Professional Documents
Culture Documents
Č a s o p i s z a b u dž e t s k i s i s t e m i b u dž e t s k o r a č u n o v o d s t v o
TEMA BROJA
PRIPREMA ODLUKE O ZAVRŠNOM RAČUNU BUDŽETA LOKALNE VLASTI
ZA 2017. GODINU
IZDVAJAMO
KOMENTAR ZAKONA O PLANSKOM SISTEMU REPUBLIKE SRBIJE
KOMENTAR IZMENA I DOPUNA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU
I PORESKOJ ADMINISTRACIJI
KOMENTAR IZMENA I DOPUNA ZAKONA O POREZU NA DODATU VREDNOST
BUDŽETSKI KOMPLET
011/2759-703
Za pitanja iz oblasti finansija
Pravna i ekonomska izdanja
za uspešno i zakonito poslovanje 011/7702-672
Za pitanja iz oblasti prava
060/3370-162
BUDITE NA Dežurni urednik za oblasti finansije i pravo
(+ Specijalis za carine)
www.paragraf.rs
USMENI KONTAKT
SA REDAKCIJOM
Poštovani pretplatnici,
usmena pitanja se postavljaju svakog radnog dana od 10:00-13:00 h na brojeve
telefona:
U uverenju da ćemo na ovaj način obezbediti efikasniju i kvalitetniju uslugu, ostajemo otvoreni
za Vaše predloge i sugestije.
Srdačno,
Redakcija Budžetskog instruktora
PISANI KONTAKT
SA REDAKCIJOM
Poštovani pretplatnici,
Kod postavljanja pisanih pitanja uveden je novi formular kome možete pristupiti preko
naslovne strane veb sajta www.paragraf.rs
Popunite formular sa Vašim kontakt podacima, u predviđeno polje upišite Vaše pitanje
i pošaljite.
Kontakti
Redakcija: 011/3290-498, 3290-499, 3290-510
e-mail redakcija@paragraf.rs
Srdačan pozdrav,
Redakcija Budžetskog instruktora
SADRŽAJ
Sadržaj
Budžetski instruktor 186/187 • april 2018.
I NOVODONETI PROPISI
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
„Sl. glasnik RS”, br. 25/2018 od 30.03.2018. godine
Uredbe
UREDBA O BLIŽIM USLOVIMA KOJE
MORAJU DA ISPUNJAVAJU KORISNICI
SREDSTAVA, USLOVIMA I NAČINU Uslovi, kriterijumi, merila, postupak dodele sredstava i
RASPODELE SREDSTAVA, KRITERIJUMI- način praćenja korišćenja sredstava Zelenog fonda
MA I MERILIMA ZA OCENJIVANJE propisani ovom uredbom ne primenjuju se na dodelu
ZAHTEVA ZA RASPODELU SREDSTAVA, 07/04/2018 sredstava udruženjima za projekte u oblasti zaštite
NAČINU PRAĆENJA KORIŠĆENJA životne sredine i dodelu podsticajnih sredstava opera-
SREDSTAVA I UGOVORENIH PRAVA I terima upravljanja posebnim tokovima otpada za
OBAVEZA, KAO I DRUGIM PITANJIMA ponovno iskorišćenje otpada
OD ZNAČAJA ZA DODELJIVANJE I
KORIŠĆENJE SREDSTAVA ZELENOG
FONDA REPUBLIKE SRBIJE
UREDBA O UTVRĐIVANJU PROGRAMA Program finansiranja aktivnosti i mera unapređenja
FINANSIRANJA AKTIVNOSTI I MERA 07/04/2018 efikasnog korišćenja energije u 2018. godin je odštam-
UNAPREĐENJA EFIKASNOG KORIŠĆE- - 31/12/2018 pan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
NJA ENERGIJE U 2018. GODINI
UREDBA O IZMENI UREDBE O PROGLA- JP „Rezervati prirode Zrenjanina”” zamenjuju se rečima:
ŠENJU SPECIJALNOG REZERVATA PRIRO- 07/04/2018 „Ustanovi „Rezervati prirode” Zrenjanin”.
DE „RITOVI DONJEG POTISJA”
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
Područje u jugoistočnoj Srbiji, koje predstavlja uzdignuti
srednjeplaninski predeo, značajnih visinskih raspona i
ujedno jednu od najrasprostranjenijih zona kristalastih
UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA
07/04/2018 škriljaca u našoj zemlji, stavlja se pod zaštitu i proglaša-
IZUZETNIH ODLIKA „VLASINA”
va zaštićenim područjem pod imenom „Vlasina”, kao
prirodno dobro od izuzetnog značaja i svrstava se u Ι
kategoriju zaštite, kao predeo izuzetnih odlika
Pravilnici Prilikom preuzimanja oduzete imovine, zaposleni u
Direkciji za oduzetu imovinu zadužen za poslove procene
oduzete imovine, vrši prvu procenu vrednost te imovine.
Procena vrednosti imovine treba da bude zasnovana na
PRAVILNIK O POSTUPKU ZA PROCENU 07/04/2018
raspoloživim podacima u trenutku procene. Imovini
VREDNOSTI ODUZETE IMOVINE kojom se ne trguje na tržištu i za koju se ne očekuje da se
za nju može naći zainteresovani kupac, može se dodeliti
vrednost nula.
PRAVILNIK O LISTI MALIH USEVA I Lista malih useva i manje značajnih namena odštampa-
07/04/2018
MANJE ZNAČAJNIH NAMENA na je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
PRAVILNIK O IZMENI PRAVILNIKA O U okviru podsticaja za proizvodnju sadnog materijala i
PODSTICAJIMA ZA PROIZVODNJU sertifikaciju i klonsku selekciju voćaka, vinove loze i
SADNOG MATERIJALA I SERTIFIKACIJU 07/04/2018 hmelja povećan iznos podsticaja za proizvedene
I KLONSKU SELEKCIJU VOĆAKA, VINOVE sadnice voćaka, vinove loze i hmelja, na iznos do
LOZE I HMELJA 700.000 dinara po korisniku.
PRAVILNIK O USLOVIMA I NAČINU Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da
OSTVARIVANJA PRAVA NA PODSTICAJE važi Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na
31/03/2018
U STOČARSTVU ZA KRAVE ZA UZGOJ podsticaje u stočarstvu za krave za uzgoj teladi za tov
TELADI ZA TOV („Sl. glasnik RS”, br. 36/2017).
PRAVILNIK O SADRŽINI I NAČINU Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da
SPROVOĐENJA GODIŠNJEG PROGRA- važi Pravilnik o sadržini i načinu sprovođenja Godišnjeg
31/03/2018
MA MONITORINGA KVALITETA DERIVA- programa monitoringa kvaliteta derivata nafte i
TA NAFTE I BIOGORIVA ZA 2018. GODINU biogoriva za 2017. godinu („Sl. glasnik RS”, br. 30/2017).
PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O U članu 4. kod „Carinarnica Kladovo” dodat “Carinski
ODREĐIVANJU CARINSKIH ORGANA ZA referat Bor”.
07/04/2018
CARINJENJE ODREĐENIH VRSTA ROBE ILI U članu 6. Kod “Carinarnica Niš” dodata “Carinska
SPROVOĐENJE ODREĐENIH POSTUPAKA ispostava Leskovac”.
PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA
PRAVILNIKA O KONTNOM OKVIRU I
07/04/2018 Izmene i dopune u Prilozima 3. i 4.
FINANSIJSKIM IZVEŠTAJIMA ZA
INVESTICIONE FONDOVE
PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA
PRAVILNIKA O KONTNOM OKVIRU I
FINANSIJSKIM IZVEŠTAJIMA ZA 07/04/2018 Izmene i dopune u Prilozima 2. i 3.
DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE
INVESTICIONIM FONDOVIMA
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA
PRAVILNIKA O KONTNOM OKVIRU I
07/04/2018 Izmene i dopune u Prilozima 2. i 3.
FINANSIJSKIM IZVEŠTAJIMA ZA
BROKERSKO-DILERSKA DRUŠTVA
PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA
PRAVILNIKA O KONTNOM OKVIRU I 07/04/2018 Izmene i dopune u Prilozima 2. i 3.
FINANSIJSKIM IZVEŠTAJIMA ZA BERZE
Ostali propisi S obzirom na uočenu tendenciju smanjenja stope
završenog fertiliteta, posle njenog višedecenijskog
30/03/2018 stabilnog nivoa, osnovni cilj je da se u roku 10-15
STRATEGIJA PODSTICANJA RAĐANJA godina ponovo dostigne nivo stope od 1,85 deteta po
ženi, odnosno porast od minimum 10%.
Oglas za prodaju imovine objavljuje se u „Službenom
UPUTSTVO O NAČINU PRODAJE glasniku Republike Srbije”, a na internet stranici
PRIVREMENO ODUZETE POKRETNE 07/04/2018 Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom objavljuje
IMOVINE se šira verzija oglasa sa fotografijama imovine koja se
prodaje.
UPUTSTVO O SADRŽINI I NAČINU
Obrasci iz stava 1. tačke 3. Ovog uputstva odštampani
SASTAVLJANJA ZAPISNIKA O ODUZETOJ 07/04/2018
su uz uputstvo i čine njegov sastavni deo.
IMOVINI
ODLUKA O IZMENAMA I DOPUNAMA Ovom odlukom zamenjuje se Odluka o izmeni i dopuni
TARIFE O CENAMA ZA POSLOVE IZ Tarife o cenama za poslove iz nadležnosti Agencije za
31/03/2018
NADLEŽNOSTI AGENCIJE ZA LICENCIRA- licenciranje stečajnih upravnika broj I-01-148/2018-02
NJE STEČAJNIH UPRAVNIKA od 29. januara 2018. godine.
„Sl. glasnik RS”, br. 26/2018 od 05.04.2018. godine
Uredbe Grafički prikaz područja i koordinate sidrišta, koji su
odštampani uz Uredbu o utvrđivanju lučkog područja
UREDBA O IZMENAMA UREDBE O na pristaništu za posebne namene za pretovar nafte i
UTVRĐIVANJU LUČKOG PODRUČJA NA naftnih derivata u Sremskim Karlovcima („Sl. glasnik
13/04/2018
PRISTANIŠTU ZA POSEBNE NAMENE ZA RS”, br. 5/2017) i čine njen sastavni deo zamenjuju se
PRETOVAR NAFTE I NAFTNIH DERIVATA novim grafičkim prikazom područja i koordinatama
U SREMSKIM KARLOVCIMA sidrišta, koji su odštampani uz ovu uredbu i čine njen
sastavni deo.
Pravilnici
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU GODIŠ- Godišnji program formiranja i održavanja obaveznih
13/04/2018
NJEG PROGRAMA FORMIRANJA I rezervi nafte i derivata nafte za 2018. godinu, odštam-
- 31/12/2018
ODRŽAVANJA OBAVEZNIH REZERVI pan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
NAFTE I DERIVATA NAFTE ZA 2018. GODINU
PRAVILNIK O TERMINALIMA ZA
KOMBINOVANI TRANSPORT NA Ovim pravilnikom određuju se terminali za kombinovani
ŽELEZNIČKOJ MREŽI I PUTNIM PRAVCIMA 06/04/2018 transport na železničkoj mreži i putni pravci za tran-
ZA TRANSPORT DO I OD TERMINALA ZA sport do i od terminala za kombinovani transport.
KOMBINOVANI TRANSPORT
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
PRAVILNIK O IZMENI PRAVILNIKA O
PODSTICAJIMA ZA INVESTICIJE U
Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje pokreće
FIZIČKU IMOVINU POLJOPRIVREDNOG
se podnošenjem zahteva za odobravanje prava na
GAZDINSTVA ZA NABAVKU NOVIH
06/04/2018 podsticaje ministarstvu nadležnom za poslove poljopri-
MAŠINA, OPREME I KVALITETNIH
vrede - Upravi za agrarna, za svaku kalendarsku godinu,
PRIPLODNIH GRLA ZA UNAPREĐENJE
u periodu od 1. jula do 30. septembra tekuće godine.
PRIMARNE POLJOPRIVREDNE PROI-
ZVODNJE
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
Ostali propisi Nalaže se organima državne uprave da, u okviru svog
delokruga, pripreme izmene i dopune propisa i akata
kojima je uređena obavezna upotreba pečata u poslovanju
ZAKLJUČAK O UKIDANJU OBAVEZNE preduzetnika, privrednih društava i drugih pravnih lica
UPOTREBE PEČATA U POSLOVANJU privatnog prava, na način da se ukida obavezna primena
12/04/2018
PREDUZETNIKA, PRIVREDNIH pečata u poslovanju privrednih subjekata, u skladu sa Akci-
DRUŠTAVA I DRUGIH PRAVNIH LICA onim planom o ukidanju obavezne primene pečata u
PRIVATNOG PRAVA poslovanju preduzetnika, privrednih društava i drugih
pravnih lica privatnog prava, koji je odštampan uz ovaj
zaključak i koji čini njeov sastavni deo.
