You are on page 1of 79

1

Vjeţbe iz kolegija “Računalni praktikum 2"

OSNOVE HTML-A
Mostar, 2010/11
Tomislav Volarić volaric.tomislav@gmail.com
Sadrţaj
2

 Internet i WWW
 HTML
 osnovni elementi HTMLa
 osnovni elementi
 hiperveze
 osnovno formatiranje teksta i sadrţaja
 liste
 posebni znakovi
 prikaz slika
 tablice
 forme
 okviri
Internet
3
www.google.com www.fpmoz.ba server

www.yahoo.com

TCP/IP protokol
WWW
4

 WWW=World Wide Web


 stvoren je 1989. godine na CERN-u
 bazira se na hipertekstu (povezivanju sadrţaja)
 WWW je biblioteka multimedijalnih dokumenata
smještenih na računalima širom svijeta dostupnih putem
Interneta
 dokumenti se nazivaju web stranice
WWW
5

 web počiva na 3 mehanizma:


1. jedinstvenom adresiranju sadrţaja putem URL-a
(Uniform Resource Locator)
2. protokolima za pristup sadrţajima (http - HyperText
Transfer Protocol)
3. hipertekstualnoj organizaciji i pristupu sadrţajima
(HTML jezik)
WWW
6 http://www.fpmoz.ba/index.hml

URL

klijent
HTML
7

 HTML=HyperText Markup Language


 jezik za opis strukture dokumenta
 najvaţnija osobina HTML dokumenta je
hipertekstualnost (povezivanje sadrţaja)
 HTML dokument je tekstualna datoteka koja se sastoji
od HTML elemenata
Primjer HTML stranice
8
Koncepti HTMLa
9 atribut
element

<table id = "prva_tablica">
vrijednost atributa
<tr>
<td> Prva ćelija </td>
</tr>

</table> oznake

<hr />
Ugnjeţđivanje
10

 često se na web stranici na isti sadrţaj primjenjuje više


elemenata
 takvi elementi ne smiju se preklapati već moraju biti
ugnjeţđeni (eng. nested)

Preklapanje Ugnježđivanje

<p> <p>
<b>Neki sadrţaj <b>Neki sadrţaj
</p> </b>
</b> </p>
Struktura HTML dokumenta
11

 HTML dokument <html></html>


 početna i završna oznaka svakog dokumenta
 svi ostali elementi moraju biti ugnjeţđeni unutar ovoga

 HTML dokument dijeli se na 2 osnovna dijela


 zaglavlje dokumenta <head></head>
 tijelo dokumenta <body></body>
 <frameset></frameset>
Zaglavlje HTML dokumenta
12

 zaglavlje dokumenta <head></head>


 unutar zaglavlje unose se određeni "meta" podaci koji opisuju
dokument npr. naslov dokumenta, kodna stranica, ključne riječi,...
 naslov dokumenta <title></title>
 meta podaci
 <meta name="keywords" content=“računalni
praktikum 2, osnove HTMLa" />
 meta name="author" content=“Tomo" />
 <meta http-equiv="Content-Type"
content="text/html; charset=utf-8" />
HTML dokument
13

<html>
<head>
<title>Prva HTML stranica</title>
</head>
<body>
Ovo je moja prva HTML stranica!
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
14
Elementi HTML-a
15

 naslovi (6 razina naslova <h1>-<h6>)


<h1>Ovo je naslov razine 1</h1>
<h2>Ovo je naslov razine 2</h2>
...
<h6>Ovo je naslov razine 6</h6>
 odlomci <p>Ovo je odlomak</p>
 prijelaz u novi redak <br />
 vodoravna crta za odvajanje odlomaka <hr />
 komentar <!–- Ovo je komentar -->
 ne prikazuje se u web pregledniku
HTML dokument
16

<html>
<head><title>Druga HTML stranica</title></head>
<body>
<h1>Ovo je moja druga HTML stranica</h1>
<h2>HTML</h2>
<p>HTML je izvorni jezik za prikazivanje sadržaja na webu.<br
/>
Razvijen je 1989. godine na CERN-u Europskom laboratoriju za
nukleranu fiziku u Ženevi.
<!--Dodati definiciju hiperteksta-->
<hr />
Tim Berners-Lee, istraživač na CERN-u, predložio je distribuirani
informacijski sustav za pohranu informacija. Sustav je bio baziran
na Hipertekstu.
</p>
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
17
Hiperveza
18

 hiperveza je veza između HTML dokumenta i drugog sadrţaja


(drugi HTMLdokument, tekst, slika,...)
<a href="drugi_dokument.html">
Ovo je link na drugi dokument</a>

a - "sidro" (eng. anchor) href – hyperlink reference


prikazuje se kao plavi podcrtani tekst (ukoliko specifičnim
stilom nije drugačije definirano)
Hiperveza
19

