2)
74
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Prvi član odnosi se na inducirani napon uslijed vremenske promjene gustoće
magnetskog toka, a drugi član na inducirani napon zbog gibanja petlje brzinom v u
magnetskom polju.
(4.3)
2. Ampereov kružni zakon protjecanja
(4.4)
3. Gaussov zakon za električno polje
∙ (4.5)
4. Gaussov zakon za magnetsko polje
∙ 0 (4.6)
∙ ∙ (4.7)
∙ ∙ ∙ (4.8)
∙ (4.9)
∙ 0 (4.10)
75
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.4 Relacije građe
Relacije građe povezuju veličine polja preko parametara dielektričnosti ε,
permeabilnosti µ i provodnosti κ, na način:
(4.11)
[W/m2] (4.12)
Integralom:
∙ ∙ (4.13)
1 1
∙ ∙ ∙ (4.14)
2 2
Član s lijeve strane znaka jednakosti označava smanjenje energije pohranjene u
elektromagnetskom polju. Smanjenje energije jednako je zbroju gubitaka u prostoru
i strujanja energije iz promatranog prostora ∯ ∙ .
∆ 0
(4.15)
∆ 0
Uz pretpostavku harmonički promjenjivog polja vremenski ovisnog s funkcijom
račun možemo pojednostaviti uvođenjem fazora:
∆
(4.16)
∆
76
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Pri tom je kompleksni broj γ valna konstanta:
(4.17)
Realni dio valne konstante naziva se prigušna konstanta i označava s α, a imaginarni dio
se naziva fazna konstanta i označava se s β.
(4.18)
Za prigušnu i faznu konstantu vrijede jednadžbe:
1 1
√2
(4.19)
1 1
√2
Veličina c je brzina čela vala:
1
(4.20)
√
Uvedimo i valnu impedanciju Z:
(4.21)
2
(4.22)
1
(4.23)
Period T ponavljanja je:
2
(4.24)
77
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
∆ (4.25)
Uz κ=0 i uz pretpostavku: , je:
∙ . (4.27)
U fazorskom obliku sada možemo pisati za električno polje:
∙ ∙
(4.28)
i analogno:
∙ ∙
.
(4.29)
Veza između E i H je:
1
(4.30)
(4.31)
Primjer 4.1 Kružni disk radijusa r0 prema slici rotira kružnom frekvencijom ω u
homogenom polju . Odredite inducirani napon uBA između točke na obodu diska
i središta diska.
B
A B
78
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Na udaljenosti r od središta diska obodna je brzina:
Vrijedi:
∙ ∙
2
Odredite inducirani napon u petlji kvadratnog oblika koja leži u xy ravnini s vrhovima
(0,0,0), (1m,0,0), (1m,1m,0), (0,1m,0).
0,4
∙ 0,1 sin 377 sin sin sin 377
2 2
Inducirani je napon:
0,4
∙ 377 cos 377 15,28V
Primjer 4.3 Odredite gustoću struje pomaka u blizini uređaja koji emitira signal s
jakosti magnetskog polja:
0 0
79
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Gustoća struja pomaka je:
Primjer 4.4 Odredite omjer amplitude gustoće provodnih struja i amplitude gustoće
struja pomaka u materijalu s parametrima (ε, µ, κ) u kojem vlada polje jakosti:
cos .
cos
sin
cos sin
80
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
cos sin
sin cos
cos sin 0
β β
sin cos 0
ω ω
Primjer 4.6 Jakost električnog polja ravnog vala koji se širi u materijalu zadana je
izrazom:
2cos 2 ∙ 10 2 .
Val se rasprostire u smjeru +x, a jakost magnetskog polja ima smjer az. S obzirom da
nema prigušenja radi se o izolatoru pa se valna duljina može računati prema:
2
m
2 ∙ 10 m
10
2 s
1
√
81
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
1
9
4.2 Za materijal koji ima provodnost 5 Sm‐1 i εr=1,5 jakost električnog polja zadana je
izrazom E=250 sin (1010 t)[V/m]. Odredite frekvenciju pri kojoj gustoće pomačne i
provodne struje imaju jednake amplitude.