„Sl. glasnik RS”, br. 29/2018 od 13.04.2018. godine
Uredbe Programom iz člana 1. ove uredbe utvrđuje se obim i
UREDBA O UTVRĐIVANJU GODIŠNJEG vrste mera kod velikih preživara, sitnih preživara,
14/04/2018
PROGRAMA MERA ZA SPROVOĐENJE kopitara, u svinjarstvu, živinarstvu, pčelarstvu i u
- 31/12/2018
ODGAJIVAČKOG PROGRAMA ZA 2018. akvakulturi, obim sredstava za sprovođenje ovih mera,
GODINU kao i način raspodele sredstava.
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da
SUPSTANCI KOJE SE KORISTE U NEDO- važi Pravilnik o utvrđivanju Spiska supstanci koje se
21/04/2018
ZVOLJENOJ PROIZVODNJI OPOJNIH koriste u nedozvoljenoj proizvodnji opojnih droga i
DROGA I PSIHOTROPNIH SUPSTANCI psihotropnih supstanci („Sl. glasnik RS”, br. 21/2017).
PRAVILNIK O POSTUPANJU PO ZAHTE-
VU IZVRŠNOG POVERIOCA KOMORI
JAVNIH IZVRŠITELJA ZA ODREĐIVANJE
U cilju efikasnije primene ovog pravilnika, nakon
JAVNOG IZVRŠITELJA KOJEM SE
njegovog stupanja na snagu, Komora javnih izvršite-
PODNOSI PREDLOG ZA IZVRŠENJE NA 13/04/2018
lja će sačiniti tehničko uputstvo za njegovo sprovođe-
OSNOVU VERODOSTOJNE ISPRAVE
nje, koje će biti objavljeno na internet stranici Komore.
RADI NAMIRENJA NOVČANOG POTRA-
ŽIVANJA NASTALOG IZ KOMUNALNIH
USLUGA I SRODNIH DELATNOSTI
Potvrdu o obavljenoj praktičnoj obuci izdaje javni
izvršitelj, na obrascu koji je Prilog broj 1 ovog pravilnika
i čini njegov sastavni deo.
Uverenje o završenoj Početnoj obuci izdaje predsednik
PRAVILNIK O POČETNOJ OBUCI
13/04/2018 Komore polazniku obuke koji je okončao celokupnu
KANDIDATA ZA JAVNE IZVRŠITELJE
Početnu obuku predviđenu ovim pravilnikom.
Uverenje se izdaje u roku od 15 dana od dana okončane
Početne obuke, na obrascu koji je Prilog broj 2 ovog
pravilnika i čini njegov sastavni deo.
Ovim pravilnikom bliže se propisuju zahtevi za neauto-
matske vage koji moraju da budu ispunjeni za njihovo
stavljanje na tržište i/ili upotrebu, postupci ocenjivanja
PRAVILNIK O NEAUTOMATSKIM
21/04/2018 usaglašenosti, označavanje, isprave o usaglašenosti i
VAGAMA
druga dokumentacija koja prati ove vage, kao i uslovi
koje mora da ispuni imenovano telo koje sprovodi
postupak ocenjivanja usaglašenosti.
„Sl. glasnik RS”, br. 30/2018 od 20.04.2018. godine
Zakoni Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana
od dana objavljivanja u „Sl. glasniku RS”,
odnosno 28. aprila 2018. godine, a počinje da se
primenjuje istekom roka od šest meseci od dana
stupanja na snagu, odnosno od 28. oktobra 2018.
godine.
Danom početka primene ovog zakona,
ZAKON O PLANSKOM SISTEMU 28/04/2018 odnosno 28. oktobra 2018. godine, prestaju
REPUBLIKE SRBIJE da važe član 45. stav 1. Zakona o Vladi („Sl. glasnik RS”,
br. 55/2005, 71/2005 - ispr., 101/2007, 65/2008,
16/2011, 68/2012 - odluka US, 72/2012, 7/2014 - odlu-
ka US i 44/2014) i naziv iznad tog člana u delu koji glasi:
„Strategija razvoja” i član 63. Zakona o državnoj upravi
(„Sl. glasnik RS”, br. 79/2005, 101/2007, 95/2010 i
99/2014).
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u „Sl. glasniku RS”, odnosno 28. aprila
ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA
28/04/2018 2018. godine, osim odredaba čl. 13. do 17, člana 19. i
ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU
člana 20. stav 8. ovog zakona, koje se primenjuju od 1.
januara 2019. godine.
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr.,
70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon,
62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona,
61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010,
101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013,
108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015
- autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016 i
108/2016), može da podnese zahtev za odlaganje
plaćanja dugovanog poreza u skladu sa ovim
zakonom, pre isteka perioda na koji mu je plaćanje
duga odloženo ukoliko je to povoljnije za njega, pri
čemu ukupan period za koji je odložena obaveza, ne
može biti duži od 60 meseci.
Zakona o izmenama i dopunama Zakona
o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”,
ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA br. 30/2018) stupa na snagu osmog dana od dana
ZAKONA O POREZU NA DODATU 28/04/2018 objavljivanja u „Sl. glasniku RS”, odnosno 28. aprila
VREDNOST 2018. godine, a primenjuje se od 1. jula 2018. godine,
osim odredaba člana 4. koje se primenjuju od 1.
januara 2019. godine.
Privredno društvo, odnosno preduzetnik, koji imaju
registrovanu pretežnu delatnost za pružanje računo-
ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O
28/04/2018 vodstvenih usluga, dužni su da svoje poslovanje usklade
RAČUNOVODSTVU
sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od šest
meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Stupa na snagu/
Naziv Napomena
objavljen
ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O
DAVANJU GARANCIJE REPUBLIKE SRBIJE
U KORIST OTP BANKA SRBIJA A.D. NOVI
SAD, BANCA INTESA A.D. BEOGRAD,
21/04/2018 Član 6. zamenjen novim.
NBG BANK MALTA LTD, „AIK BANKA”
A.D. NIŠ I UNICREDIT BANK SRBIJA A.D.
BEOGRAD PO ZADUŽENJU JAVNOG
PREDUZEĆA „SRBIJAGAS” NOVI SAD
Napominjemo da će Zakon o planskom sistemu Republike Srbije biti tema posebnog predavanja na
višednevnom savetovanju koje se održava na Zlatiboru od 27. do 30. maja 2018. godine.
Više informacija možete naći na našem sajtu www.paragraf.rs.
N
arodna skupština Republike Srbije je na Tre- - vrste i sadržina planskih dokumenata,
ćoj sednici Prvog redovnog zasedanja u 2018. - međusobna usklađenost planskih dokumenata,
godini, 19. aprila 2018. godine donela Zakon o - postupak utvrđivanja i sprovođenja javnih politika i
planskom sistemu Republike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. obaveza izveštavanja i
30/2018 - dalje: Zakon). - shodna primena obaveze sprovođenja analize efekata
na propise i na vrednovanje učinaka tih propisa.
Danom početka primene Zakona, odnosno 28. oktobra
2018. godine prestaju da važe: Informacioni sistem za planiranje, praćenje sprovođe-
- član 45. stav 1. Zakona o Vladi („Sl. glasnik RS”, br. nja, koordinaciju javnih politika i izveštavanje (dalje: JIS)
55/2005, 71/2005 - ispr., 101/2007, 65/2008, 16/2011, predstavlja jedinstveni elektronski sistem u koji učesnici
68/2012 - odluka US, 72/2012, 7/2014 - odluka US i u planskom sistemu unose sadržaj svojih dokumenata
44/2014) i naziv iznad tog člana u delu koji glasi: „Stra- javnih politika i srednjoročne planove i vrše izveštava-
tegija razvoja.” i nje. JIS obezbeđuje vezu između sadržaja javnih politika,
srednjoročnih planova korisnika budžetskih sredstava
- član 63. Zakona o državnoj upravi („Sl. glasnik RS”, br.
nadležnih za sprovođenje mera javnih politika i njihovih
79/2005, 101/2007, 95/2010 i 99/2014).
finansijskih planova.
Zakonom su uređeni:
- planski sistem Republike Srbije,
Plan razvoja je hijerarhijski najviši, dugoročni dokument Predlog investicionog plana priprema ministarstvo nad-
razvojnog planiranja Republike Srbije, koji za period od ležno za poslove finansija (dalje: Ministarstvo finansi-
najmanje 10 godina usvaja Narodna skupština i sadrži ja), u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za
viziju, odnosno prioritetne ciljeve razvoja Republike Srbi- koordinaciju javnih politika i drugim nadležnim organima
je i regiona, kao i smernice za njihovo ostvarenje. državne uprave i službama Vlade i dostavlja ga Vladi na
Nacrt plana razvoja priprema organ državne uprave usvajanje.
nadležan za koordinaciju javnih politika, u saradnji sa
drugim nadležnim organima državne uprave i službama Po isteku kalendarske godine, Ministarstvo finansija, u
Vlade i dostavlja ga Vladi radi utvrđivanja predloga. saradnji sa drugim organima priprema godišnji izveštaj
o sprovođenju Investicionog plana i dostavlja ga Vladi
Prilikom izrade Plana razvoja, uzima se u obzir: na usvajanje, najkasnije u roku od 90 dana od isteka tog
- usklađenost sa smernicama, ciljevima i zadacima roka.
koji proističu iz preuzetih međunarodnih obaveza,
uključujući obaveze preuzete u procesu pristupanja Po isteku svake treće kalendarske godine Ministar-
Evropskoj uniji (dalje: EU), stvo finansija u saradnji sa drugim organima priprema
- postojeći planovi, uključujući i prostorne planove i izveštaj o učincima sprovođenja Investicionog plana
planove razvoja lokalnih vlasti i i dostavlja ga Vladi na usvajanje, najkasnije u roku od
- specifičnost procesa planiranja, programiranja i ko- šest meseci od isteka tog roka, nakon čega Vlada može
rišćenja sredstava EU i međunarodne razvojne po- utvrditi potrebu revizije, na osnovu čega se može pri-
moći shodno prioritetima i pravilima koja se odnose stupiti eventualno izradi predloga izmena i dopuna, po
na tu pomoć. istoj proceduri propisanoj za njegovo usvajanje. Vlada
Za prve tri godine važenja Plana razvoja uzimaju se u ob- podnosi izveštaj Narodnoj skupštini radi informisanja i
zir i smernice srednjoročne ekonomske i fiskalne politike objavljuje na svojoj internet stranici, najkasnije 15 dana
koje je usvojila Vlada. od dana usvajanja.
davanje smernica za izradu strategija ili programa, kao i Učesnici u planskom sistemu, usvajaju i druga planska
usvajanje principa određenih reformi. dokumenta u skladu sa zakonom, u koje spadaju i sred-
njoročni planovi i finansijski planovi.
Koncept politike se po pravilu usvaja ako ima više među-
sobno isključivih opcija (pravaca) za sprovođenje željene Autonomna pokrajina usvaja i druga planska dokumen-
promene, koje mogu značajno uticati na različite zainte- ta, u skladu sa Ustavom, Zakonom i podzakonskim akti-
resovane strane i ciljne grupe i u slučaju potrebe defini- ma za njegovo sprovođenje, kao i drugim zakonima koji
sanja javnih politika sa visokim troškovima sprovođenja. utvrđuju nadležnost autonomne pokrajine, statutom i
Koncept politike obavezno sadrži sledeće elemente: opštim aktima autonomne pokrajine.
- pregled i analizu postojećeg stanja, Jedinica lokalne samouprave donosi i druga planska do-
- opis željene promene, kumenta u skladu sa Zakonom i statutom jedinice lokal-
- opšte i posebne ciljeve ne samouprave.
- koncepte/razradu mogućih grupa mera,
- rezultate sprovedene analize efekata,
- rezultate procesa sprovedenih konsultacija i dodat- Usklađenost planskih dokumenata
nih analiza efekata,
- predlog i obrazloženje izabrane opcije i način nje- Odredbama člana 23. Zakona, definisano je da se prili-
nog ostvarivanja i kom izrade i usvajanja planskih dokumenata vodi ra-
- druge elemente propisane podzakonskim aktom Vlade. čuna o njihovoj usklađenosti sa Ustavom, potvrđenim
međunarodnim ugovorima, zakonom i obavezama pre-
uzetim u procesu EU integracija.
Akcioni plan
Plan razvoja i Prostorni plan Republike Srbije moraju
Akcioni plan predstavlja dokument najvišeg nivoa de- biti međusobno usklađeni.
taljnosti, kojim se razrađuju strategija ili program i sa-
stavni je deo strategije i programa i najčešće se usvaja Prilikom izrade svih drugih planskih dokumenata vodi
za period primene tih dokumenata. se računa o njihovoj usklađenosti sa Planom razvoja,
Prostornim planom Republike Srbije, Investicionim pla-
Akcioni plan se revidira po potrebi, čime se menjaju po- nom i drugim planskim dokumentima višeg i jednakog
jedinačni elementi sadržaja akcionog plana (aktivnosti, značaja, a kada je reč o autonomnoj pokrajini, vodi se
rokovi i institucije odgovorne za sprovođenje aktivnosti). računa i o njihovoj usklađenosti sa planskim dokumen-
Akcioni plan obavezno sadrži: tima usvojenim na republičkom nivou, vodeći računa o
- opšte i posebne ciljeve, izvornim nadležnostima autonomne pokrajine u dome-
- mere i aktivnosti za postizanje ciljeva, nu planiranja, propisanih Ustavom i zakonom. Kada je
- institucije partnere odgovorne za sprovođenje mera reč o planskim dokumentima jedinice lokalne samoupra-
i aktivnosti, ve, vodi se računa i o njihovoj usklađenosti sa planskim
- rok za završetak, dokumentima donetim na republičkom nivou i nivou
- potrebna sredstva, autonomne pokrajine na čijoj se teritoriji nalaze, vode-
- pokazatelje učinaka, ći računa o izvornim nadležnostima jedinice lokalne sa-
- informacije o propisima koje bi trebalo doneti mouprave i autonomne pokrajine u domenu planiranja,
odnosno izmeniti i propisanih Ustavom i zakonom.