 "adresiranje" drugog dokumenta koji se poziva moţe se


provesti na različite načine
 ako se drugi dokument nalazi na drugom web posluţitelju,
navodi se puna adresa posluţitelja i naziv dokumenta
<a href="http://www.unidu.hr/index.html"> Tekst linka</a>

 ako se dokument nalazi na istom web posluţitelju i istom


direktoriju kao html stranica putanju nije potrebno navoditi

<a href="index.html">Tekst linka</a>


Hiperveza
20

 hiperveza moţe pokazivati na određeno mjesto u HTML


dokumentu
<a href="drugi_dokument.html#mjesto2"> Ovo je link na određeno
mjesto u drugom dokumentu</a>

 odredišna mjesta (knjiške oznake) moraju biti posebno


imenovana vrijednošću atributa "name" <a> elementa ili
"id" atributa bilo kojeg (npr. <h1>) elementa

<a name = "mjesto2">Odredište</a>


ili
<h1 id = "mjesto2">Odredište</h1>
Hiperveza
21
 stranica se moţe otvoriti u novom prozoru (atr. target)
<a href="drugi_dokument.html" target="_blank">
Ovo je link na drugi dokument</a>
 ili u određenom okviru (frame)
<a href="drugi_dokument.html" target="lijeviOkvir">
Ovaj dokument će se otvoriti u lijevom okviru</a>
 hiperlinkovi mogu biti posebnih vrsta:
 slanje elektroničke pošte
<a href="mailto:mail@server.hr">E-mail</a>
 pristup datotekama na ftp serveru
<a href="ftp://ftp.server.hr/datoteka">FTP adresa</a>
HTML dokument
22

<html>
<head>
<title>Primjer linkova</title>
</head>
<body>
<a href="http://www.google.com/index.html">Ovo je
link na drugi dokument</a><br />
<a href="#mjesto2">Ovo je link na dno ovog
dokumenta</a><br />
<a href="mailto:korisnik@server.hr">E-mail</a><br />
<a href="ftp://ftp.carnet.hr/README"> FTP
datoteka</a><br /><br /><br /><br /><br /><br />
<a name="mjesto2">Odredište</a>
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
23
Osnovno formatiranje teksta
24

 oznake za formatiranje značenja teksta

<strong>Ovaj tekst je jako


naglašen</strong>
<em>Ovaj tekst je
naglašen</em>
<code>Ovo je programski
kod</code>
<cite>Ovo je citat</cite>
Osnovno formatiranje teksta
25

 oznake za formatiranje fizičkog izgleda teksta


<b>Ovaj tekst je
podebljan</b>
<i>Ovaj tekst je
nakošen</i>
Ovo je indeks<sub>1</sub>
Ovo je
potencija<sup>2</sup>
<tt>Ovo je font fiksne
širine</tt>
HTML dokument
26
<html>
<head><title>Treća HTML stranica</title></head>
<body>
<h1>Ovo je moja treća HTML stranica</h1>
<h2>HTML</h2>
<p>HTML je izvorni jezik za <strong>prikazivanje
sadržaja</strong> na webu.<br />
Razvijen je 1989. godine na CERN-u<sup>1</sup> <em> Europskom
laboratoriju za nukleranu fiziku u Ženevi.</em>
<!--Dodati definiciju hiperteksta-->
<hr /><big>Tim Berners-Lee</big>, istraživač na <def>CERN-
u</def>, predložio je distribuirani informacijski sustav za
pohranu informacija. <br />
<code>Sustav je bio baziran na hipertekstu.</code>
</p>
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
27
Osnovno formatiranje sadrţaja
28

 prikazom u pregledniku gubi se početno formatiranje sadrţaja

<html>
<head>
<title></title>
</head>
<body>
///\\___
(@ @)
+----oOO----(_)-----------+
| I ja učim |
| osnove |
| HTML-a |
+-----------------oOO-----+
|__|__|
|| ||
ooO Ooo
</body>
</html>
Osnovno formatiranje sadrţaja
29