Rj. 59,9 GHz
4.3 U prostoru je jakost električnog polja zadana izrazom E=Em sin(ω t‐β z) ay. Odredite
amplitudu (pozitivan broj) magnetske indukcije ukoliko je zadano:
Em =10V/m, β =0.6m‐1, ω = 10000 rad/s.
Rj. 0,6 mT
4.4 U vakuumu je električno polje zadano jednadžbom E(z,t)=50 cos (ω t‐β z)ax[V/m].
Odredite srednju snagu koja prolazi krugom radijusa 2,5 m u ravnini z=2m.
Rj. 65,1 W
4.6 U vakuumu je električno polje zadano jednadžbom E(z,t)=10 cos (ω t–β z)ax [V/m].
Odredite srednju snagu koja prolazi krugom radijusa 1,5 m u ravnini z=2m.
Rj. 0,938 W
82
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.8 Vlažno tlo ima provodnost 10‐3 Sm‐1 i relativnu dielektričnost 2,5. Odredite
amplitudu gustoće provodnih struja u točki u kojoj je E=6·10‐6 sin (9·109 t)[V/m].
Rj. 6 nAm‐2
4.10 U vakuumu je električno polje zadano jednadžbom E(z,t)=150 sin (ω t–β z)ax
[V/m]. Odredite srednju snagu koja prolazi pravokutnikom stranica 3cm i 1,5cm u
ravnini z=2m.
Rj. 0,0134 W
4.11 U vakuumu je zadana jakost magnetskog polja jednadžbom H = 100xy az A/m.
Odredite gustoću energije magnetskog polja u točki (2m; 5m; 1m), pri čemu je
točka označena u obliku (x; y; z).
4.12 Vlažno tlo ima provodnost 10‐3 Sm‐1 i relativnu dielektričnost 2,5. Odredite
amplitudu gustoće pomačnih struja u točki u kojoj je:
E=6·10‐6 sin(9·109 t) V/m.
Rj. 1,19 µA/m2
4.13 Kružna petlja radijusa 5 cm nalazi se u xy ravnini u polju indukcije
0,5 cos 377 4 4 [T].
Odredite inducirani napon u petlji.
Rj. 5,92sin(377t) V
4.14 Provjerite da li polje određeno s:
sin sin i
cos cos
83
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.15 Kvadratna petlja stranice 20 cm nalazi se pored beskonačno duge strujnice prema
slici. Ako strujnicom protječe sinusna struja efektivne vrijednosti 1 A, frekvencije 5
kHz, odredite inducirani napon u petlji.
Rj. 2mV
i(t)
5cm
4.16 Pravokutna petlja ukupnog otpora žice 20 mΩ rotira frekvencijom 2 rad/s oko
jedne svoje stranice u polju indukcije 10 mT, prema slici. Odredite
induciranu struju u petlji u trenutku u kojem je petlja u položaju α = 0,25 π .
Rj. 0,14 mA
z
10 mm
20 mm y
x
84
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
b) odredite konstantu .
Rj. ∙ ∙
4.18 Za zadano električno polje u slobodnom prostoru:
cos ∙ cos
odredite magnetsko polje.
Rj. ∙ sin ∙ sin
4.19 Za zadatak 4.18. odredite omjer .
Rj.
∙
4.20 Neka je polje u prostoru zadano jednadžbama:
100 cos [V/m]
cos [A/m]
85
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.22 Jakost električnog polja ravnog elektromagnetskog vala koji se širi dielektrikom
relativne magnetske permeabilnosti 1 zadana je jednadžbom:
V
3 sin 2 ∙ 10 2
m
a) Odredite smjer u kojem se giba val.
Rj.
b) Odredite valnu duljinu λ.
Rj. π m
c) Odredite relativnu dielektričnost sredstva .
Rj. 9
d) Odredite vektor H.
A
Rj. 0,024 sin 2 ∙ 10 2
m
4.23 Cilindrični kondenzator radijusa unutrašnje elektrode 5mm, radijusa vanjske
elektrode 6mm, duljine 500mm ispunjen je dielektrikom relativne dielektričnosti
6,7. Ako je unutrašnja elektroda uzemljena, a vanjska na potencijalu
250 sin 377 V odredite:
a) Jakost električnog polja u dielektriku na udaljenosti r=5,5 mm od osi
kondenzatora.
