UDK 929 Sertllanges Strugni dlanak Primljeno 5/98 A.D. Sertillanges — kr8¢anski humanist 20. stoljeca Hrvoje LASIC Sazetak Prigodom 50. obljetnice smrti A.D. Sertillangesa, istaknutog francuskog domini- kanca, filozofa, teologa i humanista, autor élanka osvrée se na burni Zivot ina brojna filozofska i teoloska djela toga vrsnoga kr8éanskog mislioca dvadesetog stoljeéa. Posebno istice njegov prinos u zblizavanju moderne filozofije i krséan- stva, njegov neumorni rad na povezivanju Ijudske mudrosti i Ijudskih postignuéa s Boijim stvaralackim djelom i njegovim planom, kao i na stvaranju jednog hu- manijeg svijeta na krSéanskim naéelima, polazeéi od toga da je samo na njima moguée graditi bolji i judskiji svijet, jer samo ona jamée sva Ijudska prava, posti- vanje i dostojanstvo svake osobe. Uvod U prouéavanju kr8éanske misli u dvadesetom stoljesu smatramo nezao- bilaznim A.G.D. Sertillangesa, dominikanca, francuskog filozofa, teologa i humanista, éiju 50, obljetnicu smrti obiljeZujemo upravo ove godine. Anto- nin Gilbert Dalmace Sertillanges rodio se 17. studenog 1863. u Clermond- —Ferrandu, rodnom mjestu poznatog Pascala, a umro u Sallanchesu, 26. srp- nja 1948. U Dominikanski red stupio je g. 1883. u Bellmontu (u Spanjol- skoj), jer je Francuska dominikanska provincija g. 1880. bila prognana iz Francuske, a uskoro je dogo i do razdvajanja Crkve od drave (1904-1905); za svecenika je zareden g. 1888., a g. 1890. profesor je teologije u Korbari (Korzika). Utemeljenjem Revue Thomiste (Tomistitke revije), g. 1893. pos- taje njezin tajnik te lan uredni8tva Revue Bénédictinne (Benediktinske re- vije); od 1900. do 1922. profesor je moralne filozofije na Institut Catholique (Katoliékom institutu) u Parizu; 1915. Sertillanges preuzimlje uredni8tvo Revue de la jeunesse (Revija mladezi), koju je osnovao Mathieu Barge (1878-1926) 1909. godine, i daje joj novo ime: Revue des jeunes (Revija mladih). Uz predavanja moraine filozofije na Katoliékom institutu u Parizu, redo- vito odrZava politiéke i nacionalne govore u Madeleinei i objavijuje ih pod naslovom: La vie héroique (Herojski Zivot). Godine 1918. postaje élan Académie des sciences morales et politiques (Akademije moralnih i politi- 297H, Lasié: A.D. Sertillanges — kr8tanski humanist Obnoy. Zivot (53) 3 (1998) str, 297-313. &kih znanosti) u Parizu. Poslije smrti kardinala Amettea, nadbiskupa Pariza (1920.) i pape Benedikta XV. (1922.), pokrenut je u Rimu proces protiv jed- nog od Sertillangesovih govora, na kojem je Sertillangesu bilo zabranjeno javno nastupanje (1917-1922), i nareden izgon iz Francuske, koji ée potra- jati sve do g. 1939., kada na zagovor uéitelja Reda, M.S. Gilleta, papa Pio XII. odobrava Sertillangesu povratak u Francusku. U vrijeme progonstva Sertillanges nije ostao neaktivan. Godine 1923. predaje na Biblijskoj Skoli u Jeruzalemu; od 1924, do 1928. predaje teologiju i socijalni moral u samo- stanu studija Lionske dominikanske provincije u Ryckholtu (Nizozemska); a od g. 1929. u svojoj vlastitoj provinciji u Saulchoiru (Kain, prés de Tournai — — Belgija). Ukupno, Sertillanges je proveo dvadeset etiri godine izvan do- movine. Sertillanges je bio plodan pisac; njegov znanstveni opus obuhvaéa brojne naslove, bilo da je rijeé o knjigama ili o élancima, studijama, osvrtima i go- vorima iz podrudja filozofije, teologije, prirodnih, dru’tvenih i duhovnih znanosti. Prijateljevao je s mnogim francuskim znanstvenicima svoga doba: Henrijem Bergsonom, Claudeom Bernardom, Mauriceom Blondelom. O Bergsonu je objavio tri knjige: Henri Bergson et le Catholicisme (1941.) (Heinri Bergson i katolicizam); Avec Henri Bergson (1941.) (S Henrijem Bergsonom); Lumiére et Périls du Bergsonisme (1943.) (Svjetlo i opasnosti bergsonizma), a o Claudeu Bernardu: La Philosophie de Claude Bernard (1944.) (Filozofija Claudea Bernarda); L'Introduction a l'étude de la Méde- cine expérimentale de Claude Bernard (Uvod u studij eksperimentalne me- dicine Claudea Bernarda). Sertillanges je jedan od vodecih neotomista ovog stoljeéa u Francuskoj.’ Nakon putovanja po Italiji, godine 1896., Sertillanges pi8e svoje prvo djelo 0 umjetnosti pod naslovom: Un pélerinage artistique a Florence (Umjetniéko hodoga8ée u Firencu). Od 1900. do 1922. Sertillanges usredo- totuje svu svoju pozornost na svjetska zbivanja i ulaze sav svoj napor u pro- wéavanju Tomine filozofske i teoloske misli, usporedujuéi je istodobno sa suvremenim filozofskim pravcima, posebice s razvojem kantizma i agnosti- cizma, Rezultate svoga rada objavljuje u nekoliko knjiga: La preuve de lexis- tence de Dieu et I'éternité du monde (1898.) (Dokaz za BoZju opstojnost i vjetnost svijeta); Les sources de la croyance en Dieu (1903.) (Izvori vjero- vanja u Boga); Agnosticisme et antropomorphisme (1908.); Saint Thomas d'Aquin (2 vol., 1910.); La philosophie morale de S. Thomas d'Aquin (1916.) (Moraina filozofija sv. Tome Akvinskog). Glavne i omiljene teme 0 Bogu i ljudskoj opstojnosti neprestano su pri- sutne u Sertillangesovim djelima. Tako g. 1926. piSe svoju raspravu o Bogu u tri sveska, a g. 1927. o Stvaranju. Na temelju prijevoda i komentara Sum- 1 Usp. Biographisch~Bibliographisches Kirchenlexikon, X., Herzberg 1995., str. 1464~ 1466, 298Obnov. Zivot (53) 3 (1998) str. 297-313, H, Lasié: A.D. Sertillanges — krséanski humanist. ma teologiae svetog Tome Akvinskog, nastaju Sertillangesova znagajna djela: Les grandes theses de la philosophie thomiste (1928.) (Glavne teze tomistitke filozofije), Dieu ou Rien (2 sv., 1933.) (Bog ili Ni8ta), Le Chris- tianisme et les philosophies (2 sv., 1939-1940.) (Kr8éanstvo i filozofije), L'Idée de création et ses retentissements en philosophie (1945.) (Ideja stva- ranja i njezini odjeci u filozofiji), Le probléme du mal (2 sv., 1949-1951.) (Problem zla). Osim dva veéa izrazito apolegetska djela: Cathéchisme des Incroyants (2 sv. 1930.) (Katekizam nevjernika); Dieu ow Rien, napisao je jo8 neka manja djelea: L'Incroyant devant la Foi (1937.) (Nevjernik pred vjerom); Le Catholique devant I'Incroyant (Katolik pred nevjernikom); Hommes, mes freres (1940.) (Ljudi, moja braéa) i Athées, mes freres (1941.) (Ateisti, moja braéa). Sertillanges je napisao i nekoliko djela o Isu- su, Crkvi i njezinu poslanju — L'Eglise (1931.) i Le Miracle de l'Eglise (1933.); Jésus (1924,).3 Sertillanges se bavio i socijalnom tematikom dru&tva i napisao je nekoli- ko djela: Le patriotisme et la vie social (Patriotizam i socijalni Zivot); Soci- alisme et christianisme (Socijalizam i kr8éanstvo); La politique chrétienne (KrSéanska politika); Féminisme et christianisme (Feminizam i kr8éanstvo); La famille et I'Etat dans l'éducation (Obitelj i dréava u odgoju). Njegovi estetski i umjetnigki radovi zavrjeduju pozornost: L'drt et la Morale (Umjetnost i moral); L'Art et l'Apologétique (Umjetnost i apologetika); Un pélerinage artistique 4 Florence (Umjetnitko hodoéa&ée u Firencu): Lart chrétien (Kr8éanska umjetnost). Ni8ta manje nisu vrijedna njegova djela religijskog sadréaja: La vie catholique (2 sv.) (Katolitki Zivot); La vie intérieure (2 sv.) (Nutarnji Zivot); Les spiritualités (Duhovnosti); Oraison et Mystique (Govor i mistika); Les idées et les jours (2 sv.) (Ideje i dani); Le sermon sur la Montagne (Govor na gori); Les septe sacraments de I'Eglise (Sedam sakramenata Crkve);* La Priére (Molitva); Les fins humaines (Ljudski ciljevi); Ce que Jésus voyait du haut de la Croix (Sto je Isus vidio s kriza). Svoje metode i uvjete znan- stvenog rada Sertillanges je iznio u djelu: La vie intelectuelle (1921.) (Inte- lektualni Zivot)’ i L'Orateur chrétien (1931.) (Kr8éanski govornik). Od du- 2 AD. Sertilanges, Hommes, mes freres, Gallimard, Paris 1940, — prevedeno i na hrvatski u; Duhovni Zivot, god. XIIL, knjiga 13 (Zagreb 1941), str. 225-285, 3. AD. Sertillanges, Jésus, Gabalda, Paris 1924. — prevedeno i na hrvatski: Isus. Razmatra- nja 0 Spasitelju, HKD sv. Jeronima, Zagreb 1943. 4 Prevedeno na hrvatski u: Duhovni Zivot, god. XI. (1939), str. 289-295; god. XII. (1940), br. 1, str. 20-28; br: 2, str. 97-104; br. 3. str. 150-159, 210-219; god. XIII. (1941), br. 1, str. 29-35; br. 2, str.97-106; br. 3-4, str. 169-178. 5 AD. Settillanges, La vie intellectuelle. Son esprit, ses conditions, ses méthodes, Desclée et Cie, Paris 1921. ~ To je djeto takoder prevedeno na hrvatski pod naslovom: Intelektu- alac, dominikanska naklada Istina, Zagreb 1942. Ovdje navodimo joS dvije stvari koje su prevedene od Sertillangesa: »Prirodna i nadprirodna Objava«, u: Zivot, god. XIV, br. 9 (1933), str. 387-391. - Rije& je o elegiji u Cast svetom Albertu Velikom prigodom njegova 299