- druge elemente propisane podzakonskim aktom Vlade. Najčešće, usklađivanja planskih dokumenata se vrše na
način da se posebni ciljevi preuzimaju iz planskih doku-
Ostali planski dokumenti menata u skladu sa kojim se donose i postaju opšti cilje-
vi, a kada je moguće, preuzimaju se i rokovi za postizanje
Narodna skupština, prilikom izbora Vlade, usvaja i Pro- tih ciljeva.
gram Vlade, u skladu sa članom 127. stav 3. Ustava Re-
publike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 98/2006).
Vlada usvaja: JAVNE POLITIKE
- Akcioni plan za sprovođenje programa Vlade,
- Godišnji plan rada Vlade i Javne politike predstavljaju pravce delovanja Republike
- Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU. Srbije, kao i pravce delovanja autonomne pokrajine i je-
dinice lokalne samouprave u određenim oblastima, radi - organi i organizacije lokalnih vlasti,
postizanja željenih ciljeva na nivou društva. - građani, privredni subjekti,
- udruženja građana i druge organizacije civilnog društva,
- naučno-istraživačke i druge organizacije.
Načela upravljanja javnim politikama
Dokumenti javnih politika izrađuju se u skladu sa rezul-
Odredbama člana 3. Zakona regulisano je da obavezno tatima ex-ante analize efekata i ex-post analize efekata
poštovanje određenih načela u procesu upravljanja si- važećih dokumenata javnih politika i propisa u toj oblasti.
stemom javnih politika.Pprilikom izrade i sprovođenja
planskih dokumenata poštuju se sledeća načela: Nadležni predlagač je u obavezi da o početku izrade do-
- ekonomičnosti, kumenta javne politike obavesti javnost objavljivanjem
- finansijske održivosti, obaveštenja na svojoj internet stranici i na portalu e-
- realističnosti, Uprava a ako je nadležni predlagač organ državne uprave
- relevantnosti i pouzdanosti, i to u roku od sedam radnih dana od dana početka izrade
- konzistentnosti i usklađenosti, dokumenta.
- kontinuiteta planiranja, Takođe, nadležni predlagač je dužan da nalaze sprove-
- proporcionalnosti, dene analize efekata, zajedno sa predlogom dokumenta
- prevencije i predostrožnosti, javne politike, objavi na svojoj internet stranici u inte-
- jednakosti i nediskriminacije, gralnom obliku najkasnije na dan otpočinjanja javne
- koordinacije i saradnje, rasprave, nakon čega je u obavezi da ažurira dokument
- javnosti i partnerstva, javne politike i nalaze sprovedene analize, kao i da ažu-
- odgovornosti, riranu verziju tog dokumenta i nalaza objavi na svojoj
- vremenske određenosti i internet stranici i na portalu e-Uprava ako je nadležni
- integralnosti i održivog rasta i razvoja. predlagač organ državne uprave najkasnije sedmog rad-
nog dana pre podnošenja nadležnom donosiocu na raz-
matranje i usvajanje. Informacije o rezultatima sprove-
Mere javnih politika denih konsultacija predstavljaju se u okviru dokumenta
Članom 24. Zakona, mera javne politike definisana je kao javne politike, a nadležni predlagač je dužan da ih objavi
skup ključnih i povezanih aktivnosti koje se preduzima- na svojoj internet stranici najkasnije u roku od 15 dana
ju radi postizanja opšteg ili posebnog cilja, odnosno že- od dana završetka konsultacija.
ljenog učinka javne politike. Nadležni predlagač je dužan da pre podnošenja na raz-
Mere javnih politika mogu biti: matranje i usvajanje dokumenta javne politike sprovede
- regulatorne, javnu raspravu o tom dokumentu i da pripremi izveštaj o
- podsticajne, sprovedenoj javnoj raspravi, u skladu sa članom 36. Za-
- informativno edukativne, kona, a izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi prilaže se
- institucionalno upravljačko organizacione i uz predlog dokumenta, a objavljuje se na internet stra-
- mere obezbeđenja dobara i pružanje usluga od stra- nici/na portalu e-Uprava najkasnije u roku od 15 dana
ne učesnika, uključujući i javne investicije. od dana završetka javne rasprave.
Dokument javnih politika na republičkom nivou, usva-
Utvrđivanje i sprovođenje javnih politika ja Vlada, osim ako je drugačije propisano posebnim
zakonom, na pokrajinskom nivou nadležni organ auto-
Učesnik u planskom sistemu koji je nadležan za izradu nomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave skupšti-
dokumenta javnih politika (dalje: nadležni predlagač) na jedinice lokalne samouprave, osim ako je drugačije
izrađuje dokument i podnosi ga na usvajanje učesniku propisano posebnim zakonom. Donosilac dokumenta
u planskom sistemu koji je nadležan za usvajanje doku- javne politike, objavljuje taj dokument u roku od sedam
menta javnih politika (dalje: nadležni donosilac). radnih dana od dana usvajanja i odlučuje o objavljivanju
konkretnog dokumenta u službenom glasilu, osim ako je
U skladu sa odredbama člana 30. Zakona, inicijativu za
drugačije propisano posebnim zakonom.
izmenu, izradu i usvajanje dokumenta javnih politika
nadležnom predlagaču mogu da podnesu: Sprovođenje javnih politika vrši se kroz sprovođenje me-
- državni organi i organizacije, ra i aktivnosti utvrđenih dokumentima javnih politika i
drugim planskim dokumentima, a sprovođenje mera i - referisanje mera za ostvarenje utvrđenih ciljeva u
aktivnosti se prati u skladu sa mehanizmom koji je odre- odnosu na prioritetne ciljeve iz Plana razvoja i Pro-
đen samim dokumentom. Ex-post analizu efekata javne grama Vlade, odnosno Akcionog plana, na mere iz
politike sprovodi nadležni predlagač. dokumenta javnih politika iz kojih su preuzete,
Organi državne uprave su dužni da prilikom izrade propisa: - podatke o sredstvima potrebnim za sprovođenje
- sprovode ex-ante analizu efekata, svake od mera,
- predstave nalaz sprovedene analize efekata propisa - detaljan pregled aktivnosti, uključujući i normativ-
i ne, koje se sprovode za prvu godinu važenja plana,
- sprovedu konsultacije. - pokazatelje učinka za praćenje stepena postignuto-
sti opštih i posebnih ciljeva,
- rizike i preduslove za ostvarenje mera, ako postoje i
- druge elemente propisane podzakonskim aktom
SREDNJOROČNO PLANIRANJE Vlade.
Srednjoročni plan se donosi za period od tri godine i Sadržinu i formu srednjoročnog plana bliže uređuje
omogućava povezivanje javnih politika sa srednjoročnim Vlada.
okvirom rashoda, a izrađuje se na osnovu važećih doku-
menata javnih politika, uz uvažavanje prioritetnih ciljeva Srednjoročni planovi se donose u skladu sa ograničenji-
Vlade, raspoloživih kapaciteta i resursa i promena faktič- ma koja su utvrđena srednjoročnim okvirom rashoda.
ke situacije.
U skladu sa članom 26. Zakona, srednjoročni plan izra-
đuju i donose:
IZVEŠTAVANJE I OBJAVLJIVANJE
- organi državne uprave;
Obveznici srednjoročnog planiranja izrađuju izveštaj
- organizacije za obavezno socijalno osiguranje; o sprovođenju srednjoročnih planova za prethodnu fi-
- ostali korisnici budžetskih sredstava Republike Sr- skalnu godinu do 15. marta tekuće godine, koji sadrži
bije, koje Vlada obaveže da izrađuju srednjoročni informacije i podatke o rezultatima sprovođenja aktiv-
plan; nosti i mera iz srednjoročnog plana, referisano na poje-
- ostali korisnici javnih sredstava nad čijim radom dinačne dokumente javnih politika u periodu za koji se
nadzor vrši Vlada, koje na to obaveže Vlada; izveštava.
- korisnici budžetskih sredstava autonomne pokraji-
ne, koje nadležni organ autonomne pokrajine oba- U skladu sa članom 43. Zakona, ako je predlagač doku-
veže da izrađuju srednjoročni plan u skladu sa ovim menta javne politike organ državne uprave, taj organ
zakonom; izveštava Vladu, preko organa državne uprave nadležnog
- jedinice lokalne samouprave; za koordinaciju javnih politika, o rezultatima sprovođe-
- korisnici budžetskih sredstava jedinica lokalne sa- nja tog dokumenta, odnosno o ex-post analizi efekata, i
mouprave, koje nadležni organ jedinice lokalne sa- to u slučaju:
mouprave obaveže da izrađuju srednjoročni plan u - strategije, najkasnije u roku od 120 dana po isteku
skladu sa ovim zakonom; svake treće kalendarske godine od dana usvajanja,
- ostali korisnici javnih sredstava nad čijim radom - programa, najkasnije u roku od 120 dana po isteku
nadzor vrši autonomna pokrajina, odnosno jedini- svake kalendarske godine od dana usvajanja,
ca lokalne samouprave, koje na to obaveže nadležni - akcionog plana, najkasnije u roku od 120 dana po
organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lo- isteku svake kalendarske godine od dana usvajanja i
kalne samouprave. - koncepta politike, najkasnije 60 dana nakon isteka
Obveznici srednjoročnog planiranja svoj srednjoročni roka za njegovu realizaciju.
plan objavljuju najkasnije do 31. januara za tekuću go- Godišnji izveštaj o rezultatima sprovođenja Akcionog
dinu na svojoj internet stranici, vodeći računa o zaštiti plana za sprovođenje Programa Vlade priprema organ
tajnih podataka. državne uprave nadležan za koordinaciju javnih politika i
Srednjoročni plan, saglasno odredbama člana 27. Zako- podnosi Vladi na najkasnije do 1. aprila tekuće godine za
na sadrži: prethodnu fiskalnu godinu, a Vlada objavljuje navedeni
- opšte i posebne ciljeve; izveštaj na svojoj internet stranici najkasnije 15 dana od
- pregled mera za ostvarenje utvrđenih ciljeva, dana usvajanja.
Izveštaj o radu Vlade koji izrađuje Generalni sekretarijat pa u meri u kojoj je neophodno da bi taj dokument bio
Vlade usvaja Vlada najkasnije do 1. maja tekuće za pret- usklađen sa posebnim zakonom, odnosno međunarod-
hodnu godinu i dostavlja ga Narodnoj skupštini. nim ugovorom.
Objavljivanje na internet stranicama i portalu e-Uprave
u skladu sa ovim zakonom vrši se u otvorenom digital-
nom formatu, pogodnom za preuzimanje i dalje kori- DONOŠENJE PODZAKONSKIH AKATA
šćenje.
Vlada na predlog organa državne uprave nadležnog za
koordinaciju javnih politika, bliže propisuje:
- metodologiju upravljanja javnim politikama,
IZUZETAK OD PRIMENE ZAKONA - postupak pripreme predloga Plana razvoja i obave-
zne elemente plana razvoja autonomne pokrajine i
Članom 50. Zakona propisani su slučajevi izuzetaka od
jedinice lokane samouprave;
primene Zakona. U slučaju da je posebnim zakonima
- metodologiju srednjoročnog planiranja,
kojima se uređuje budžetski sistem, prostorno i urbani-
- sadržinu i način vođenja i održavanja Jedinstvenog
stičko planiranje, odbrana, bezbednost, odnosno tajnost
informacionog sistema, kao i digitalni format
podataka propisano ili je potvrđenim međunarodnim
ugovorom predviđeno da se određeni planski dokument a na predlog Ministarstva finansija postupak pripreme i
izrađuje, usvaja ili da se njegovo sprovođenje prati u sadržaj Investicionog plana.
drugačijem postupku ili da ima drugačiji naziv, obuhvat
Podzakonski akti za sprovođenje Zakona biće doneti u
ili sadržaj, kojim se odstupa od pravila utvrđenim Zako-
roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog
nom i podzakonskim aktima, od pravila iz ovog zakona
zakona.
i podzakonskih akata za njegovo sprovođenje se odstu-
Članom 53. Zakona definisani su rokovi za početak primene pojedinih odredbi Zakona i prikazani u narednoj tabeli:
Opis Krajnji rok
Predlog Plana razvoja Vlada će podneti Narodnoj skupštini
do 1. januara 2020. godine
na razmatranje i usvajanje
Planovi razvoja lokalne vlasti do 1. januara 2021. godine
Izrada srednjoročnog plana od srednjoročnog plana za 2020. godinu
Izrada srednjoročnog plana - lokalna vlast od srednjoročnog plana za 2021. godinu
Predaja izveštaja iz člana 43. Zakona od 15. marta 2021. godine.
