Mon ¥église...e | snes Dragi Radovane! ‘VaSe pismo’od 22. mj. primila sam prekjuser, upravo kad sam Varn otptemita ‘svoje pismo od 28.,pissno Var po primitku brojeva 5/85.-6/86.*“"Marwica” U tome pismu vee sam Vam zabvalila za postane mi brojeve, a sad Var jo jednom od sree Zahvaljujem, ganuta osobito Vasim darom th brojeva, Zasta ste Hubeatisa maom, a {Yubeznosti je tako mato v ovom danaénjem"smrzavanju sijeta”(tigescente mundo", kako je govorio sv. Jeronim Dalmata). ‘Osobito Vam hvala Sto ste mi darovali i broj 5/85, “Maruca”, ukojemu je Vas ‘zamene veoma zanimijivi osvet “Us. rub (42) i vejednifaktografski prikaz "Hrvatski katoicki pokret” od dra. prof. Jsipa Buturca. Taj prkaz spomenut co nadbiskupu zadarskom mons. Oblaku i zamoliti ga da nanj upozori zadarske svecenike i edovnice Kojima je na njiiovoj rekolekciji 14. i 16. mj. Gitano moje predavanje "Ecclesia “Mater” (Sto sam Vam ga poslala u kopiji uz svoe pismo od 28. mi). Buu, naime, 4a je to predavanje bilo namijenjeno jedno) sveéeiko i Sasnosestarskojrekolekelf, ‘ane nekom znanstvenom povjesniéarskom skupy, ja sam tu prikazala samo ono St mi & Gini bitnom duhovnonanaéajkom hrvatskog laikataizmedu dva ras: nai sensus Ecclesine, osjeéaj Ecclesiae Mates. U brikazu dra, prof. Buturca opisana je, vilo Pritujno 4 pregledno, cinjeniena povijest toga nadeg negdainjeg likata, pu to sluSateljima moga zadarskog predavanjl moe Koristiti za upozaavanje konkretnih 2bivanja vhrvatskom katoligkom pokretp. Ja sam zaistazavalna ide. ro? Buturcu Sto je taj prikaz napisao i Vama to ste gf objavili. ‘Sado ineryjuu kardinala Ratizingfra"Rapporo sulla fade”. Pete da Vern jeo ‘ions pricvodu te Aujge govorio netko #e GK na nekom Vijecu BKI. Bite da je to ilo doba kad sam je zaista kana prevesti tu knjigu, Koliko se sje¢am misao da je ‘abavim i prevedem dof mi jepri ita izvadaka iz nj uteviji “Jesus”, pu sam bila rekla urednistvu GK da tu knjigu kanim shbavit i preveati, i uredniSive s bio slotilo ‘tom mojom nakanom. Knjigu mij, na shoju molbu, 16 lstopada 1985. danio Darko Dekovi¢ iz Rima, kamo je bio pozvan odrlati jedno predavanje na simpozi o sv, Citi i Metodu u zakljuzku prostave 1100. obljetnice Metodove smi. Jasam kaj ppozomo proéitala, i nasla w njoj vite mjestana koja bi treba staviti kvtgke opaske ‘upravos gledista onoga Sto ja 2over racionalninskarolicizmom. Da sam prevedein Kejigu bez dodata tit opazaka, nije mi se dal, A prijevod s opaskam jedne obitne ‘novinatke na tekst jednog kardinalasmatala sam da mi njedan erkveni nakladaik w 4 _Rigsdon clinic vatharses oni amo gems lavas pS en posta wei“, Pan, poops IS gals ies tom me hee Sy stove privat je dvajn nest sno e angina 764,rs nas ne bi objavio (nectkveni nakladnic,razumije be, nisu tu ni dolaili u obzie), Zato samod nakane fog prievoda odutala. Zamislene opaske bila sam poéela isi, karla sam ih posta uredniStvu GK za interne informaclNapisala stm neki peinaesiak keartia, pa odustataiod toga, jer mi se napokon uEinilo besmislenim psa opaske uz njigu koju necu prevesti. Ves pri itanju