______________________________________________________________________________________

RELEJNA ZAŠTITA EE POSTROJENJA

I – DIO
Zaštita srednjenaponskih distributivnih mreža
1. Struktura EES

EES se može podijeliti na tri osnovna podsistema:

- izvore električne energije (postrojenja za transformaciju primarnih vidova energije u električnu
energiju, (HE, TE i dr.),
- prijenosnu elektroenergetsku mrežu (mrežu koja se sastoji od objekata preko kojih se vrši prijenos
električne energije od izvora do potrošačkih centara), sa transformatorskim stanicama visokog
napona
- distributivnu elektroenergetsku mrežu sa trafostanicama VN/SN i potrošačima električne energije.

U ovom kratkom kursu relejne zaštite mi ćemo govoriti o načinu štićenja i vrstama zaštitnih uređaja
koji se koriste u prenosnim i distributivnim mreža. Zaštite generatora, motora i potrošaća neće biti
posebno tretirane.
Izbor zaštitnog uređaja zavisi od:
- tipa i topologije mreže
- načina uzemljenja neutralne tačke mreže
- važnosti štičenog objekta
- ekonomskih kriterija.

Prenosna mreža je mreža koji služi za prenos električne energije od izvora do večih potrošačkih
centara, odnosno za povezivanje prenosnih mreža susjednih država(interkonektivni prenosni vodovi).
Po svojoj strukturi ove mreže su uglavnom prstenaste (petljaste) zatvorene mreže sa pojedinim
radijalnim vodovima do objekata primarne distribucije električne energije blizu potrošačkih centara.
Naponski nivi prenosnih vodova su 110, 220, 400 kV i više, uz napomenu da naponski nivo 110 kV
zadnjih godina prelazi sve više u distributivni. Uglavnom se radi o nadzemnim jednosistemskim i
dvosistemskim vodovima (dalekovodima), a u slučaju gradskih područja koriste se i kablovski vodovi
110 kV napona. U pogledu načina uzemljenja neutralne tačke, prenosne mreže su uvijek direktno
(kruto uzemljene), tako da u takvim mrežama svaki jednopolni spoj predstavlja direktni jednofazni KS
koji zaštita treba što prije da isključi.
Distributivne mreže služe za distribuciju električne energije koju su preuzele od prenosnih mreža i
objekata primarne distribucije (objekti naponskog nivoa110/SN kV) do pojedinih distributivnih
podstanica SN/0,4 kV. U tom smislu srednjenaponske distributivne mreže se mogu podijeliti na dvije
osnovne distributivne funkcije: primarnu i sekundarnu distribuciju električne energije. Primarna
distribucija električne energije obuhvata postrojenja i objekte preko kojih se ostvaruje glavna
distribucija električne energije između glavnih trafostanica VN/SN i trafostanica sekundarne
distribucije koje obuhvataju objekte SN/NN. Distributivni odlazi u ovim objektima mogu biti
vazdušni (zračni ili nadzemni) ili kablovski (podzemni). Neovisno od tipa odlaza (zračni ili kablovski)
srednjenaponske mreže su petljaste (uzamčene) mreže, u pravilu sa radijalnim napajanjem iz objekata
primarne distribucije s eventualnom mogućnošću rezervnog napajanja iz druge podstanice. Pri tome
vodovi mogu biti jednosistemski ili višesistemski (obično dvosistemski), ako se radi o napajanju
važnijih potrošača. Zračne mreže se uglavnom koriste u ruralnim područjima, dok su gradske mreže
većinom kablovske sa mogućim prelazom u nadzemnu mrežu u manje naseljenim prigradskim
područjima (mješovite mreže).
Na izbor zaštite i njeno podešavanje direktan uticaj ima tretman neutralne tačke, kao i sama
topologija mreže, s obzirom da oni direktno utiču na iznos i karakter struje kvara. U narednom
poglavlju razmatrana su dva načina uzemljavanja neutralne tačke koja se koriste u našim
distributivnim sistemima, odnosno objektima primarne distribucije električne energije.

-1-
 ______________________________________________________________________________________

1.1. Tretman neutralne tačke u objektima primarne distribucije električne energije

Srednjenaponske distributivne mreže, zavisno od tretmana neutralne tačke, odnosno zavisno od

načina uzemljenja zvjezdišta energetskih transformatora u općem smislu mogu biti sa :
- izoliranim zvjezdištem,
- kompenziranim zvjezdištem,
- zvjezdištem uzemljenim preko niskoomskog otpornika ili
- direktno uzemljenim zvjezdištem.

Mreža sa izoliranim zvjezdištem je ona mreža čije zvjezdište nema nikakvog namjernog spoja sa
zemljom, osim preko sekundarnih krugova mjernih i zaštitnih uređaja.
Mreža sa uzemljenim zvjezdištem je ona mreža čije zvjezdište je uzemljeno direktno ili preko
niskoomske reaktancije, odnosno rezistanse (aktivnog otpora), a radi ograničenja struje jednopolnog
kvara, smanjenja prenapona u odnosu na izolovanu mrežu i poboljšavanja uslova selektivnosti rada
relejne zaštite kod zemljospojeva.
Mreža sa kompenziranom strujom zemljospoja je ona mreža čije zvjezdište je spojeno sa zemljom
preko prigušnice tako da induktivitet prigušnice gotovo u potpunosti kompenzira kapacitivnu
komponentu, nazivne frekvencije, struje zemljospoja.

Uopćeno se može reći da niskoomsko uzemljenje (direkto uzemljenje ili uzemljenje preko male
otpornosti) ograničava prenapone na ispravnim fazama i neutralnoj tački koji se javljaju kod
zemljospojeva, ali struje kvara čini velikim, što zahtijeva brzu eliminaciju kvara. Nasuprot tome kod
mreža sa izoliranom neutralnom tačkom ili kod kompenziranih mreža preko Petersenove prigušnice
koja predstavljaju visokoomska uzemljenja javljaju se male struje zemljospoja koje se često mogu i
same prekinuti usljed samogašenja luka na mjestu kvara. Njihovo trajanje se može tolerisati duže
vrijeme, ali su naponska naprezanja povećana usljed velike vrijednosti prenapona u mreži.
Naponska i strujna naprezanja su direktno vezana sa izborom tretmana neutralne tačke, tako da je
smanjenje naponskih naprezanja praćeno porastom strujnih naprezanja i obrnuto.
U ovom kursu bazirat ćemo se na izolovane mreže i mreže uzemljene preko niskoomskog otpornika,
kao dva najčešća i najkarakterističnija slučaja uzemljenja u praksi i jedina koja se koriste u našim
mrežama.Uzemljenje mreže preko Petersenove prigušnice zbog kompenzacije kapacitivne struje
zemljospoja se već duži niz godina ne koristi u našim podstanicama, tako da neće biti ni posebno
razmatrano kod analize kvarova u mreži.

Srednjenaponske distributivne mreže 10, 20 i 35 kV su u pravilu petljaste (uzamčene) mreže ,

najčešće jednostruko radijalno napajane, a rjeđe sa dvostrukim paralenim vodovima, sa ili bez
mogućnosti rezervnog napajanja iz neke druge podstanice. Zavisno od razgranatosti i veličine mreže,
odnosno od vrijednosti kapacitivne komponente struje, ove mreže su, posebno u početnom stadiju
izgradnje, u većini slučajeva sa izoliranim zvjezdištem srednjenaponske strane energetskog
transformatora. U ovakvim mrežama spoj jedne faze sa zemljom predstavlja zemljospoj sa veoma
malom kapacitivnom strujom kvara koja rijetko prelazi vrijednost od nekoliko ampera, posebo ukoliko
se radi o nadzemnim vodovima.
Orjentacione vrijednosti kapacitivnih struja zemljospoja za nadzemnu mrežu iznose:
- 0,03 A/km za 10 kV,
- 0,07 A/km za 20 kV,
- 0,10 A/km za 35 kV.

U slučaju kablovske mreže ove vrijednosti struja su znatno veće, tako da kod čisto kablovskih
mreža neutralne tačke su u najvećem broju slučajeva uzemljene preko niskoomskog otpornika.
Zavisno od vrijednosti kapaciteta kablovske izolacije orjentacione vrijednosti kapacitivnih struja
zemljospoja po jedinici dužine kabla iznose:
- 1,3 A/km za 10 kV kablove,
-2-
 ______________________________________________________________________________________

- 2,0 A/km za 20 kV kablove,

- 4,8 A/km za 35 kV kablove.
Vrijednosti otpornika su zavisno od naponskog nivoa različite i zavise od toga na koliku
vrijednost struje želimo da ograničimo struju jednopolnog zemnog spoja. Ta vrijednost struje se kreće
od 150, 300 .... 1000 A. U našim mrežama preferira se vrijednost od 300 A neovisno od naponskog
nivoa.
Osnovni kriterij za izbor režima rada nutralne tačke energetskog transformatora je, kao što smo
to već ranije napomenuli, iznos struje zemljospoja. Kada ova vrijednost struje prekorači dopuštenu
graničnu vrijednost određenu iznosom struje kod koje ne dolazi do samogašenja luka jednofaznog
zemljospoja, prelazi se na uzemljavanje zvjezdišta preko niskoomskog otpornika.
Prema tehničkim preporukama koje važe u našim mrežama prelazak na uzemljavanje mreže
preko niskoomskog otpornika preporučuje se ukoliko vrijednost kapacitivne struje zemljospoja postane
veća od:
- 20 A za 10 kV mrežu,
- 15 A za 20 kV mrežu,
- 10 A za 35 kV mrežu,
ali ove vrijednosti nisu još uvijek obavezujuće. Međutim, ukoliko vrijednost struje dostigne dvostruki
iznos, onda se (uskladu s spomenutim preporukama) obavezno vrši prelazak sa izolovanog na
uzemljeni način rada neutralne tačke mreže.

1.2. Praksa pojedinih evropskih zemalja u pogledu načina uzemljenja neutralne tačke u mreži

Na izbor načina uzemljenja neutralne tačke srednjenaponske mreže utiču brojni faktori od kojih
su neki tehničke prirode, a neki su vezani za tradicijske navike i postojeća iskustva. Pri tome ne
postoje jasno definisani činioci koji služe kao mjera za izbor tehničkog rješenja posebno ako se
nemaju odgovarajuća iskustva iz ranijeg perioda.
Uobičajena rješenja su:
 U Francuskoj najčešće primjenjivano rješenje za ograničenje struje jednofaznog zemljospoja je
upotreba malog otpora koji ograničava struju na iznos 300 A u mješovitim i nadzemnim
mrežama i 1000 A u kablovskim mrežama. U upotrebi je i direktno uzemljenje, ako je napon
kratkog spoja energetskog transformatora dovoljno velik, tako da struje jednopolnog kratkog
spoja nisu velike.
 U Njemačkoj su prisutni različiti načini uzemljenja neutralne tačke, od upotrebe
kompenzacione prigušnice, preko niskoomskog otpornika do izolovane mreže (ukoliko se radi
o malim vrijednostima struje zemljospoja).
 U Engleskoj je propisima predviđeno direktno uzemljavanje, uzemljavanje preko otpornika i
uzemljavanje preko kompenzacione prigušnice.
 U nordijskim zemljama nadzemne mreže su izolirane, dok su kablovske mreže, kao i
nadzemne mreže za znatnim strujama zemljospoja uzemljene preko kompenzacione
prigušnice.
 Slovenija prakticira uzemljavanje srednjenaponske mreže preko niskoomskog otpornika,
odnosno izoliran rad ukoliko su struje zemljospoja manje od struja samogašenja luka.
 U našim mrežama, neutralna tačke je izolirana do odgovarajuće vrijednosti struje zemljospoja,
a nakon toga se prelazi na uzemljavanje preko niskoomskog otpornika koji ograničava struju
na iznos od 300 A.

2. Najvažniji termini i definicije iz relejne zaštite

U ovoj tačke čemo navesti najvažnije pojmove i definicije osnovnih termina iz oblasti relejne
zaštite u elektroenergetskim sistemima.Definicije pojedinih termina usklađene su s međunarodnim
standardima i elektrotehničkim rječnikom iz oblasti zaštite elektroenergetskih postrojenja.

-3-
 ______________________________________________________________________________________

Pod terminom «zaštita» podrazumijeva se skup uređaja koji služe za detekciju kvara ili nekih
drugih poremećaja u elektroenergetskom sistemu, s ciljem otklanjanja kvara, prekidanja takvog
poremećajnog stanja ili signalizacije poremećaja u sistemu.

Ovaj termin se također ravnopravno koristi da definiše samu zaštitnu opremu (uređaj), kao i
odgovarajući sistem zaštite u cjelini. Također termin «zaštita» može se koristiti da opiše zaštitu
kompletnog elektroenergetskog sistema ili zaštitu pojedinačnih elemenata u sistemu ili
elektroenergetskom postrojenju.
Precizno govoreći, zaštiti uređaj predstavlja jedan ili više zaštitnih releja namjenjenih da obave
jednu ili više zaštitnih funkcija, a koji predstavljaju dio ukupnog sistema zaštite koji se sastoji od
jednog ili više zaštitnih releja (uređaja), mjernih transformatora, sekundarnog ožičenja, isključnih
krugova, pomočnog napajanja i eventualne komunikacione opreme . Na slici ispod prikazan je uopćeni
blok dijagram sistema zaštite .

Komunikaciona
veza

SISTEM
Mjerni AC AC ZAŠTITE DC Krugovi
transfo- ulazni logički ( mjerni releji logički isklopa Prekidač
rmatori krugovi krugovi i pomočni releji) krugovi i uklopa

APU

KRUGOVI POMOĆNOG NAPAJANJA

BATERIJA

Blok dijagram sistema zaštite

Osnovni pojmovi koji se definiraju za svaki zaštitni relej su: selektivnost, osjetljivost, pouzdanost i
sigurnost.
o Selektivnost zaštite definiše se kao sposobnost zaštite da prepozna kvarnu sekciju i/ili kvarnu
fazu u elektroenergetskom sistemu, odnosno da isključi samo oštečeni dio EES, ili signalizira
kvarno stanje na istom.
o Osjetljivost zaštite predstavlja svojstvo zaštite da ista selektivno djeluje u uslovima
najnepovoljnijeg stanja na štićenom objektu, tj. kada kada su mjerne informacije potrebne za
proradu zaštite minimalni (kvarovi na kraju zone štićenja, kvarovi sa velikim prelaznim
otporom i sl.). Osjetljivost zaštite definiše se koeficijentom osjetljivosti koji se u slučaju
prekostrujnih releja definiše kao:
K os =I kmin /I pr
gdje je: I kmin -minimalna vrijednost struje u slučaju kvara
I pr - proradna vrijednost struje releja

-4-
 ______________________________________________________________________________________

o Pouzdanost zaštite predstavlja vjerovatnoću da će zaštita obaviti zahtijevanu funkciju (tj. da će

ispravno raditi onda kada se to od nje zahtijeva i da neće imati nepotrebnih prorada) pod datim
uslovima rada i za dati vremenski period.
o Pod sigurnošću zaštite definiše se vjerovatnoća da zaštita neće imati neželjenih djelovanja pod
datim uvjetima rada i za dati vremenski period, a neželjeno djelovanje znači djelovanje zaštite
u uvjetima nekvarnog stanja u elektroenergetskom sistemu ili kod kvara ili nekog drugog
poremećaja za koji ta zaštita ne bi smjela djelovati.

U praksi je čest slučaj korištenja «glavne» i «rezervne zaštite».