V
Rj. 249310 sin 377
m
b) Gustoću struje pomaka u dielektriku na udaljenosti r=5,2mm od osi
kondenzatora.
A
Rj. 5,9 ∙ 10 cos 377
c) Iznos ukupne struje pomaka
Rj. 9,63 ∙ 10 cos 377 A
d) Kapacitet kondenzatora
Rj. 1 nF
86
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.24 Ravni val giba se u +z smjeru u prostoru ( 1; 4). Jakost električnog polja
ima samo x komponentu, a prostorna promjena jakosti magnetskog polja, koje ima
samo y komponentu zadana je slikom u t = 1 µs.
Hy [A/m]
87
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
c) U trenutku kad sat pokazuje th=3h30min30s, sat počinje rotirati kutnom
brzinom ωy= 0,5π rad/s oko osi y. Odredite iznos induciranog napona UAC
između vrhova kazaljki za minute i sekunde u trenutku kad sat pokazuje
th=3h30min32s.
Rj. 48 V
d) U trenutku kad sat pokazuje th=3h30min30s, sat počinje rotirati kutnom
brzinom ωy= 0,5π rad/s oko osi y. Odredite iznos induciranog napona UAC
između vrhova kazaljki za minute i sekunde u trenutku kad sat pokazuje
th=3h30min34s.
Rj. 48 V
y
ωy
A
(1) B
(2)
x
10cm
(3)
4.26 Na udaljenosti 1m od beskonačno dugog vodiča kroz koji protječe struja i(t)
izmjerena je magnetska indukcija prikazana slikom. Zadano je: a=2m, b=1m, c=2m.
a) Odredite struju u beskonačno dugom vodiču u trenutku t = 4 ms.
Rj. 5 kA
B[mT]
A B
1
c 0 1 2 5 6 7
i(t) t[ms]
‐1
a b
88
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
b) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 1 ms .
Rj. ‐0,8 V
4.27 Između dva pola cilindričnih magneta prema slici magnetska indukcija može se
aproksimirati jednadžbom:
∙
0
√
0 0
Zadano je: a=0,1 m, B0=1 T, κ=0, εr=1.
az
B Polovi magneta
a) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti električnog polja u
prostoru između polova u trenutku t=1ms za r=0,05 m.
Rj. 23,6 mV/m
b) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti električnog polja u
prostoru između polova u trenutku t=3 ms za r=0,1 m .
Rj. 41,4 mV/m
c) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti električnog polja u
prostoru između polova u trenutku t=‐1 ms za r=0,05 m.
Rj. 0
d) Odredite iznos magnetskog toka koji prolazi plohom S magneta u t=1 ms.
Rj. 26 μWb
89
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.28 Smjer širenja vala frekvencije 10 MHz u slobodnom prostoru prikazan je slikom.
Smjer širenja vala čini kut od 30° s +z osi, a njegova projekcija na x‐y ravninu čini kut
od 45° s +x osi. Jakost električnog polja nema z komponente, a u t=10‐6 s u točki (x=0,
y=0, z=0) ima iznos 10cos(ω · t ‐ π/6) V/m. Uz pretpostavku E0x > 0:
a) Odredite E0x
Rj. 7,1 V/m z
b) Odredite E0y
Rj. ‐7,1 V/m
c) Odredite H0x.
Rj. 16,2 mA/m
y
d) Odredite H0y
Rj. 16,2 mA/m
x xy
4.29 Ravni val je u sredstvu ( 1, 2) zadan jednadžbom za jakost magnetskog
polja:
10 cos 3 A/m
a) Odredite faznu konstantu β.
Rj. 3 m‐1
b) Odredite brzinu širenja vala.
Rj. 2,12 ∙ 10 m/s
c) Odredite jakost električnog polja u t = 10 ns i x = 0,4m.
Rj. 1,2kV/m
d) Odredite smjer širenja vala.
Rj.
4.30 U ishodištu sfernog koordinatnog sustava nalazi se izvor polja:
sin ∙ ∙ cos 10
90
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
a) Odredite smjer prostiranja vala.