spomenuth i2vadake v “Jesus” smetalo mi je ime Vittorja ‘Messorija, novinara kojemu jkardinal Ratzinger a0 tj ater, U nas Vitorio Messi rie pozna. Ja nam za njega iz svopa dugogodisneg pracena trike Stampe iz sjegove knjige“Ipotesisu Gest" iz vj ist Stamp o"boom”teknjige-kojaje cd rajna 1976, do svibnja 1977 dativjela12izdanja, Dvanaest, koje ja imam, ska Jew 130.000 primjeraka, to je 2a talinske prlike golema naklda (ea sporedbo: teoloSke“hitove” Hansa Kunga tia Mondadori v 20.000 primjeraka, to je vee vscko jznadtalijanskog proseks, dj se, na primer, romani velkil bare najrazvikaniih pista a0 oj Alberto Moravia, iskaju 10.000 primjeraka, a onthmanjerazvikah 1 oko 5,000), Vee tok “boom Messorijeve prve knjge na krsansku temu mene je ilo poneitoskeptiénotn. Messori, name, nije vemik po svome odgou; sad se pikazuje obracenikom, ali opis svoga obracenja ne tezultra mi da je igde objavo. [Nema ni eoloskensobrazbe:roden 1981, w Sasswol w povincji Modena, maturirao jena licen" Massimo Azeglio" uTuinu, ty licej na glsa jest svi mazzinjanshih tradicija; doktorirao je na turiaskom sveusilist iz politigkih znanosti,tezom talianskim radikalima XIX. sojeca, mentor za qoktorat bio mje prof. Alessando Galante Garrone, jedan od najstkautii i nairaitpliihtaijansk acta pie on © Stampi). Novinarsku kaijerszapoeeo je Messofi kao kroniar Stamp, to neu nezino} rubric religiske inormacije (ta rubrik tada je vodioizvrsn vatkan st Lamberto Furno). Poslie je godinama radio kab urednik “Tuttlibsi, tjednoga knjiZevnog priloga Stampe. U tom prilogu vrlo je rjetko donosio informacije o kajigama Ss elgiskom temom, at samo o onim takvim Kefgaena koje su mogte biti iv fren kulturnom smisiu Zanimljve, ili takvima koje su dizale pratinu stanovita senzacionalizma, Ukratko, kao urednik “Tutlibr” Messori se godinama pokazivao ‘edtm priliéno povsénim novinarom alijanskog Iaiistckogtpa. | njegova Kia “Ipotesi su Ges” vile se doima kao djelo sprefna novinara Koji zna“nanjuit zanimljvu temu, nego kao djelo obragenika koji 2aista dodivio Iusta Krista, Poo izdanje te knjige, kako sam ves spomenula ail je 1976. dakle u doa kad su ine ‘atti’ java delet w Kaji il zagifani za “dialog izmesd kana imarksist i kad se jedan bishup (ivejski, mons. Luigi Betazzi) dopisivao s jednim generlnin tajnikom tlfjanske Komunistidke strane (Envicom Berlinguerom), koja su pisma | abjavijena (na deectamentn tenis kaoika). Rebus si stantbus. predgover oj Messorievajknjz oIsusu napsio je Lucio Lombardo Radice, ordintrj na katedr fiwshoga drdavnog sveuiiita za maematiku. Nakladnik te knjige urnska Socet slice iaccrniomae (SED), haoigkinaadnik, stavio je ipod predgovoranotcy je prof Lombardo Radice élan Cetealngg kone talijanske KP. a edu ezovim kjgama nave ei" Marxist di rote Gen spomenun sic Koa ce kjige 1s{Roger Garaudy i Milan Machovee, To jes, bivdi komunist, izbaten iz Centalnog komiteta KP Francuske fiz same te stranke, pa "Kran bez fanscendencije (atom je stadij bo 1976), pa“iaraelita” bez pojma otradicijilraea| asad je “musliman", ak je formalno preSe0 na islam (a roden je w protestantizma hugenotskom). 