Pod «glavnom zaštitom» podrazumjeva se zaštita koja ima prioritet u djelovanju i iniciranju
isključenja ili pokretanju akcije s ciljem eliminiranja kvara ili poremećaja u elektroenergetskom
sistemu. Za dati element postrojenja ili energetskog sistema ponekad mogu biti predviđene dvije ili
više glavnih zaštita čime se povaćava redundancija u sitemu zaštite.
«Rezervna zaštita» ima zadatak da djeluje u slučaju otkaza, zatajenja ili kašnjenja u djelovanju
glavne zaštite na odgovarajućem elementu u elektoenergetskom sistemu. Ponekad se termin «rezervna
zaštita» odnosi na zaštitu koja djeluje neovisno i paralelno s glavnom zaštitom u sistemu, tako da može
udvostručiti glavnu zaštitu ili može biti predviđena da djeluje samo ako otkaže glavni sistem zaštite ili
u slučaju kada je on iz nekog razloga van pogona.

U pogledu vremena djelovanja zaštita može biti s vremenskim kašnjenjem (zatezanjem) ili s
trenutnim djelovanjem. Trenutna zaštita je ona zaštita koja nema namjerno vremensko zatezanje, u
suprotnom radi se o zaštiti s vremenskim zatezanjem.

Pod pojmom zemljospojna zaštita podrazumjeva se zaštitni relej koji treba da djeluje u slučaju
kvarova sa zemljom u elektroenergetskom sistemu. Pri tome za zaštitu kažemo da je usmjerena zaštita
ako djeluje samo u jednom smjeru u odnosu na tačku gdje je relej ugrađen, u suprotnom radi se o
neusmjernoj zaštiti.

Kada se govori o zemljospojnim zaštitama posebno su važni termini nulte (homopolarne)

struje ili napona, kao i termini rezidualne komponente struje ili napona.

Neutralni (nulti) napon ili struja predstavljaju vrijednost napona ili struje definisani u sistemu
simetričnih komponenti sljedećim matematskim izrazima: I 0 = 1/3 (I R +I S +I T ) i U 0 = 1/3
(U R +U S +U T ), gdje su sa indeksima R, S i T obilježene fazne vrijednosti odgovarajućih električnih
veličina trofaznog nesimetričnog sistema.

Po pojmom rezidualni napon ili struja podrazumjeva se trostruka nulta vrijednost napona ili
struje, odnosno sumarna vrijednost tri fazna napona ili tri fazne struje trofaznog nesimetričnog
sistema: 3I 0 = (I R +I S +I T ) i 3U 0 = (U R +U S +U T )

(Napomena: U praksi i tehničkoj literaturi, a posebno u tvorničkim uputstvima za korištenje

odgovarajućih tipova zemljospojnih zaštita često se koristi isti termin za nultu i za rezidualnu
vrijednost napona ili struje. Uobičajen termin je nulta ili homopolarna struja i neutralni napon, mada se
često ovi termini ne odnose na stvarnu nultu vrijednost napona ili struje shodno navedenoj definiciji,
nego na njihove rezidualne vrijednosti.

-5-
 ______________________________________________________________________________________

3. Opći principi rada prekostrujnih zaštita (releja)

3.1. Uvod

Strujni releji su uređaji koji prorađuju kada struja koja prolazi kroz namotaje releja odstupi od
podešene vrijednosti. Pri tome, ako relej reaguje na porast struje naziva se nadstrujni (prekostrujni) ili
maksimalni strujni relej, a ako reaguje na sniženje struje naziva se minimalni (podstrujni) strujni relej.
Zavisno od načina priključka releja na mjernu veličinu, svi releji se uopćeno dijele na primarne
i sekundarne releje. Primarni releji se veži direktno u primarni krug štićenog objekta, a sekundarni
releji se spajaju posredno preko mjernih transformatora (strujni i naponski mjerni transformatori).
Zavisno od načina djelovanja na isključenje prekidača zaštitni releji se dijele na releje sa direktnim
djelovanjem i releje sa indirektnim djelovanjem na isključni krug prekidača. Pri tome primarni releji
gotovo uvijek djeluju direktno na isključenje prekidača (mehanički spregnut sa isklopnim krugom
prekidača), dok sekundarni releji djeluju indirektno preko pomoćnih kontakata releja i pomoćnog
izvora napajanja električkim putem djeluje na špulu isklopa prekidača i signalizaciju.
Na slici 1 je dat primjer primarnog strujnog releja sa direktnim djelovanjem na isključenje
prekidača.

Slika 1. Primarni strujni relej

Glavna prednost primarnih releja je što ne zahtjevaju ugradnju mjernih transformatora i

pomoćnog izvora napajanja, što ih čini dosta jednostavnim i relativno pouzdanim. Nedostatak je taj što
su direktno vezani u primarni krug visokog napona tako da samim tim moraju biti izolaciono
dimenzionisani (samim tim i glomazni) za puni pogonski napon. Također, podešenje i ispitivanje ovih
releja zahtjeva isključenje štićenog objekta iz mreže, kako bi pristup releju bio omogućen. Primarni
releji se zbog toga upotrebljavaju samo na najnižim naponskim nivoima (6,3 i 10 kV) kao prekostrujna
zaštita manje važnih elemenata mreže (npr. mali distributivni transformatori snage 100 kVA,
distributivni odlazi u objektima sekundarne distribucije električne energije, industrijskim postrojenjima
i sl.), gdje se ne postavljaju posebni zahtjevi u pogledu osjetljivosti djelovanja. Primarni releji su pri
tome obićno izvedeni kao primarni okidači, sa dodatnim vremenskim članom (satni mehanizam) koji
predstavljaju sastavni dio učinske sklopke koja isključuje štićeni element mreže.
Za razliku od releja sa direktnim djelovanjem, releji sa indirektnim djelovanjem (sekundarni
releji) se priključuju u štićeni krug preko mjernih transformatora i zahtjevaju postojanje pomoćnog
izvora napajanja (obićno akumulatorska baterija) preko kojeg se ostvaruje isključenje prekidača. Na
slici 2 je prikazan primjer sekundarne zaštite sa indirektnim djelovanjem na krug isklopa prekidača.

Slika 2. Prekostrujna zaštita sa indirektnim djelovanjem

-6-
 ______________________________________________________________________________________

Prednosti ovih releja su više nego očigledne, a očituju se u njihovoj standardizaciji (jer su priključene
na standardizirane vrijednosti SMT; 1ili 5 A), manjim greškama i odstupanjima u odnosu na
podešenje, mogućnošću ispitivanja i podešenja u pogonu i proizvoljnom mjestu ugradnje na objektu.
Osnovni nedostatak je postojanje pomoćnog izvora napajanja.

3.2. Prekostrujna neusmjerena zaštita

Prekostrujna zaštita je najčešće korištena zaštita u distributivnim mrežama. Prekostrujni releji

rade na principu komparacije struje koja protiče kroz mjerni član i djeluju kada struja premaši
podešenu vrijednost na releju. Upotrebljavaju se kao zaštita od kratkih spojeva i kao zaštita voda od
preopterećenja. Zaštita obično posjeduje dva prekostrujna člana: prvi kao zaštita od preopterećenja (I>,
t>) i drugi (I>>) trenutni (kratkospojni) član kao zaštita kod bliskih kratkih spojeva. Blok struktura
prekostrujne zaštite prikazana je na slici 1.

Slika 1. Blok dijagram prekostrujne zaštite

U slučaju radijalnih, jednostrano napajanjih mreža najčešće se koriste neusmjereni prekostrujni

releji postavljeni na početku svakog voda od izvora napajanja. Selektivnost djelovanja se postiže
izborom vremenske zadrške tj. vremenskim stepenovanjem (t=0,3-0,5 s) polazeći od kraja mreže
(najkrače vrijeme djelovanja) prema izvoru napajanja (najduže vrijeme djelovanja). Primjer
vremenskog stepenovanja je prikazan za slučaj radijalno napajane mreže na slici 2.

Slika 2. Prekostrujni releji u radijalno napajanoj mreži

Prekostrujni releji su ugrađeni na početku svakog voda. U slučaju kvara u tački K, kroz sva tri voda
teće struja kvara koja bi prouzrokovaja djelovanje releja. Pri tome treba da djeluje samo relej broj 3 i
isključi vod na kojem je kvar, dok releji 1 i 2 ne smiju djelovati. Da bi se postigla selektivnost
djelovanja, vremensko zatezanje zaštite 3 mora biti kraće od zaštite 1 i 2. Isto tako, vremensko
zatezanje zaštite 2 mora biti kraće od zaštite 1. Prema tome, zaštita ugrađena bliže izvoru napajanja
mora imati veću vremensku zadršku.

Pri tome selektivnost se može postići sa strujno nezavisnom ili strujno zavisnom (inverznom)
vremenskom karakteristikom. Vrijeme djelovanja releja sa strujno nezavisnom karakteristikom pri
-7-
 ______________________________________________________________________________________

tome ne zavisi od iznosa struje već od podešene vrijednosti vremenskog ćlana. Za razliku od njih,
prekostrujni releji sa strujno zavisnom vremenskom karakteristikom se također pobuđuju kada struja
premaši podešenu vrijednost, ali djeluju na isključenje nakon vremenskog zatezanja koje direkto zavisi
od iznosa struje kroz relej. Releji sa strujno nezavisnom karakteristikom su našli daleko veću primjenu
i najčešće se korište u našim mrežama (i u Evropi), dok se strujno zavisna (inverzna) karakteristika
primjenjuje u anglo-američkim zemljama.
Na slici 2 je dat izgled strujno nezavisne i i strujno zavisne vremenske karaketristike.

Slika 2. Strujno nezavisna (1) i strujno zavisna (2) karaketristika

Selektivnost djelovanja zaštite se može postići i strujnim stepenovanjem. Kod strujnog stepenovanja
selektivnost se postiže samo podešenjem po struju, uvažavajući činjenicu da je struja kvara manja što
je kvar udaljeniji od izvora napajanja. Ako se zaštite (slika 3) postave na početku svakog voda i ako se
podešenje prekostrujnog člana svake zaštite odabere tako da bude veće od najveće struje kratkod spoja
na početku susjednog voda može se postići selektivno isključenje samo onog voda na kojem je kvar.
Prednost strujnog stepenovanja je u tome što zaštita djeluje bez vremenskog zatezanja, a osnovni
nedostatak je taj što je potrebno znati struje kvara na svakoj dionici voda, što obićno nije tako
jednostavno. Također, struje kvara nisu uvijek iste i zavise od trenutne konfiguracije mreže. Promjena
uklopnog stanja u mreži može znatno uticati na struje kvara pojedinih dionica štićenog voda, čime bi
se selektivnost djelovanja zaštita znatno ugrozila. Zbog te činjenice, strujno stepenovanje se rijetko
koristi i to samo u slučajevima mreža sa konstantnim vrijednostima struja kratkih spojeva.

Iako prekostrujne zaštite sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom dopuštaju da kvar traje
duže što je struja kvara veća (što je njen osnovni nedostatak), zbog jednostavnosti obezbjeđenja
selektivnosti zaštita u mreži, one se ipak najčešće koriste. Da bi se ovaj nedostatak donekle izbjegao i
iskoristile prednosti strujnog stepenovanja (trenutno djelovanje bez vremenske zadrške) novi zaštitni
uređaji posjeduju dva prekostrujna člana koji se mogu neovisno podešavati. Prvi kao zaštita od
preopterećenja (I>, t>), sa strujno nezavisnom vremenskom karaketristikom i drugi (I>>) „trenutni“ ili
kratkospojni član kao zaštita kod bliskih kratkih spojeva na štićenom vodu. Kako bi zaštita selektivno
djelovala proradna struja trenutnog (kratkospojnog) člana mora biti manja od minimalno očekivane
struje dvopolnog ili tropolnog KS u blizini mjesta ugradnje releja, odnosno veća od maksimalne struje
kratkog spoja na susjednim sabirnicama, kako ne bi nepotrebno djelovala kod kvara na susjednom
vodu.
Ovaj uvijet nije uvijek jednostavno postići bez dodatnog vremenskog stepenovanja, jer struje kratkog
spoja mogu varirati u mreži zavisno od uklopnog stanja. Kod starijih izvedbi releja trenutni član nije
imao mogućnost vremenskog podešenja, što je selektivnost zaštite činilo znatno manjom, dok novije
izvedbe zaštita omogućavaju posebnu vremensku zadršku kratkospojnog člana I>>. Malom
vremenskom zadrškom (obićno 100-200 ms) kratkospojnog člana se može spriječiti nekorektan rad
zaštite kod kratkotrajnih velikih povećanja struje na vodu u toku prelaznih procesa u mreži ili vanjskih
kratkih spojeva (kratkih spojeva van štićene dionice voda).

-8-
 ______________________________________________________________________________________

Podešenje prekostruje zaštite u praksi se vrši na osnovi jednog od dva kriterija:

- maksimalnoj dozvoljenoj struji opterećenja voda ili
- maksimalnoj dozvoljenoj struji opterećenja SMT (1,2xIn),
dok se trenutni član podešava prema minimalno očekivanoj struji dvopolnog ili tropolnog KS.

Važna karakteristika prekostrujnih releja je omjer otpuštanja. On se definiše kao:

a = I otp /I pr

gdje je: I pr -proradna vrijednost releja (zatvoren kontakt izvršenog releja)

I otp -vrijednost struje kod koje relej prestaje je djeluje (kontakti izvršnog releja otpustili).

Omjer otpuštanja treba da je što bliži jedinici i obično se kreče između 0,9-0,95.

Proradna struja prekostrujne zaštite se određuje iz uslova da zaštita ne djeluje nepotrebno kod max
pogonskog opterećenja I pogmax , tj:
i pr  k s I pogmax /ap i

gdje je: k s – koeficijent sigurnosti (1,1-1,2)

a – omjer otpuštanja
p i – prenosni odnos SMT

Proradna struja s druge strane mora biti manja i od minimalne struje kratkog spoja na kraju osnovne i
rezervne zone djelovanja, što se izražava koeficijentom osjetljivosti kao:

k os = I kmin /i pr p i

Ovaj koeficijent treba da je veći od 1,5 na kraju osnovne, odnosno od 1,2 na kraju rezervne zone
djelovanja. Prema tome, proradna struja releja se određuje kao:

i pr <I kmin /k os p i

gdje je I kmin minimalna vrijednost struje KS kod kvara na kraju osnovne i rezervne zone djelovanja.

Zavisno od tipa mreža prekostrujna zaštita može biti ugrađena u sve tri ili samo u dvije faze. U slučaju
izolovanih mreža prekostrujna zaštita može biti izvedena u samo dvije faze (zaštita od međufaznih
kvarova i preopterećenja), slika 3.

Slika 3. Prekostrujna zaštita u dvije faze (izolovana mreža)

U slučaju direktno uzemljene mreže kod koje su struje jednopolnih kratkih spojeva znatno veće od
maksimalne pogonske struje koristi se trofazna prekostrujna zaštita (slika 4).U oba slučaja vremenski
član T može biti izveden kao zajednički.

-9-
 ______________________________________________________________________________________

Slika 4. Prekostrujna zaštita u sve tri faze (uzemljena mreža)

Prekostrujni releji mogu biti izvedeni kao zasebne monofazne jedinice (slika 3 i 4)(starija izvedba
obićno elektromehaničkih releja), sa odvojenim vremenskim članom ili kao kompaktni trofazni uređaji
(sva tri prekostrujna člana i vremenski član u jednom zajedničkom kućištu (novije izvedbe statičkih i
numeričkih releja).
Na slici 5 je dat primjer spojnog dijagrama trofazne prekostrujne zaštite kao jedne trofazne jedinice
(vremenski član nije posebno prikazan jer je sastavni dio zaštitnog uređaja).