Rj.
b) Odredite iznos Poyntingova vektora N na udaljenosti r=2m u trenutku t = 1 ns
za /6 .
Rj. 35,1 mW/m2
c) Odredite srednju vrijednost Poyntingova vektora Nsr za r = 4m i /4.
Rj. 414,5 mW/m2
d) Odredite ukupnu srednju snagu izvora.
Rj. 111 W
4.31 Neka je u sredstvu s 1 jakost magnetskog polja zadana jednadžbom:
cos 2 ∙ 10 300 .
Rj. 219∠34° Ω
4.32 Odredite jakost električnog polja u trenutku t = 2ns i y=0,1m za zadatak 4.32.
4.33 Neka su jakost električnog polja i magnetska indukcija ravnog vala u slobodnom
prostoru dane jednadžbama:
∙ ∙
, , , , ∙
∙ ∙
, , , , ∙
Pri tom je k konstanta, a i su vektori u xy ravnini.
Odredite konstantu k tako da su zadovoljene Maxwellove jednadžbe.
Rj. 6πm
91
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
4.35 Žičana petlja kvadratnog oblika, stranice a i ukupnog otpora žice R, nalazi se na
udaljenosti b od beskonačno dugog vodiča kojim teče struja I prema slici. U
trenutku t, struja kroz žicu je prekinuta. (a=1m, b=1m, I =1A, R=1Ω)
t
a
I A a
b
Odredite ukupni naboj koji prođe točkom A na petlji za vrijeme u kojem struja teče
petljom.
Rj. Q=138,6 nC
4.36 Sinusno promjenjivi ravni val se širi u realnom sredstvu za koje je zadano εr=6,
μr=1, κ=0,5 S/m. Frekvencija vala je f=200 MHz, a početna amplituda je E0=200
V/m.
Odredite omjer iznosa električnog polja E(x=0)/E(x=2λ) gdje je λ valna duljina.
Rj. 59879
4.37 Odredite valnu impedanciju za zadatak 4.37.
Rj. Z=6,0∠41° Ω
4.38 Odredite srednju vrijednost realnog dijela Poyntingova vektora na udaljenosti
x=0,8d (d je dubina prodiranja).
Rj. Nsr =54,3 W/m2
4.39 U ishodištu sfernog koordinatnog sustava nalazi se izvor polja:
V
50 sin ∙ ∙ cos 10 2
m
50 A
sin ∙ ∙ cos 10 2
120 m
Odredite iznos Poyntingova vektora N na udaljenosti r=3m u trenutku t=2ns za
/5 i ukupnu srednju snagu izvora.
Rj. N=108,8 mW/m2; Psr= 27,8 W
92
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu
Popis literature
93
Elektromagnetska polja zadaci za vježbu
Bojan Trkulja
Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb
Postupci rješavanja primjenom programskog paketa Mathematica
Elektromagnetska polja ‐ zadaci za vježbu
Postupke koji su dodatak priručniku izradio je Bojan Trkulja na Zavodu za osnove elektrotehnike i
električka mjerenja, FER, Zagreb, Hrvatska
20. listopad 2011.
