OSNOVE ýELIý

ELIýNIH KONSTRUKCIJA
Prof.dr.sc.
Prof.dr.sc. Adriana Bjelanoviü
Bjelanoviü d.i.g.
d.i.g. I. 9567(*5$Ĉ(9,16.,+ý
9567(*5$Ĉ(9,16.,+ýELIKA

32'-(/$*5$Ĉ(9,16.,+ý
32'-(/$*5$Ĉ(9,16.,+ýELIKA
9567(*5$Ĉ(9,16.,+ • ýelici standardne kvalitete
ýELIKA • ýelici otporni na koroziju
• Visokoþvrsti þelici
OTPORNOST I ZAŠ
ZAŠTITA • ýelici za spojna sredstva
ýELIKA
.ULWHULMSRGMHOHJUDÿHYLQVNLKþ
.ULWHULMSRGMHOHJUDÿHYLQVNLKþelika – zahtijevana
kvaliteta (nosiva svojstva) i otpornost (eksploatacijski
uvjeti i namjena)

Postupak izbora materijala – proraþun otpornosti na krti
lom
1 2

ýELIK STANDARDNE KVALITETE ýELICI STANDARDNE KVALITETE

1RPLQDOQDYULMHGQRVWJUDÿHYLQVNLKHXURSVNLKþ
1RPLQDOQDYULMHGQRVWJUDÿHYLQVNLKHXURSVNLKþelika
Raþunske vrijednosti konstanti þHOLNDNDRJUDÿHYLQVNRJ
Raþ
(prema EUROCODE 3) za vruüvruüe valjane proizvode materijala:

Modul elastiþnosti E = 210 000 [N/mm 2]

DEBLJINA ELEMENTA
NOMINALNA t ≤ 40 mm 40 mm < t ≤ 100 mm Modul posmika G = 81 000 [N/mm 2]
KVALITETA
fy [N/mm2] fu [N/mm 2] fy [N/mm2] fu [N/mm 2] Poissonov broj ν = 0,3
S 235 (Fe 360) 235 360 215 340 Koef. linearnog toplinskog istezanja α = 12·10-6 [1/K]
S 275 (Fe 430) 275 430 255 410 Gustoüa ρ = 7850 [kg/m 3]
S 355 (Fe 510) 355 510 335 490

8YMHWNYDOLWHWH]DVWDQGDUGQHJUDÿHYLQVNHþelike sa
• t – debljina pojasa valjanih profila, debljina
stajališta potrebne žilavosti ili otpornosti na krti lom
pojasa ili hrpta zavarenih profila
• fy, fu – granica popuštanja i þvrstoüa þelika 3 fu / fy ≥ 1,20 4

ýELICI OTPORNI NA KOROZIJU VISOKOý

VISOKOýVRSTI ýELICI

ýelici otporni na koroziju sastavom su niskolegirajuüi
ýelici posebne strukture s poviš

povišenim granicama
þelici u kojima se zbog primjesa prateüih i legirajuüih popuštanja i þvrstoü
popuš vrstoüe te otpornosti na krti lom.
elemenata, u dodiru s vlagom razvijaju kemijski procesi
Temeljni princip proizvodnje ovakvih þelika – luþenjem
koji na površLQLPDWHULMDODVWYDUDMXNRPSDNWDQVORMUÿH. nitrita i karbida spreþava se rast kristalnih zrna u

Takav stvoreni sloj usporava daljnju koroziju i štiti podruþju austenita što stvara povoljnu sitnozrnatu
osnovni materijal (za 50 godina korozija ipak uništi strukturu i otklanja sklonost krtom lomu.
osnovni materijal za 1,5mm).
Prema njemaþkim preporukama (DASt), kvalitete jesu:

ýelici otporni na koroziju u prosjeku sadržavaju: St E 47 (normalizirani) i St E 70 (poboljšani).
• 0,4% legure bakra
Dva se postupka primjenjuju radi poboljšanja
• 0,5% legure kroma mehaniþkih ovih þelika svojstava:
• 0,4% legure nikla • Legiranje
5 6
• 0,1% fosfora (prateüi element) • Legiranje i poboljšanje