Slika 5. Spojni dijagram trofazne prekostrujne zaštite

Slika 6. Spojni dijagram prekostrujne zaštite za slučaj kada su na vodu ugrađena samo dva SMT
(izolovana ili kompenzirana mreža)

U slučaju mreže uzemljene preko malog otpora maksimalna vrijednost struje jednopolnog kvara je
ograničena vrijednošću otpora zvjezdišta transformatora na relativno malu vrijednost (obićno 300 A).
U tom slučaju izvedba prekostrujne zaštite zavisi od minimalne vrijednosti struje jednopolnog kvara na
kraju rezervne zone djelovanja. Ako je ta struja veća od maksimalne pogonske struje, u tom slučaju se
koriste prethodno opisati trofazni prekostrujni releji, kao u slučaju mreže sa direktno uzemljenim
zvjezdištem. Ako je minimalna vrijednost struje jednopolnog kvara (a što je obićno slučaj), manja ili
bliska maksimalnoj vrijednosti struje opterećenja voda, u tom slučaju mora se primjeniti dodatna
- 10 -
 ______________________________________________________________________________________

zaštita od kvarova sa zemljom. U te svrhe obićno se koristi homopolarna prekostrujna zaštita

priključena na nultu (tačnije rezidualnu) komponentu struje na vodu, realizovane preko sumarnog
spoja tri strujna mjerna transformatora. Spoj ove zaštite zajedno sa trofaznom prekostrujnom zaštitome
prikazan je na slici 7.

Slika 7. Prekostrujna zaštita za slučaj mreže uzemljene preko malog otpora

Proradna struja homopolarne zaštite je približno 0,2-0,4xIn struje SMT. Proradna struja homopolarnog
člana određuje se prema relaciji:
i pr <I k(1KS)min /k os p i
gdje je: I k(1KS)min – minimalna vrijednost struje jednopolnog KS na kraju osnovne ili rezervne zone
djelovanja relej (Ik (1KS)min <I pogmax )
k os – koeficijen osjetljivosri (veći od 1,4 kod kvarova na kraju osnovne, odnosno veći od 1,2
kod kvarova na kraju rezervne zone djelovanja)
p i – prenosni odnos SMT

Detaljniji opis homopolarne prekostrujne zaštite koja spada u vid zemljospojnih zaštita biće detaljno
opisan u posebnom poglavlju zemljospojnih zaštita.

3.3. Usmjerena prekostrujna zaštita

Kod dvostrano (ili višestrano) napajanih radijalnih distributivnih vodova, kao i u slučaju
složenijih mreža (petljasta mreža sa jedim izvorom napajanja) selektivnost štičenja se ne može postiči
neusmjerenim relejima sa stepenastim podešenjem vremenske zadrške.

Slika 1. Dvostrano napajana radijalna mreža

U slučaju dostrano napajane radijalne mreže kao na slici 1, selektivno štičenje kod kvara u tački K1 ili
K2 neče biti zadovoljeno ukoliko su u tačkama 1, 2, 3 i 4 ugrađeni prekostrujni neusmjereni releji. U

- 11 -
 ______________________________________________________________________________________

slučaju kratkog spoja u tački K1 pobudit će se svi releji u mreži, a za selektivno isključenje potrebno je
da vremenska zadrška releja 2 budu kraća od vremena djelovanja releja 3 i 4 tj. t2<t3 i t2<t4.
Istovremeno u slučaku KS u tački K2 potrebno je da je vrijeme djelovanja releja u tački 3 bude
najkraće t3<t2 i t3<t1. Vidimo da su uvjeti koji se postavljaju pred zaštite 2 i 3 protuvriječni tako da
nije moguće obezbjediti potrebnu selektivnost upotrebom neusmjerenih vremenskih releja sa strujno
nezavisnom karakteristikom. Što se tiče upotrebe releja sa strujnim stepenovanjem može se pokazati
da se odgovarajućim izborom strujnog stepenovanja može postići selektivnost djelovanja zaštite, ali pri
tome ove zaštite mogu biti nedovoljno selektivne.
U ovakvim slučajevima potrebna selektivnost može se postići samo usmjerenim prekostrujnim
zaštitama. Ove zaštite ne reaguju samo na apsolutni iznos struje, nego i njen smjer tj. fazu struje u
odnosu na napon sabirnice u objektu gdje je zaštita ugrađena (drukćije rečeno relej kontroliše smijer
snage pri kratom spoju).
Ako na vodu iz prethodne slike dođe do KS u tački K1, fazni odnosi struje i napona na mjestu ugradnje
releja 2 i 3 su prikazani na slici 2. Ugao  v predstavlja ugao impedanse voda. Analogna situacija je u
slučaju KS u tački K2, a vektorski dijagrami su prikazani na slici 3.

Slika 2. Fazni odnosi struja i napona kod kratkog spoja u tački K1

Slika 3. Fazni odnosi struja i napona kod kratkog spoja u tački K2

- 12 -
 ______________________________________________________________________________________

Na osnovu vektorskih dijagrama na slici vidimo da se fazna struja I KS na mjestu ugradnje releja u
odnosu na napon sabirnicu U B , pri kvaru u tački K1 i K2 razlikuje za 180 stepeni.
Iz toga slijedi da zaštita 2 treba da djeluje na isključenje kada struje prekorači podešenu vrijednost i
kada fazni ugao te struje u odnosu na napon sabirnice poprimi vrijednost koji odgovara uslovima KS u
tački K1, a zaštita 3 da djeluje na isključenje samo kada je ugao struje poprimi vrijednost koji
odgovara uslovima KS u tački K2.
S obzirom da je impedansa voda induktivnog karaktera, struja I KS kasni za naponom U B za ugao  V
koji u općem slučaju može poprimiti može poprimiti bilo koju vrijednost prikazanu na slici 4.

Slika 4. Ugao struje i napona (impedanse voda) kod kratkog spoja na vodu

Zbog postojanja kriterija smijera vremenske zadrške releja 2 i 3 ne moraju biti međusobno usklađene,
dok je vremensko stepenovanje potrebno za relej 2,4 i 1,3 zbog istog usmjerenja Na taj način
podešenje releja se može neovisno posmatrati od jednog i drugog izvora kao dvije neovisne grupe.
Vremenske zadrške unutar svake grupe se određuju kao i u slučajevima prekostrunih releja tako da su
zadovoljeni uvjeti t4=t2+t i t1=t3+t (t= 0,3-0,5 s).

Usmjerene prekostrujne zaštite daju nalog za isključenje kada su ispunjena oba kriterija (prekostrujni
kriterij i kriterij smjera) i nakon isteka vremenske zadrške t.
Funkcionalna blok struktura prekostrujnog usmjerenog releja može biti predstavljena kao na slici 5.

Slika 5. Blok dijagram prekostrujne usmjerene zaštite

Funkcija smijera se realizira obično monofazno, pri čemu se kao ulazne informacije koriste fazne
struje i fazni ili linijski naponi. U praksi se obično koristi tzv. spoj od 900.
U tom slučaju se koristi struja u fazi A i linijski napon u druge dvije faze. Napon faze u kvaru se ne
koristi jer može biti jednak nuli u slučaju bliskog KS, tako da se u tom slučaju ne bi mogao odrediti
smijer struje. Zavisno od faze u kvaru i vrste kvara, smjerni član koristi različite kombinacije mjernih
napona koje su izabrani tako da se nikad u potpunosti ne izgubi informacija o mjernom naponu, a koji

- 13 -
 ______________________________________________________________________________________

je naophodan za detekciju usmjerenja i formiranje proradne karakteristike usmjerenih prekostrujnih

taštita.
Način formiranja karakteristike prorade usmjerenih prekostrujnih releja zavisi od proizvođača
pripadajuče zaštite. Na slici 6 prikazana je uopćena karakeristika usmjerenja prekostrujne zaštite i ista
obuhvaća oblast induktivno-otporne impedanse voda. Širina zone prorade je obično 1800, a može biti i
skračena jer impedansa voda u slučaju kvara može biti samo u prvom kvadrantu.

Slika 6. Karakteristika usmjerenja

U tabeli 1 su prikazane različite kombinacije ulaznih informacija o naponima, za pojedine faze u kvaru
zavisno od tipa kvara (jednopolni, dvopolni i tropolni). Za svaku od ovih kombinacija može se nacrtati
pripadajuči vektorski dijagram napona i struja u spoju od 900.

Faza A Faza B Faza C

Pobuda Struja Napon Struja Napon Struja Napon
A Ia Vbc
B Ib Vca
C Ic Vab
A,B Ia Vbc Ib Vca
B,C Ib Vca Ic Vab
C,A Ia Vbc Ic Vab
A,B,C Ia Vbc Ib Vca Ic Vab
Tabela 1.

Na slici 7 je prikazan tzv.spoj pod 900 gdje se za određivanje usmjerenja koristi jedna fazna struja (npr.
fazna struja Ia) i suprotni linijski napon (napon Vbc).
Ia

Va
Ia

Vc Vbc Vb
Slika 7. Spoj pod 900

- 14 -
 ______________________________________________________________________________________

Na slici 8 je prikazan primjer formiranja proradne karakteristike kod statičkih prekostrujnih zaštita.
U ref predstavlja referentni mjerni napon (Uref=Ubc za kvar u fazi a), doj je I struja kvara (u fazi a). Za
kvar na vodu struja kvara koja prolazi kroz relej u odnosu na referentni napon sabirnice gdje je zaštita
ugrađena se može nalaziti isključivo u I-kvadratnu. Na taj način je određena karakteristika prorade
releja u zavisnosti od usmjerenja. Karaketristika najčešće predstavlja pravac okomit na struju prorade
I. Ugao β predstavlja ugao između referentnog napona i bliže granice zone prorade, dok ugao η
definiše širinu zone djelovanja releja(uobičajeno 1800). Na slici se vidi zona djelovanja (kada struja
kratkog spoja teče od sabirnica prema vodu) i zona blokade (suprotan smjer struje u odnosu na smjer
štićenja voda).

Zona
prorade I
Zona
blokade
Uref
 

Slika 8. Proradna karakteristika

Pored spoja od 900 stepeni koji se najčešće koristi u praksi za određivanje usmjerenja prekostrujnih
zaštita postoje i spojevi od 60 i 30 stepeni u različitim varijantama. Kod ovih spojeva ugao između
referentnog napona i struje odgovarajuće faze iznosi 60, odnosno 30 stepeni i prikazani su na slikama
9 i 10.
Ia
Iab Va
Va 600
-Vc
0
Vac
60

Vc Vb Vc Vb
Slika 9. Spoj pod 600 (I i II-varijanta)

Ia

Va

0
30
Vac

Vc Vb
Slika 10. Spoj pod 300
- 15 -
______________________________________________________________________________________

- 16 -
 ______________________________________________________________________________________

4. Zemljospojne zaštite

4.1. Karakteristike zemljospoja u izoliranoj mreži

Na slici 1 je data uproštena shema mreže sa zemljospojem u jednoj fazi. Ovakva shema se
uobičajeno koristi kod analize zemljospoja u mreži. Podužna impedansa voda se može zanemariti jer je
znatno manja od poprečne impedanse. Pri tome se također zanemaruje i aktivna odvodnost voda jer je
znatno manja od kapacitivne reaktanse voda, tako da u razmatranje ulazi samo kapacitivna struja
zemljospoja predstavljena na slici.
Kapacitet C 0 predstavlja ukupni dozemni (nulti) kapacitet svake pojedinačne faze prema zemlji , a
otpor R f je aktivni otpor, odnosno rezistansa na mjestu kvara. Pretpostavljeni tok kapacitivnih struja u
mreži predstavljen je simbolički strelicama na slici. Struja potrošača se može zanemariti jer ne utiče na
proračun (pretpostavka je da je opterećenje simetrično, što je u praksi slučaj). Podužni parametri voda
su prikazani preko skoncentrisanih parametara, odnosno kapaciteta voda. Na taj način u razmatranje
ulaze samo kapacitivne komponente struje kvara.
Prije nastanka zemljospoja između faza R, S, T i zemlje vladaju fazni naponi, koji kroz dozemne
kapacitete “tjeraju” kapacitivne struje. Suma tih struja u svakoj tački odvoda je jednaka nuli. Napon
zvjezdišta prema zemlji je jednak nuli.
Kod metalnog zemljospoja jedne faze sa zemljom, npr. faze T, napon ove faze prema zemlji postaje
jednak nuli, dok se u zvjezdištu pojavljuje napon koji je istog iznosa ali suprotnog smjera od napona
one faze koja je u zemljospoju. Napon u zvjezdištu, odnosno nulti napon sistema se može dobiti iz
sljedeće relacije:
3U 0 = (E R + E S + E T ) = ( E RT + E ST ) = (E R – E T + E S – E T + E T – E T ) = -3E T

ER
R
ES
S
ET
T

ICR ICS Rf
Co IZ

Slika 1. Zemljospoj u izoliranoj mreži

S obzirom da je faza T u zemljospoju, a linijski naponi ostaju nepromjenjeni, fazni naponi dviju faza
koje nisu u kvaru poprimaju vrijednost linijskog napona. Ako sa E R0 , E S0 i E T0 obilježimo vrijednosti
faznih napona na mjestu zemljospoja možemo napisati:
E R0 = E R + U 0 =E R  E T = E RT
E S0 = E S + U 0 =E S  E T = E ST
E T0 = E T + U 0 =E T  E T = 0
- 17 -
 ______________________________________________________________________________________

Povećanje napona između zdravih faza i zemlje ima za posljedicu nastanak novog toka kapacitivnih
struja. Kapacitivne struje u fazama R i S uzrokovane naponima E RT i E ST imaju vrijednost:
I CR = jC 0 E RT ,
I CS = jC 0 E ST .

Ukupna kapacitivna struja zemljospoja dobiva se kao vektorska suma svih kapacitivnih struja zdravih
faza, tako da je:
I Z = I CR + I CS = jC 0 (E RT + E ST ) = 3jC 0 U 0 = 3jC 0 E T .

Ukupna struja I Z koja teče na mjestu zemljospoja prednjači naponu U 0 za 900. Vektorski dijagram
napona i struja za slučaj zemljospoja dat je na slici 2.
Iz izloženog se vidi da se kod zemljospoja u mreži pojavljuju napon i struja nulte komponente koji
imaju vrijednost:
E R 0  E S0  E T 0
U0   E
3
IZ
I0   j C 0 U 0   j  C 0 E
3
gdje je E odgovarajuća vrijednost faznog napona u mreži.

IZ =3I0

ER
ICR ICS

ERT

U0 = -ET 3U0
ET

EST

ES

Slika 2. Vektorski dijagram napona i struja za slučaj zemljospoja u izoliranoj mreži

Rezidualna, odnosno trostruka vrijednost nulte komponente struje zemljospoja koju mjeri relej na
odlazu koji je u kvaru, u napojnom objeku, kao što ćemo to vidjeti i kasnije, rezultat je postojanja
kapacitivnih struja zdravih faza odlaza koji nisu u kvara, a ne vlastite struje zemljospoja. Ovo uzrokuje
glavni problem u selektivnosti i lociranju mjesta kvara kod upotrebe zemljospojnih releja u
distributivnim mrežama.
U ukupnoj struji zemljospoja, pored kapacitivnih komponenti struje kvara učestvuju i struje aktivne
odvodnosti zdravih faza mreže. Ove struje teku od faznih vodiča prema zemlji formirajući aktivnu
komponentu struje kvara koja je u fazi sa naponom zvjezdišta transformatora Uo. Ove struje se
vektorski sabiraju sa kapacitivnim strujama zemljospoja, koje su međusobno pomjerene za 900 čineći
tako ukupnu struju zemljospoja u mreži. S obzirom da struje odvodnosti ne prelazi 3-8 % vrijednosti

- 18 -
 ______________________________________________________________________________________

kapacitivne struje u zračnoj mreži, a u kablovskoj mreži taj procenat je i manji, 1- 3%, one se mogu
zanemariti.
Ekvivalentna shema razmaranog zemljospoja može se jednostavno dobiti putem Thevenenovog
ekvivalenta. Posmatrano iz tačke kvara, ukupni ekvivalentni kapacitet predstavlja paralelnu vezu tri
dozemna kapaciteta C 0 , dok je napon prije kvara jednak faznom naponu mreže E. Ostale impedanse
mreže su male u poređenju sa dozemnim kapacitetom C 0 i mogu se zanemariti, tako da ekvivalentna
shema ima izgled kao na slici 3.