Predaja izveštaja iz člana 43. Zakona - lokalna vlast od 1. marta 2022. godine
Unošenje planskih dokumenata i izveštaja u JSI - lokalna vlast od 1. januara 2021. godine
Napominjemo da će Evidencija i upis javne svojine biti tema posebnog predavanja na višednevnom
savetovanju koje se održava na Zlatiboru od 27. do 30. maja 2018. godine.
Više informacija možete naći na našem sajtu www.paragraf.rs.
?
pitanja u vezi sa primenom Zakona o rokovima
izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakci-
jama („Sl. glasnik RS”, br. 119/2012, 68/2015 i 113/2017 Kako se preuzima zahtev za registraciju u
- dalje: Zakon) i Pravilnika o načinu i postupku registro- CRF?
vanja faktura, odnosno drugih zahteva za isplatu, kao
i načinu vođenja i sadržaju centralnog registra faktura
(„Sl. glasnik RS”, br. 7/2018 - dalje: Pravilnik), kao i teh- Odgovor:
ničkim uputstvom, a u vezi početka primene evidencije u Obrazac za registraciju je u on-line obliku. Na stranici
centralnom registru faktura (dalje: CRF). U nastavku daje- https://crf.trezor.gov.rs/register potrebno je popuniti i
mo odgovore na najnovija objavljena pitanja. poslati formu nakon čega Vam sistem popunjen obrazac
šalje na navedenu e-mail adresu.
?
REGISTRACIJA FAKTURA
Ko popunjava polje JBKJS prilikom regi-
?
stracije?
?
Odgovor:
Koji JBKJS navodi lokalna samouprava u
zahtevu za registraciju?
?
Odgovor:
Da li je greška ukoliko javno preduzeće
prilikom registracije unese JBKJS?
?
organ i službu (tip 1). JBKJS (tip 0) videće sve registrovane
fakture za svoje direktne korisnike, dok će direktni kori-
snik videti samo fakture u kojima je naveden njihov JBKJS. Da li se dužnici registruju u CRF?
?
Odgovor:
Gde možemo da nađemo broj organizaci-
one jedinice Uprave za trezor? Odgovor:
Da. Dužnici su u obavezi da pre plaćanja fakture ili dru-
gog zahteva za isplatu provere da li su isti registrovani
u CRF.
Lista organizacionih jedinica Uprave za trezor se nalazi ispod
?
polja za unos. Takođe je uvek dostupna na sajtu trezora:
http://www.trezor.gov.rs/src/about/scheme/org.
Kada se popunjava Obrazac 3 - Zahtev za
?
ukidanje pristupa CRF?
Da li se firma mora registrovati na opštini
sedišta?
Odgovor:
?
koji imate na registracionoj formi.
?
Ko potpisuje Zahtev za registraciju direk-
tnih korisnika lokalne samouprave?
Čiji podaci treba da stoje u polju podaci o
administratoru?
Odgovor:
Odgovor: Dokumentaciju potpisuje odgovorno lice ili zakonski za-
Administrator može biti bilo koje lice koje ovlašćujete za stupnik.
rad u sistemu u vaše ime saglasno Pravilniku.
Odgovor:
Dokumentaciju može podneti ili preuzeti treće lice ali uz Da, ukoliko kao poverioci registruju fakture prema dužni-
Ovlašćenje za preuzimanje korisničkog naloga (Obrazac 5). cima - KJS tip 0, 1, 2, 3, 4, 6.
?
Odgovor:
Da li se preduzetnici registruju u CRF?
?
Odgovor:
Da li jedno lice može biti administrator u
više pravnih lica?
Da. Ukoliko obavljaju komercijalne transakcije u kojima Da, ali za svako pravno lice mora da poseduje poseban
su subjekti javnog sektora dužnici. korisnički nalog.
TEHNIČKA PITANJA
? Da li postoji ograničenje u broju naloga
koje administrator može da otvori?
?
strovanih faktura?
Da li poverilac slanjem grupnog unosa
Odgovor: može registrovati fakture za više dužnika
Da, u istom redosledu kao i u ulaznom fajlu. ili se grupni unos odnosi na slanje više
faktura za jednog dužnika?
Odgovor:
http://crf.trezor.gov.rs/docs/user/#tehnicki-preduslovi.
? Da li postoji upozorenje ako uvozimo fak-
ture koje su već evidentirane?
?
Odgovor:
Da li je dozvoljena izmena korisničkog Da. Nije moguće prijaviti istu fakturu dva puta, poziv će
naloga kojeg je sistem dodelio? biti odbijen sa greškom.
Odgovor:
Inicijalno je moguće odabrati korisnički nalog. Naknad-
no menjanje nije dozvoljeno. Lokalni administrator uvek
može napraviti novi nalog i opozvati stari.
? Ako otkažemo fakturu da li je možemo
ponovo registrovati pod istim brojem
fakture i za istog dužnika?
?
Odgovor:
Da.
Šta znači status korisničkog naloga neak-
?
tivan i kako se aktivira?
Da li postoji vremensko ograničenje kon-
trole za broj fakture?
Odgovor:
Aktivaciju korisničkog naloga vršite na način opisan u ko-
risničkom uputstvu https://crf.trezor.gov.rs/docs/user/ Odgovor:
login. Ne postoji, kontrola je trajnog karaktera.
Napominjemo da će Evidencija i upis javne svojine biti tema posebnog predavanja na višednevnom
savetovanju koje se održava na Zlatiboru od 27. do 30. maja 2018. godine.
Više informacija možete naći na našem sajtu www.paragraf.rs.
- se radi o objektu koji je upisan u evidenciju o u podzakonskom aktu kojim se uređuju opšta pravila za
nepokretnosti i pravima na njima u skladu sa parcelaciju, regulaciju i izgradnju.
Zakonom o posebnim uslovima za upis prava
Ako izveštaj sadrži obavezu izrade projekta preparcela-
svojine na objektima izgrađenim bez građevinske
cije, odnosno parcelacije, nadležni organ obaveštava
dozvole ("Sl. glasnik RS", broj 25/2013), kada je
podnosioca zahteva o potrebi izrade projekta, sa pred-
takav objekat izgrađen na građevinskom zemljištu
logom za formiranje katastarske parcele.
na kome je kao nosilac prava korišćenja, odnosno
vlasnik upisana Republika Srbija, autonomna Akose na osnovu izveštaja utvrdi danema urbanističkih
pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili pravno uslova za izradu projekta preparcelacije, odnosno par-
lice čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna celacije, nadležni organ o tome obaveštava podnosioca
pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili neko zahteva, koji ima pravo da u roku od tri dana od dana
drugo pravno, odnosno fizičko lice. dobijanja obaveštenja podnese prigovoropštinskom,
odnosno gradskom veću.
Uz zahtev, vlasnik objekta dostavlja:
- dokaz o pravu svojine i osnov sticanja, odnosno Po sprovedenom postupku, nadležni organ donosi re-
dokaz da je po podnetom zahtevu organ nadležan za šenje o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu i
poslove legalizacije utvrdio mogućnost legalizacije, formiranju građevinske parcele. Navedenim rešenjem
odnosno doneo rešenje o legalizaciji objekta, utvrđuje se prestanak prava korišćenja, odnosno prava
svojine dotadašnjeg korisnika, odnosno vlasnika gra-
- kopiju plana parcele i uverenje organa nadležnog za
đevinskog zemljišta i pravo vlasnika objekta da pravo
poslove državnog premera i katastra da je izvršeno
svojine na građevinskom zemljištu stekne neposrednom
obeležavanje, odnosno formiranje katastarske
pogodbom, po tržišnoj ceni, u skladu sa Zakonom. Protiv
parcele i po kom osnovu i
ovog rešenja može se izjaviti žalba ministarstvu nadlež-
- dokaz o plaćenim administrativnim taksama. nom za poslove građevinarstva, u roku od 15 dana od
dana dostavljanja rešenja.
Postupanje nadležnog organa Pravnosnažno rešenje je osnov za provođenje promene
kod organa nadležnog za poslove državnog premera i ka-
Po prijemu zahteva, nadležni organ pribavlja po službe- tastra.
noj dužnosti od organa nadležnog za poslove urbaniz-
ma izveštaj da li postojeća katastarska parcela ispunja- Ako je građevinska parcela formirana do 11. septembra
va uslove da bude određena kao zemljište za redovnu 2009. godine u skladu za zakonom, nadležni organ tu či-
upotrebu objekta i uslove za građevinsku parcelu, od- njenicu prihvata kao stečeno pravo u postupku određi-
nosno da li je, radi utvrđivanja zemljišta za redovnu upo- vanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta.
trebu objekta potrebno izraditi projekat preparcelacije, Članom 105. Zakona, propisano je da vlasnik objekta,
odnosno parcelacije, da li postoje urbanistički uslovi za odnosno posebnog fizičkog dela objekta koji nije upisan
izradu ovih projekata, odnosno pribavlja mišljenje, ako kao nosilac prava korišćenja na građevinskom zemljištu
je već izvršeno obeležavanje ili formiranje katastarske na kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgrađen,
parcele, da izrada projekta preparcelacije, odnosno par- stiče pravo svojine na katastarskoj parceli na kome je taj
celacije nije potrebna. objekat izgrađen, u cilju uspostavljanja jedinstva nepo-
Ako organ za poslove urbanizma utvrdi da je potrebna kretnosti iz člana 106. Zakona, osim kada je pravo svojine
izrada projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, izve- na objektu stečeno po osnovu legalizacije objekta, odno-
štaj sadrži i predlog za formiranje građevinske parcele. sno na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava
svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvo-
Izveštaj, kao i projekat preparcelacije, odnosno par- le, što se ne odnosi na lica iz člana 102. stav 9. Zakona.
celacije izrađuju se u skladu sa uslovima sadržanim u
Zahtev za upis prava svojine podnosi se organu nadlež-
važećem planskom dokumentu, a naročito sa uslovima
nom za poslove državnog premera i katastra.
koji se odnose na položaj postojećeg objekta u odnosu
na regulaciju i granice katastarske parcele, uslove i način Ako se u postupku utvrđivanja zemljišta za redovnu upo-
pristupa katastarskoj parceli, opšti minimum u pogledu trebu objekta propisanim članom 70. Zakona utvrdi da
površine koji parcela mora ispunjavati u odnosu na na- površina katastarske parcele istovremeno predstavlja i
menu i površinu postojećeg objekta ili u skladu sa opštim zemljište za redovnu upotrebu objekta u skladu sa Zako-
pravilima za formiranje građevinske parcele propisanim nom, vlasnik postojećeg objekta stiče pravo svojine na
tom građevinskom zemljištu, po tržišnoj ceni, neposred- nju donela Vlada, u ime Republike Srbije zaključuje di-
nom pogodbom. U tom slučaju, nadležni organ jedinice rektor Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije
lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi predmetno (dalje: Direkcija) ili lice iz Direkcije koje on za to ovlasti,
zemljište, jednim rešenjem utvrđuje zemljište za redov- ako zakonom nije drukčije određeno.
nu upotrebu i pravo na pretvaranje prava korišćenja u
Lice nadležno za zaključivanje ugovora o pribavljanju i
pravo svojine, u skladu sa Zakonom. Po pravnosnažnosti
raspolaganju stvarima u svojini autonomne pokrajine i
rešenja, vlasnik objekta u skladu sa ovim zakonom stiče
jedinice lokalne samouprave, u ime autonomne pokra-
pravo na upis svojine na građevinskom zemljištu u javnoj
jine, odnosno jedinice lokalne samouprave, određuje se
knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
propisom autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokal-
Ako se u postupku utvrđivanja zemljišta za redovnu ne samouprave.
upotrebu objekta propisanim članom 70. Zakona utvrdi
Jedinice lokalne samouprave su u obavezi da donesu
da je zemljište za redovnu upotrebu objekta manje od
odluku o građevinskom zemljištu, kojom će propisati
katastarske parcele na kojoj je objekat sagrađen, a od
postupak pribavljanja, odnosno raspolaganja građevin-
preostalog zemljišta se ne može formirati posebna gra-
skim zemljištem u javnoj svojini.
đevinska parcela, vlasnik zemljišta može taj preostali
deo zemljišta otuđiti vlasniku objekta po tržišnoj ceni,
neposrednom pogodbom. Međutim, ukoliko se utvrdi da Procena vrednosti nepokretnosti
se od preostalog zemljišta može formirati posebna gra-
đevinska parcela, vlasnik zemljišta raspolaže tim zemlji- Lice kome je u skladu sa članom 70. Zakona utvrđeno
štem u skladu sa ovim zakonom. zemljište za redovnu upotrebu objekta, podnosi zahtev
za otuđenje nepokretnosti, nadležnom organu, koji po
Dakle, vlasnik objekta može da stekne pravo svojine na
obradi predmeta, pribavlja podatak o tržišnoj ceni gra-
građevinskom zemljištu na osnovu rešenja nadležnog or-
đevinskog zemljišta i isti dostavlja podnosiocu zahteva.
gana i ugovora sa vlasnikom građevinskog zemljišta, ne-
posrednom pogodbom, po tržišnoj ceni, ali je postupak Građevinsko zemljište u javnoj svojini se ne može otu-
otuđenja iz javne svojine drugačiji od postupka otuđe- điti ispod procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti.
nja iz privatne svojine fizičkih odnosno pravnih lica. Procenu vrednosti građevinskog zemljišta utvrđuje
organizaciona jedinica lokalne samouprave nadležna
za poslove procene tržišne vrednosti nepokretnosti,
POSTUPAK OTUĐENJA odnosno republički organ nadležan za procenu tržišne
vrednosti.