1
 VISOKOý
VISOKOýVRSTI ýELICI VISOKOý
VISOKOýVRSTI ýELICI

fy, min = 500 [N/mm2]
Prednosti visokoþ

visokoþvrstih þelika:
I. GRUPA Normalizirani þelici • Manja debljina stijenki konstrukcijskih elemenata
fu, min = 620 [N/mm2]
fy, min ≤ 1000 [N/mm2]
• Ušteda u težini konstrukcije
II. GRUPA Poboljšani þelici • Ušteda u cijeni koštanja radioniþke izrade
fu, min ≤ 1200 [N/mm2]
• Niža cijena prijevoza (osnovnog materijala i
fy, min ≤ 1800 [N/mm2]
III. GRUPA Ultraþvrsti þelici L]UDÿHQLKHOHPHQDWD)
(iznimna primjena) [N/mm2]
• Izvedba konstrukcija koje se inaþe ne mogu izvesti
standardnim þelikom

Npr. nakon što se visokoþvrsti þelik s granicom
• Poveüana þvrstoüa na habanje
popuštanja fy = 355 N/mm2, niskim postotkom ugljika i
legirajuüih elemenata podvrgne postupku poboljšanja, • Dobra zavarljivost i sigurnost od krtog loma
granica popuštanja se poveüava na fy = 1000 N/mm2. 7 8

VISOKOý
VISOKOýVRSTI ýELICI VISOKOý
VISOKOýVRSTI ýELICI

Primjena visokoþ
visokoþvrstih þelika:
• Rezervoari za plin i druge posude s pritiskom
• Tlaþni cjevovodi energetskih objekata
• Platforme u moru za bušenje nafte
• Zaštitne posude
nuklearnog reaktora
• Autodizalice
• Mostovi

9 Ojaþanje pojasa vlaþ

Ojaþ vlaþnog elementa 10

ýELICI ZA SPOJNA SREDSTVA

popuštanja, fyb i þvrstoü

Nominalne vrijednosti granica popuš vrstoüe,
fub þelika za izradu vijaka

KVALITETA VIJAKA 4.6 4.8 5.6 5.8 6.8 8.8 10.9

fyb, [N/mm2] 240 320 300 400 480 640 900

fub, [N/mm2] 400 400 500 500 600 800 1000

Sva mehaniþka svojstva dodatnog materijala za

zavarivanje (elektrode, žice) moraju biti najmanje istih ili
Mostovi izvedeni
boljih svojstava nego osnovni materijal koji se spaja
kombinacijom standardnog i
zavarivanjem.
visokoþvrstog þelika
visokoþ 11 12

2
 IZBOR OSNOVNOG MATERIJALA II. PROIZVODI VALJANJA

Postupak izbora materijala oznaþ
oznaþava proraþ
proraþun
nosaþe i stupove
I PROFILI – za univerzalne nosaþ
otpornosti na krti lom pri þemu se uzima u obzir:
razliþitih oblika popreþ
Profili razliþ popreþnog presjeka
• Zadani / zahtijevani stupanj þvrstoüe materijala
Razliþiti šuplji profili
Razliþ
• Odabrana debljina elementa

Profili slož razliþitih proizvoda valjanja
složeni od razliþ
• Uvjeti eksploatacije elementa glede proraþunske

Puni profili
razine napona – kategorije napona S1 (niska), S2

Lamele
(srednja) i S3 (visoka)
• Brzina prirasta optereüenja – R1 (normalno statiþko
Limovi
optereüenje) i R2 (dinamiþko optereüenje / udarac)
Limovi u kolutovima
• Posljedice otkazivanja elementa – C1 (lokalni
Hladno oblikovani profili
znaþaj, nema veüih posljedica –QHRGUHÿHQLVWDWLþki
Specijalni profili
13 14
sustavi) i C2 (velike posljedice na sigurnost sustava)

VRSTE I OBLICI VALJANIH I PROFILA VRSTE I OBLICI VALJANIH I PROFILA

I PROFILI – koriste se za univerzalne nosaþe i stupove

• NP uskopojasni profili s kosim pojasevima,
danas gotovo napušteni (kosi pojasevi
zahtijevaju klinaste podložne ploþice vijaka)
• IPE europski profili s paralelnim pojasevima
kao zamjena za NP
• HE-
HE-A širokopojasni I profili (laka izvedba)
• HE- Vrste I profila
HE-B širokopojasni I profili (normalna izvedba)
• HE-
HE-M širokopojasni I profili (teška izvedba)

