7 NOSECA KONSTRUKCIJA DIZALICE,
Pod noseéom konstukeijom dizalice(krana) podrazumjevn se svaka Geligna kenstrukeija
alice na Kojo je smeSteno vito (michanizam za dzanje) sh po kojo} se kre voz vito,
TL Veste opteresenja
Da bi se mogao ura proratun(dimenzionisane)noseée Konstukeiedizalice porebno je
‘ro odredit ile w pojedinim nosotima i Stapovima te moment Kojima su oni iebzeni, Pr
tome se treba pridravatipropisa 2a cline Konstrukcie kao | propisao stabilnostdzaic,
Pojedini nosa krana nisu optereéeni samo jednom silom veénizom sila sve ih bs weet
‘obs pri pronaéunu
OptereéenianosegeKonsrukee jle se nat osnovne grupe
flava optrecena
+ dopunska opterecenja
posebna optrecena
TA Glavna optereéenja
Pod glavnim opteréenjem podtazumjevajv se opereéenja koja elu w stan miovania
opteredene dzalice, pi normalnoj emperatur bez uiajavjetraa to su: pogonst Tere! 1
asia tezinahonsrateje.
Pod pogonskim ‘eretom se podrazumjeva suma nazivaog teeta i elemenata za privat teta
(oni Kotraéaskukom, grabilca sl),
Pod vlastiom tetinom se podrazumjeva tetinasklopovs dizalce. Ona seu poetku poraéuna
‘uzimaju aproksimativno na temeliu predvidenthpreseka, podataka iz Iterature, sandard,
Jatloga proizvodata isl. Ukoliko se prosjezom napona urtanovi dase predvidem presjec|
ttebaju poveat i ukoliko bi pri tome povetanje tine iznoslo vike od 3% tba proves
Korekeiju proratuna (radi novi prorat sa navom vsti tezinom),
712. Dopunska optereéenja
LU dopunska opteredenja spadaju: optereéena iszvana inerialnim slams koje se javloju w
period ubrzavana ili kobenja (mogu delat v verkaln}shotizontan ravi), opereceaja
0d ia jet i teinesnijega,opteresenjanastala projenom temperature | dr.
7AL24 Vertikana dopunska optereéenja
Vertkalna dopunska opterecenja su posijedica verikalnih vibraciia Konstrukci. sled
eusaljenog. hretana pri dizanju (ubrzane) i spustaju (kodenje), grubog. zahata sl
Usimaju se u obzir na taj natin So Se pogonski tert mnodi dinamitkim faktoror koji je
fdreden na osnovu teorijskih i eksperimentalnihistazivanj, Veliina mu zavisi cd brzine
Se /n/)
jeje vy ows} breina bina dizanja tert,
m9
74.22 Horizon
1 dopunska opteretenja
Horizontlna dopunska optereéeja se jaja pri ubrzanju ili usporenju dzlice ednosno
slektriog voanog vt, okretany naginjanju dohvatik,uklestenjy na praai sh
Opierecene hoa se joljju kao postedica ubronia ednosno wiporenia masa koje se kreéu w
horizontal avni moze se odedit iz izraza
Fah G, my
Adie jes -hoefcient wbreania, odnosnowsporena i izrabavaodnos horizontal sile prema
adberiono tebini (iz dijgzama sa slike 71)
Sia 7.1 Veto Raetetens brans
Prilikom voene dizaice,usjed njenog zakosenja, jajaj se popredne sil okomite na pravas
vodaje. One djeluju u mjest dora vijeneatotka i Sine. Nazivaju se jos otpori od uklostenja
na pruziiizratunavaju se
Fog =A Fone 72)
ade jet Fu = maksimalna sila na tek,
2 Koeficijent koji 2avisi od odnosa LL,
wa Lil, s2 4=005,
m2SL/,S8 — 2=0025-LILy,
zacilindvitne tookove L/L, $6
L~rasojanje izmedu sna,
11, raamak izmedu osovina ogkova,
71.2.3 Opteresenje dzalice vjetrom
Opteretenje konstrukelje vettom ra¢una se iz ponatog izraza (4.20)
Fi=Cg:d
TT REPEC COU THANRFORIRASRLONTON .1 Nostes KonsMURCUADBALCE
2-16 ~koefcjen blk poveine,
50 [Nin] - aeroinamitk’pitsak na osnov koeg se Konsirukei rafura
na trajnu vst,
‘A le']~poveina okomita na pravae desta vet
adie je C
4
2
4 Opterecene zbog promjene temperature
(va optreéeja se wzimaju samo u inimnim slutsjevima i 19 2a delve koji ne mogu
lobed dilatrati. 2a rod na etvorenom uzima se ralkaw temperaturi -25 do +45".
743 Posebma opteregenja
U posehna opteredenjakonstruklje ura se
2) Sil prevrana vil w sltaju wdaraja ert preprek,
b) Mogu}nost udaranja punom brainom u edbojnike uklio otkazu koic,
«)Probaaoptere}enja pi ispitivanjustabilnot Kran eretom,
Q, =125-Q Qe =133-Q: Q, =15-Q
40 zavisi od nosivost i vslova rad,
7.2 Utieaj pogonshe grupe (odredivanje optereéenja)
Ps odredivanu operecenja vzima seu obit tical poponske gre. Noseéakonstruklia je
razvrsana u pogonsku grips slavnog mehanizma 2a dizanje jet tj ured mite radi 1
izaziva naete napone, Utica) pogonske gre na velitina optereenja prema JUS M. D1
(050 (id, 1968, wzima seu obzr pomocufaktora pogonske grup g tako Sto same mnode
slavna opteedenja te veritlna i horizonalna dopunska opterecenia (osim opterecenja
strom)
Tatea 7.1 Fakor9, uc pogoske prope
Fogoaslawpe [12 Ps [a
tor 1a ie
‘reba voditiratuna o tome da se kod navedenih radnjiodabere najnepovoli polots)
pokreinog opereenja (sim u sltajuodreivanja opereéenja toekova)
imenzionisanje noseée konstrukeije
73° Materijal, dozvolj
Proratun Konsiukije se izvodi 2a tri Kombinaclje itovremenog djelovania glavni,