1. Vektorska analiza
Zadatak 1.1
ClearAll@"Global`*"D
r = 82, 2, 2<;
r ' = 84, 3, 3<;
R = r - r'
R
aR =
Norm@RD
:- >
2 1 1
,- ,-
3 6 6
Norm@RD
Zadatak 1.2
ClearAll@"Global`*"D
r = 82, 1, 3<;
rcil = : F, r@@3DD> êê N
r@@2DD
r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2 , ArcTanB
r@@1DD
-5
8-1, 1, 7<
Zadatak 1.4
ClearAll@"Global`*"D
r = 1.5;
Zadatak 1.5
ClearAll@"Global`*"D
6.28319
Zadatak 1.6
ClearAll@"Global`*"D
A = 82, -3, 2<;
B = 81, 2, 1<;
êê N
Dot@A, BD
projekcija =
Norm@AD
F* êê N
Dot@A, BD 360
q = ArcCosB
Norm@AD * Norm@BD 2p
-0.485071
101.422
Zadatak 1.7
A = 82, -3, 2<;
B = 81, 2, 1<;
F êê N
Norm@Cross@A, BDD 360
q = ArcSinB
Norm@AD * Norm@BD 2 p
78.5782
180 - q
101.422
Zadatak 1.8
ClearAll@"Global`*"D
AA@x_, y_, z_D := 8y + 2, x - 1, 0<; BB = 82, -3, 2<;
AA@7, 5, 1D
Dot@AA@7, 5, 1D, BBD ê Norm@BBD
87, 6, 0<
4
-
17
Zadatak 1.9
ClearAll@"Global`*"D
rr = 3;
hh = 2;
a1 = 10 * 2 * Pi ê 360;
a2 = 100 * 2 * Pi ê 360;
Integrate@rr, 8hhh, 0, hh<, 8alfa, a1, a2<D
3p
Zadatak 1.12
ClearAll@"Global`*"D
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@CylindricalD;
Aa = 82, 2 p, 4<;
Bb = 8a, b, -2<;
Solve@8Cross@Aa, BbD ä 0<, 8a, b<D
88a Ø -3<<
Zadatak 1.14
ClearAll@"Global`*"D
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@CartesianD;
j = Xx * Zz - Yy * Zz;
Ee = Grad@jD
Zadatak 1.15
ClearAll@"Global`*"D
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@CylindricalD;
kk =
CoordinatesToCartesian@8EE@2, 30 Degree, 2D@@1DD, 30 Degree, EE@2, 30 Degree, 2D@@3DD<, CylindricalD êê N
84.330127018922193`, 2.5`, -2.`<
kk ê Norm@kkD
EE@r_D := : , 0, -2>;
10
r
Solve::ifun :
Inverse functions are being used by Solve, so some solutions may not be found; use Reduce for complete
solution information. à
88r Ø -1.29099<, 8r Ø 1.29099<<
Zadatak 1.17
ClearAll@"Global`*"D
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@SphericalD;
Aa = 82, 3, 5<;
Bb = 81, 5, 3<;
5.19109
Zadatak 1.18
ClearAll@"Global`*"D
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@SphericalD;
Aa = 82, 3, 5<;
Bb = 81, 5, 3<;
Zadatak 1.24
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`
f@x_, y_, z_D := x - y + 3 z ^ 2;
Grad@f@Xx, Yy, ZzDD
Primjer 2.1
ClearAll@"Global`*"D
L = 1;
r = 0.25;
z = 0.25;
l = 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
L L
+z -z
l 2
+ 2
r r
l -
J -zN +r2 J +zN +r2
L 2 L 2
2 2
Ez =
4 p *e* r
14.0525
H**ili numericki**L
8r, Hz - z1L<
, 8z1, -0.5, 0.5<F
l
NIntegrateB
4 * p * e Ir2 + Hz - z1L2 M3ê2
859.5273, 14.0525<
Primjer 2.2
ClearAll@"Global`*"D
r0 = 2;
z = 1;
l = 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
l r0 * z
Ez =
2e 3
r02 + z2
10.102