15 16

PROFILI RAZLIý
RAZLIýITIH OBLIKA
RAZLIý
RAZLIýITI ŠUPLJI I PUNI PROFILI
POPREý
POPREýNIH PRESJEKA

RAZLIýITIH OBLIKA PRESJEKA – koriste se
PROFILI RAZLIý
RAZLIýITI ŠUPLJI PROFILI – vrlo djelotvorni tlaþni
RAZLIý
za nosaþe (ne svi), elemente spregova i rešetki, te za elementi
dijelove složenih presjeka
• U profili za nosaþe,
Šuplji profili
spregove
štapove
rešetki,

RAZLIýITI PUNI PROFILI – uobiþajeno se koriste za
RAZLIý
složene profile
vlaþne elementi
• L profili za spregove i razliþitih
Profili razliþ
štapove rešetki popreþnih presjeka
popreþ Puni profili
• T profili za štapove rešetki
17 18
i ponekad nosaþe

3
 SLOŽ
SLOŽENI PROFILI LAMELE I LIMOVI

RAZLIýITI PROFILI SLOŽ
RAZLIý SLOŽENI OD PROIZVODA
LAMELE – u uzdužnom i popreþnom smjeru svojstva im
VALJANJA – obiþno se koriste za dijelove konstrukcije se razlikuju (usmjerena struktura,
izložene veüim akcijama ili kad se zahtijevaju u pravcu valjanja), primjenjuju se
konstrukcijski oblici kojih nema na tržištu za pojaseve, ali ne i za þvorne
ploþe i hrptove
Lamele

LIMOVI – imaju povoljna svojstva u oba smjera jer se i
valjaju u oba smjera, a mogu se naruþiti u mjeri koja
Složeni profili jamþi najmanji otpad
• Fini limovi t < 3 mm
• Srednji limovi 3 mm < t < 4,75 mm
19 20
• Grubi limovi t > 4,75 mm

LIMOVI U KOLUTIMA I
SPECIJALNI PROFILI
HLADNO OBLIKOVANI PROFILI

LIMOVI U KOLUTOVIMA – umjesto u ploþama, nekad se
SPECIJALNI PROFILI – žice za predapinjanje, šine za
sasvim fini limovi (t ≤ 1 mm) isporuþuju u širokom kranove i sl.)
NROXWLPDLGDOMHSUHUDÿXMXKODGQLPSRVWXSFLPD(hladno
valjanje, savijanje i sl.), a koriste se za žljebove, trapezne
profile i druge þeliþne tankostijene profile.

HLADNO OBLIKOVANI PROFILI – vrlo povoljni elementi
jer se u hladnom stanju, prema potrebi, mogu oblikovati u
razliþite oblike što im širi podruþje uporabe.
Oblici
hladno Specijalni profili
oblikovanih
21 22
profila

III. ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE

ýelici od kojih se izvode konstrukcije moraju se zaštiti

od korozije, a uobiþajeno je da proizvodi valjanja (profili,
poþetnu zaš
ploþe itd.) poþ zaštitu premazom tankog sloja boje
dobiju veü pri izlasku iz pogona.

Takav se poþetni premaz boje naziva ”shop – primer”
primer”, a
suši se vrlo brzo (30 – 120 sek.) jer se nanosi u vrlo
tankom sloju.

Kad je konstrukcija na gradilištu montirana, nanose se i
Shematski prikaz linije za nanoš
nanošenje “shop – primera”
primera”
slojevi temeljne i završne boje.

23 24

4
 ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE

Zbog razlike u
Ovisnost napredovanja korozije þelika uvjetovane

napredovanju korozije, okolinom
važno je odrediti uvjete
LOKACIJA +5Ĉ$1-((10-3 mm/god.)
okoline u kojoj se þeliþna
konstrukcija nalazi (npr., Pustinja 0,3 – 6,0
u suhoj pustinjskoj klimi Prirodni okoliš 4 – 60
þelik gotovo i ne Gradska zona 10 – 80
korodira). Industrijska zona 30 – 190

Kritiþna vlažnost zraka pri Morski okoliš 60 – 170
kojoj nastupa znaþajniji
QDSUHGDNUÿHRWSULOLNHMH Ovisnost relativne
Problem korozije mora se rješavati veü pri projektiranju
70%. vlažQRVWL]UDNDLUÿDQMD 25
vlaž pa sve do održavanja izvedene konstrukcije. 26

ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE

Zaštita se može podijeliti na:
a) Aktivna zaš
zaštita od korozije – rješavanjem detalja u
fazi projektiranja.
b) Pasivna zaš
zaštita od korozije – raznim premazima
tijekom proizvodnje, montaže i održavanja
konstrukcijskih elemenata.