Slika 3. Ekvivalentna shema za slučaj zemljospoja u izoliranoj mreži

U slučaju kada je otpor kvara R f =0, apsolutna vrijednost kapacitivne struje zemljospoja iznosi:

I Z  3I 0  3CoE

Dozemni kapacitet C 0 zavisi samo od tipa i dužine galvanski spregnute mreže, odnosno ukupne
kapacitivnosti svih vodova u mreži. U radijalno napajanim distributivnim mrežama, kao što je u praksi
uglavnom slučaj, kapacitet C 0 predstavlja ukupni dozemni ili nulti kapacitet svih vodova koji su vezani
za objekat napajanja.
U slučaju postojanja prelaznog otpora R f na mjestu kvara, kompleksna vrijednost struje zemljospoja se
redukuje na osnovu sljedeće relacije:
E 3jCo E
I 
1 1  3jCoR f
Rf 
j3Co

odnosno napisano u apsolutnom iznosu:

3CoE
I
1  3CoRf 
2

Na osnovu poznate vrijednosti struje zemljospoja u mreži I Z možemo izračunati redukovanu struju
zemljospoja I za slučaj prelaznog otpora R f na mjestu kvara prema relaciji:
IZ
I
2
 Iz 
1   Rf 
 E
Kapacitivna struja zemljospoja I praktično ne zavisi od mjesta kvara nego samo od ukupne
kapacitivnosti razmatrane ekvivalentne mreže i vrijednosti faznog napona mreže.

- 19 -
 ______________________________________________________________________________________

Nulta komponenta napona Uo koja uzrokuje tok nulte komponente struje kvara kroz nultu komponentu
kapacitivnosti mreže u apsolutnom iznosu jednaka je:
I
Uo 
3Co

Na osnovu gornjih jednačina možemo napisati relaciju koja nam daje vrijednost odnosa napona
neutralne tačke U 0 i faznog napona u mreži E u zavisnosti od prelaznog otpora R f na mjestu kvara i
kapacitivnosti mreže C 0 kao: Uo 1

E 1  3CoRf 
2

Vidimo da je najveća vrijednost napona nul tačke U 0 jednaka iznosu faznog napona E u slučaju kada je
otpor R f na mjestu kvara jednak nuli. S porastmo otpora kvara R f nulta komponenta napona se
smanjuje. Na osnovu prethodne relacije zaključujemo da se vektora napona U 0 ,u zavisnosti od
promjene otpora R f , kreće po kružnici čiji je prečnik jednak iznosu faznog napona E u mreži, a čija
jednačina glasi:
U 02  (3C0 R f U 0 ) 2  E 2
U 02  (IR f ) 2  E 2

Vektorski dijagram promjene napona U 0 u zavisnosti od otpora R f shodno prethodnoj relaciji prikazan
je na slici 4.

1.05U
ET
IRf
UO=I/3 Co

ER
Slika 4. Vektorski dijagram napona u mreži u zavisnosti od promjene otpora kvara R f
U slučaju metalnog zemljospoja, kada je otpor kvara R f =0, naponi zdravih faza se povećavaju za 3 i
postižu vrijednost linijskog napona u mreži. Maksimalna vrijednost faznog napona iznosi 1.05U, gdje
U predstavlja vrijednost linijskog napona u mreži i on dostiže taj iznos onda kada je otpor kvara iznosi
približno 37% nulte kapacitivne reaktanse mreže. Na osnovu izvedenih relacija i dijagrama sa slika
možemo izvući veoma važan zaključak. Struja zemljospoja I u izoliranoj mreži, prednjači neutralnom
naponu U 0 za 900. Ovaj ugao je konstantan i ne zavisi od vrijednosti otpora kvara R f . Otpor kvara R f
utiče samo na iznos struje i napona u mreži, ali ne i na fazni ugao između njih.
Ukoliko je poznata vrijednost nultog napona Uo i kapacitivnost mreže 3Co, onda se vrijednost
prelaznog otpora R f na mjestu kvara, uz poznat iznos faznog napona E može dobiti iz relacije:

E 2  Uo2

Rf
3CoUo

- 20 -
 ______________________________________________________________________________________

Prema statističkim podacima, veliki broj zemljospojeva u mreži praćen prelaznim otporom na mjestu
kvara čija vrijednost se kreće od nekoliko k do nekoliko 100 k. U tom slučaju, vrijednost struje
zemljospoja kao i napon neutralne tačke je veoma mali. Tako, npr. za slučaj 10 kV mreže uz
pretpostavljenu struju direktnog zemljospoja od 10 A, redukovana vrijednost struje zemljospoja kod
prelaznog otpora od 10 k iznosi svega 0,576 A, dok napon U 0 iznosi približno 100 V (sve vrijednosti
se odnose na primarne vrijednosti u mreži). Da bi se detektovali i locirali ovakvi kvarovi potrebno je
imati zemljospojne zaštite s velikom strujnom i naponskom osjetljivošću.
Dužina trajanja rada mreže u zemljospoju u principu nije ograničena, ali se u praksi uzima da ovo
vrijeme nije veće od 2 h. Ukoliko struja zemljospoja nije velika, ne ide se direktno na isključenje nego
je dovoljna prvo signalizacija nastanka zemljospoja u mreži, a rad mreže se nastavlja pod
zemljospojem. U objektima primarne distribucije električne energije uobičajeno je da se signalizacija
zemljospoja realizuje pomoću nadnaponskog releja u mjernom polju koji je priključen na napon
otvorenog trokuta sekundarnih namotaja tri jednopolno izolirana naponska mjerna transformatora. S
obzirom da se iz objekta obično napaja više srednjenaponskih odlaza, na ovaj način nije moguće tačno
utvrditi na kojem od odlaza je zemljospoj. Eliminacija zemljospoja se svodi na ručno ili
automatizirano isključenje jednog po jednog odlaza do eliminiranja zemljospoja. Vrijeme isključenja u
pravilu nije duže od propisanih 2 h. U suprotnom, povećava se vjerovatnoća pojave dvostrukog
zemljospoja koji bi mogao termički da ugrozi uzemljivač postrojenja i izazove veoma visoke napone
dodira u postrojenju i u distributivnoj mreži. Također, dugotrajan rad pod zemljospojem nepovoljno
utiče na sigurnost pojedinih elemenata postrojenja, kao što su jednopolno izolirani naponski mjerni
transformatori, odvodnici prenapona i dr. U pravilu, ovo vrijeme trajanja zemljospoja u objektima
primarne distribucije, s obzirom da se radi o objektima u kojima postoji posada, u većini slučajeva ne
iznosi više od nekoliko minute, što je ipak dugo u slučaju intermitirajućih kvarova i pojave prenapona
u mreži.
Ukoliko se želi selektivno isključenje kvarnog odlaza djelovanjem odgovarajuće zaštite, potrebna je
ugradnja veoma osjetljive usmjerene zemljospojne zaštite. Izbor releja normalno zavisi od vrijednosti
zemljospojne struje u mreži. Ukoliko je ta struja reda nekoliko ampera, osjetljivost releja mora biti
jako velika, što nije uvijek lahko postići. U takvim slučajevima teško je postići potrebnu osjetljivost i
selektivnost releja istovremeno.
Jedna od osnovnih prednosti izolovanih mreža je mogućnost dugotrajnog pogona tokom trajanja
zemljospoja, kao i eliminiranje, odnosno samogašenje prolaznog zemljospoja usljed samogašenja
struje luka na mjestu kvara. Uvjeti za samogašenje zemljospoja su veoma složeni i zavise od niza
faktora koji su uticani mjestom kvara, vrijednošću struje zemljospoja, brzinom uspostavljanja
povratnog napona , kao i nekim drugim činjenicama, stohastičke i nepredvidive prirode, kao što su
vlažnost na mjestu kvara, brzina vjetra itd.
Uvjeti za gašenje struje zemljospoja, nakon prolaska uzroka kvara, bitno ovise o brzini uspostavljanja
tzv. povratnog napona, koji predstavlja napon faze u kvaru koji se ponovno javlja na mjestu kvara kod
prekidanja struje zemljospoja. Ovaj povratni napon može imati amplitudu znatno veću od amplitude
nazivnog napona posebno u početnom periodu poslije gašenja struje luka. Amplitudna vrijednost
napona može biti i do dva puta veča od vrijednosti faznog napona, tako da može uzrokovati ponovni
preskok na mjestu kvara i ponovno uspostavljanje struje zemljospoja, a što je opet praćeno pojavom
još većih prenapona. Ukoliko je struja zemljospoja mala, tako da ne može da upostavi stacionaran luk
na mjestu kvara, može doći do višestrukog uzastopnog gašenja i ponovnog paljenja električnog luka na
mjestu kvara, što ima za posljedicu pojavu znatnih prenapona koji se povećavaju sa svakom narednom
pojavom, kako na fazi koja je u kvaru, tako i na ispravnim fazama. Ovi prenaponi su rezultat
superpozicije napona osnovne frekvencije i viših harmoničkih komponenti sa zaostalim istosmjernim
naponom od prethodnog gašenja luka kao rezultat statičkog naboja faze u kvaru nakog prekidanja
struje. Zbog samog svojstva uzastopnog paljenja i gašenja struje kvara ovi kvarovi nazivaju se
intermitirajući, a prenaponi kao posljedica prekidanja luka struje zemljospoja nazivaju se intermitirani
prenaponi.

- 21 -
 ______________________________________________________________________________________

Na kraju možemo ponoviti koje su to osnovne karakteristike zemljospojeva u izoliranim mrežama:

- Pad napona u onoj fazi koja je u zemljospoju. Vrijednost napona varira gotovo od pune vrijednosti
faznog napona (u slučaju visokoomskih kvarova) do veoma malih vrijednosti u slučaju metalnih
spojeva sa zemljom.
- Porast napona u zdravim fazama proporcionalno padu napona u kvarnoj fazi. Fazni naponi mogu
dostići vrijednost linijskog napona u slučaju direktnih metalnih zemnih spojeva.
- Pojava intermitirajućih zemljospojeva (pojava paljenja i gašenja luka na mjestu zemljospoja)
ukoliko je vrijednost struje zemljospoja veća od vrijednosti struje samogašenja luka na mjestu
kvara. Pojava intermitirajućeg zemljospoja uzrokuje pojavu opasnih prenapona tzv.
intermitirajućih prenapona koji mogu dostići i vrijednost od 1,8x2 puta veću vrijednost od faznog
napona, a u toku trajanja prelaznog procesa ova vrijednost može biti i veća.
- Kao posljedica prenapona može doći do otkaza opreme, posebno proboja izolacije jednopolno
izoliranih naponskih mjernih transformatora, proboja odvodnika prenapona, opterećenja kablovske
izolacije i dr..
- Iznos struje zemljospoja zavisi od konfiguracije i karaktera mreže. U slučaju da vrijednost struje
prelazi vrijednost struje samogašenja luka na mjestu kvara, ne može doći do samoeliminacije
zemljospoja, tako da je neophodno brzo djelovanje zaštitnih uređaja prije nego što dođe do
značajnijeg poremećaja u pogonu.
- Kada struja zemljospoja prekorači tehnički dozvoljenu graničnu vrijednost, rad mreže sa
izoliranim zvjezdištem ne zadovoljava više svoje potrebe tako da treba priječi na druge
alternativne načine uzemljenja neutralne tačke, kao što je uzemljenje preko niskoomskog
otpornika.

Osnovni nedostaci rada mreže sa izolovanom neutralnom tačkom su:

- kod većih struja zemljospoja ne dolazi do samogašenja struje prolaznog zemljospoja i oni prelaze
u trajne zemljospojeve,
- kod dužeg rada mreže pod zemljospojem raste vjerovatnoća pojave dvostrukog zemljospoja sa
znatnim strujama kvara koje nepovoljno djeluju na elemente mreže,
- kod malih struja zemljospoja (reda nekoliko ampera) postoji mogućnost nastanka intermitiranih
prenapona koji mogu imati veoma velike vrijednosti i koji nepovoljno djeluju na izolaciju
ugrađene opreme posebno mjernih transformatora, elektromotora i dr.

Ovdje još jednom treba istaći prednost ovakvog načina uzemljenja mreže, koja se ogleda u činjenici
da kod zemljospoja u mreži, sistem može nastaviti rad u režimu zemljospoja, a to znači da su
potrošači i dalje napojeni električnom energijom. To posebno dolazi do izražaja kod napajanja
potrošača osjetljivih na prekide u napajanju, koji ne ostaju bez napajanja usljed čestih i nepotrebnih
ispada kod pojave prolaznih zemljospojeva u distributivnoj mreži.

4.2. Opći principi rada zemljospojnih releja

U našim srednjenaponskim mrežama prisutne su različite izvedbe releja za dojavu zemljospoja

u mreži. U upotrebi su releji svih generacija, od elektromehaničkih releja prve izvedbe, preko statičkih
zemljospojnih releja srednje generacije, do najnovijih numeričkih višefunkcijskih zaštitnih uređaja.
U ovom dijelu ćemo se upoznati s osnovnim principima rada zemljospojnih releja bez obzira na tip i
izvedbu releja. Prije toga navest ćemo koje su to najvažnije fizikalne pojave i karakteristične veličine
bitne s aspekta rada zemljospojnih zaštita, a koje su prisutne u mreži kod jednopolnih kvarova.
Neovisno od načina tretmana neutralne tačke srednjenaponske mreže, jednopolni zemni spoj u mreži
karakterišu sljedeće pojave:
- pad napona u fazi koja je zahvaćena zemljospojem i pojava nesimetrije napona u sistemu,
- pojava napona u zvjezdištu, odnosno u neutralnoj tački mreže, čiji iznos zavisi od vrijednosti
prelaznog otpora na mjestu kvara i otpora u zvjezdištu energetskog transformatora,
- 22 -
 ______________________________________________________________________________________

- novi tok kapacitivnih komponenti struja kvara u mreži koje teku od svih zdravih vodova prema
mjestu kvara, neovisno od načina uzemljenja neutralne tačke mreže,
- kapacitivne struje na zdravim odlazima imaju suprotan smjer u odnosu na kapacitivnu struju na
odlazu koji je u zemljospoju,
- pojava nulte komponente struje kao posljedice nesimetrije struja, odnosno kvara u mreži, bez
obzira da li se radi samo o kapacitivnoj struji u izoliranim mrežama ili i aktivnoj komponeti struje
kroz otpornik u slučaju mreže uzemljene preko niskoomskog otpornika.

Kod izoliranih distributivnih sistema, dozvoljen je dugotrajniji rad mreže pod zemljospojem, dok u
slučaju mreže uzemljene preko otpornika potrebno je što prije isključiti kvarnu dionici. Također i kod
izoliranih mreža poželjno je što prije eliminirati mjesto kvara, jer se zbog pojave intermitiranih
zemljospojeva mogu pojaviti visoki prenaponi opasni po opremu, što može imati za posljedicu veće
kvarove u sistemu.
U tom smislu, a u skladu s navedenim fizikalnim pojavama i električnim veličinama koje karakterišu
zemljospoj u mreži, princip rada zemljospojnih zaštita u sistemu baziran je obično na:
- mjerenju samo rezidualne (ili nulte) komponente napona 3U 0 (ili U 0 ),
- mjerenju samo rezidualne (ili nulte) komponente struje 3I 0 (ili I 0 ) ili
- mjerenju obje veličine i rezidualne (ili nulte) komponente napona i rezidualne (ili nulte)
komponente struje i faznog ugla između njih.

Ukoliko se detekcija kvara vrši samo na osnovu mjerenja nulte komponente napona u sistemu, tada se
upotrebljavaju relativno jednostavni nadnaponski releji koji mjere odgovarajuću vrijednost rezidualnog
(ili nultog) napona u mreži i signaliziraju kvar ukoliko izmjerena vrijednost napona prekorači
podešenu vrijednost na releju.