 očuvanje formatiranja sadrţaja


 oznake <pre></pre>
 tekst se prikazuje fontovima fiksne širine
<html>
<head>
<title></title>
</head>
<body>
<pre>
///\\___
(@ @)
+----oOO----(_)-----------+
| I ja učim |
| osnove |
| HTML-a |
+-----------------oOO-----+
|__|__|
|| ||
ooO Ooo
</pre>
</body>
</html>
Liste
30

 liste sluţe za organizaciju sadrţaja na web stranici


 poredana lista (ordered list)
 <ol></ol> kreira listu
 neporedana lista (unordered list)
 <ul></ul> kreira listu

 elementi liste (za obje vrste liste)


 <li></li> elementi liste
Poredana lista
31

 poredana lista (eng. ordered list) je lista kod koje su elementi nabrojani jedan
ispod drugoga i svaki element označen je rednim brojem
 koristi se kada je redoslijed elemenata vaţan

<ol>
<li>prvi element liste</li>
<li>drugi element liste</li>
<li>treći element liste</li>
</ol>
Neporedana lista
32

 neporedana lista (eng. unordered list) je lista kod koje su elementi nabrojani jedan
ispod drugoga, a svaki element označen je točkom
 koristi se kada nije vaţan redoslijed elemenata u listi

<ul>
<li>prvi element liste</li>
<li>drugi element liste</li>
<li>treći element liste</li>
</ul>
Ugnjeţđivanje listi
33

 Unutar <ul>/<ol> elementa smije se nalaziti samo <li> element


 <ul>/<ol> ne smiju biti u istoj razini s <li> elementom
 Ugnjeţđena <ul>/<ol> lista dolazi unutar <li>

Pogrešno Ispravno
<ul>
<ul>
<li>ispitivanje znanja
<li>ispitivanje znanja</li>
<ul>
<ul>
<li>seminarski </li>
<li>seminarski </li>
<li>kolokviji</li>
<li>kolokviji</li>
</ul>
</ul>
</li>
<li>predavanja</li>
<li>predavanja</li>
</ul>
</ul>
Posebni znakovi
34

 znakovi koji u HTML-u imaju posebno značenje u tekstu se moraju


prikazivati na poseban način, znakovnim ili numeričkim kodovima
 na početku imaju znak & (ampersand), a na kraju točku-zarez
 najčešće korišteni posebni znakovi:

Za prikaz
... ili
Znak koristiti
numerički
znakovni kod
< &lt; &#60;
> &gt; &#62;
" &quot; &#34;
‘ &apos; &#39;
znak razmaka &nbsp; &#160;
HTML dokument
35

Želimo prikazati HTML kod :

Pogrešno
<html>
<head>
<title>Kod prve HTML
stranice</title>
</head>
<body>
Podebljani tekst se prikazuje
između oznaka <b> i </b>
</body>
</html>
HTML dokument
36

Želimo prikazati HTML kod:

Ispravno
<html>
<head>
<title>Kod prve HTML stranice</title>
</head>
<body>
Podebljani tekst se prikazuje
između oznaka &lt; b &gt; i &lt;
/b &gt;
</body>
</html>
Prikaz slike
37

 u HTML dokumentu mogu se ubaciti i slike


 za prikaz se koristi <img> element
 <img src="slika.jpg" alt="Moja prva slika"
height="160" width="160" border="2" />
 src - naziv i putanja slike koja se prikazuje
 alt - tekst koji opisuje sliku koji se prikazuje u slučaju ako nije moguć prikaz slike
 height i width - visina i širina slike
 border - definira okvir oko slike
 align ("left" , "right", "bottom", "middle", "top" -
poravnanje u odnosu na odlomak
 slike se mogu koristiti i kao linkovi
 <a href="http://www.fpmoz.hr/">
<img src="slika.jpg" alt="Moja prva slika"
height="159" width="143" border="2" /></a>
HTML dokument
38