Zakon je u čl. 99. i 100. propisao postupak otuđenja gra- Tržišna vrednost se utvrđuje po 1 m 2 građevinskog ze-
đevinskog zemljišta u javnoj svojini. Otuđenje zemljišta mljišta. Ovako utvrđena tržišna vrednost važi 12 meseci.
u javnoj svojini neposrednom pogodbom je izuzetak od
pravila da se otuđenje sprovodi javnim nadmetanjem Podnosilac zahteva ima pravo prigovora na utvrđenu
ili prikupljanjem pismenih ponuda. tržišnu cenu, o kome se izjašnjava organ koji je utvrdio
tržišnu vrednost predmetnog zemljišta.
O otuđenju nepokretnosti odlučuje odgovarajući organ,
zavisno od nivoa svojine, i to za nepokretnost: Ukoliko je saglasan sa tržišnom cenom, podnosilac zah-
teva je dužan da u roku od osam dana od dana prijema
- u svojini Republike Srbije odlučuje Vlada Republike Srbije,
obaveštenja o tržišnoj ceni građevinskog zemljišta, da pi-
- u svojini autonomne pokrajine, odlučuje organ
smenu izjavu da je saglasan sa cenom, da prihvata pla-
autonomne pokrajine određen u skladu sa zakonom
ćanje iste i izjašnjenje o načinu plaćanja (jednokratno ili
i statutom autonomne pokrajine i
na rate). U slučaju da se podnosilac zahteva u navede-
- u svojini jedinice lokalne samouprave odlučuje organ nom roku ne izjasni ili izjavi da ne prihvati cenu i plaća-
jedinice lokalne samouprave određen u skladu sa nje cene u propisanom roku, smatraće se da je odustao
zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
od podnetog zahteva.
Ništav je akt o raspolaganju stvarima u javnoj svojini ko-
ji je doneo nenadležni organ, kao i ugovor zaključen na
osnovu takvog akta. Rešenje o otuđenju zemljišta
Ugovore o pribavljanju i raspolaganju stvarima u svojini Nadležni organ jedinice lokalne samouprave donosi re-
Republike Srbije, u slučajevima kada je akt o raspolaga- šenje o otuđenju zemljišta iz javne svojine jedinice lokal-
ne samouprave, nakon čega sa vlasnikom objekta zaklju- naknade ili od naknade koja se mogla ostvariti u vreme
čuje ugovor o prenosu prava svojine na predmetnom zaključenja ugovora. Tužba za pobijanje ugovora podnosi
građevinskom zemljištu. Navedeni ugovor zaključuje se se u zakonom utvrđenom roku, a ako taj rok nije utvr-
i overava kod nadležnog organa, u skladu sa propisima đen zakonom, tužba se podnosi u roku od jedne godine
kojima je uređen promet nepokretnosti, javnobeležnička od dana zaključenja ugovora.
delatnost i vanparnični postupak.
Kada je u pitanju građevinsko zemljište u privatnoj
svojini fizičkog ili pravnog lica, potrebno je da vlasnik
Ugovori o otuđenju nepokretnosti u javnoj svojini zaklju-
objekta, nakon što nadležni organ donese rešenje ko-
čuju se po prethodno pribavljenom mišljenju nadlež-
jim se utvrđuje zemljište za redovnu upotrebu objekta,
nog pravobranilaštva, koje je dužno da mišljenje dâ u
sa vlasnikom zemljišta zaključi ugovor o prenosu prava
roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Nakon zaklju-
svojine na građevinskom zemljištu, u skladu sa zakonom
čenja ugovora, nadležni organ je dužan da primerak za-
kojim se regulišu obligacioni odnosi.
ključenog ugovora dostavi nadležnom pravobranilaštvu
u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Zaključenjem ugovora, vlasnik objekta stiče pravo na
upis svojine na građevinskom zemljištu u javnoj knjizi o
Pravobranilaštvo je dužno da podnese tužbu za poni- evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. •
štenje ugovora koji je zaključen suprotno propisima,
odnosno ako ugovorena naknada odstupa od propisane Bojana Jakšić Kovačević
?
• S kupština jedinice lokalne samouprave je donela autentično tumačenje odredaba odluke. Poslov-
nikom i drugim aktima jedinice lokalne samouprave se ne pominje autentično tumačenje. Da li je
to prepreka za davanje autentičnog tumačenja nejasne odredbe odluke čiji je donosilac Skupština
jedinice lokalne samouprave?
"" Odgovor:
Jedinice lokalne samouprave (dalje: JLS) u domaćem pravnom sistemu najčešće pitanje donošenja autentičnog tuma-
čenja odluka koje donose organi JLS regulišu Statutom JLS ili Poslovnikom o radu Skupštine JLS. Ukoliko u određenoj
JLS nije regulisano pitanje davanja autentičnog tumačenja odredaba odluke koju je donela Skupština JLS u smislu da
nijednim lokalnim pravnim aktom - propisom nije utvrđena obaveza davanja autentičnog tumačenja odluke ili propi-
sano koji je organ nadležan za autentično tumačenje odluke, to ne predstavlja nikakvu smetnju ili prepreku za obraća-
nje Skupštini JLS putem posebnog zahteva za autentičnim tumačenjem odredaba konkretne odluke koja je doneta od
strane organa JLS.
Cilj usvajanja i donošenja lokalnih propisa (Statuta, Poslovnika o radu Skupštine JLS, opštih akata i odluka) je da se
kreira jasan regulatorni okvir na lokalnom nivou, te je svaka vrsta obraćanja za autentično tumačenje osnovana bez
obzira da li je lokalnim propisima precizirana ova obaveza za određeni pojedinačni organ JLS. U značajnom broju
statuta lokalnih samouprava precizira se obaveza izrade autentičnog tumačenja Statuta i odluka koje donose organi
JLS, dok se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave obaveza izrade autentičnog tumačenja reguliše Poslovnikom o
radu Skupštine JLS. •
dr Dragan Luković
N
acrt odluke o završnom računu budžeta lokalne 113/2017 - dalje: Zakon) propisani su krajnji rokovi izra-
vlasti (dalje: Nacrt odluke) priprema lokalni organ de, usvajanja i dostavljanja odluke o završnom računu
uprave nadležan za finansije (odeljenje za budžet i budžeta lokalne vlasti (dalje: završni račun).
finansije) i dostavlja ga nadležnom izvršnom organu lokal- Krajnji rokovi u 2018. godini, vezani za završni račun lo-
ne vlasti - opštinskom veću, koji priprema Predlog odluke kalne vlasti za 2017. godinu su:
o završnom računu budžeta lokalne vlasti (dalje: Predlog - 15. maj 2018. godine - lokalni organ uprave nadležan
odluke) i dostavlja ga skupštini lokalne vlasti. za finansije priprema nacrt odluke o završnom
Usvojenu Odluku o završnom računu budžeta lokalne računu budžeta lokalne vlasti sa obrazloženjem
vlasti (dalje: Odluka), zajedno sa izveštajem o izvršenju koje sadrži godišnji izveštaj o učinku programa
budžeta, lokalni organ uprave nadležan za finansije pod- za prethodnu godinu i dostavlja ga nadležnom
nosi Upravi za trezor. izvršnom organu lokalne vlasti;
- 1. jun 2018. godine - nadležni izvršni organ lokalne
Organi uprave gradskih opština za poslove finansija koji vlasti dostavlja skupštini lokalne vlasti predlog
se nalaze u sastavu grada, odnosno Grada Beograda od- odluke o završnom računu budžeta lokalne vlasti sa
luke, zajedno sa izveštajima o izvršenju budžeta dostav- obrazloženjem koje sadrži godišnji izveštaj o učinku
ljaju gradu, odnosno gradu Beogradu. programa za prethodnu godinu;
- 15. jun 2018. godine - lokalni organ uprave nadležan
za finansije podnosi Upravi za trezor odluku o
ROKOVI IZRADE, USVAJANJA I PREDAJE završnom računu budžeta lokalne vlasti usvojenu
od strane skupštine lokalne vlasti i podnosi izveštaj
ODLUKE O ZAVRŠNOM RAČUNU o izvršenju budžeta lokalne vlasti, izuzev lokalnih
organa uprave nadležnih za poslove finansija
Odredbama člana 78. Zakona o budžetskom sistemu gradskih opština u sastavu grada, odnosno grada
(„Sl. glasnik RS”, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, Beograda, koji svoje odluke o završnim računima
101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, budžeta i izveštaje o izvršenju budžeta dostavljaju,
142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016 i odnosno podnose gradu, odnosno gradu Beogradu;
- 1. jul 2018. godine - lokalni organ uprave nadležan ta i drugih izvora, a u skladu sa utvrđenom programskom
za poslove finansija grada sastavlja konsolidovani strukturom.
izveštaj grada i podnosi Upravi za trezor.
Na sajtu Ministarstva finansija www.mfin.gov.rs dat je
Sastavljanju završnog računa budžeta lokalne vlasti pret- predlog ciljeva programa i programskih aktivnosti, kao i li-
hodi obaveza sastavljanja i podnošenja finansijskih izve- sta uniformnih indikatora za programsku strukturu budže-
štaja za 2017. godinu indirektnih i direktnih korisnika bu ta za gradove, opštine i gradske opštine u Republici Srbiji,
džeta lokalne vlasti koji su tu svoju obavezu izvršili do 28. koje je poslužilo većini jedinica lokalne samouprave i kori-
februara, odnosno 31. marta 2018. godine. snicima njihovih sredstava u postupku pripreme budžeta.
Izveštaji o učinku programa treba da prate usvojene pro-
SADRŽAJ ODLUKE O grame po svim postavljenim indikatorima, od početka
do kraja perioda. Takođe, radi provere, trebalo bi da in-
ZAVRŠNOM RAČUNU formacije o stepenu izvršenja programa budu podložne
proveri, u smislu da se na osnovu objavljenih podataka
Odluka o završnom računu budžeta lokalne vlasti (dalje: može potvrditi određena konstatacija.
Odluka) priprema se na osnovu podataka iz obrazaca i
izveštaja završnog računa i sadrži opšti i poseban deo.
Izveštaj eksterne revizije
Opšti deo Odluke Pored navedenih obrazaca i izveštaja, uz završni račun
dostavlja se i izveštaj eksterne revizije. Naime, odred-
Opšti deo Odluke sačinjen je na osnovu podataka iz Obra- bama člana 92. Zakona propisano je da završni račun
zaca 1, 2, 3, 4 i 5 za 2017. godinu. Odlukom se utvrđuju: budžeta lokalne vlasti podleže eksternoj reviziji. Esternu
- ostvareni prihodi i primanja, reviziju vrši Državna revizorska institucija, u skladu sa
- izvršeni rashodi i izdaci, Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji („Sl. glasnik
- obim zaduživanja i RS”, br. 101/2005, 54/2007 i 36/2010). Izuzetno, ekster-
- korišćenje sredstava iz drugih prihoda i primanja. nu reviziju budžeta lokalnih vlasti, može, uz saglasnost
U ovom delu odluke iskazuje se rezultat koji je utvrđen Državne revizorske institucije, na osnovu odluke skupšti-
u Obrascu 2 - Bilans prihoda i rashoda za period od 1.1. ne lokalnih vlasti da obavi i lice koje ispunjava uslove za
do 31.12.2017. godine. Ukoliko je ostvaren višak prihoda obavljanje poslova revizije finansijskih izveštaja propisa-
- budžetski suficit koji se prenosi u narednu godinu, isti ne zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.
se opredeljuje za određene namene, rasporedom na od-
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžet-
govarajuće aproprijacije u 2018. godini i vode na izvoru
skom sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 113/2017) propisani
13 - Neraspoređeni višak prihoda iz ranijih godina.
su rokovi do kada se dostavlja zahtev za saglasnost Dr-
žavnoj revizorskoj instituciji. Naime, lokalna vlast je u
Poseban deo Odluke obavezi da zahtev za saglasnost za obavljanje revizije od
strane lica koje ispunjava navedene uslove dostavi Držav-
Poseban deo Odluke sadrži podatke o planiranim priho- noj revizorskoj instituciji najkasnije do 1. aprila, a ukoliko
dima i primanjima, njihovo ostvarenje, kao i podatke o Državna revizorska institucija ne postupi po navedenom
planiranim rashodima i izdacima i njihovo izvršenje za zahtevu do 15. aprila, smatraće se da je saglasnost data.
period od 1.1. do 31.12.2017. godine, i to po:
- korisnicima,
- funkcionalnoj i ekonomskoj klasifikaciji i
- izvorima finansiranja.