1 éeiki Flozo, koji je takoder promicao “dijalog izmedukrSéana imarksist, pa vtom smisha sujelovao iu kolokvija u Marijanskim Eaznima, od kojega vile nem ni pepe. je Su veleitete oko godinu zatim prckinulisovjetski tenkovi u Pragu. Tako garnirana, Messorjeva jkajge “planula”, dvanaest zdanjau devet mjeseci (pak po dvaizdanja tustudenom 1976. itravnj 1977. au veljai 1977. tri) poslijesetaj“boomimatavio, kenjig je prevedena na iru jezik, Messor je bio pozivan drt o njoj predavanja na raza inozemna seutilita, Zk na Hebresko svediisteuJerualem (pri geme motsa ‘Valj zamijlit da su taijaneki Zidovi uijek ili veomaskIonitarinsko} Stamp, Kojo} je raveateljom kroz duge godine posh rata bio Zidoy, Giulio de Benedet, kojeg Benedetti ni Musson nije uspiomaknuG iz Stamps, er se tom cuéno opro onda ‘lasik Stampe, senator Alfredo Frassat,otae mladog sveca Katolicke Akeije Pier Giorgia Fassatj, kojega e sadainjt Papa vada ipak napokon beatfcira:- Pier Giorgiovasestra Liana udovca je paliskog grofa Gawronskogs. Dausput spomenem, Giulio de Benedetti ka drektorStampe ozobit je razvi kult Papa tvana XXII, meda ateljima toga lista, vesinom kafolicima neopservantima, u Kulturo-potiickom poled lista. Usamojknjizi Messor, vei zkljuéujud da je katoligka hipoteza 6 Lous najjerodostanij, vie puta eka Statejica Stampe, ogoréena fake nabrojis 11 puta) upravo proskinetikiodaje priznanje eazegetimaprotestgntimairacionalistima. NNakon svoga niscye opsanog obracenja(), vee 2a vijeme Pape Woliyte, Besson je ‘ostavio Stampa i pristpio u eviju "Jesus". "Nanjuso” valjdudoet “promjens kim" pa napravio novi “boon” olperjavSi w Bressanone ilar) Briven intervuirati *Pancerkardnala”-2a viene kardinalova Vjetnog edmora v ofdasnjem sjemenisto “naj, dale. tkoe Vittorio Messoi, ja nisam bila odufevijena Enjenicom da se baS od njega kardinal Ratzinger dao intervjurat. Posieso sam vise nad tom kngigom rezmisial, sve mi se manje svidalo Ste je Kardinal Ratzinger inio svoje isi ba woblike intersjua dana jednoma spretno hit sch Kao da se bat hyjelo fd toga natiniti “boon”, So je pligna neugodna novost u Ce{vi koja je nekad znata biti cimjena. Kardinal Ratzinger iam je festa sac, napsad je vee mnoge eotoska je, pai sad mogao sam napsa knjigu 0 pokoncilskim strbjama w Crkvi-a ne da "mut kolponia jedan spretni novinar bez teoloske naobrazbe,K tome, sama ginjenica da jekardinal Ratzinger o teSkim problemima pokoncilske Ckve progovorio w jednom imervju, neu edna vasitoj kaj, jo$ manjeu jednoma sluzbenom dokuments ongregscije koa je predstojnikom - sama ta éinjeniea ment dajedojam stanovita ‘manjka hrabrosti, Kao: rei éu So Zelim rei ali oli, fo je pak samo jedan tery, to nije tekst iz moga pera 4 kamoli da bi to bio moj sludbent dokument kardinals predstojika Kongregicije x rauku vjere. Takav postupak, Radovane, meni se ne Svida, Kao da jeu Ce oslabilakatoigka frabrost na naj azinama, Pavao VI (ojeza je veh talijanski provi | humanist prof Amuro Carlo Jemoto, “posed 166