<html>
<head><title>Primjer slike</title></head>
<body>
<img src="http://www.timdizajn.com/praktikum/slike/kosarka.jpg" alt="Prva slika"
height="160"
width="160"
border="2"
align="right"/>
<a href="http://www.fpmoz.ba/">
<img src="http://www.timdizajn.com/praktikum/slike/Windows_8.png"
alt=“windows"
height="160"
width="160"
border="2" /></a>
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
39
Tablice
40

 prikazuju sadrţaj na strukturirani način, u recima i


stupcima
 u praksi tablice se koriste za:
 prikaz strukturiranih podataka
 pozicioniranje sadrţaja na točno određeno mjesto na
stranici
 sadrţaj se smješta u određenu ćeliju
HTML oznake tablice
41

 HTML oznake tablice


 <table></table> određuje tablicu
 <th></th> određuje zaglavlje tablice
 <tr></tr> određuje redak tablice
 <td></td> određuje ćeliju tablice
 <caption></caption> određuje opis (naslov) tablice

Opis/naslov tablice
zaglavlje zaglavlje zaglavlje

redak 1 ćelija ćelija tablica

redak 2 ćelija ćelija


Osnovni atributi tablice
42

 debljina okvira (u pixelima)


<table border="?"> </table>
 širina (u % ili pixelima)
<table width="?"> </table>
 u odnosu na širinu prozora preglednika
 ako se ne navede tablica zauzima širinu sadrţaja
<td width="?"> </td>
 visina (u % ili pixelima)
<table height="?"> </table>
 u odnosu na visinu prozora preglednika
 ako se ne navede tablica zauzima visinu sadrţaja
<td height="?"> </td>
Primjer 1 (okvir tablice)
43

<table border="2">
<caption>Glumci i glumice</caption>
<tr>
<th>Inicijali</th>
<th>Ime i prezime</th>
</tr>
<tr>
<td>AJ</td>
<td>Ashley Judd</td>
</tr>
<tr>
<td>BW</td>
<td>Benjamin Weir</td>
</tr>
<tr>
<td>TLJ</td>
<td>Tommy Lee Jones</td>
</tr>
</table>
Primjer 2 (širina i visina tablice)
44

<table width="50%" height="300"


border="2">
<tr>
<th>Inicijali</th>
<th>Ime i prezime</th>
</tr>
<tr>
<td>AJ</td>
<td>Ashley Judd</td>
</tr>
<tr>
<td>BW</td>
<td>Benjamin Weir</td>
</tr>
<tr>
<td>TLJ</td>
<td>Tommy Lee Jones</td>
</tr>
</table>
Primjer 3 (širina i visina ćelije)
45

<table border="2">
<tr>
<th width="60%"
height="75">Inicijali</th>
<th>Ime i prezime</th>
</tr>
<tr>
<td>AJ</td>
<td>Ashley Judd</td>
</tr>
<tr>
<td>BW</td>
<td>Benjamin Weir</td>
</tr>
<tr>
<td>TLJ</td>
<td>Tommy Lee Jones</td>
</tr>
</table>
Osnovni atributi tablice
46

 prazan prostor oko sadržaja ćelije (u pixelima)


<table cellpadding="?"> </table>
 ako se ne navede, po defaultu je 1 ili 2 pixela
 ako se ţeli ukloniti treba staviti da je 0

Ime Prezime

cellpadding
Osnovni atributi tablice
47

 razmak između ćelija (u pixelima)


<table cellspacing="?"> </table>
 ako se ne navede, po defaultu je 1 ili 2 pixela
 ako se ţeli ukloniti treba staviti da je 0

Ime Prezime

cellspacing
Osnovni atributi tablice
48

 horizontalno poravnanje sadržaja u ćeliji


<tr align="?"> </tr>
<td align="?"> </td>
 left, center ili right
<caption align="?"> </caption>
 left, center ili right

 vertikalno poravnanje sadržaja u ćeliji


<tr valign="?"> </tr>
<td valign="?"> </td>
 top, middle ili bottom
<caption align="?"> </caption>
 top ili bottom
Primjer 4 (prostor oko sadrţaja)
49
<table border="2" cellpadding="15">
<tr>
<th>Inicijali</th>
<th>Ime i prezime</th>
</tr>
<tr>
<td>AJ</td>
<td>Ashley Judd</td>
</tr>
<tr>
<td>BW</td>
<td>Benjamin Weir</td>
</tr>
<tr>
<td>TLJ</td>
<td>Tommy Lee Jones</td>
</tr>
</table>
Primjer 5 (razmak između ćelija)
50