Ukoliko se detekcija vrši samo na osnovu mjerenja nulte komponente struje, upotrebljavaju se klasični
prekostrujni releji, ali znatno veće osjetljivosti u odnosu na uobičajene prekostrujne releje. To su tzv.
zemljospojni neusmjereni releji, na bazi mjerenja homopolarne ili nulte komponente struje kvara koji
se pobuđuju kada odgovarajuća nulta komponenta struje kvara (ili rezidualna struja) prekorači
podešeni prag.

Ukoliko zemljosponi relej za svoj radi koristi strujnu i naponsku informaciju tada je riječ o usmjerenim
zemljospojnim relejima. Bez obzira na izvedbu i proradnu karakteristiku usmjerene zemljospojne
zaštite, princip rada je zasnovan na mjerenju nulte komponente struje i napona, kako po iznosu tako i
po faznom uglu između napona i struje. Prorada zaštite je definisana podešenjem odgovarajućih
parametara, a inicirana je ako:
- nulta komponenta struje I 0 ( ili 3I 0 ) prekorači podešenu vrijednost,
- nulta komponenta napona U 0 (ili 3U 0 ) prekorači podešenu vrijednost,
- fazni ugao  između napona U 0 i struje I 0 je unutar odgovarajućeg opsega podešenja.

U nastavku rada ćemo navesti opće karakteristike zemljospojnih zaštita zavisno od toga na kojem
principu je zasnovana detekcija kvara u mreži.

4.2. Naponski relej za indikaciju zemljospoja u mreži

U slučaju trafostanica primarne distribucije električne energije sa malim brojem odlaza i

izoliranom neutralnom tačkom, najjednostavniji i najjeftiniji način za detekciju zemljospojeva u mreži
je upotreba releja koji mjeri napon sa otvorenog trokuta naponskih mjernih transformatora na
sabirnicama napojne transformatorske stanice. Napon na krajevima otvorenog trokuta predstavlja
sumu tri fazna napona ili rezidualni napon u mreži, koji je po definiciji simetričnih komponenti jednak
trostrukoj vrijednosti neutralnog ili nultog napona. Zbog toga se često ovi releji nazivaju i naponski
releji nulte komponente napona ili releji na bazi mjerenja neutralnog napona u mreži.
- 23 -
 ______________________________________________________________________________________

S obzirom da je neutralni napon kod pojave zemljospoja gotovo isti u čitavoj mreži, to na ovaj
način nije moguće izvršiti tačno lociranje mjesta kvara nego samo njegovu pojavu u sistemu. U tom
slučaju, lociranje mjesta kvara svodi se na ručno isključenje jednog po jednog odlaza, odnosno dionice
voda do eliminacije kvara. Ovaj način je efikasan u slučaju malog broja odlaza, a ima opravdanje
jedino kod manje važnih potrošačkih mreža, zbog većeg broja manipulacija i nepotrebnih isključenja
odlaza koji nisu u kvaru, s ciljem traženja i eliminiranja kvarne dionice.

U nadzemnim mrežama česta je pojava visokoomskih kvarova koji se javljaju najčešće kao
posljedica dodira ili pada vodiča na krošnju drveta, snijeg ili zaleđenu zemlju. Tipična vrijednost
otpora drveta kreće se između 20-80 k, dok u slučaju zaleđene zemlje moguća je i vrijednost od
nekoliko 100 k. Da bi se detektovali visokoomski kvarovi potrebni su vrlo osjetljivi nadnaponski
releji. Naponski prag takvog releja treba da bude što manji, a najniža granica osjetljivosti zavisi od
iznosa nultog napona u normalnom pogonu. U izoliranim mrežama ovaj napon iznosi oko 1%
nominalnog faznog napona (Un) u sistemu. Prema mjerenjima u našim objektima vrijednost napona na
krajevima otvorenog trokuta sekundara naponskih transformatora u normalnom pogonu iznosi 0,3-0,7
V, zavisno od tipa mreže, što iznosi približno (0,5-1,5%)xUn.
U tom slučaju, detekcija velikih rezistivnih kvarova je otežana zbog toga što je neutralni napon
u izvjesnoj mjeri prisutan i tokom normalnog pogonskog stanja mreže. On je posljedica prirodne
nesimetričnosti, neizbalansiranosti opterećenja na pojedinim odlazima iz objekta i na njega se ne može
bitnije uticati. Pojava «lažne» nulte komponente napona uzrokovana je također i netačnošću naponskih
mjernih transformatora i postojanju viših harmonijskih članova, posebno trećeg harmonika koji je
istofazan pa se u punom iznosu prenosi na relej. Zbog svega toga podešenje pobudnog člana
nadnaponskog releja nulte komponente napona ne bi smjelo biti manje od 0,02xUn, odnosno 2%
nazivnog napona sekundara naponskih mjernih transformatora.

Zavisno od izvedbe releja, signalizacija zemljospoja se izvodi najčešće upotrebom

nadnaponskog releja koji je spojen na krajeve otvorenog trokuta sekundarnih namotaja tri jednopolno
izolovana naponska mjerna transformatora. Napon na krajevima trokuta srazmjeran je trostrukoj
vrijednosti nulte komponente napona, tzv. rezidualni napon u mreži.

3U 0 = U R +U S +U T

U normalnom pogonu zbir sva tri fazna napona je približno jednak nuli, tako da na krajevima
otvorenog trokuta nema napona. Kod pojave zemljospoja u mreži dolazi do nesimetrije napona i
pojave napona na krajevima otvorenog trokuta koji je jednak iznosu faznog napona u mreži. Npr. u
slučaju metalnog zemljospoja u fazi T:

3U 0 = U RT +U ST = (U R U T + U S U T ) = 3U T .

Uobičajeni spoj otvorenog trokuta naponskih mjernih transformatora za potrebe mjerenja

rezidualnog napona prikazan je na slici 1.

- 24 -
 ______________________________________________________________________________________

Slika 1. Spoj otvorenog trokuta naponskih transformatora za potrebe mjerenje 3U 0

Nedostatak ovakvog spoja je što je u slučaju pregaranja osigurača na sekundaru namotaja

spojenog u trokut napon na krajevima otvorenog trokuta jednak nuli, isto kao u normalnom
pogonskom stanju. Također, uobičajena sekundarna vrijednost napona je 100/3V ukoliko nije
posebno predviđen namotaj za formiranje otvorenog trokuta. U tom slučaju napon 3U 0 kod
zemljospoja u izolovanoj mreži ima vrijednost 300/3 V što je više od dopuštene vrijednosti
naponskog ulaza releja. Zbog toga je potrebno imati poseban namotaj naponskih transformatora sa
sekundarnom vrijednošću napona od 100/3V koji se koristi za formiranje rezidualnog napona za
potrebe relejne zaštite.

U novije vrijeme sve više upotrebljavaju naponski releji s tri ili više naponskih ulaza na koje se
sa sekundara naponskih transformatora dovode odgovarajuće vrijednosti faznih ili linijskih napona.
Ovi releji mjere ne samo amplitudnu vrijednost napona pojedinih faza nego i fazni pomak između njih,
te na osnovu toga izračunavaju vrijednost rezidualnog 3U 0 ili nultog napona U 0 u mreži. Obično u sebi
posjeduju i nadnaponski i podnaponski mjerni član , što omogućava da se pomoću jednog releja
signalizira nestanak ili pad napona na sabirnicama, porast napona iznad dozvoljene vrijednosti, kao i
pojava nulte komponente napona usljed zemljospoja u mreži.
Na slici 2. prikazan je jedan od takvih poboljšanih načina spoja releja na odgovarajuće
vrijednosti faznih napona pomoću posebne izvedbe otvorenog trokuta naponskih mjernih
transformatora, tako da se sva tri sekundarana napona uvode u relej. Na ovaj način relej može mjeriti
sva tri fazna napona i rezidualni napon 3U 0 za potrebe detekcije zemljospoja u mreži.
Neke od prednosti ovog spoja su:
- napon na ulazu u relej nije povećan kao u prethodnom slučaju kod upotrebe klasičnih naponskih
transformatora bez posebnog izvedenog jezgra za otvoreni trokut,
- relej može vršiti detekciju i provjeru sekundarnog kruga kod pregaranja osigurača ili prekida
vodiča,
- mogućnost detekcije faze u zemljospoju, a ne samo pojavu zemljospoja,
- relej može mjeriti svaki pojedinačni napon i izračunavati potrebne napone simetričnih komponenti
zavisno od potreba mjerenja i detekcije kvara.

- 25 -
 ______________________________________________________________________________________

Slika 2. Jedan od načina spoja naponskog releja na odgovarajuće vrijednosti faznih napona preko
posebne izvedbe otvorenog trokuta naponskih mjernih transformatora

4.3. Neusmjereni zemljospojni releji

U radijalno napajanim distributivnim sistemima sa izoliranom neutralnom tačkom, posebno u

slučajevima kada su kapacitivne struje zemljospoja dovoljno velike, zemljospojna zaštita se može
realizirati pomoću osjetljivog releja priključenog na odgovarajući spoj strujnih mjernih transformatora
pogodan za mjerenje struje zemljospoja. U tom slučaju mjerni član zemljospojnih zaštita je obični
prekostrujni relej, čija osjetljivost mjernog člana treba da bude što veća kako bi se mogli detektovati i
kvarovi s malim iznosom struje kvara.
Informacija o struji zemljospoja koju relej treba da mjeri može se dobiti na različite načine.
Uobičajeno je da se strujna grana releja priključuje preko paralelne veze tri ista strujna mjerna
transformatora ili se sve tri fazne struje uvode neovisno u relej i u samom releju formira njihova suma
za potrebe mjerenje struje zemljospoja. U slučajevima kablovskih odlaza može se upotrijebiti i
obuhvatni strujni transformator sa samo jednom željeznom jezgrom i jednim sekundarnim namotajem.
Na slici 1. prikazan je uobičajeni način priključka zemljospojnog releja na sumarni spoj tri
strujna transformatora.



Slika 1. Sumarni spoj tri strujna transformatora za mjerenje 3Io

Suma tri struje predstavlja trostruku nultu ili rezidualnu struju koju mjeri relej.

3I 0 = I R +I S +I T

- 26 -
 ______________________________________________________________________________________

S obzirom da relej mjeri sumarnu vrijednost tri fazne struje, odnosno rezidualnu struju
trofaznog nesimetričnog sistema koja po definiciji simetričnih komponenti predstavlja trostruku
vrijednost nulte komponente struje, ovi releji se često nazivaju i zemljospojni releji nulte komponente
struje, odnosno homopolarni zemljospojni releji.
U normalnom pogonu suma primarnih struja jednaka je nuli ili nekoj maloj vrijednosti koja je
posljedica nejednakosti strujnih mjernih transformatora, moguće pojave viših istofaznih harmonijskih
članova u primarnoj struji, kao i eventualne nesimetrije opterećenja u slučaju uzemljenih mreža. Zbog
vlastite nejednakosti mjernih transformatora, različitih magnetskih osobina i razlike u opterećenju
sekundarnih namotaja, mogu se pojaviti strujne pogreške i nulta komponenta struje kroz relej i kod
normalnih pogonskih opterećenja, a posebno kod vanjskih kratkih spojeva. Zbog toga je ograničeno
minimalno podešenje, odnosno osjetljivost zemljospojne zaštite, kako ne bi dolazilo do nepotrebnih i
neselektivnih ispada usljed lažne struje kvara kroz relej. U slučaju potrebe za većom osjetljivošću
zemljospojne zaštite, zaštita bi obavezno morala imati ugrađen i filter koji propušta samo osnovni val
struje, odnosno koji kompenzira struju trećeg harmonika koji se javlja u struji nulte komponente i koji
može imati za posljedicu pojavu lažne nulte komponente struje kvara i uzrokovati nepotrebno
djelovanje zaštite.
Sekundarna lažna struja zbog nejednakosti strujnih transformatora u normalnom pogonu je
relativno mala i iznosi oko 0,01-0,03 A , a maksimalno 0,1A, što ipak po iznosu struje ulazi u opseg
podešenja zemljospojne zaštite i minimalnih vrijednosti struja zemljopoja u slučaju visokoomskih
kvarova u mreži.
Kod nesimetričnih kratkih spojeva i kratkih spojeva s velikom vrijednošću istosmjerne
komponente struje koja uzrokuje velike struje magnetiziranja mogu se pojaviti kratkotrajne lažne struje
nulte komponente koje iznose i reda nekoliko ampera. Zbog toga je potrebno, da bi se spriječilo
nepotrebno djelovanje zaštite, imati odgovarajuće vremensko zatezanje od 0,2-do 0,5 s dok prelazni
proces u mreži ne nestane.
Kod upotrebe kablovskih obuhvatnih transformatora gornji problemi nisu prisutni, jer kroz
sekundarni namotaj obuhvatnog strujnog transformatora protiče struja samo u slučaju proticanja struje
zemljospoja kroz kabl. Zbog toga ne postoji mogućnost pogrešnog djelovanja usljed vanjskih kratkih
spojeva, a struja djelovanja releja je neovisna od struje opterećenja kabla. Na slici 2 prikazan je način
spoja zemljospojnog releja na kablovski obuhvatni strujni transformator.
Kablovski vod i plašt u ovom slučaju predstavljaju primarni vodič s potrebnom izolacijom, pa
zbog toga kablovski obuhvatni transformatori mogu biti izvedeni i za niski napon. Mogu se upotrijebiti
i kod nadzemnih vodova ako je priključak voda u objektu izveden kablovski. Zbog svega navedenog
upotreba kablovskih transformatora omogućava vrlo osjetljivo podešenje zamljospojne zaštite, tako da
proradne struje mogu da iznose 10-50 mA, a ukoliko je potrebno i još manje 5-10 mA.

Slika 2. Spoj zemljospojnog releja na kablovski obuhvatni strujni transformator

(a-fazni vodič, b-plašt kabla, c-vod za uzemljenje)
- 27 -
 ______________________________________________________________________________________

Upotreba zemljospojnih releja bez smjernog člana opravdana je samo u radijalno napajanoj
mreži uzemljenoj preko niskoomskog otpornika. U takvim mrežama struja kvara je dovoljno velika da
se selektivnost zaštite može u većini slučajeva postići samo po iznosu struje bez poznavanja smjera
struje u mreži. To važi onda kada kapacitivne struje kvara koje teku odvodima koji nisu zahvaćeni
kvarom, nisu velike, odnosno po iznosu nisu bliske podešenju zemljospojnog člana na odlazu. Ovakav
pristup zahtijeva dosta veliko podešenje strujnog praga zemljospojne zaštite, kako bi se eliminisao
uticaj nulte struje kroz relej i moguća neselektivnost neusmjerenih zaštita na zdravim vodovima. U
tom slučaju, kod visokoomskih kvarova, rizikujemo da zemljospojna zaštita uopće ne detektuje kvar,
jer struja jednopolnog kratkog spoja može biti manja od pobudne struje zemljospojnog releja na
odlazu. Činjenica je da se ovakvi kvarovi u uzemljenim mrežama rijetko javljaju posebno u slučaju
kablovskih mreža, ali ipak treba uzeti u obzir i mogućnost pojave visokoomskih kvarova. To opet
zahtijeva znatno manja podešenja po iznosu struje i znatno veću osjetljivost u odnosu na onu koju nam
mogu ponuditi zemljospojne neusmjerene zaštite, a da bi se očuvala prijeko potrebna selektivnost,
posebno u slučajevima kablovskih mreža s znatnim kapacitivnim strujama na svakom od pojedinačnih
odlaza, kao i u slučajevima visokoomskih kvarova.
Upotreba neusmjerenih zemljospojnih zaštita moguća je i u izoliranim radijalnim mrežama s
relativno velikim iznosom struje zemljospoja. Kod zemljospoja na jednom odlazu sumiraju se
kapacitivne struje svih odlaza, tako da je kapacitivna struja na kvarnom odlazu znatno veća od
kapacitivnih struja pojedinačnih odlaza. Stoga se kod izbora podešenja releja mora voditi računa o
tome da proradna struja releja bude veća od maksimalne kapacitivne struje vlastitog odvoda kod kvara
na drugim odlazima, a s druge strane proradna struja releja treba da bude manja od minimalne sumarne
struje najkraćeg odlaza koji se napaja iz objekta i odlaza na kojem se podešava zaštita. Ovakvo
rješenje zahtijeva tačno poznavanje iznosa kapacitivnih struja svakog pojedinačnog odlaza za
odgovarajuće uklopno stanje u mreži. Zato se ovo rješenje može primjeniti samo u objektima gdje se
ne očekuje bitna promjena uklopnog stanja u mreži, odnosno značajnija promjena kapacitivne struje. U
suprotnom može doći do neselektivnih ispada ili zatajenja rada zemljospojne neusmjerene zaštite.
Sve navedeno nameće potrebu ugradnje usmjerenih zemljospojnih zaštita kao jedinog tehnički
opravdanog rješenja u srednjenaponskim distributivnim sistemima, ukoliko se želi zadovoljavajuća
osjetljivost i selektivnost u pogledu rada zaštite i detekcije kvara. To je posebno izraženo kod
visokoomskih kvarova i malih vrijednosti struje kvara u mreži. U slučaju dvostrano napajanih
distributivnih vodova ili paralelnih vodova, što obično nije slučaj u praksi, selektivnost je jedino
moguće postići ugradnjom usmjerenih zemljospojnih releja na oba kraja vod. Kod kvara na dvostrano
napajanom vodu istovremeno treba da djeluju zemljospojni releja na oba kraja voda i da eliminiraju
mjesto kvara. Zbog toga ćemo u nastavku govoriti samo o usmjerenim zemljospojnim zaštitama.