H**ili numericki**L
Off@NIntegrate::ncvbD; Off@NIntegrate::slwconD;
8r0 * Cos@aD, r0 * Sin@aD, z<
* r0, 8a, 0, 2 p<F
l
NIntegrateB
4*p*e Ir02 + z2 M
3ê2
s = 2 * 10 ^ -9;
z = 2;
r0 = 1;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
z
s 1-
r02 +z2
Ez =
2e
11.9237
H**ili numericki**L
Clear@r0D
Off@NIntegrate::ncvbD; Off@NIntegrate::slwconD; Off@NIntegrate::eincrD;
, 8r0, 0, 1<F
s z * r0
NIntegrateB
2 * e Ir02 + z2 M3ê2
11.9237
Primjer 2.7
ClearAll@"Global`*"D
eps = 8.854 * 10 ^ -12;
Q1 = 10 ^ -9;
Q2 = 2 * 10 ^ -9;
rA = 82, 3, 5<;
rB = 83, 0, 0.5<;
Q1c = -10 ^ -9;
Q2c = -2 * 10 ^ -9;
rQ1 = 81, 0, 2<;
rQ2 = 82, 0, 1<;
rQ1c = 81, 0, -2<;
rQ2c = 82, 0, -1<;
1 Q1 Q2 Q1c Q2c
fiA = + + +
4 * p * eps Norm@rA - rQ1D Norm@rA - rQ2D Norm@rA - rQ1cD Norm@rA - rQ2cD
1 Q1 Q2 Q1c Q2c
fiB = + + +
4 * p * eps Norm@rB - rQ1D Norm@rB - rQ2D Norm@rB - rQ1cD Norm@rB - rQ2cD
fiA
fiB
1.8073
6.89456
0.262134
Primjer 2.8
ClearAll@"Global`*"D
eps = 8.854 * 10 ^ -12;
Q1 = 10 ^ -9;
Q2 = 2 * 10 ^ -9;
rA = 82, 3, 5<;
rB = 83, 0, 0.5<;
Q1c = -10 ^ -9;
Q2c = -2 * 10 ^ -9;
rQ1 = 81, 0, 2<;
rQ2 = 82, 0, 1<;
rQ1c = 81, 0, -2<;
rQ2c = 82, 0, -1<;
0.663945
Primjer 2.9
ClearAll@"Global`*"D
q = 1.6 * 10 ^ -19;
y = x ^ 2;
E1 = 80, y, 0<;
dl = 81, D@y, xD, 0<;
NIntegrate@q * HE1.dlL, 8x, 0, 1<D
8. μ 10-20
Zadatak 2.1
ClearAll@"Global`*"D
r = 2 * 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
a = 3;
b = 5;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 ê 2L;
cosj = b ê r;
E1 = 2 * cosj * Hr ê H2 * p * e * rLL
10.5738
Zadatak 2.2
ClearAll@"Global`*"D
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 5 * 10 ^ -4 ê r;
a = 5;
b = 4;
E1 = H1 ê H4 * Pi * eLL * Integrate@r * b * r ê Hr ^ 2 + b ^ 2L ^ H3 ê 2L, 8r, 0, a<, 8fi, 0, 2 p<D
5.51212 μ 106
Zadatak 2.6
ClearAll@"Global`*"D
r = 0.3 * 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
A1 = 2;
B1 = -3;
C1 = 1;
8A1, B1, C1<
norm = - ;
A1 ^ 2 + B1 ^ 2 + C1 ^ 2
Ex = Hr ê H2 * eLL * norm@@1DD
-9.05561
Zadatak 2.11
ClearAll@"Global`*"D
q1 = 20 * 10 ^ -9;
q2 = 100 * 10 ^ -9;
a = 4;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
b = 3;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 ê 2L;
cosj = b ê r;
cosj Hq1 q2L
H4 p eL r2
Fuk = 4 *
1.72565 μ 10-6
Zadatak 2.12
ClearAll@"Global`*"D
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 30 * 10 ^ -9;
a = 8;
b = 3;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 ê 2L;
r KŸa ‚ z + Ÿ-•
• b -a b
Ib2 +z2 M3ê2 Ib2 +z2 M3ê2
‚ zO
E1 = NB F
4pe
11.4451
Zadatak 2.14
ClearAll@"Global`*"D
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 1 * 10 ^ -9 * HCos@aDL ^ 2;
a = 4;
b = 2;
Ÿ0 Ÿ0
a 2p br r