Aktivna zaš
zaštita
od korozije
27 28
Shematski prikaz korozije

ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE

Pasivna zaš
zaštita od korozije mož
može se ostvariti:
7DNRÿHUMHELWQRSR]QDYDWLVOXþajeva u kojima je
• Organskim premazima naprezanje / oblikovanje elemenata uzrokom korozije.
• Metalnim presvlakama – cinþanje, galvaniziranje, Naþini korozije elementa koji nije izlož
A. Naþ izložen naprezanju
metaliziranje • Površinska korozija – jednoliki gubitak osnovnog
• Anorganskim presvlakama – amajliranje, materijala na cijeloj ploštini elementa
fosfatiziranje, bromiranje • Linijska korozija – jednoliki gubitak osnovnog materijala
duž jednog žlijeba
• Katodnom zaštitom – konstrukcija služi kao katoda i
stalno je pod naponom vrlo malog intenziteta) • Lokalna korozija – gubitak elementa na manjoj površini
elementa (rupa)

Za projektante je važno poznavati fenomen korozije • Pukotinska korozija – jaþHORNDOQRKUÿDQMHXSXNRWLQL
kao moguüi izvor tehniþkih ošteüenja konstrukcije i • Kontaktna erozija – na kontaktu metala razliþitih
pridržavati se propisane regulative u podruþju zaštite. 29
potencija i u prisutnosti elektrolita nastupa korozija 30

5
 ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE

Naþini korozije elementa koji nije izlož

A. Naþ izložen naprezanju
Zakljuþne napomene o zaš
Zakljuþ zaštiti od korozije
• Korozija pri razliþitom provjetravanju • Do korozije neüe doüi ako na površini þelika nema
• Selektivna korozija – pojedini dijelovi kristalne rešetke vode i kisika.
napadnuti su KUÿRP • Veliþina gubitka materijala korozijom ovisi o stupnju
Naþini korozije elementa koji jest izlož
B. Naþ izložen naprezanju atmosferskog oneþišüenja, a korozija ovisi o
vremenskom zadržavanju vlage na površini þelika.
• Korozija zbog pukotina izazvanih naprezanjem
• Korozija zbog pukotina izazvanih uþestalim • Lokalnu koroziju obiþno izazva kontakt s drugim
promjenama naprezanja – umaranje pri koroziji metalima.
• Korozija pri eroziji • Unutrašnjost þeliþnih zgrada gotovo da i nema
• Korozija pri kavitaciji problem korozije.
• Korozija uslijed trenja 31 32

ZAŠ
ZAŠTITA OD KOROZIJE IV. ZAŠ
ZAŠTITA OD POŽ
POŽARA

Zakljuþne napomene o zaš
Zakljuþ zaštiti od korozije ZADAûA ZAŠ
1. ZADAû ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA
• Jedan od najvažnijih faktora kvalitete zaštitnog
premaza jest korektna priprema površina.
Zaš
Zaštita od pož
požara sadrž sljedeüe postupke:
sadrži sljedeü
• Za zgrade, cijena zaš
zaštite od korozije jest 1% cijene • Spreþavanje nastanka pož
Spreþ požara – regulirano
koš
koštanja objekta, a štete koje mogu nastati propisima
oslabljenjem konstruktivnih elemenata korozijom • Spreþavanje širenja pož
Spreþ požara – ovisi o izvedbi
uvelike premaš
premašuju taj postotak ulaganja u zaš
zaštitu. objekta
• 8JUDGQMDLUDVSRUHGXUHÿDMD]DGRMDYXLJDš
8JUDGQMDLUDVSRUHGXUHÿDMD]DGRMDYXLJDšenje
pož
požara – opremanje objekta
• 3UHGYLÿDQMHSXWRYDHYDNXDFLMHOMXGLLGREDUD –
projektna rješenja, oznaþavanje požarnih putova)
33 34

1. ZADAû
ZADAûA ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA 1. ZADAû
ZADAûA ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA

Mjere opreza zaš

zaštite od pož ukljuþuju:
požara ukljuþ
a) 0MHUHJUDÿHYLQVNH]Dš
0MHUHJUDÿHYLQVNH]Dštite
Sigurnost okvirnog sustava na

• Sigurnost objekta pri požaru

požžarno djelovanje

• Podjela objekta na požarne zone

• 3UHGYLÿDQMHSUDYFDHYDNXDFLMH
b) Mjere pogonske zaš
zaštite
• 8UHÿDML]DGRMDYXSRžara
po

• Oprema za gašenje požara

35 36

6
 1. ZADAû
ZADAûA ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA 1. ZADAû
ZADAûA ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA

Cilj zaš
zaštite od pož
požara – preventivno djelovanje gdje je
zaš ograniþena na poduzimanje mjera kojima se
zaštita ograniþ
usporava zagrijavanje konstrukcijskih elemenata i
širenje pož
požara.