OBRASCI ZA SASTAVLJANJE ZAVRŠNOG
RAČUNA BUDŽETA LOKALNE VLASTI
Obrazloženje
Sadržaj završnog računa budžeta lokalne vlasti propisan
Obavezan deo obrazloženja je godišnji izveštaj o učinku je odredbama člana 79. Zakona i čl. 2. i 3. Pravilnika o
programa za prethodnu godinu. Izveštaji o program- načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja finansij-
skom delu budžeta sadrže detaljan izveštaj o realizaciji skih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika
sredstava programa i projekata koji se finansiraju iz budže- sredstava organizacija za obavezno socijalno osigura-
nje i budžetskih fondova („Sl. glasnik RS”, br. 18/2015 Lokalne vlasti ne sastavljaju izveštaj o datim garancija-
- dalje: Pravilnik o finansijskim izveštajima). ma, jer ne mogu davati garancije pravnim licima čiji su
osnivač niti bilo kom drugom pravnom licu, saglasno
Obrasci za sastavljanje završnog računa budžeta lokalne
odredbi člana 34. stav 3. Zakona o javnom dugu („Sl.
vlasti sastavljaju se i dostavljaju na sledećim obrascima:
glasnik RS”, br. 61/2005, 107/2009, 78/2011 i 68/2015).
- Bilans stanja - Obrazac 1,
- Bilans prihoda i rashoda - Obrazac 2, Odredbom člana 5. stav 4. Pravilnika o finansijskim izve-
- Izveštaj o kapitalnim izdacima i primanjima - Obrazac 3, štajima, organi lokalne uprave nadležni za poslove finan-
- Izveštaj o novčanim tokovima - Obrazac 4 i sija dostavljaju konsolidovane godišnje finansijske izve-
- Izveštaj o izvršenju budžeta - Obrazac 5. štaje budžeta lokalnih vlasti na Obrascu 5 - Izveštaj o
Pored obrazaca čija je forma i sadržina propisana, sastav- izvršenju budžeta.
ni deo završnog računa budžeta lokalne vlasti su izveštaji Pored navedenih propisa, lokalne vlasti prilikom sa-
čija forma i sadržina nije propisana i to: stavljanja završnog računa za 2017. godinu pridržava-
- Objašnjenje velikih odstupanja između odobrenih ju se i odredbi Uredbe o budžetskom računovodstvu
sredstava i izvršenja, („Sl. glasnik RS”, br. 125/2003 i 12/2006), Pravilnika
- Izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće i stalne o standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom pla-
budžetske rezerve, nu za budžetski sistem („Sl. glasnik RS”, br. 16/2016,
- Izveštaj o garancijama datim u toku fiskalne godine i 49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017 i 20/2018),
- Pregled primljenih donacija i kredita, domaćih i kao i usvojenim odlukama o budžetu lokalne vlasti za
stranih, kao i izvršenih otplata kredita, usaglašenih sa 2017. godinu. •
informacijama sadržanim u izveštajima o novčanim
tokovima. Jasmina Vratonjić
Č
lanom 81. Zakona o budžetskom sistemu („Sl. U nastavku dajemo primere izrade Procedure za rad ko-
glasnik RS”, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, misije za dodelu sredstava, i to:
101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr.,
108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015,
99/2016 i 113/2017) propisano je da korisnici javnih OPIS POSLOVNOG PROCESA
sredstava uspostavljaju finansijsko upravljanje i kontro-
lu, koja se sprovodi politikama, procedurama i aktivno- Cilj poslovnog procesa rada komisije za dodelu sredsta-
stima sa zadatkom da se obezbedi razumno uveravanje va je utvrđivanje i sprovođenje aktivnosti dodele sred-
da će svoje ciljeve ostvariti kroz: stava u skladu sa zakonskim i internim aktima korisnika
1) poslovanje u skladu sa propisima, unutrašnjim ak- javnih sredstava. Poseban značaj tačnih i blagovremenih
tima i ugovorima; postupaka komisije je potreban jer se radi o učešću za-
2) realnost i integritet finansijskih i poslovnih izveštaja; interesovanih iz različitih delova društva. Sprovođenje
3) e konomično, efikasno i efektivno korišćenje sredstava; sistema dodele sredstava na osnovu datih primera pro-
4) zaštitu sredstava i podataka (informacija). cedura ima za rezultat obezbeđivanje javnosti u radu ko-
Cilj primene procedura poslovnog procesa je dokumen- misije kao svođenje rizika dodele sredstava na razumnu
tovanje svih transakcija i poslova, kao i obezbeđenje meru. Prednost predloženih procedura je sprovođenje
revizorskog traga unutar korisnika javnih sredstava, ka- kontrolnih aktivnosti koje su po brojnosti optimalne, a
ko bi se obezbedilo odgovorno finansijsko upravljanje i po očekivanim efektima dovoljne za otklanjanje rizičnih
primena međunarodnih standarda interne kontrole. aktivnosti.
Navedena procedura ispunjava i sve potrebne uslove na- procedura sa i bez predsednika komisije su date iz razlo-
vedene u članu 3. Pravilnika o zajedničkim kriterijumima ga što postoji mogućnost da korisnici javnih sredstava u
i standardima za uspostavljanje, funkcionisanje i izvešta- svojim internim aktima o dodeli sredstava mogu predvi-
vanje o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u jav- deti da za određene poslovne procese gde je predviđena
nom sektoru („Sl. glasnik RS”, br. 99/2011 i 106/2013). potreba za rad komisija propišu da je sastav komisije bez
predsednika.
U nastavku teksta date su varijante procedure poslov-
nog procesa rada komisije za dodelu sredstava. Verzije
TABELA 2.
Faze u aktivnosti Faze u aktivnosti
Kontrolna aktivnost Učesnik Rizici
koja prethodi nakon kontrole
Kontrola izrađenog rešenja Izrada rešenja o
Izrada teksta konkursa
o formiranju komisije formiranju komisije
Vršilac
Kontrola izrađene odluke Izrada odluke o Objavljivanje odluke Sredstva nenamenski
kontrolne
o dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava rasporedeljena
aktivnosti 1
Kontrola izrađenog Izrada ugovora o Dostavljanje ugovora Netačna dokumentacija
ugovora o dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava
Donošenje rešenja o Izrada rešenja o Akta nisu uređena u
Izrada teksta konkursa skladu sa zakonskim
formiranju komisije formiranju komisije
Vršilac i internim aktima
Donošenje odluke o Izrada odluke o Objavljivanje odluke
kontrolne
dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava (Navesti ostale rizike)
aktivnosti 2
Odobravanje ugovora Izrada ugovora o Dostavljanje ugovora
o dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava
TABELA 3.
Učesnik Aktivnost Kontrolna aktivnost
Sprovođenje konkursa
Stranka
Odlaganje dokumentacije
Zaposleni zadužen za finansijske po-
Odlaganje dokumentacije
slove
Zaposleni zadužen za objavljivanje Sprovođenje konkursa
konkursa Izrada ugovora
Izrada rešenja
Zaposleni zadužen Sprovođenje konkursa
za pravne poslove Izrada ugovora
Odlaganje dokumentacije
Komisija Sprovođenje konkursa
Kontrola izrađenog rešenja o formiranju komisije
Vršilac kontrolne aktivnosti 1 Kontrola izrađene odluke o dodeli sredstava
Kontrola izrađenog ugovora o dodeli sredstava
Donošenje rešenja o formiranju komisije
Vršilac kontrolne aktivnosti 2 Donošenje odluke o dodeli sredstava
Odobravanje ugovora o dodeli sredstava
Ugovor o dodeli sredstava se izrađuje u tri (3) primerka i to za: Ugovor o dodeli sredstava se dostavlja zaposlenom za-
- stranku, duženom za finansijske poslove.
- finansijsku službu i
Kroz svaku fazu aktivnosti neophodno je obezbediti re-
- arhivu Korisnika.
vizorski trag. Revizorski trag može biti potpis na samom
Ugovor o dodeli sredstava se dostavlja stranci putem ek- dokumentu ili elektronska pošta (e-mail).
spedicije.
TABELA 1.
Faze u Rokovi u
Aktivnost Učesnici Dokumenti Ulaz Rezultat
aktivnosti danima
Izrađeno
Izrada rešenja Zaposleni
rešenje o
Izrada rešenja o formiranju zadužen za 1-2 13.1 Nalog rukovodioca
formiranju
komisije pravne poslove
komisije
Izrada teksta Izrada teksta Doneto rešenje o Izrađen tekst
Komisija 3-5 13.2
konkursa konkursa formiranju komisije konkursa
Faze u Rokovi u
Aktivnost Učesnici Dokumenti Ulaz Rezultat
aktivnosti danima
Objavljivanje Zaposleni 2-5 13.2 Dostavljen tekst Objavljen tekst
konkursa zadužen za konkursa konkursa
objavljivanje
konkursa
Izrada izveštaja Prijavljivanje Stranka 4-10 13.3 Objavljen tekst Dostavljanje
konkursa konkursa prijava
Izrada izveštaja Komisija 3-5 13.4 Dostavljanje Izrađen izveštaj
o dodeli prijava o dodeli
sredstava sredstava
Izrada odluke Izrada odluke Zaposleni 3-5 13.5 Overen izveštaj o Izrađena
o dodeli zadužen za dodeli sredstava odluka o dodeli
sredstava pravne poslove sredstava
Objavljivanje Zaposleni
Objavljena
odluke zadužen za Doneta odluka o
2-5 13.5 odluka o dodeli
o dodeli objavljivanje dodeli sredstava
sredstava
Izrada ugovora sredstava konkursa
Izrada ugovora Zaposleni Izrađen ugovor
Objavljena odluka
o dodeli zadužen za 3-5 13.6 o dodeli
o dodeli sredstava
sredstava pravne poslove sredstava
Dostavljanje
Dostavljen
ugovora
Overen ugovor o ugovor o dodeli
o dodeli Stranka 1-5 13.6
dodeli sredstava sredstava
sredstava
stranci
stranci
Dostavljanje Dostavljen
Odlaganje Zaposleni
ugovora o Dostavljen ugovor o dodeli
dokumentacije zadužen za
dodeli sredstava 1-5 13.6 ugovor o dodeli sredstava
finansijske
finansijskoj sredstava stranci finansijskoj
poslove
službi službi
Zaposleni Dostavljen ugovor
Odlaganje u Odložen
zadužen za ceo predmet o dodeli sredstava
dokumentacije kontinuitetu predmet
pravne poslove finansijskoj službi
TABELA 2.
Faze u aktivnosti Faze u aktivnosti
Kontrolna aktivnost Učesnik Rizici
koja prethodi nakon kontrole
Kontrola izrađenog Izrada teksta Objavljivanje konkursa
teksta konkursa Predsednik konkursa
Kontrola izrađenog izveštaja komisije Izrada izveštaja o Izrada odluke o
o dodeli sredstava dodeli sredstava dodeli sredstava
Kontrola izrađenog rešenja Izrada rešenja o Izrada teksta konkursa
o formiranju komisije formiranju komisije Sredstva nenamenski
Kontrola izrađene odluke Vršilac Izrada odluke o Objavljivanje odluke rasporedeljena
o dodeli sredstava kontrolne dodeli sredstava o dodeli sredstava Netačna dokumentacija
aktivnosti 1
Kontrola izrađenog ugovora Izrada ugovora o Dostavljanje ugovora Akta nisu uređena u
o dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava skladu sa zakonskim
i internim aktima
Donošenje rešenja o Izrada rešenja o Izrada teksta konkursa
formiranju komisije formiranju komisije (navesti ostale rizike)
Vršilac
Donošenje odluke o Izrada odluke o Objavljivanje odluke
kontrolne
dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava
aktivnosti 2
Odobravanje ugovora Izrada ugovora o Dostavljanje ugovora
o dodeli sredstava dodeli sredstava o dodeli sredstava
TABELA 3.
Lazar Ignjatov
?
"" Odgovor:
• U kojim slučajevima se mogu menjati aproprijacije tokom godine i u kojim iznosima?
Odredbama člana 61. Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011,
93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016 i 113/2017 - dalje:
Zakon) definisani su slučajevi promena u aproprijacijama u toku godine.
Povećanje, odnosno smanjenje iznosa odobrenih aproprijacija sprovodi se prvenstveno kada se obim poslovanja ili
ovlašćenja direktnog ili indirektnog korisnika budžetskih sredstava promeni i to u slučaju povećanja sprovodi se iz
tekuće budžetske rezerve, kao i u slučaju osnivanja novog direktnog, odnosno indirektnog korisnika. U slučaju da se
od jednog korisnika obrazuje više njih, neiskorišćena sredstva tog korisnika prenose se u tekuću budžetsku rezervu
i raspoređuju novoobrazovanim subjektima, o čemu odluku donosi Vlada, odnosno nadležni izvršni organ lokalne
vlasti. Međutim, ukoliko korisnik budžetskih sredstava prestane da postoji, a njegovi zadaci nisu preneti na drugog,
neiskorišćena sredstva se prenose u tekuću budžetsku rezervu i mogu se koristiti za namene za koje je predviđeno ko-
rišćenje sredstava stalne budžetske rezerve, u skladu sa članom 70. Zakona. Naime, stalna budžetska rezerva se koristi
za finansiranje rashoda i izdataka u otklanjanju posledica vanrednih okolnosti koji mogu da ugroze život i zdravlje ljudi
i prouzrokuju štetu većih razmera, a rešenje o upotrebi donosi Vlada, na predlog ministra, odnosno nadležni izvršni
organ lokalne vlasti, na predlog lokalnog organa uprave nadležnog za finansije.