<table border="2" cellspacing="15">


<tr>
<th>Inicijali</th>
<th>Ime i prezime</th>
</tr>
<tr>
<td>AJ</td>
<td>Ashley Judd</td>
</tr>
<tr>
<td>BW</td>
<td>Benjamin Weir</td>
</tr>
<tr>
<td>TLJ</td>
<td>Tommy Lee Jones</td>
</tr>
</table>
Primjer 6 (tablica s razmacima)
51

<table>
<tr>
<td><img src="pic-1a.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-1b.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-1c.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
</tr>
<tr>
<td><img src="pic-2a.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-2b.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-2c.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
</tr>
</table>
Primjer 7 (tablica bez razmaka)
52

<table cellspacing="0" cellpadding="0"


border="0">
<tr>
<td><img src="pic-1a.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-1b.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-1c.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
</tr>
<tr>
<td><img src="pic-2a.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-2b.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
<td><img src="pic-2c.gif" width="56"
height="102" border="0"></td>
</tr>
</table>
Primjer 8 (poravnanje sadrţaja)
53

<table border="2">
<caption align="bottom">Glumci i
glumice</caption>
<tr align="left">
<th>Inicijali</th>
<th align="left">Ime i
prezime</th>
</tr>
<tr>
<td align="center">AJ</td>
<td>Ashley Judd</td>
</tr>
<tr>
<td align="center">BW</td>
<td>Benjamin Weir</td>
</tr>
<tr>
<td align="center">TLJ</td>
<td>Tommy Lee Jones</td>
</tr>
</table>
Spojene ćelije tablice
54

 spojeni redovi
<td rowspan="?"> </td>
 broj spojenih redova

 spojeni stupci
<td colspan="?"> </td>
 broj spojenih stupaca
Primjer 9 (spojeni redovi ili stupci)
55
<table border="1" cellpadding="10">
<tr align="center">
<th rowspan="2">Godina</th>
<th colspan="3">Studenti</th>
</tr>
<tr align="center">
<th>1. godina</th>
<th>2. godina</th>
<th>3. godina</th>
</tr>
<tr align="center">
<td>2003</td>
<td>35</td>
<td>28</td>
<td>18</td>
</tr>
<tr align="center">
<td>2004</td>
<td>45</td>
<td>15</td>
<td>14</td>
</tr>
</table>
Primjer 10 (spojeni redovi i stupci)
56

<table border="1" cellpadding="10">


<tr align="center">
<th rowspan="2">Godina</th>
<th colspan="3">Studenti</th>
</tr>
<tr align="center">
<th>1. godina</th>
<th>2. godina</th>
<th>3. godina</th>

</tr>
<tr align="center">
<td valign="bottom">2003</td>
<td rowspan="2" colspan="3">
Nema upisanih</td>
</tr>
<tr align="center">
<td>2004</td>
</tr>
</table>
Forma
57

 sluţi za interakciju korisnika


 korisnik unosi podatke i pokreće odgovarajući program
 primjena :
 prijava korisnika za pristup web stranici
 prikupljanje informacija o posjetiteljima

 on-line kupovinu

 sučelje prema bazi podataka

 unos podataka za pretraţivanje stranice

 ...
Forma
58

 <form></form> element
 "action" atribut određuje što će se uraditi s podacima (u koji program će
se podaci proslijediti)
<form method="post" action="neka_akcija"></form>
 akcije:
slanje podataka pomoću programa za elektroničku poštu
<form method="post" action="mailto:korisnik@domena.hr"
enctype="text/plain"></form>
pozivanje izvršnog programa na posluţitelju
<form method="post" action="program.cgi"></form>
prijelaz na drugu html stranicu
<form action="nova_stranica.html"></form>
Elementi forme
59

 <input /> element je osnovni element forme


 vrijednost atributa "type" određuje njegovu namjenu
 unos podataka <input type="text" />
 polje za unos lozinke <input type="password" />
 radio button <input type="radio" />
 checkbox <input type="checkbox" />
 ostali vaţni atributi
 “name" imenuje element forme
 npr svi checkbox-ovi koji pripadaju istoj skupini moraju imati istu vrijednost atributa
name
 "value" defaultna vrijednost elementa
 "size" veličina polja na ekranu
 "maxlength" maksimalna duţina sadrţaja
Elementi forme (nastavak)
60