Ib2 +r 2 M3ê2
‚a ‚r
E1 =
4pe
15.6084
Zadatak 2.19
ClearAll@"Global`*"D
a = 1;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 3 * H10 ^ -9L * Hx ^ 2 + y ^ 2 + a ^ 2L ^ H3 ê 2L;
r = Hx ^ 2 + y ^ 2 + a ^ 2L ^ H1 ê 2L;
E1 = ‡ ‡
2 2 ar
-2 -2 H4 p eL r 3
‚ y‚x
431.412
Zadatak 2.20
ClearAll@"Global`*"D
r@x_, y_, z_D := x + 3 y - z;
t1 = 82, 1, 2<;
t2 = 84, 4, 5<;
H*Prelazak na parametar t:0£t£1*L
x@t_D := t1@@1DD + Ht2@@1DD - t1@@1DDL * t;
y@t_D := t1@@2DD + Ht2@@2DD - t1@@2DDL * t;
z@t_D := t1@@3DD + Ht2@@3DD - t1@@3DDL * t;
H*Funkcija naboja po parametru t*L
rt@t_D = r@x@tD, y@tD, z@tDD êê Simplify
H*Diferencijalni element*L
dl = HD@x@tD, tD ^ 2 + D@y@tD, tD ^ 2 + D@z@tD, tD ^ 2L
H*Naboj:*L
QQ = Integrate@rt@tD * dl, 8t, 0, 1<D êê N
3+8t
22
32.8329
Zadatak 2.36
ClearAll@"Global`*"D
e = 8.854 * 10 ^ -12;
10 ^ 5
EE@r_D := ;
r
H*Koristimo izraz W= Ÿ eE^2‚V*L
1
2
0.305586
Zadatak 2.37
ClearAll@"Global`*"D
e = 8.854 * 10 ^ -12;
-r
EE@r_, a_D := -„ a ;
H*Koristimo izraz W= Ÿ eE^2‚V*L
1
2
1.23918 μ 10-11 a3
Zadatak 2.38
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`
j@x_, y_D := 3 * x ^ 2 + 4 * y ^ 2
e = 8.854 * 10 ^ -12;
-Grad@j@Xx, YyDD
1.53469 μ 10-8
Zadatak 2.42
ClearAll@"Global`*"D
er1 = 3;
H*Odsječci po osima ravnine u jednadžbi AA*x+BB*y+CC*z+DD=0*L
AA = 3; BB = 2; CC = 3;
H*Jedinična normala*L
: >
3 2 3
, ,
22 11 22
82, 0, 2<
: >
3 1
, 0,
10 10
82626.59, 0, 2626.59<
1.29232 μ 10-7
Zadatak 2.47
ClearAll@"Global`*"D
H*Funkcija potencijala j=A*Log@rD+B*L
H*Konstante iz rubnih uvjeta*L
H* j1 =A*Log@r1 D+B
j2 =A*Log@r2 D+B
0=A*Log@0.001D+B
10=A*Log@0.02D+B
*L
H*Odredimo A i B*L
Solve@80 == A * Log@0.001D + B, 10 == A * Log@0.02D + B<, 8A, B<D
j@r_D := 3.3 * Log@rD + 23
EE = -D@j@rD, rD
3.3
-
r
3. Statičko magnetsko polje
Primjer 3.1
ClearAll@"Global`*"D
x1 = 1;
x2 = 0;
x3 = 0;
y1 = 0;
y2 = 0;
y3 = 2;
z1 = 0;
z2 = 1; z3 = 0;
II = 1;
r= 9ê2 ;
L= 2;
Det@88x - x1, y - y1, z - z1<, 8x2 - x1, y2 - y1, z2 - z1<, 8x3 - x1, y3 - y1, z3 - z1<<D
2-2x-y-2z
-2 x - y - 2 z
2^2 + 1 + 2^2
z = 0;
H-2 x - y - 2 zL
1
3
II 8-2, -1, -2<
L L
-z +z
2 2
3 H4 p rL
H3 = * +
J - zN + r2 J + zN + r2
L 2 L 2
2 2
:- >
1 1 1
,- ,-
9 5 p 18 5 p 9 5 p
Primjer 3.4
ClearAll@"Global`*"D
Needs@"VectorAnalysis`"D
rr = 8Xx, Yy, Zz<;
BB = 8Bx, By, Bz<;
1
- Cross@rr, BBD
2
Zadatak 3.1
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`;
H*Funkcija A:*L
A@r_D := 80, 2.5, 5<;
SetCoordinates@Spherical@r, theta, alfaDD;
Curl@A@rDD
: >
5 Cot@thetaD 5 2.5
,- ,
r r r
1.25
Zadatak 3.2
ClearAll@"Global`*"D
H*Gustoća struje:*L
J@y_D := 100 * y * Sin@2 yD
II = Integrate@J@yD, 8y, -p ê 4, p ê 4<, 8z, -0.01, 0.01<D
1.