Preusmeravanje aproprijacija finansiranih iz opšteg prihoda budžeta, direktni korisnik budžetskih sredstava može
da izvrši u iznosu do 10% vrednosti aproprijacije za rashod ili izdatak čiji se iznos umanjuje, uz odobrenje ministra,
odnosno lokalnog organa uprave nadležnog za finansije. Iz ostalih izvora finansiranja aproprijacije se mogu menjati
bez ograničenja,s tim da korisnik budžetskih sredstava koji tokom godine ostvari prihode i primanja čiji iznosi nisu
mogli biti poznati u postupku donošenja budžeta, podnosi zahtev organu uprave nadležnom za finansije za otvaranje,
odnosno povećanje odgovarajuće aproprijacije za izvršavanje rashoda i izdataka iz svih izvora finansiranja, osim iz
izvora 01 - Prihodi iz budžeta. Dodatno ograničenje koje je postavljeno u slučaju preusmeravanja aproprijacija odnosi
se na to da se aproprijacija koja je bila predmet preusmeravanja ne može naknadnom promenom povećati ili smanjiti.
Kod organizacija za obavezno socijalno osiguranje preusmeravanje se vrši na osnovu odluke direktora i to u iznosu do
10% visine aproprijacije koja se umanjuje, a izuzetno i iznad toga ukoliko se radi o troškovima zdravstvene zaštite. •
Jasmina Vratonjić
• D
a li se predračun može smatrati računovodstvenom ispravom na osnovu koje budžetski korisnik može izvršiti plaćanje
u smislu Zakona o računovodstvu i Uredbe o budžetskom sistemu, ako se iz konkretnog predračuna može utvrditi osnov
i visina plaćanja?
Odgovor:
Odredbom člana 58. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS" br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12,
62/13, 63/13 - ispr., 108/13, 142/14, 68/15 - dr. zakon, 103/15 i 99/16), definisano je da rashod i izdatak iz budžeta mora biti
zasnovan na računovodstvenoj dokumentaciji, a pravni osnov i iznos preuzetih obaveza moraju biti sačinjeni i potvrđeni u
pisanoj formi pre plaćanja obaveze. Takođe, istim članom je propisano da ministar bliže uređuje način nastanka obaveze, izve-
štavanje o preuzetim obavezama i način plaćanja, koje se vrši iz republičkog, odnosno budžeta lokalne vlasti. Ministar finansija
doneo je Pravilnik o sistemu izvršenja budžeta Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", br. 83/10, 53/12 i 20/14).
Odredbama člana 16. Uredbe o budžetskom računovodstvu ("Službeni glasnik RS", br. 125/03 i 12/06), računovodstvena
isprava je definisana kao javna isprava koja predstavlja pismeni dokaz o nastaloj promeni i drugom događaju, a koja istovre-
meno sadrži i sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama. Iz isprave o poslovnoj promeni se može saznati osnov
nastanka promene. Knjiženja u poslovnim knjigama vrše se na osnovu validnih računovodstvenih dokumenata o nastaloj
poslovnoj promeni i drugom događaju. Svojim potpisom, lica odgovorna za sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava
garantuju da je ona istinita i da verno prikazuje poslovnu promenu.
Shodno navedenom, primljeni predračun, bez propratne dokumentacije ili postojanja ugovorenih uslova koji predviđaju takav
način plaćanja ne može se smatrati validnom računovodstvenom ispravom na osnovu koje se vrši knjiženje u finansijskom
knjigovodstvu korisnika budžetskih sredstava, jer nije obavezujući ni za plaćanje, ni za knjiženje. Međutim, ukoliko se izvrši
plaćanje po primljenom predračunu, u skladu sa ugovorenim uslovima određene nabavke, neophodno je knjigovodstveno
evidentirati date avanse zaduženjem nekog od subanalitičkih konta sintetičkog konta 123200 - Dati avansi, depoziti i kaucije,
ukoliko je reč o rashodima, odnosno 015200 - Avansi za nefinansijsku imovinu, ukoliko je reč o izdacima za nabavku nefinan-
sijske imovine, uz odobrenje 291200 - Razgraničeni plaćeni rashodi i izdaci, u skladu sa odredbama Pravilnika o standardnom
klasifikacionom okviru i Kontnom planu za budžetski sistem ("Službeni glasnik RS" br. 16/16 i 49/16).
Prema tome odgovor na postavljeno pitanje se ne nalazi u propisima koji se u pitanju navode, već u propisima koji su u odgo-
voru na pitanje dati.
(Odgovori na pitanja privrednih sudova koji su utvrđeni na sednicama Odeljenja za privredne sporove Privrednog ape-
lacionog suda održanim dana 16.11., 17.11., 20.11. i 30.11.2017. i na sednici Odeljenja za privredne prestupe održanoj
dana 17.11.2017. godine)
S tim u vezi, najvažnije izmene regulisane Zakonom o u nadležnosti Ministarstva finansija - Poreske uprave,
izmenama i dopunama mogu se podeliti u nekoliko gru- Zakonom o izmenama i dopunama brišu se predmetne
pa, i to: odredbe ZPPPA, sa primenom od 1. januara 2019. go-
dine.
• Izmene odredaba ZPPPA kao osnov za primenu pro-
grama transformacije poreske uprave • Izmene odredaba koje regulišu postupanje poreske
Osnovni razlog za donošenje ovog zakona kojim se vrše uprave u prekršajnom postupku, radnje poreske polici-
izmene i dopune odredaba ZPPPA, ogleda se u stvaranju je u poreskom postupku, krivične i prekršajne sankcije
uslova za adekvatnu primenu Programa transformacije U ovom segmentu, vrše se izmene kojima se precizira
Poreske uprave za period 2015-2020. godine, kao i Akci- postupanje Poreske uprave u prekršajnom postupku,
onog plana Programa transformacije Poreske uprave za preciziraju se radnje Poreske policije u poreskom po-
period 2018-2023. godine. S tim u vezi, vrši se organiza- stupku u slučajevima kada se istovremeno vode prekr-
ciona transformacija i propisuje novo uređenje osnovnih šajni i krivični postupci, preciziraju se postojeća krivična
poslovnih funkcija Poreske uprave. i prekršajna dela i uvode se nove prekršajne sankcije za
Naime, prema postojećem zakonskom rešenju u postup- nepostupanja poreskih obveznika i drugih lica, u skladu
ku poreske kontrole Poreska uprava obavlja kancelarij- sa izmenama predloženim Zakonom o izmenama i do-
sku kontrolu, terensku kontrolu i radnje u cilju otkrivanja punama.
poreskih krivičnih dela, dok prema novopredloženom re- • Preciziranje pojedinih odredaba ZPPPA i druge izmene
šenju koje počinje da se primenjuje od 1. januara 2019.
godine, Poreska uprava obavlja pružanje poreske usluge, Vodeći računa o brojnim inicijativama poreskih obve-
poresku kontrolu i radnje u cilju otkrivanja poreskih kri- znika, privrednih subjekata i udruženja, kao i uočenih
vičnih dela. problema u primeni ZPPPA, vrši se preciziranje pojedi-
nih odredaba ZPPPA, odnosno vrši se pravnotehničko
• Izmene odredaba kojima se reguliše radnopravni sta-
usaglašavanje sa drugim odredbama ZPPPA, kako bi se
tus zaposlenih u Poreskoj upravi
njegova primena realizovala sa što manje tumačenja i
Takođe, važan razlog donošenja ovog zakona predstavlja na taj način doprinelo bržem sprovođenju poreskog po-
izmenu odredaba ZPPPA, kojima se uređuje radnopravni stupka i efikasnijem radu poreske administracije, kao i
status zaposlenih u Poreskoj upravi, pre svega vodeći ra- većoj doslednosti u njegovoj primeni. Takođe, vrši se i
čuna da je dosadašnja praksa pokazala da je postojeći si- usaglašavanje sa drugim opštim aktima (primera radi,
stem radnopravnih odnosa u Poreskoj upravi, glomazan sa zakonom koji uređuje trgovinu, zakonom koji uređu-
i komplikovan za primenu, pa se navedenim predlozima je izvršenje i obezbeđenje, zakonom koji uređuje opšti
Poreske uprave pojednostavljuje i prilagođava potreba- upravni postupak, zakonom koji uređuje prava državnih
ma zaposlenih u Poreskoj upravi. službenika, i dr).
• Izmene odredaba kojima se omogućava podizanje
efikasnosti postupaka redovne i prinudne naplate po-
reza IZMENE ODREDABA ZPPPA KAO
Izmene odredaba ZPPPA kojima se reguliše postupak OSNOV ZA PRIMENU PROGRAMA
redovne i prinudne naplate poreza i sporednih poreskih
davanja vrše se, pre svega, u cilju povećanja efikasnosti TRANSFORMACIJE PORESKE UPRAVE
redovne i prinudne naplate poreza, kao i pojednostav-
ljenje postupanja kako poreskih organa, tako i poreskih Kao što smo već rekli, u smislu adekvatne primene Pro-
obveznika u tim postupcima. grama transformacije Poreske uprave za period 2015-
2020. godine, kao i Akcionog plana Programa transfor-
• Prenošenje nadležnosti u vezi menjačkog i deviznog
macije Poreske uprave za period 2018-2023. godine, vrši
poslovanja sa Poreske uprave na Narodnu banku Srbije
se izmena odredaba ZPPPA u pogledu osnovnih funkcija
Imajući u vidu da Narodna banka Srbije od 1. januara Poreske uprave, tako da se poslovni procesi u poreskoj
2019. godine preuzima nadležnosti Poreske uprave za kontroli ne posmatraju više kao podela na kancelarij-
obavljanje poslova izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za sku kontrolu, terensku kontrolu i radnje u cilju otkri-
obavljanje menjačkih poslova, poslova izdavanja certifi- vanja poreskih krivičnih dela, već kao poslovi pružanja
kata za obavljanje menjačkih poslova i kontrole menjač- usluga poreskim obveznicima, poslovi poreske kontrole
kih poslova, kao i drugih poslova koji su, prema ZPPPA, i radnji u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela.
Početak primene odredaba o uspostavljanju jedinstve- usklađeni din. izn., 43/2012 - odluka, 76/2012 - odlu-
nog poreskog mesta za pružanje poreskih usluga je 1. ka, 93/2012, 119/2012, 8/2013 - usklađeni din. izn.,
januar 2019. godine, kako bi poreski organ imao dovolj- 47/2013, 4/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. za-
no vremena za pripremu aktivnosti neophodnih za uspo- kon, 142/2014, 4/2015 - usklađeni din. izn., 5/2015 -
stavljanje predloženog zakonskog rešenja. usklađeni din. izn., 55/2015, 103/2015, 5/2016 - uskla-
đeni din. izn., 108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn.,
18/2018 - usklađeni din. izn. i 30/2018), propisano je
Novine u postupku poreske kontrole da kontrolu otpremanja, odnosno dopremanja akciznih
proizvoda u akcizno skladište vrši inspektor terenske
Zakonom o izmenama i dopunama, vrše se i određena kontrole. S tim u vezi, Centar za velike poreske obveznike
preciziranja odredaba koje regulišu poresku kontrolu u (dalje: CVPO) mesečno priprema više desetina naloga
pogledu pojednostavljenja postupka poreske kontrole i koje dostavlja poštom inspektorima poreske kontrole
efikasnijeg rada poreske administracije, i to: u mestu gde se nalazi akcizno skladište (Niš, Novi Sad,
Pančevo, Beograd), kako bi inspektori nalog za kontrolu
dostavili poreskom obvezniku neposredno pre počet-
Poreske kontrole bez dostavljanja naloga,
ka kontrole otpremanja, odnosno dopremanja akciznih
odnosno poziva za kontrolu
proizvoda u akcizno skladište.