 skriveno polje
<input type="hidden" />
 npr kada šaljete podatke na mail pomoću cgi programa u takvom podatku se
definira e-mail adresa na koju s epodaci šalju
 tipka za čišćenje polja forme
<input type="reset" />
 tipka za proslijeđivanje podataka forme
<input type="submit" />
 vrijednost atributa value mijenja prikaz teksta na tipki
 unos veće količine teksta
<textarea></textarea>
 atributi: rows i cols - broj redaka i stupaca
Elementi forme (nastavak)
61

 padajući izbornik (eng. Pull Down List)


 definicija izbornika <select></select>
 atribut size za broj prikazanih izbora
 po defaultu size=1
 ako je broj prikazanih izbora veći od 1 element se naziva izbornik s
klizajućom trakom (eng. Scrolling List)
 pojedini izbor <option></option>
 atribut selected za izabrani podatak
Primjer 11 (elementi forme)
62

<form action="p1.html">
E-mail:
<input type="text" id="email" value="korisnik@server.hr" />
<br /><br />
Lozinka:
<input type="password" id="lozinka" size="20"/>
<br /><br />
Čitate li informatičke časopise?<br />
DA <input type="radio" name= "cit" value="DA" checked="checked" />
NE <input type="radio" name= "cit" value="NE" />

<br /><br />


Koje informatičke časopise čitate?<br />
Bug<input type="checkbox" name="c1" value="C1" />
Mreţa<input type="checkbox" name="c2" value="C2" />
PC chip<input type="checkbox" name="c3" value="C3" />

</form>
Izgled u pregledniku
63
Primjer 12 (elementi forme)
64

<form>
Komentar:
<textarea id="tekst" rows="3" cols="20"></textarea>
<br /><br />
Čitate li informatičke časopise?

<select id="izbor">
<option value="DA">Da</option>
<option value="NE">Ne</option>
</select><br />
Studenti:
<select id="studenti" size="3">
<option value="ivo">Ivo Ivić</option>
<option value="ana" selected>Ana Anić</option>
<option value="pero">Pero Perić</option>
</select>
<input type="submit" value="Potvrdi" id="sub0" /><br />
<input type="submit" id="sub1" />
<input type="reset" id="res1" />
</form>
Okviri (eng. frames)
65

 sluţe za istovremeni prikaz više web stranica u


browseru
 <frameset></frameset> definira skup stranica koji će
se istovremeno prikazivati u pregledniku
 obavezan je jedan od atributa: ili rows ili cols
 navodi se širina svakog pojedinog okvira u postotku ili pikselima
 moţe se navesti * - čitav preostali prostor
<frameset rows="50%,30%,20"> ili
<frameset rows="50%,*,20%">
 skupovi okvira se mogu međusobno ugnjeţđivati
 nedostatak: stanje određenih okvira ne moţe se zapamtiti
(uključiti u "favorites") preglednika
Okviri (eng. frames)
66

 <frame ... /> - definira se stranica koja će se prikazivati


u određenom okviru
 atributi:
 src="stranica.html" - stranica koja se otvara
 name ili id - naziv okvira (ako se navede moţe se pomoću target atributa
anchor elementa određena stranica otvoriti u određenom okviru

<frame src="p1.html" name="okvir1">


...
<a href="p1.html" target="okvir1">Otvori stranicu </a>

<noframes></noframes> definira izgled stranice koja će


se prikazivati u browserima koji nemaju mogućnost rada
s okvirima
Primjer 13 (skup okira)
67

<html>
<head>
<title>Ovo je primjer korištenja okvira </title>
</head>
<frameset rows="50%, 50%" cols="40%, 30%, 30%" >
<frame src="p2-9.html" />
<frame src="p2-8.html" />
<frame src="p2-4.html" />
<frame src="p2-10.html" />
<frame src="p2-2.html" />
<frame src="p2-1.html" />
</frameset>
<noframes>
<body>
Prikazuju se 6 dokumenta s primjerima tablica.
</body>
</noframes>
</html>
Izgled u pregledniku
68
Primjer 14
69
<html>
<head>
<title>Ovo je primjer korištenja okvira </title>
</head>
<frameset cols="50%,*">
<frameset rows="50%,*">
<frame name="p1" src="p2-1.html">
<frame name="p2" src="p2-2.html">
</frameset>
<frameset rows ="33%,33%,*">
<frame name="p3" src="p2-3.html">
<frame name="p4" src="p2-4.html">
<frame name="p5" src="p2-5.html">
</frameset>
</frameset>
<noframes>
<body>
Prikazuju se 5 dokumenta s primjerima tablica.
</body>
</noframes>
</html>
Izgled u pregledniku
70
Primjer 15 (frameset)
71