4.4. Usmjereni zemljospojni releji

Usmjereni zemljospojni releji svoj rad temelje na zajedničkoj platformi prethodna dva opisana
načina detekcije struje zemljospoja i rezidualnog napona u mreži.U tom slučaju detekcija kvara se vrši
ne samo po iznosu struje nego i po njenom usmjerenju. Usmjerenje se određuje na osnovu faznog ugla
 između struje zemljospoja i rezidualnog napona koji predstavljaju ulazne mjerne veličine usmerenog
zemljospojnog releja. Pri tome su moguće različite karakteristike prorade releja zavisno od izvedbe i
tipa releja. Bez obzira na izvedbu i proradnu karakteristiku, princip rada usmjerenih zemljospojnih
zaštita zasnovan je uopćeno na mjerenju rezidualne (ili nulte) komponente struje kvara, mjerenju
rezidualnog (ili nultog) napona u sistemu i mjerenju faznog ugla između njih. Prorada zaštite je
definisana podešenjem odgovarajućih parametara, a inicirana je ako:
- nulta komponenta struje I 0 ( ili rezidualna struja 3I 0 ) prekorači podešenu vrijednost,
- nulta komponenta napona U 0 (ili rezidualni napon 3U 0 ) prekorači podešenu vrijednost,
- fazni ugao između napona U 0 i struje I 0 je unutar odgovarajućeg opsega podešenja (obično  b +
, gdje je  b =00-900 i =700-900), odnosno unutar zone prorade, koja se različito definiše
zavisno od tipa i izvedbe releja.
- 28 -
 ______________________________________________________________________________________

Na slici 1 dat je mogući izgled karakteristike prorade usmjerene zemljospojne zaštite za

primarne vrijednosti struja i napona na mjestu kvara u mreži.

Promjenom baznog ugla  b , koji dijeli zonu prorade na dva dijela, podešava se položaj zone
prorade u ravni I 0 , U 0 . Na ovaj način se može odabrati potreban položaj zone prorade zavisno od tipa
razmatrane mreže. U slučaju izolirane mreže  b =900 jer su u mreži dominantne kapacitivne struje
zemljospoja, tako da zaštita detektuje kvara na osnovu kapacitivne komponente struje koja protiče kroz
relej. Kod uzemljenih mreža preko malog otpora ili rezonantno uzemljene mreže detekcija kvara se
vrši na osnovu aktivne komponente struje kvara. U tom slučaju struja koja protiče kroz relej je u fazi s
naponom U 0 tako da se bazni ugao podešava na  b =00.

ZONA PRORADE

I0 I0
0

I0
b 

I0
U0
ZONA BLOKADE

Slika 1. Karakteristika prorade usmjerene zemljospojne zaštite

Zavisno od proizvođača i izvedbe relej, karakteristika prorade može biti definisana i na

drugačiji način, odnosno ugao  b može biti i negativan, zavisno od načina spoja mjernih veličina struje
i napona koji se priključuju na relej i logike mjerenja faznog ugla između njih. Zbog toga svaki
proizvođač definiše zonu prorade i usmjerenje releja prema vlastitoj shemi spoja odgovarajućih
ulaznih mjernih veličina struje i napona koje se priključuju na relej. Referentna vrijednost za
određivanje faznog ugla, odnosno smjera struje je obično napon 3U 0 koji predstavlja ulazni mjerni
napon releja, dok ulazna struja koju mjeri relej može imati različit smjer. Većina proizvođača mjerni
spoj i priključak releja definiše tako da struja koju mjeri relej na vodu u kvaru prednjači mjernom
naponu 3U 0 za 900 kod izolirane mreže, odnosno da je aktivna komponenta struje kvara u fazi s
naponom 3U 0 u slučaju uzemljene mreže, a da kapacitivne komponente struje zemljospoja kasne za
naponom za 900 na vodovima na kojima nema kvara. Ovakva karakteristika prorade odgovara
vektorskom dijagramu primarnih vrijednosti struje i napona na mjestu kvara i obićno se susreće kod
većine zemljospojnih releja. Međutim, stvarni smjer struje na mjestu ugradnje releja je suprotan
navedenom, tako da karakteristika prorade releja može biti definisana i na takav način. Bez obzira na
izgled i način formiranja karakteristike prorade, zajedničko za sve releje u pogledu načina rada je to je
ta da struja kvara koju mjeri relej se nalazi unutar zone prorade releja na vodu na kojem je kvar,
odnosno izvan zone prorade na ostalim vodovima na kojima nema kvara.
Zbog velike osjetljivosti i bolje selektivnosti, usmjereni zemljospojni releji su najviše u
upotrebi, posebno u izolovanim srednjenaponskim mrežama s malim strujama kvara, gdje je detekcija i
lociranje mjesta kvara praktično nemoguće bez upotrebe usmjerenih zemljospojnih zaštita. Pri tome
postoje različiti principi rada, a samim tim i različite karakteristike i zone prorade usmjerenih
zemljospojnih releja.
Pored navedenog i najčešće korištenog proncipa rada usmjerenih zemljospojnih releja pojedine
izvedbe releja bazirane su na mjerenju nulte komponente snage, tj. mjerenju napona U 0 i struje I 0 sin
ili I 0 cos zavisno od korištenog spoja, a shodno tipu štićene mreže.

- 29 -
 ______________________________________________________________________________________

U mreži sa izoliranim zvjezdištem prilikom spoja jedne faze sa zemljom zbog porasta napona
zdravih faza prema zemlji preko vlastitih dozemnih kapaciteta protečiće struje zemljospoja koja su u
općem slučaju sastoji od aktivne i kapacitivne komponente. Veličina aktivne (radne) komponente
zavisi od visine napona i vrijednosti odvodnosti u mreži (odvodnost izolacije između faznog vodiča i
zemlje), a veličina kapacitivne komponente struje od vrijednosti napona i kapacitivnosti vodova prema
zemlji. Kako je kapacitivna komponenta mnogo veća od aktivne komponente struje to je zemljospojna
struja gotovo čisto kapacitivnog karaktera. Zbog toga se kao kriterijum za djelovanje releja koristi
kapacitivna komponenta struje zemljospoja i relej za svoj rad mjeri produkt U 0 I 0 sin, tzv. sin -
spoj.
U slučaju kompenzirane mreže ili mreže uzemljene preko otpornika više nije mjerodavna
kapacitivna struja zemljospoja, tako da relej u ovom slučaju za svoj rad koristi aktivnu komponentu
struje zemljospoja i mjeri proizvod U 0 I 0 cos u tzv. cos - spoju.
Ovakvi releji se često nazivaju i vatmetarski releji, a po svom principu rada najviše podsjećaju na
brojila za mjerenje aktivne i reaktivne energije u mreži.

U0 Zona prorade
U0

I0 I0
I0cos


Zona prorade Zona blokade

Struja pobude Napon pobude
Napon pobude
I0sin Zona blokade

Struja pobude

Slika 2a. Karakteristika prorade Slika 2b. Karakteristika prorade

sin spoja cos spoja

Karakteristika prorade releja u zavisnosti od vrste spoja data je na slikama 2a. i 2b. Ovakva
karakteristika je fiksno definisana na čitavu poluravan za razliku od većine usmjerenih zemljospojnih
releja čije karaketristike prorade se podešavaju proizvoljnim izborom podešenja ugla zone prorade, a
ponekad i širinom zone prorade. Njena glavna prednost se ogleda upravo u jednostavnosti izbora
podešenja zone prorade, a koje zadovoljava gotovo sve praktične slučajeve i potrebe korisnika.

- 30 -
 ______________________________________________________________________________________

Dosadašnja razmatranja i način formiranja karakteristike prorade zemljospojnih releja bazirana je na

primarnom posmatranje struja i napona na mjestu kvara u mreži. Međutim, pravu sliku smjera struje
kroz relej i način formiranja karakteristike prorade releja možemo ispravno shvatiti samo na osnovu
posmatranja ulaznih mjernih veličina releja.
U tom smislu analizirajmo slučaj mreže sa samo dva odlaza od kojih je jedan u zemljospoju.
Pretpostavljeni smjer kapacitivnih struja zemljospoja dat je na na slici 3.

Slika 3. Prikaz kapacitivnih struja zemljospoja u izoliranoj mreži sa dva odlaza

Struja na prvom vodu koji nije u kvaru iznosi:

I CR1 = U RT / (1/jC 10 ) = jC 10 U RT
I CS1 = U ST / (1/jC 10 ) = jC 10 U ST
I C1 = I CR1 + I CS1

gdje je I C1 ukupna kapacitivna struja prvod odlaza koji nije u kvaru.

Struja na drugom vodu u zemljospoju je:

I CR2 = U RT / (1/jC 20 ) = jC 20 U RT
I CS2 = U ST / (1/jC 20 ) = jC 20 U ST
I C2 = I CR2 + I CS2

gdje je I C2 ukupna kapacitivna struja drugog odlaza na kojem je zemljospoj.

Na mjestu zemljospoja ukupna struja kvara je:

- 31 -
 ______________________________________________________________________________________

I Z = I C = I C1 + I C2 = 3jω(C 10 + C 20 )U 0 = 3jωC 0 U 0 .

Ukupna struja koja teče na mjestu zemljospoja je I C i ona prednjači u odnosu na napon U 0 za 900 kao
što je to već ranije rečeno. Vektorski dijagram je da na slici 4.

Ova razmatranja su se dosad odnosila na primarne vrijednosti struja u mreži. Za pravilno

interpretiranje i shvaćanje načina rada zemljospojnih releja ovakav pristup nije dovoljan obzirom da
on ne daje pravu sliku toka struje kroz sam relej. Stvarna vrijednost struja kroz zemljospojne releje (1)
i (2) je sekundarna vrijednost dobivena sa paralelne kombinacije sekundara tri strujna mjerna
transformatora.
Struja kroz zemljospojni relej (1) iznosi:
i REL(1) = i R1 + i S1 + i T1 = i CR1 + i CS1 + 0 = i C1
i REL(1) = i C1 = (jC 10 U RT + jC 10 U ST )/p i
i REL(1) = jC 10 (U RT + U ST )/p i
i REL(1) = 3jC 10 U 0 /p i

pri ćemu je p i prenosni odnos strujnih mjernih transformatora.

IC

UR
ICR2 ICS2

URT

ICR1 ICS1

UST

US

Slika 4. Vektorski dijagram napona i struja na mjestu kvara kod zemljospoja u fazi T

Struja kroz relej i REL(1) u odnosu na napon sa otvorenog trokuta 3u 0 prednjači za 900. Vektorski
dijagram sekundarnih vrijednosti napona i struje koje mjeri zemljospojni relej prikazan je na slici 5.
Ova struja predstavlja vektorsku sumu kapacitivnih struja zdravih faza odlaza i ona po svom
usmjerenju ne smije da izazove proradu releja na odlazu koji nije u kvaru, dok bi po svome iznosu bila
dovoljna za proradu.

Struja kroz zemljospojni relej (2) iznosi:

i REL(2) = i R2 + i S2 + i T2 = i CR2 + i CS2 - i C

- 32 -
 ______________________________________________________________________________________

i REL(2) = i C2 – (i C1 + i C2 ) = - i C1
i REL(2) = -i C1 = -3jC 10 U 0 /p i

Napon otvorenog trokuta koji se dovodi na relej (1) i (2) je: 3u 0 = 3U 0 /p u pri ćemu je p u prenosni
odnos naponskog mjernog transformatora.

UR
Ic1=Irel.(1)

URT
ICS1

UST

-Ic1=Irel.(2)
US

Slika 5. Vektorski dijagram sekundarnih vrijednosti napona i struje

kroz zemljospojni relej kod zemljospoja u fazi T

Struja kroz relej (2) i REL(2) u odnosu na napon 3u 0 zaostaje za 900, što se vidi na slici 5. Ova
struja ustvari predstavlja ukupnu kapacitivnu struju zdravog odlaza i C1 koja kroz relej (2) na kvarnom
odlazu protiće u suprotnom smjeru u odnosu na relej (1). Kapacitivne struje zdravih faza i CR2 i i CS2
odlaz koji je u zemljospoju se vektorski poništavaju na sekundarnoj strani strujnih transformatora
obzirom na njihov suprotan smjer u odnosu na struju i C2 faze koja je u kvaru, tako da preostala struja
kroz relej (2) je struja dobivena od sume kapacitivnih struja zdravog odlaza i C1 . Ova struja treba da
pobudi relej (2), kako po svome iznosu, tako i po uglu odnosu na mjerni napona 3u 0 koji se dovodi na
relej.
Kao što se može vidjeti iz navedenih razmatranja zemljospojna struja kroz relej prednjači
naponu sa otvorenog trokuta za 900 u odvodima koji nisu zahvačeni zemljospojem i zemljospojni relej
na ovim odlazima ne smije da radi. Za razliku od prethodnog, na odlazu na kojem je kvar
zemljospojna struja koja protiće kroz relej kasni u odnosu na napon otvorenog trokuta za 900 i
zemljospojni relej u ovom slučaju treba da proradi.

Na osnovu prezentiranog može se zaključiti da u slučaju trafostanice sa samo dva odlaza iznosi
struja kroz oba zemljospojna releje u slučaju zemljospoja u mreži su isti, samo su međusobno suprotno
orjentisani, odnosno vektorski pomjereni za 1800 u odnosu na napon otvorenog trokuta 3U 0 . Također,
u slučaju trafostanice sa samo jednim odlazom rezidualna struja 3I 0 na odlazu je jednaka nuli, tako da
zemljospojni relej ne bi mogao nikada djelovati. Isto važi i za zemljospojni relej na srednjenaponskoj
strani transformatora koji nema nikakvu funkciju jer u slučaju zemljospoja na bilo kojem od odvoda ili
zemljospoja na samim sabirnicama rezultantna struja koja protiče kroz zemljospojni relej je jednaka
nuli. To znači da nemamo adekvatnu rezervu u slučaju zatajenja neke zemljospojne zaštite na

- 33 -
 ______________________________________________________________________________________

odvodima niti adekvatnu zaštitu u slučaju zemljospoja na sabirnicama. Zbog toga je potrebno, kod
realizacije zemljospojne zaštite u objektu, uvijek imati i dodatni relej za signalizaciju zemljospoja na
sabirnicama, kao što je to već ranije objašnjeno.