“Totalna zaštita” ne postoji, a mjeru zaštite od požara
propisuje zajednica (regulira propisima).

Zahtjevi preventivne zaš sljedeüim faktorima
zaštite ovise o sljedeü
• Broj ljudi u prostoriji ili objektu
• Pokretnost ljudi u objektu
• Požarno optereüenje unutra objekta
Raspored protupož odsjeþaka (rasponi su u metrima)
protupožarnih odsjeþ
• Tlocrtna veliþina i visina objekta
37 38
• Namjena objekta

2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA
PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU

Požar se smatra akcijom na þeliþne konstrukcije i treba
Krivulja
ga pri dimenzioniranju objekata uzeti u obzir. standardnog

Sigurnost elemenata þeliþ
eliþnih konstrukcija u sluþaju tzv. pož
požara definira
standardnog pož
požara,
ara ispituje se u laboratoriju tako da se ovisnost porasta
ispitivani element u peüi izlaže temperaturi koja se temperature i
vremenski mijenja prema izrazu vremena.
Θt – Θ0 = 345 log (8t + 1)
Mjera otpornosti nosivog elementa pri standardnom
gdje su: požDUXGHILQLUDQDJUDÿHYLQVNRPUHJXODWLYRP – vrijeme
pož
t vrijeme u minutama izraženo u minutama od poþetka ispitivanja uzorka do
trenutka otkazivanja, pod optereüenje za fazu korištenja.
Θt temperatura u peüi u trenutku t

Klase otpornosti na pož
požar: F30, F60, F90, F120, F180
Θ0 poþetna temperatura u peüi (za t = 0) 39 40

2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA
PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU

INTERNACIONALNA TERMINOLOGIJA POŽ
POŽARA
Projektiranje protupožarne zaštite jest grana

Realni pož
požar – razvija se u realnoj zgradi i na njega se protupožarnog inženjerstva i ukljuþuje kvantifikaciju:
djeluje sustavom za gašenje ili vatrogascima • Izlož
Izloženosti pož
požaru – model izloženosti vatri (“heat

Pokusni pož
požar – požarRGUHÿHQLKVYRMVWDYD, razvijen u exposure model”)
komori za ispitivanje, veüeg je ili manjeg intenziteta • Posljedica izlož
izloženosti pož
požaru – model odgovora

Projektirani pož
požar – UHJXOLUDQSURSLVLPDLSULODJRÿHQ konstrukcije (“structural response model”)
praktiþnim potrebama projektiranja þeliþnih konstrukcija,
proraþuna u protupož
Razredbeni sustav metoda proraþ protupožarnom
porast temperature toþQRMHRGUHÿHQLVWDQGDUGL]LUDQ inž
inženjerstvu – zasnovan na tri krivulje izlož
izloženosti pož
požaru
krivuljom “standardnog požara”, a kad se idealizirana i (H1 – H3) i tri modela odgovora konstrukcije (S1 –
pojednostavljena krivulja konstruira na osnovu realnog razina osnovnih elemenata, S2 – razina dijelova
požara izazvanog u probnoj komori, rezultat je projektirani konstrukcije i S3 – razina konstrukcije kao globalnog
41 42
požar u jednom požarnom odsjeþku zgrade. sustava).

7
 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA
PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU

Krivulja H3 (krivulja realnog požara) u praksi se ne
koristi, krivulja H2 koristi se samo u kompjutorskim
Klasifikacijski sustav metoda
protupožžarnom

analizama i to za model S1

U praktiþnim se proraþunima koristi samo krivulja
izloženosti, H1 i S1 model odgovora sveden na razinu
proraþþuna u protupo

elementa.

Dijelovi konstrukcije (model S2) ispituju se, prema
inžženjerstva

posebnoj potrebi, u laboratoriju, a cijele se konstrukcije

(model S3) ne ispituju niti za njih postoji model
prora

proraþuna požarne otpornosti

in

U praksi se koristi samo standardizirana krivulja H1 i to

43 44
na osnovnim elementima konstrukcije (model S1).