Zadatak 3.3
ClearAll@"Global`*"D
K1 = 80, 0, 6.5<;
H1 = 80, 10, 0<;
H2 = 8H2x, H2y, H2z<;
n12 = 81, 0, 0<;
Solve@Cross@n12, HH2 - H1LD ä K1, H2yD
88H2y Ø 16.5<<
Zadatak 3.4
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`;
H*Funkcija A:*L
A@Xx_, Yy_, Zz_D := 8Cos@XxD * Sin@YyD, Cos@YyD * Sin@XxD, 0<;
Curl@A@Xx, Yy, ZzDD
80, 0, 0<
Zadatak 3.5
ClearAll@"Global`*"D
mi0 = 4 * Pi * 10 ^ -7;
mir1 = 4;
mir2 = 3;
H1 = 82, -1, 0<;
H2 = 8H2x, H2y, H2z<;
: , , >
2 2 1
3 3 3
-2.55556
Zadatak 3.17
ClearAll@"Global`*"D
H*Funkcija gustoće struje J:*L
J@r_D := 10 „-2 r ;
r0 = 0.5;
H*Polje za r>0.5*L
H*Polje za r<0.5*L
5 5 ‰-2 r
-5 ‰-2 r + -
2r 2r
Zadatak 3.19
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`
SetCoordinates@CartesianD;
Cartesian@Xx, Yy, ZzD;
H@x_, y_, z_D := 80, kk * Sin@xD, 0<;
Curl@H@Xx, Yy, ZzDD
80, 0, kk Cos@XxD<
Zadatak 3.20
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`;
SetCoordinates@CylindricalD;
Cylindrical@Rr, Ttheta, ZzD;
J@r_D := 80, 0, KK * „-a*r <;
Zadatak 3.21
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`
SetCoordinates@CylindricalD;
Cylindrical@Rr, Ttheta, ZzD;
J@r_D := 80, 0, KK * „-a*r <;
Primjer 4.2
ClearAll@"Global`*"D
F * CosB F * Sin@377 * tD
p*x p*y
B@x_, y_, t_D := 0.1 * SinB
2 2
H*Odredite integral f=Ÿ B‚S*L
Integrate@B@x, y, tD, 8x, 0, 1<, 8y, 0, 1<D
H*Napon je: u=-
df
*L
dt
0.0405285 Sin@377 tD
-15.2792 Cos@377 tD
-15.2792
Primjer 4.3
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`
H@x_, t_D := 80, 0, 0.2 * Cos@6.3 * 10 ^ 8 * t - 2.1 * xD<
H*Odredite rotH=Jp*L
Jp = Curl@H@Xx, tDD
Primjer 4.5
ClearAll@"Global`*"D
<< VectorAnalysis`
EE@z_, t_D := 8Cos@-w * t + b * zD, Sin@-w * t + b * zD, 0<
H*Odredite rot E*L
Curl@EE@Zz, tDD
H* rot E=- pa slijedi B=-Ÿ rotE‚t*L
dB
B@Zz_, t_D := :-
b Sin@Zz b - t wD b Cos@Zz b - t wD
, , 0>
w w
:-
b Sin@Zz b - t wD b Cos@Zz b - t wD
, , 0>
w w
:0, 0, >
b
mw
Zadatak 4.1
ClearAll@"Global`*"D
EE@x_D := 2 x * 1000;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
H*Gustoća energije w=0.5 e*E^2*L
w = 0.5 * e * EE@4D ^ 2
0.000283328
Zadatak 4.2
ClearAll@"Global`*"D
k = 5;
e0 = 8.854 * 10 ^ -12;
er = 1.5;
k
w=
e 0 * er
3.7647767487388`*^11
w
2 * Pi
3.76478 μ 1011
3.76478 μ 1011
5.99183 μ 1010
Zadatak 4.9
ClearAll@"Global`*"D
, 0F êê Norm
1.5 p
EEB
b
18.0278
Zadatak 4.13
ClearAll@"Global`*"D
r = 0.05;
B@t_D := 0.5 * Cos@377 * tD * 80, 4, 4<;
H*Površina petlje s normalom az je:*L
S = 80, 0, r ^ 2 * Pi<
H*Tok f=Ÿ B‚S=B*S*L
B@tD * S
f@t_D := 80, 0, 0.015707963267948967` Cos@377 tD<
-D@f@tD, tD
80, 0, 0.00785398<