Na ovaj način, gledajući sa stanovišta sekundarnih vrijednosti napona i struje koje mjeri relej,
karakteristika prorade zemljospojne zaštite ima sasvim suprotan izgled u odnosu na izgled
karakteristike prorade kod primarnog posmatranja struja i napona na mjestu kvara, dat na slici 1.
Ovakav prikaz daje stvarni smjer struje kroz relej u odnosu na mjerni napon releja. Neki tipovi releja
karakteristiku prorade baziraju na ovaj način. U praktičnim slučajevima, promjena usmjerenja
karakteristike releja svodi se na jednostavnu zamjenu polariteta strujnog ili naponskog mjernog ulaza
na releju. Zbog toga, da ne bi bilo zabune, svaki proizvođać definiše karakteristiku prorade na svoj
način zavisno od sekundarnog spoja mjernih veličina na releju u odnosu na željeni način posmatranja,
bilo primarnih veličina na mjestu kvara ili sekundarnih vrijednosti struje i napona kroz relej.

- 34 -
 ______________________________________________________________________________________

5. Numeričke višefunkcijske zaštite SN odlaza

Prvi mikroprocesorski releji pojavili su se još davne 1976 god. Svoj rad su bazirali na
minikompjuterima koji su se tada prvobitno pojavili. Od 1985 god. počeli su se proizvoditi prvi
numerički releji sa standardnim komunikacionim interfejsom. Od tada nastupa era numeričkih zaštita.
Glavne prednosti numeričkih uređaja u odnosu na stare (elektromehaničke i statičke) releje su
slijedeće:
- integrisanost više funkcija u jednom uređaju što rezultira kompaktnijem dizajnu i nižim
troškovima
- visoka pouzdanost zbog postojanja vlastitog monitoringa (self-monitoring) uređaja
- velika tačnost mjerenja zbog digitalnog filtriranja i obrade informacija i optimizacije mjernih
algoritama
- konstantnost mjernih i radnih karakteristika zbog potpuno numeričkog procesa obrade informacija
- integrisanost mnogih dodatnih pomočnih funkcija (mjerenje, upravljanje i dr.)
- snimanje i arhiviranje informacija o svim događanjima (alarmi, kvarovi, statusi i sl.)
- međusobno komunikaciono povezivanje više uređaja i uvezivanje na stanični sistem upravljanja i
nazora
- komunikaciono uvezivanje prema višem nivou upravljanja (regionalni centar upravljanja)
korištenjem odgovarajućih komunikacionih interfejsa i komunikacionih protokola
- mogučnost integrisanosti funkcija upravljanja i blokade u jednom uređaju što rezultira
jednostavnošču koncepta zaštite, upravljanja, projektovanja i održavanja .

Prve generacije numeričkih urađaju su bili isključivo zaštitni releji sa odgovarajućim zaštitnim
funkcijama integrisanim u jednom kučištu, bez pomočnih monitoring i mjernih funkcija i
komunikacionih interfejsa. Podešenje ovih releja je bilo slično kao i kod statičkih releja i obavljalo se
ručno na samom releju. Takve serije numeričkih releja se koriste i danas, uglavnom kao rezervene
zaštite i zaštite distributivnih vodova sekundarne distribucije električne energije.
Sljedeća serija numeričkih uređaja pored zaštitnih funkcija objedinjavala je i odgovarajuće monitoring
i mjerne funkcije i imala je ugrađen potrebni komunikacioni interfej za vezu sa PC računarom.
Podešenje i programiranje releja se vršilo preko PC računara i odgovarajućem softvera namjenjenog
za te svrhe.
U posljednje vrijeme od numeričkih uređaja se traži da dodatno posjeduju i odgovarajuće upravljačke
funkcije i funkcije blokada tako da su u jednom uređaju integrisane sve potrebne funkcije zaštite,
mjerenja i upravljanja na nivou polja, sa mogučnošću međusobnog komunikacionog povezivanja
zaštita na staničnom nivou i prema višem centru upravljanja. Komunikacija sa uređajima je isključivo
preko PC računara uz upotrebu odgovarajućih programa namjenjenih za te svrhe.
Na slici 1. su prikazana dva različita koncepta primjene numeričkih uređaja, jedan koji jedan obavlja
funkciju zaštite i mjerenje, a drugi i funkciju upravljanja na nivou polja.

- 35 -
 ______________________________________________________________________________________

Slika 1.
Hardverska struktura numeričkih uređaja

Primjer izgleda hardverske strukture numeričkih uređaja prikazan je na slici 2. Ona se sastoji od
modula analognih i binarnih ulaza, ulaznog pojačala, A/D konvertora, mikroprocesorskog modula,
modula binarnih izlaza, komunikacionih portova i HMI interfejsa.

Slika 2.

- 36 -
 ______________________________________________________________________________________

Analogni mjerni ulazi (MI) sadrže strujne i naponske informacione transformatore za fazne i nulte
komponente struja i napona. Analogne vrijednosti se vode na ulazno pojačalo IA koje se sastoji od
filtera za procesiranje mjernih veličina prije A/D konvertora. A/D konvertor se sastoji od memorijskih
komponenti, multipleksera i konvertora analognih signala u digitalne informacije pogodne za
mikroprocesorsku obradu.Mikroprocesorski sistem obavlja slijedeće funkcije: filtriranje i obrada
mjernih veličina, stalni monitoring mjernih veličina, monitoring proradnih vrijednosti za pojedine
zaštitne funkcije, upravljanje signalima za logičke funkcije, izlazne upravljačke komande,
pohranjivanje podataka i poruka o svim događajima, alarmima, kvarovima i komandama.
Preko binarnih ulaza se uvode u relej potrebne informacije od drugih uređaja i aparata u polju (npr.
položajna signalizacija aparata u polju, blokada od druge zaštite i dr.). Broj BI može biti različit
zavisno od potreba korisnika, a svaki od BI je konfigurabilan prema vlastitim potrebama.
Binarni izlazi omogučavaju izvršne komande rasklopnim aparatima u polju i daljinsku signalizaciju.
Broj BO je različit zavisno od potrebe korisnika.
Lokalni interfejs (HMI) sadrži konfigurabilne LED diode za potrebe lokalne alarmne signalizacije,
LCD displej namjenjen za lokalnu signalizaciju, prikaz mjerenja i grafički prikaz uklopnog stanja
aparata u polju i odgovarajućih programabilnih funkcijskih tipki..
Komunikacije

Možda najvažnija prednost modernih numeričkih zaštita je mogućnost realizacije različitih

komunikacih interfejsa namjenjenih za različite potrebe na nivou polja, objekta i sistema u cjelini.
Novi numerički releji su uglavnom opremljeni sa više komunikacionih interfejsa za različite svrhe i to:
- komunikacioni port (9-pinski konektor RS232) za direktnu komunikaciju numeričkog uređaja i
PC računara korištenjem odgovarajućeg softverskog alata
- međusobno povezivanje zaštita na nivou objekta preko odgovarajućih električnih ili optičkih
portova (RS 485 ili FO)
- daljinska komunikacija sa uređajem preko modema i komunikacionog porta na releju (Servis port-
RS232 ili RS485)
- uvezivanje zaštita u jedinstven sistem zaštite upravljan i nadzora (SCADA sistem) prema SCADA
Port (Serijski interfejs-RS232/RS485/RS5 Profibus/Profibus-FMS FO Link prema IEC 60870)
- daljinsko povezivanje zaštita na dva različita kraja voda za potrebe teleprotection funkcija
(distantna zaštita, podužna diferencijalna zaštita i sl.) preko žičanog (RS485) ili FO kanala.
- sinhronizacija vremena svih zaštita u objektu preko GPS uređaja za sinronizaciju vremena i
odgovarajućeg ulaza u uređaj namjenjenog za ove svrhe.

Na slici 3 i 4 je dat primjer komunikacionog povezivanja numeričkih uređaja različitih serija na

lokalnom (staničnom) i daljinskom nivou upravljanja i nadzora, korištenjem FO veza, RS485 Profibus
sabirnice, el./optičkog konvertora, star-cupler-a i raspoložive TK opreme.

- 37 -
 ______________________________________________________________________________________

Slika 3.

Slika 4.

Od oktobra 2004. godine svi proizvođači releja su dužni standardizirati sve komunikacione protokole
u skladu sa IEC60870 tako da će biti moguće povezivanje uređaja različitih proizvođaća u jedinstven
sistem upravljanja i nadzora.

Na slici 5. prikazana je komunikaciona struktura sistema stanične automatizacije trafostanicom (tzv.

SAS) za realizaciju tzv.SCADA sistema. Svi zaštitno-upravljači numerički uređaji su povezani
međusobno i sa centralnim staničnim ormarom daljinskog upravljanja preko PROFIBUS sabirnice ili
FO komunikacionog protokola u skladu sa IEC 60870. Centralni ormar daljinskog upravljanja
povezan je sa staničnim SCADA računarom namjenjenim za dežurno operativno osoblje za potrebe

- 38 -
 ______________________________________________________________________________________

staničnog upravljanja i nadzora.Druga komunikaciona petlja je sa staničnim računarom inženjera

SCADA sistema za potrebe parametriranja i direktne komunikacije sa svakim numeričkim uređajem u
objektu.

Slika 5.

Operativni programi za komunikaciju i parametriranje numeričkih uređaja

Za komunikaciju i parametriranje numeričkih uređaja koriste se odgovarajući programski alati koji se

kupuju od proizvođača uređaja. Tako npr. uz ABB numeričke releje potreban je programski paket
CAP dok je kod SIEMENS-a to program DIGSI.
U nastavku ćemo reći nešto više o programu DIGSI.
DIGSI je naziv za jedinstven operativni program namjenjen za komunikaciju sa svim numeričkim
uređajima generacije SIPROTEC SIEMENS.
U osnovnoj verziji program je namjenjen za podešenje (parametriranje) svih funkcija uređaja, a u
proširenoj verziji program posjeduje dodatne funkcije kao što su:
- Editovanje displeja – program namjenjen za kreiranje jednopolne shemei prikaza osnovnih
podataka na displeju uređaja
- CFC -program namjenjen za kreiranje vlastitih funkcija preko pripadajuće baze podataka lofičkih
funkcija i tajmera i kreiranje blokada kod upravljanja aparatima u polju
- DIGSI Remote –program namjenjen za daljinsku komunikacija sa uređajima preko telefonske
modemske veze
- SIGRA –program namjenjen za grafički prikaz različitih podataka o snimljenim kvarovima u
uređaju
- IEC 61850 System Configurator -program namjenjen za konfiguriranje i parametriranje
odgovarajućih komunikacionih adresa.

U nastavku su dati osnovni izgled klasičnog Windows okruženja navedenih programa.

- 39 -
______________________________________________________________________________________

- 40 -
______________________________________________________________________________________

- 41 -
______________________________________________________________________________________

- 42 -
 ______________________________________________________________________________________

Numerički višefunkcijiski uređaj SIPROTEC 7SJ63 SIEMENS

Spada u novu generaciju numeričkih

višefunkcijskih uređaja namjenjen za
zaštitu, upravljanje, mjerenje i nadzor u
srednjenaponskim mrežama. Uređaj je
pogodan za korišćenje svim tipovima
mreža, neovisno od načina uzemljenja
neutralne tačke, kao i za različite
konfiguracije postrojenja.
Dodatne zaštitne, mjerne i upravljačke
funkcije omogućavaju da sve funkcije
potrebne za staničnu automatizaciju
budu integrisane u jednom uređaju.
Slika 1

Osnovne funkcije numeričke zaštite mogu podijeliti na:

- zaštitne funkcije
- mjerne i monitoring funkcije
- upravljačke funkcije
- komunikacijske funkcije

Osnovne funkcije zaštite koje su na raspolaganju u uređaju su:

- trofazna prekostrujna i zemljospojna neusmjerena zaštita
- trofazna prekostrujna i zemljospojna usmjerena zaštita
- visokoosjetljiva zemljospojna zaštita
- zaštita od preopterećenja
- prekostrujna zaštita kod uključenja voda na kvar
- podnaponska i nadnaponska zaštita
- podfrekventna i nadfrekventna zaštita
- zaštita od otkaza prekidača
- automatski ponovni uklop
- lokator kvara i dr.
Mjerne i monitoring funkcije su:
- mjerenje I, U, f, P i Q
- mjerenje energije Wp i Wq
- kontrola isključnih krugova prekidača
- monitoring pregaranja osigurača u naponskim krugovima
- oscilografsko snimanje kvarova i sl.
Upravljačke funkcije su.
- lokalno i daljinsko upravljanje različitim brojem sklopnih aparata
- signalizacija položaja rasklopni aparata u polju na LCD-u
- funkcije blokade rasklopnih aparata (programiranje u CFC-u) i dr.

- 43 -
______________________________________________________________________________________

Osnovna pregled svih funkcija uređaja je dat na slici 2.

Slika 2.

Prekostrujna neusmjerena zaštita

Prekostrujna funkcija je zasnovana na faznom selektivnom mjerenju tri fazne struje i
četvrte struje prema zemlji I E . Ima dva neovisna mjerna člana jedan za međufazne
kvarove i jedan za jednofazne kvarove (jednopolni kvar), uz mogučnost izbora strujno
neovisne i strujno zavisnih vremenskih karakteristika (inverzna, veoma inverzna,
extremno inverzna i logaritamska) (slika 3). Uređaj pruža veoma širok opseg podešenja i
po struji i po vremenu za oba mjerna člana neovisno.
Prikaz spoja releja sa SMT za funkciju prekostrujne zaštite prikazan je na slici 4. Ova
shema spoja se koristi u uzemljenim mrežama.
Uređaj daje mogučnost blokade prekostrujne funkcije u slučaju detekcije 2 harmonika.
Ova blokada se obično koristi koristi kod uključenja transformatora u prazan hod zbog
pojave struje magnetiziranja. Također zaštita može biti i blokirana premo nekog od BI
ukoliko se za tim ukaže potreba, kao npr. blokada trenutnog člana prekostrujne zaštite u
trafo polju kod pobude prekostrujne zaštite na nekom od odlaza u slučaju blikskih kratkih
spojeva.

Slika 3

- 44 -
______________________________________________________________________________________

Slika 4

Usmjerena prekostrujna zaštita

Usmjerena prekostrujna zaštita sadrži dva neovisna mjerna člana jedan za fazne i jedan za
kvarove sa zemljom. Oba člana rade neovisno od prekostrujne neusmjerene zaštite i
posebno se podešavaju. Postoji mogučnost izbora strujno neovisne ili strujno zavisne
vremenske karaketristike, a usmjerenje se može proizvooljno podešavati 180 stepeni
(usmjerenje unaprijed i unazad). Karakteristika usmjerenja je prikazana na slici 5.
Usmjerenje se postiže neovisno od struje faze koja je u kvara mjerenjem jednog od
raspoloživih linijskih napona u tzv spoju od 900.

Slika 5.
Za kvarove sa zemljom usmjerenje se može ostavariti na dva načina, mjerenjem
rezidualnog napona sistem (3Uo) ili softverskim proračunom nulte komponente napona
na bazi faznih napona koji se uvode u zaštitu.
U slučaju bliskog tropolnog kvara kada su praktično mjerni naponi približno jedaki nuli
zaštita ima naponsku memoriju koja obezbjeđuje informaciju o mjernom naponu
neophodnu za detekciju usmjerenja.

- 45 -
______________________________________________________________________________________

Spojni dijagram struja i napona releja prikazan je na slici 6. Ovaj način spoja se koristi
samo u slučaju uzemljenih mreža.