2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA
PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU

Mane metode H1 – S1:
Proraþunske metode analitiþ
Proraþ analitiþkog dokaza sigurnosti protiv
• Nedostatno definirani uvjeti ispitivanja u komori pož
požara:
• Neujednaþenost rezultata ispitivanja u razliþitim • RAZINA 1
laboratorijima 2GUHÿLYDQMHRWSRUQRVWLQRVLYRJHOHPHQWDSUHPD
• Neekonomiþnost metode – treba ispitati svaki požaru u uvjetima standardnog požara (H1) analitiþki
element pri þHPXWDNRXWYUÿHQDSRžarna otpornost elementa
konstrukcije, tfr, mora biti veüa od požarne otpornosti

proraþunske metode analitiþ
Uvode se proraþ analitiþkog dokaza
zahtijevane propisima, tfd.
sigurnosti protiv pož
požara koje se mogu podijeliti na tri
razine od kojih se najþešüe primjenjuje RAZINA 1. tfr ≥ tfd

45 46

2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA
PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU
• RAZINA 2 • RAZINA 3
Zasniva se na analitiþkoj simulaciji realnog požara Izravno analitiþko dimenzioniranje nosivog elementa
kojem se izloži nosivi element izloži. Nakon što se u odnosu na realni požar.
izmjeri vrijeme u kojem je opožareni element zadržao Na ovoj se razini utjecaj požara istražuje samo na
otpornost, analitiþki se odredi ekvivalentna temelju kompjutorskih simulacija, a u praksi nema
temperatura standardnog požara. Na taj se naþin primjenu.
RGUHÿXMHW]Y. “efektivna pož
požarna trajnost”
trajnost” koja

Najþešüe se primjenjuje metoda razine 1,
Najþ 1 a ako nema
povezuje realni i standardni požar, a funkcija je
XUHÿDMD]DLVSLWLYDQMHSRžara pod djelovanjem
požarnog optereüenja, geometrije profila i uvjeta
optereüenja, konstrukcijski se element izloži djelovanju
ventilacije.
požara bez optereüenja i mjeri se prolaz temperature
Ovaj se postupak gotovo i ne koristi u praksi.
nakon þega se analitiþki proraþuna vrijeme otkazivanja
47 48
nosivosti.

8
 2. OTPORNOST ýELIý
ELIýNIH ELEMENATA 3. SVOJSTVA ýELIKA IZLOŽ
IZLOŽENOG
PRI STANDARDNOM POŽ
POŽARU VISOKIM TEMPERATURAMA
analitiþþkom metodom razine 1
Dimenzioniranje elementa protiv

Visoke temperature þeliku bitno mijenjaju mehaniþka

svojstava – s porastom temperature postaje sve mekši
(za istu deformaciju potrebna su sve manja naprezanja,
a granica popuštanja pada).

Ovisnost napona i
relativne deformacije
poveüanju
pri poveü
požžara analiti

temperature

49 50
po

3. SVOJSTVA ýELIKA IZLOŽ

IZLOŽENOG 3. SVOJSTVA ýELIKA IZLOŽ
IZLOŽENOG
VISOKIM TEMPERATURAMA VISOKIM TEMPERATURAMA

Sve se promjene promatraju do temperature 600°
600°C
iznad koje þelik
viš
više nije nosiv. Ovisnost
pada modula
Pad omjera granice elastiþnosti o
elastiþ
popuš
popuštanja pri porastu
poviš
povišenoj i sobnoj temperature
temperaturi

51 52

4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE

Graniþno stanje jest ono stanje u kojem element više ne
Graniþ
možHLVSXQMDYDWLRGUHÿHQHIXQNFLMH(nosivost i
uporabljivost, ali i vatrootpornost).

Požar se smatra izvanrednim djelovanjem (akcijom) jer
otkaz elementa ne izaziva optereüenje nego požar.

graniþno stanje jest dosegnuto kad sposobnost
Krajnje graniþ
nosivosti elementa padne na razinu optereüenja od
požara.