<html>
<head>
<title>Ovo je primjer korištenja okvira </title>
</head>
<frameset cols="30%,*">
<frame name="index1" src="index1.html">
<frame name="stranica" src="p2-1.html">
</frameset>
<noframes>
<body>
Prikazuju se primjeri s vjeţbi.
</body>
</noframes>
</html>
Primjer 15 (lijevi okvir)
72

<html>
<body>
<h2>Primjeri</h2>
<a href="p2-1.html" target="stranica">Okvir tablice</a><br />
<a href="p2-2.html" target="stranica">Širina i visina tablice</a><br />
<a href="p2-3.html" target="stranica">Širina i visina ćelije</a><br />
<a href="p2-4.html" target="stranica">Prostor oko sadrţaja</a><br />
<a href="p2-5.html" target="stranica">Razmak između ćelija</a><br />
<a href="p2-6.html" target="stranica">Tablica s razmacima</a><br />
<a href="p2-7.html" target="stranica">Tablica bez razmaka</a><br />
<a href="p2-8.html" target="stranica">Poravnanje sadrţaja</a><br />
<a href="p2-9.html" target="stranica">Spojeni redovi ili stupci</a><br />
<a href="p2-10.html" target="stranica">Spojeni redovi i stupci</a><br />
<a href="p2-11.html" target="stranica">Elementi forme 1</a><br />
<a href="p2-12.html" target="stranica">Elementi forme 2</a><br />
<a href="p2-13.html" target="stranica">Okviri 1</a><br />
<a href="p2-14.html" target="stranica">Okviri 2</a><br />
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
73
Inline frame
74

 ponekad ţelimo uključiti čitavu web stranicu unutar druge

<iframe src="p1.html" name="okvir1" width="300" height="200"


frameborder="1"></iframe>

atributi iframe elementa


src – stranica koja se ubacuje
width i height – širina i visina okvira
frameborder – debljina linije oko okvira (0-nema okvira)
marginwidth – širina praznog prostora između sadržaja i
horizontalne margine
marginheight – širina praznog prostora između sadržaja i
vertikalne margine
scrolling (yes, no, auto) – prikazivanje klizača
Primjer 16
75

<html>
<head><title>Primjer iframe</title></head>
<body>
<h1>Ovo je moja HTML stranica s iframe-om</h1>
<h2>HTML</h2>
<p>HTML je izvorni jezik za <strong>prikazivanje sadrţaja</strong> na webu.<br />
Razvijen je 1989. godine na CERN-u <em> Europskom laboratoriju za nukleranu fiziku u Ţenevi.</em>

<iframe src="2-11.html" frameborder="1" width="400" height="250“ align="center" scrolling=“yes">


</iframe>

<hr />Tim Berners-Lee, istraţivač na CERN-u, predloţio je distribuirani informacijski sustav za pohranu
informacija.
<code>Sustav je bio baziran na hipertekstu.</code>
</p>
</body>
</html>
Izgled u pregledniku
76
Definicija tipa XHTML dokumenta
77

 na samom početku dokumenta navodi se definicija


tipa HTML dokumenta
 npr
 <!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0
Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-
transitional.dtd">
 kaţe web pregledniku kojem tipu stranica pripada
kako bi validatori mogli provesti kontrolu ispravnosti
dokumenta
 XHTML dokument je XML dokument i provjera se vrši
pomoću DTD pravila
Tipovi XHTML dokumenta
78

 za stranice rađene po HTML 4 standardu


 <!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0
Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-
transitional.dtd">
 za stranice rađene po XHTML standardu
 <!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0
Strict//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-
strict.dtd">
 za stranice sa skupom okvira (frameset)
 <!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0
Frameset//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-
frameset.dtd">
Ne vide mi se hrvatska slova! (š, č, ć, ž, đ)

 Nemate naznačen encoding, pa browseri ne znaju


kako prikazati stranicu. Encodinga koji podrţavaju
hrvatske dijakritike ima više (ISO, UTF-8 i Windows)
 Odmah iza <head> upišite ovaj kod:

<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html;


charset=windows-1250" />

You might also like