Slika 6.

Osjetljiva (senzitivna) zemljospojna zaštita

Osjetljiva zemljospojna zaštita se koristi u izolovanim ili kompenziranim sistemima za
detekciju zemljospojeva. U direktno uzemljenim sistemima ili sistemima uzemljenim
preko niskoomskog otpornika, osjetljiva zemljospojna zaštita se koristi za detekciju
visoko impedantnih zemljospojeva. Princip rada osjetljive zemljospojne zaštite baziran je
na principu mjerenja rezidualne (nulte komponente) vrijednosti struje i napona na vodu
preko naponskog i strujnog mjernog elementa u zaštiti.
Naponski element osjetljive zemljospojne zaštite je realiziran na nultoj komponenti
napona 3U 0 . Ovaj napon se može direktno priključiti na relej sa otvorenog trokuta (slika
8) ili se može dobiti na osnovu tri fazna napona koji se dovode na relej, kao vektorska
suma 3U 0 = U R + U S + U T (slika 7).

Slika 7.

- 46 -
______________________________________________________________________________________

Prednost uvođenja tri fazna napona u odnosu na napon otvorenog trokuta je u tome što se
na ovaj način može detektovati faza u kvaru. Ako amplituda bilo kojeg faznog napona
padne ispod podešene vrijednosti to znači da je zemljospoj u toj fazi a istovremeno
naponi preostalih dviju faza nadmaše podešenu vrijednost.
Mjerenje rezidualne komponente struje (3I 0 ) može biti na dva načina: preko obuhvatnog
SMT u slučaju kablovskih vodova ili preko sumarnog (paralelnog) spoja sekundara SMT
(slika 7 i 9).

Slika 8.

Slika 9.

- 47 -
______________________________________________________________________________________

Usmjerenje zemljospojne zaštite zavisi od načina uzemljenja neutralne tačke mreže, a

karakteristika usmjerenja zasnovana je na mjerenju nulte komponente snage U 0 I 0 sin ili
U 0 I 0 cos mjernom spoju. Zaštita pruža mogučnost izbora tzv. SINPHI i COSPHI
karakteristike prorade.
COSPHI mjerni metod se koristi u uzemljenim sistemima. Karakteristika usmjerenja je
prikazana na slici 10., pri čemu je napon U 0 referentni. Struja 3I 0 real se računa i
komparira sa podešenom vrijednošću. Zona prorade je 1800 , čija je normala 3I 0 real .

Slika 10.

Zona prorade se može pomjerati (rotirati) pomoću korekcionog ugla PHI CORRECTION
do + 450, kao što je prikazano na slici 11. Stoga je moguće povećati osjetljivost u
otporno-induktivnom rangu sa rotacijom – 450 ili otporno-kapacitivnom rangu sa
rotacijom + 450.

Slika 11.

- 48 -
______________________________________________________________________________________

SINPHI mjerni metod se koristi u izolovanim sistemima. Na slici 12. prrikazana je

karakteristika usmjerenja osjetljive zemljospojne zaštite za SIN PHI mjerni metod pri
čemu je napon U 0 referentni. Struja 3I 0 reactive se računa i komparira sa podešenom
vrijednošću. Zona prorade je 1800 , čija je normala 3I 0 reactive . Zona prorade se može
pomjerati (rotirati) pomoću korekcionog ugla PHI CORRECTION do + 450, kao što je
već rečeno.

Slika 12.

- 49 -
______________________________________________________________________________________

Numerički višefunkcijski uređaj REF 541 ABB

Osnovne funkcije i karakteristike uređaja su:

 Zaštita, upravljanje, mjerenje i nadzor srednjenaponskih mreža.
 Mjerenje napona i struje može biti ostvareno preko konvencionalnih mjernih
transformatora ili strujnih i naponskih senzora (u našoj mreži koriste se samo
konvencionalnim mjernim transformatorima).
 Lokalni MMI (komunikacijski interfejs – men machine interface) obuhvaća veliki
grafički LCD displej i odgovarajuće funkcijske i upravljačke tipke.
 Osnovne funkcije zaštite obuhvaćaju:
- prekostrujnu usmjerenu i neusmjerenu zaštitu,
- zemljospojnu usmjerenu i neusmjerenu zaštitu,
- nadnaponsku i podnaponsku zaštitu,
- zaštitu od termičkog preopterećenja,
- zaštita kod otkaza prekidača,
- automatski ponovni uklop i dr.
 Upravljačke funkcije podržavaju lokalno i daljinsko komandovanje sa šest sklopnih
aparata, indikaciju stanja aparata i međublokade na nivou polja i stanice.
 Mjerenje faznih struja, faznih i linijskih napona, rezidualne struje i napona,
frekvencije, aktivne i reaktivne snage i energije, faktora snage, viših harmonika itd..
 Monitoring stanja uključuje monitoring prekidača, kontrolu isključnih krugova i
internu (unutrašnju) samokontrolu terminala.
 Komunikacija obuhvaća dva komunikacijska interfejsa: jedan za lokalnu
komunikaciju sa PC-om i drugi za daljinsku komunikaciju preko staničnog
komunikacijskog sistema.
 Snimanje i memorijski zapis odgovarajućih električnih veličina tokom poremećaja.

Na slici 1. dat je pojednostavljeni spojni dijagram uređaja REF 541 sa

odgovarajućim analognim i binarnim ulazima.
Terminal može imati maksimalno 10 analognih ulaza i to 5 strujnih i 5 naponskih.
Ukoliko se koriste standardni analogni ulazi za priključak sa mjernih transformatora, tri
analogna strujna ulaza služe za priključenje tri fazne struje sa sekundara strujnih
transformatora, a jedan za spoj rezidualne struje (obuhvatni kablovski transformator ili
sumarni paralelni spoj tri strujna transformatora). Naponski analogni ulazi imaju
mogućnost spoja sva tri fazna napona sa sekundara naponskih mjernih transformatora i
poseban 4 priključak za otvoreni trokut tj. rezidualni napon. Nadalje, terminal ima dva
interna analogna kanala za rezidulanu struju i napon, koji se dobivaju računski unutar
teminala na osnovu faznih vrijednosti struja i napona. Jedan kanal se koristi za formiranje
rezidulane struje 3I 0 na osnovu tri fazne struje (3I 0 = I R + I S + I T ), a drugi za formiranje
rezidualnog napona (3U 0 = U R + U S + U T ) na osnovu faznih napona koji ulaze u relej.
Pored uobičajenih galvanski odvojenih informacionih tansformatora (koji se
koriste u našem slučaju) terminal ima mogućnost mjerenja analognih signala i pomoću
strujnih i naponskih senzora. Strujni senzor (zavojnica Rogovskog) ili naponski senzor
može biti spojen na svaki senzorski ulaz.Terminal omogućava korisniku da konfigurira
svaki od senzorskih ulaza za tip senzora koji se koristi.
Pored mnogobrojnih funkcija terminala u nastavku ćemo reći nešto više samo o
funkciji zemljospojne zaštite.

- 50 -
______________________________________________________________________________________

Slika 1. Pojednostavljeni spojni dijagram odgovarajućih analognih i binarnih ulaza

terminala REF 541

- 51 -
______________________________________________________________________________________

Funkcija zemljospojne zaštite

Numerički releji obično imaju mogućnost izbora različitih karakteristika prorade

zavisno od tipa i proizvođača relaja. Usmjerenje se određuje na osnovu faznog ugla
između rezidualnog napona i struje, a funkcija usmjerenja starta ako struja i napon koje
relej mjeri pređu 0,5 % nazivne vrijednosti. REF 541 pruža mogućnost izbora različitih
karakteristika prorade zavisno od toga koje se veličine koriste za formiranje operativne
zone. Tako imamo mogućnost izbora karakteristika prorade na bazi mjerenja napona
3U 0 , struje 3I 0 i faznog ugla  ili korištenje tzv. Isin ili Icos kriterija.

Ukoliko se koristi kriterij baziran na mjerenju rezidualnog napona 3U 0 ,

rezidualne struje 3I 0 i faznog ugla  između njih, zaštita će djelovati ukoliko su ispunjeni
sljedeći uvjeti :
- 3I 0 > od podešene pobudne vrijednosti struje,
- 3U 0 > od podešene pobudne vrijednosti napona,
- fazni ugao  između U 0 i I 0 je unutar operativnog opsega (tj. zone prorade)  b ,
gdje  b predstavlja podesivi osnovni (bazni) ugao , a  određuje fiksnu širinu
zone prorade tj. operativni sektor.
Osnovni ugao  b se koristi kao glavni kriterija za određivanje usmjerenja zaštite,
a njegova vrijednost zavisi od načina uzemljenja neutralne tačke u mreži. U izoliranim
mrežama  b =900, a u kompenziranoj mreži i mreži uzemljenoj preko malog otpora
 b =00. Zaštita dozvoljava različit izbor podešenje ugla  b prema potrebama korisnika.
Operativni sektor , odnosno širina karakteristike proradne zone može biti
podešena na =800 ili = 880. Karakteristika prorade prema tome zavisi od
izabranih vrijednosti  b i . Na slici 2. data je karakteristika rada zemljospojne
usmjerene zaštite za ugao  b = 900 koji se uobičajeno podešava na navedenu vrijednost u
u izoliranim mrežama. = 800, a struja pobude 3I 0 = 1,0 %In. Skračenjem ugla na
krajevima karakteristike i njenim okruživanjem u blizini nule postiže se bolja tolerancija
zbog strujnih pogrešaka.

Slika 2. Karakteristika prorade za slučaj izolirane mreže

 b = 900 , = 800 ,3I 0 = 1,0 %In

- 52 -
______________________________________________________________________________________

Na slici 3. data je karakteristika rada zemljospojne usmjerene zaštite za ugao

0
 b = 0 koji se koristi u kompenziranim mrežama i mrežama uzemljenim preko
niskoomskog otpornika. = 800 , a struja pobude 3I 0 = 1,0 %In.

Slika 3. Karakteristika prorade za slučaj kompenzirane mreže i mreže uzemljene preko

malog otpora,  b = 00 , = 800 ,3I 0 = 1,0 %In

Usmjerenje zaštite korisnik bira proizvoljno. Za slučaj priključenja strujnih i

naponskih krugova kao na slici 1. zaštita je usmjerena za smjer struje kvara od
sabirnica prema mjestu kvara i tada govorimo o direktnom usmjerenju. U slučaju
obrnutog ili kontra usmjerenja, osnovni ili bazni ugao  b = 1800, tako da karakteristika
se zarotira za 1800 u odnosu na prezentiranu.

Ukoliko se kao kriterij za određivanje usmjerenja, odnosno prorade releja koristi

vrijednost reaktivne ili aktivne komponente neutralne struje i neutralnog napona tada
govorimo o tzv. I 0 sin ili I 0 cos karakteristikama prorade. Kao što je to već ranije
više puta napomenuto, I 0 sin karakteristika se koristi u izoliranim sistemima, a I 0 cos
u kompenziranoj i uzemljenoj mreži. U slučaju korištenja navedenog kriterija zaštita
će proraditi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- I 0 sin > ili I 0 cos > od podešenog strujnog praga pobude,
- U 0 > od podešenog naponskog praga pobude.

I 0 sin i I 0 cos operativne karakteristike (karakteristike prorade) prikazane su na

slikama 4a i 4b.

- 53 -
______________________________________________________________________________________

U0
U0
I0cos
 I0
I0

Zona prorade

b

I0sin
Zona prorade

Slika 4b. Karakteristika prorade I 0 cos

Slika 4a. Karakteristika prorade I 0 sin

- 54 -
 ______________________________________________________________________________________

Novije izvedbe zemljospojnih numeričkih zaštita daju korisniku mogućnost izbora više različiti
zemljospojnih funkcija, odnosno vremenskih karakteristika zavisno od iznosa struje i potrebnog
vremena djelovanja. Tako su na raspolaganju: trenutna zemljospojna zaštita, zemljospojna zaštita sa
vremenski zavisnom ili inverznom karakteristikom u dva stepena prorade (I 0 > i I 0 >>) zavisno od
potrebe korisnika. Opseg podešenja zavisno od izbora zemljospojne funkcije može biti:
 Za 3I 0 > imamo sljedeće mogućnosti podešenja:
- 3I 0 = (1-25%)In,
- 3U 0 = (2-100%)Un,
- t= 0,1-300 s,
-  b = 900, 600,300 ,00,
- I 0 sin /I 0 cos.
 Za I 0 >> imamo sljedeće mogućnosti podešenja:
- 3I 0 = (1-200%)In,
- 3U 0 = (2-100%)Un,
- t= 0,1-300 s,
-  b = 900, 600,300 ,00,
- I 0 sin /I 0 cos.

Osnovne prednosti numeričkih releja u odnosu na klasične statičke releje ogledaju u sljedećem:

- u jednom uređaju imamo više zaštitnih funkcija koje se mogu neovisno i proizvoljno podešavati
prema potrebama korisnika i karakteristikama mreže,
- uređaj posjeduje više neovisnih analognih ulaza koji omogućavaju priključenje terminala na
odgovarajuće vrijednosti faznih i rezidualnih veličina struja i napona, istovremeno, kao i
računanje neutralnih (rezidualnih) struja i napona na osnovu faznih vrijednosti,
- mogućnost korištenja standardnih mjernih transformatora ili odgovarajućih strujnih i naponskih
senzora,
- mogućnost izbora različitih karakteristike prorade prema karakteristikama mreže i potrebama
korisnika,
- numeričke zemljospojne zaštite imaju širok opseg podešenja po uglu, struji (3I 0 ), a što je
najbitinije po naponu (3U 0 ); statički releji imaju fiksno podešenje po naponu (3U 0 ), obično
nedovoljno osjetljivo, dok je to kod numeričkih releja pobuda po naponu (3U 0 ) podesiva u
širokom dijapazonu, s malim donjim pragom podešenja po naponu,
- mogućnost detekcije faze u zemljospoju, a ne samo pojave zemljospoja,
- izbora više različiti zemljospojnih funkcija, odnosno vremenskih karakteristika zavisno od iznosa
struje i potrebnog vremena djelovanja uz veoma veliki opseg podešenja,
- mogućnost snimanja i memorijskog zapisa podataka o poremećaju, što znatno olakšava analizu
kvarova u mreži, posebno u slučaju neselektivnih ispada.

- 55 -
______________________________________________________________________________________

- 56 -
______________________________________________________________________________________

- 57 -
______________________________________________________________________________________

- 58 -
______________________________________________________________________________________

- 59 -
______________________________________________________________________________________

- 60 -
______________________________________________________________________________________

- 61 -
______________________________________________________________________________________

- 62 -
______________________________________________________________________________________

- 63 -
______________________________________________________________________________________

- 64 -
______________________________________________________________________________________

- 65 -
______________________________________________________________________________________

- 66 -
______________________________________________________________________________________

- 67 -
______________________________________________________________________________________

- 68 -
______________________________________________________________________________________

- 69 -
______________________________________________________________________________________

- 70 -
______________________________________________________________________________________

- 71 -
______________________________________________________________________________________

- 72 -
______________________________________________________________________________________

- 73 -
______________________________________________________________________________________

- 74 -
______________________________________________________________________________________

- 75 -
______________________________________________________________________________________

- 76 -
______________________________________________________________________________________

- 77 -
______________________________________________________________________________________

- 78 -
______________________________________________________________________________________

- 79 -
______________________________________________________________________________________

- 80 -
______________________________________________________________________________________

- 81 -
______________________________________________________________________________________

- 82 -
______________________________________________________________________________________

- 83 -
______________________________________________________________________________________

- 84 -
______________________________________________________________________________________

- 85 -
______________________________________________________________________________________

- 86 -
______________________________________________________________________________________

- 87 -
______________________________________________________________________________________

- 88 -
______________________________________________________________________________________

- 89 -
______________________________________________________________________________________

- 90 -