Graniþno stanje uporabljivosti nastupa kad najveüi
Graniþ
raþunski pomaci δi dostignu vrijednost L/30 mjerodavne
dimenzije elementa (raspon nosaþa, visina stupa,
53 graniþno stanje uporabljivosti
Kriteriji za graniþ 54
raspon i visina okvira) – δi ≤ L/30)

9
 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE
KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA
OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû

Praktiþna analitiþ
Praktiþ analitiþka metoda za proraþ
proraþun otpornosti
U proraþunu vrijede i sljedeüe pretpostavke:
požDUX]DVQRYDQDQDRGUHÿLYDQMXNULWLþ
elementa u pož DUX]DVQRYDQDQDRGUHÿLYDQMXNULWLþne A. Sa stajališta graniþnih stanja, omjer ψ oznaþava
temperature. graniþnu nosivost pri povišenoj i sobnoj temperaturi.

Kritiþna temperatura jest ona pri kojoj poþinje pad
Kritiþ B. Metoda proraþuna koja vrijedi pri sobnoj temperaturi,
graniþne nosivosti optereüenog elementa u požaru. može se primijeniti i u uvjetima povišene temperature.

Za proraþun je potrebno uvesti sljedeüi omjer: f y,Θ
ψ=
Ovisno o tomu jesu li elementi dimenzionirani prema
f y,20
teoriji elastiþnosti ili prema teoriji plastiþnosti, omjer ψ
fy,20 granica popuštanja pri sobnoj temperaturi (Θ = 20°C) postaje ovisan o više razliþitih koeficijenata.
fy, Θ granica popuštanja pri povišenoj temperaturi (Θ > 20°C)
55 56

4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE
KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA
OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû

Za elemente dimenzionirane
1 K ⋅ q* χ koeficijent kojim se uvažavaju plastiþne rezerve
prema teoriji elastiþnosti: ψ= ⋅
χ ⋅ α qel statiþNLQHRGUHÿHQLK(χ > 1) i statiþNLRGUHÿHQLK(χ = 1)
sustava

Za elemente dimenzionirane K ⋅ q*
ψ= α omjer momenata otpora, W pl / W el
prema teoriji plastiþnosti: qpl
K IDNWRUNRUHNFLMHNRMLXVNODÿXMHWHRULMVNHLSRNXVLPD
qel, qpl graniþna elastiþna i plastiþna optereüenja pri RGUHÿHQHWHPSHUDWXUHRWND]LYDQMDHOHPHQWDSUL
sobnoj temperaturi požaru (K < 1)
q* raþunsko faktorirano optereüenje koje djeluje
57 58
u trenutku požara na nosaþ

4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE
KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA
OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû
Primjer: OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû

Kad se proraþunom odredi Za zadani statiþki
omjer ψ kritiþna se sustav treba
temperatura Θ odredi iz odrediti kritiþnu
temperaturu
dijagrama.
nosaþa ako se
proraþun pri sobnoj
temperaturi zasniva
Pad omjera granice na teorijama
popuš
popuštanja pri poviš
povišenoj i elastiþnosti i
sobnoj temperaturi 59
plastiþnosti 60

10
4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE
KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA
OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû

proraþuna za dimenzioniranje prema teoriji
Postupak proraþ
proraþuna za dimenzioniranje prema teoriji
Postupak proraþ
elastiþnosti
elastiþ plastiþnosti
plastiþ
• Uvjet otkazivanja nosivosti qel ⋅ l2 • Uvjet otkazivanja nosivosti qel ⋅ l2
Mel = = Wel ⋅ fy,20 Mpl = = Wpl ⋅ f y,20
pri sobnoj temperaturi 12 pri sobnoj temperaturi 16

• Uvjet otkazivanja nosivosti q* ⋅ L2 • Uvjet otkazivanja nosivosti q* ⋅ L2

Mpl = = Wpl ⋅ f y,Θ Mpl = = Wpl ⋅ f y,Θ
pri povišenoj temperaturi Θ 16 pri povišenoj temperaturi Θ 16
• Za omjer
• Za faktor korekcije, K f y,Θ q*
χ = 1,33 f y,Θ K W el q * K 1 q* ψ= =K⋅
ψ= = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ f y,20 qpl
f y,20 1,33 Wpl q el 1,33 α q el 61 (tablica) 62
(tablica)

4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE
KRITIýNA TEMPERATURA NOSAý
KRITIý NOSAýA KRITIýNA
KRITIý
OPTEREûENOG NA SAVIJANJE
OPTEREû TEMPERATURA
NOSAýA
NOSAý
OPTEREûENOG
OPTEREû
Raþþunske vrijednosti

NA SAVIJANJE
koeficijenta K

Kritiþne
Kritiþ
temperature
elemenata u °C
Ra

63 64

4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE
TEMPERATURE TEMPERATURE
KRITIýNA TEMPERATURA CENTRIý
KRITIý CENTRIýNO KRITIýNA TEMPERATURA CENTRIý
KRITIý CENTRIýNO
OPTEREûENIH ŠTAPOVA
OPTEREû OPTEREûENIH ŠTAPOVA
OPTEREû

centriþno optereü
Otkaz nosivosti centriþ optereüenog tlaþ
tlaþnog štapa u
χC faktor redukcije za centriþno optereüene
požaru nastupa kad graniþna nosivost padne na
štapove linije izvijanja C
vrijednost optereüenja (tlaþna sila – akcija).
K faktor korelacije za štapove, K ~ 0,85

Graniþno stanje otkaza jest:
Graniþ
N* N*
ψ =K⋅ =K⋅ fy,20 granica popuštanja þelika pri sobnoj
Ncr χ c ⋅ A ⋅ f y,20
temperaturi

N* = ν ·N normalna sila uveüana faktorom sigurnosti

A površina popreþnog presjeka
65 66

11
 4. GRANIý
GRANIýNA STANJA I KRITIý
KRITIýNE V. 0-(5(*5$Ĉ(9,16.(
TEMPERATURE ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA
KRITIýNA TEMPERATURA CENTRIý
KRITIý CENTRIýNO
6YUKDJUDÿHYLQVNH]Dštite od požara jest da
odgovarajuüim mjerama produlji vrijeme zagrijavanja
OPTEREûENIH ŠTAPOVA
OPTEREû
þeliþnih konstrukcija tj. vrijeme dostizanja kritiþne

centriþno
Ako se pretpostavi da je pad nosivosti centriþ temperature pri kojoj nastupa otkaz nosivosti (od F30
optereüenog tlaþ
optereü tlaþnog štapa u požaru proporcionalno pad do F180).
granice popuštanja, onda vrijedi:

Sigurnost objekta u požaru zasniva se na mjerama
N Θ = ψ ⋅ χ C ⋅ Npl JUDÿHYLQVNHLSRJRQVNH]Dš
JUDÿHYLQVNHLSRJRQVNH]Dštite.
tite

0MHUHJUDÿHYLQVNH]Dš
0MHUHJUDÿHYLQVNH]Dštite jesu:
NΘ nosivost centriþno optereüenog štapa pri djelovanju A. Izravne
povišene temperature
B. Posredne
67 68

V. 0-(5(*5$Ĉ(9,16.(
ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA V. MJERE
*5$Ĉ(9,16.(

,]UDYQHPMHUHJUDÿHYLQVNH]Dš
,]UDYQHPMHUHJUDÿHYLQVNH]Dštite jesu:
ZAŠ
ZAŠTITE OD
• Premazivanje elementa posebnim bojama
POŽ
POŽARA
• Oblaganje ili špricanje elementa
• Punjenje profila vodom tj. stvaranje sustava
KODÿHQMD

3RVUHGQHPMHUHJUDÿHYLQVNH]Dš
3RVUHGQHPMHUHJUDÿHYLQVNH]Dštite jesu:
• Zaštita nosivog elementa neotpornog na požar Izravne mjere
elementima od materijala koji jesu otporni na požar zaš
zaštite od pož
požara
(npr. ovješene stropne konstrukcije – materijali koji
se najþešüe koriste jesu: gips, beton, mineralna
vlakna i razne vrste silikata).
69 70

V. 0-(5(*5$Ĉ(9,16.( V. 0-(5(*5$Ĉ(9,16.(
ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA ZAŠ
ZAŠTITE OD POŽ
POŽARA

Ponovna primjena þeliþeliþnih elemenata nakon pož
požara
najþešüe se svodi na to da se nedeformirani elementi
i dalje koriste, a deformirani se zamjenjuju.

Vrijedi pravilo: “If it is bent,
bent, cut it,
it, if it is straight,
straight, paint
it”
it”.

U primjeni ovog pravila treba biti oprezan jer kad se
požar gasi vodom, zbog naglog je pada temperature
površina þelika sklona kaljenju pa tako raste opasnost
zahvaüene vatrom ipak
od krtog loma – elemente zahvaü
treba ispitati nerazornim metodama.
Posredne mjere zaš požara –SULPMHUPHÿXNDWQH
zaštite od pož
71 72
konstrukcije izveden trapeznim limovima

12