Zakonom o izmenama i dopunama vrše se izmene odre- Takođe, odredbom člana 13. stav 2. Pravilnika o uslovi-
daba člana 124. ZPPPA, kojima se, pre svega, propisuje ma i postupku za dobijanje, obnavljanje i oduzimanje
da se, pored do sad utvrđenih slučajeva u kojima se po- akcizne dozvole, načinu i kontroli otpremanja i dopre-
reska kontrola vršila bez dostavljanja naloga, odnosno manja proizvoda u akcizno skladište i o vođenju eviden-
dostavljanja poziva (u slučajevima vanrednih kontrola, cije u akciznom skladištu („Sl. glasnik RS”, br. 41/2009,
kontrola priređivanja igara na sreću i kontrola evidenti- 99/2012, 64/2013 i 67/2015) propisano je da lice koje
ranja prometa preko fiskalnih kasa), predmetna kontrola otprema akcizni proizvod iz proizvodnog pogona, odno-
bez dostavljanja naloga ili poziva poreskom obvezniku sno proizvodnog pogona - akciznog skladišta i lice koje
vrši i u pogledu kontrola u vezi radnog angažovanja lica, prima akcizni proizvod radi smeštanja u drugi proizvodni
kontrola otpremanja i dopremanja proizvoda u akcizna pogon - akcizno skladište, odnosno akcizno skladište, o
skladišta. otpremanju, odnosno dopremanju akciznih proizvoda
Na navedeni način, poreske kontrole bez uručenja nalo- dužno da obavesti nadležnu organizacionu jedinicu Po-
ga, odnosno poziva poreskom obvezniku vršiće se i u vezi reske uprave, najkasnije 24 časa pre momenta otpre-
kontrole radnog angažovanja lica, u smislu izbegavanja manja, odnosno dopremanja proizvoda. Veliki poreski
utvrđivanja i plaćanja poreza radnim angažovanjem lica obveznici putem elektronske pošte obaveštavaju CVPO,
koja nemaju zaključen ugovor o radu ili drugi akt o rad- a CVPO zatim obaveštava nadležnog inspektora u filijali.
nom angažovanju donet u skladu sa propisima o radnim Kako bi se navedeni postupak pojednostavio i ubrzao,
odnosima, kao i ako ta lica nisu, u skladu sa propisima, odnosno kako bi se sprečile moguće zloupotrebe, izvr-
prijavljena nadležnoj organizaciji obaveznog socijalnog šena je pomenuta izmena člana 124. ZPPPA, prema kojoj
osiguranja. poreski inspektori mogu vršiti kontrolu otpremanja, od-
nosno dopremanja akciznih proizvoda u akcizno skladi-
U pogledu potrebe kontrole otpremanja i dopremanja
šte, bez dostavljanja naloga poreskom obvezniku.
proizvoda u akcizna skladišta bez dostavljanja naloga,
odnosno poziva poreskom obvezniku, ukazujemo da je
navedena izmena izvršena, pre svega, u cilju povećanja Dodatak zapisniku
ekonomičnosti i efikasnosti sprovođenja postupka pore-
ske kontrole, odnosno smanjenja troškova administrira- U članu 128. ZPPPA, izvršene su izmene kojima se
nja nadležnog poreskog organa u tom postupku. preciziraju odredbe koje uređuju donošenje zapisnika
Naime, odredbama člana 20b stav 6. Zakona o akciza- u postupku poreske kontrole.
ma („Sl. glasnik RS”, br. 22/2001, 73/2001, 80/2002, 1) Imajući u vidu da su poreski obveznici često isticali
43/2003, 72/2003, 43/2004, 55/2004, 135/2004, problem dostavljanja zapisnika o terenskoj kontroli
46/2005, 101/2005 - dr. zakon, 61/2007, 5/2009, u roku propisanom ZPPPA (rok od pet dana od dana
31/2009, 101/2010, 43/2011, 101/2011, 6/2012 - završetka poreske kontrole), kao i da se u praksi često
Meru zabrane obavljanja delatnosti poreski inspektor IZMENE ODREDABA ZPPPA KOJIMA
izriče na sledeći način:
- da se ova mera izriče u trajanju do 15 dana ukoli- SE REGULIŠE RADNOPRAVNI STATUS
ko se u postupku kontrole kod poreskog obveznika
utvrdi nepravilnost prvi put,
ZAPOSLENIH U PORESKOJ UPRAVI
- u trajanju do 90 dana ukoliko se u postupku kontrole Izmene odredaba ZPPPA, kojima se uređuje radnopravni
kod poreskog obveznika utvrdi nepravilnost drugi put i status zaposlenih u Poreskoj upravi, vrše se, pre svega
- u trajanju do jedne godine ukoliko se u postupku vodeći računa da je dosadašnja praksa pokazala da je
kontrole kod poreskog obveznika ova nepravilnost postojeći sistem radnopravnih odnosa u poreskoj upravi,
otkrije i treći put. glomazan i komplikovan za primenu, pa se navedenim
Zabrana vršenja delatnosti izriče se za nepravilnosti utvr- predlozima Poreske uprave pojednostavljuje i prilagođa-
đene u periodu od 24 meseca od prve utvrđene nepra- va potrebama zaposlenih u Poreskoj upravi.
vilnosti u postupku poreske kontrole. Najvažnije izmene, regulišu odredbe sledećih članova
ZPPPA:
Prema dosadašnjem rešenju, poreski inspektor je - U članu 169. ZPPPA vrši se preciziranje odredaba
mogao (postojalo je diskreciono ovlašćenje poreskog koje regulišu uvećani radni staž inspektora poreske
inspektora) da utvrdi poreskom obvezniku zabranu policije, u smislu da ovim poreskim službenicima
vršenja delatnosti u trajanju do 60 dana ukoliko u može prestati radni odnos i pre ispunjenja opštih
postupku kontrole kod poreskog obveznika utvrdi uslova za sticanje starosne penzije, a u skladu sa
postojanje navedenih nepravilnosti. propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Prelaznom odredbom propisuje se da će se odredbe Navedena odredba identična je sa odredbom koja
ovog člana primenjivati na nepravilnosti utvrđene reše- već egzistira u članu 173. Zakona o policiji („Sl. gla-
njem u postupcima poreskih kontrola donetih od dana snik RS”, br. 6/2016 i 24/2018).
stupanja na snagu ovog zakona. -U članu 169b ZPPPA precizira se da se popunjavanje
izvršilačkih radnih mesta u Poreskoj upravi vrši u skla-
Primer: du sa propisima kojima se uređuje rad državnih služ-
benika ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
Nakon stupanja na snagu Zakona o izmenama i do-
punama, poreski inspektor je izvršio poresku kontrolu - U cilju smanjenja finansijskih troškova i povećanja
kod poreskog obveznika - lica „B” i utvrdio nepravil- transparentnosti oglašavanja javnog konkursa, izvr-
nost - da se delatnost obavlja tako da robu i usluge šena je izmena člana 169b ZPPPA u pogledu objav-
ne prati verodostojna dokumentacija od značaja za ljivanja javnog konkursa na internet strani Poreske
utvrđivanje poreza. Poreskom obvezniku - licu „B”, uprave, na portalu e-uprave, u periodičnom izdanju
poreski inspektor izriče meru zabrane obavljanja de- oglasa nacionalne službe za zapošljavanje i na inter-
latnosti u trajanju od deset dana, rešenjem od 1. maja net strani službe za upravljanje kadrovima, kao i u
2018. godine. pogledu sadržine oglasa o javnom konkursu.
- Izmene čl. 169v i 169g ZPPPA izvršene su zbog jasni-
U ponovnoj kontroli, tokom februara meseca 2019. go- jeg i preciznijeg definisanja izbornog postupka, kao i
dine, poreskom obvezniku je ponovo utvrđena identič- liste za izbor kandidata. Kandidati koji su konkurisali
na nepravilnost i rešenjem mu je utvrđena mera zabra- na radna mesta za koja je utvrđeno da javni konkurs
ne obavljanja delatnosti u trajanju od 60 dana. nije uspeo, rešenjem se obaveštavaju o tome, kako
U trećoj kontroli, koja je sprovedena nakon više od bi mogli blagovremeno da ulože žalbu.
dve godine od donošenja rešenja u prvoj kontroli (1. - Dosadašnji sistem zvanja (osnovne i ostale funkci-
maj 2018. godine) tokom septembra meseca 2020. je), nije omogućavao potrebnu mobilnost poreskih
godine i u kojoj je ponovo utvrđena nepravilnost iz službenika, te se predloženim izmenama pojedno-
člana 131. stav 1. ZPPPA, poreski inspektor izriče me- stavljuje, usklađuje sa drugim pozitivnim propisima
ru zabrane obavljanja delatnosti od 15 dana, vodeći koji uređuju predmetnu oblast i prilagođava potre-
računa da se protekom 24 meseca, ova nepravilnost bama zaposlenih u Poreskoj upravi.
ponovo smatra prvom i poreskom obvezniku iznova
Naime, shodno izmenama člana 169k ZPPPA, radna me-
počinje teći rok od dve godine.
sta poreskih službenika razvrstavaju se po zvanjima, u
zavisnosti od složenosti i odgovornosti poslova, potreb- - Izmenom člana 169h ZPPPA uređuje se odgovornost
nih znanja i sposobnosti i uslova za rad, i to su: državnih službenika, čime se vrši usklađivanje sa
1) sa srednjim obrazovanjem: mlađi poreski referent, odredbama zakona kojim se uređuju prava državnih
poreski referent i viši poreski referent; službenika,
2) sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim
Naime, kako je na osnovu dosadašnje prakse utvrđeno
akademskim studijama u obimu od najmanje 180
da je navedena disciplinska kazna blaža kazna u odnosu
ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama,
na istu vrstu kazne iz zakona kojim se uređuju prava dr-
odnosno na studijama u trajanju do tri godine:
žavnih službenika, te da nije dala odgovarajuće rezultate
mlađi poreski saradnik, poreski saradnik i viši po-
u smislu svrhe njenog izricanja, vrši se njeno brisanje iz
reski saradnik;
ZPPPA i utvrđuje primena odredaba zakona kojim se ure-
3) sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim
đuju prava državnih službenika.
akademskim studijama u obimu od najmanje 240
ESPB bodova, master akademskim studijama, spe- - U novoimenovanom članu 169c ZPPPA, pored po-
cijalističkim akademskim studijama, specijalistič- vreda radnih obaveza propisanih zakonom kojim
kim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim se uređuju prava državnih službenika, propisuju
studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili se određene teže povrede radnih obaveza za koje
specijalističkim studijama na fakultetu: mlađi po- se u praksi pokazalo da ih je teško kvalifikovati kao
reski savetnik, poreski savetnik, poreski savetnik I, neku od postojećih povreda propisanih navedenim
viši poreski savetnik i glavni poreski savetnik. zakonom. Izmena člana 169c ZPPPA prouzrokovana
je i ustanovljenom praksom nadležnog Upravnog
Takođe, propisuju se, pored opštih uslova i uslovi koje
suda, koji je u nekoliko predmeta utvrdio da služ-
poreski službenici treba da ispune za rad na navedenim
benik može disciplinski odgovarati zbog određenog
izvršilačkim radnim mestima.
činjenja ili nečinjenja, samo ako je ono kao takvo
- U članu 169lj ZPPPA propisuju se uslovi za napre- zakonom izričito predviđeno kao povreda dužnosti
dovanje poreskih službenika premeštajem na izvr- iz radnog odnosa.
šilačko radno mesto čiji se poslovi obavljaju u ne-
posredno višem zvanju, odnosno na radno mesto
rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice čiji
se poslovi obavljaju u neposredno višem zvanju.
IZMENE ODREDABA ZPPPA KOJIMA
Prelaznim i završnim odredbama propisuje se da će se
SE OMOGUĆAVA PODIZANJE
Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji rad- EFIKASNOSTI POSTUPAKA REDOVNE
nih mesta u Poreskoj upravi doneti u roku od godina
dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmenama i I PRINUDNE NAPLATE POREZA
dopunama i da će se kroz odredbe tog pravilnika izvršiti
spajanje zvanja poreskih službenika shodno odredba- Izvršene su izmene odredaba ZPPPA koje regulišu po-
ma člana kojim se uređuju osnov i uslovi za razvrsta- stupak prinudne naplate radi povećanja efikasnosti po-
vanje zvanja poreskih službenika, odnosno odredbama stupka prinudne naplate poreza i sporednih poreskih
člana 169k ZPPPA. davanja, i to:
Dosadašnja norma pružala je mogućnost poreskom ob- bronamernim poreskim obveznicima pošalje podsetnik,
vezniku da podigne novčana sredstva, odnosno otuđi i odnosno upozorenje da se plati poreska obaveza, pre
optereti imovinu pre nego što Poreska uprava dobije in- procesuiranja i pokretanja postupka prinudne naplate što
formaciju da je rešenje o prinudnoj naplati dostavljeno može smanjiti troškove u poreskom postupku, kako pore-
poreskom obvezniku. Usvojenom izmenom onemogu- skom organu tako i pomenutim poreskim obveznicima.
ćava se poreski obveznik da podigne novčana sredstva,
odnosno otuđi i optereti imovinu pre dostavljanja reše-
nja organizaciji nadležnoj za prinudnu naplatu, odnosno Novine u postupku odlaganja
drugim registrima, što posledično vodi efikasnijem po- plaćanja dugovanog poreza
stupku prinudne naplate poreskog duga.
1) Zakonom o izmenama i dopunama omogućava se
Napominjemo da, u pravnom sistemu, prethodna mera stvaranje pravnog osnova za podnošenje elektron-
postoji u brojnim postupcima obezbeđenja naplate po- skog zahteva poreskog obveznika za odlaganje pla-
traživanja (primera radi, izvršnom postupku, parničnom, ćanja dugovanog poreza, odnosno mogućnost do-
u postupku stečaja). stavljanja elektronskog rešenja, odnosno sporazuma
o odlaganju plaćanja dugovanog poreza poreskom
obvezniku, u skladu sa članom 36. ZPPPA.
Slanje podsetnika, odnosno
upozorenja poreskim obveznicima 2) Pored toga, u članu 73. stav 4. ZPPPA omogućava se
poreskim obveznicima da mogu, ukoliko im plaćanje
Zakonom o izmenama i dopunama stvara se pravni osnov poreske obaveze predstavlja neprimereno veliko opte-
za mogućnost slanja podsetnika, odnosno upozorenja po- rećenje, odnosno ukoliko mu nanosi bitnu ekonomsku
reskim obveznicima pre slanja opomene, odnosno pre po- štetu, a što ceni poreski organ u svakom konkretnom
kretanja postupka prinudne naplate, pre svega, niskorizič- slučaju, da pri odobravanju prava na odlaganje plaća-
nim poreskim dužnicima koji imaju mali iznos dugovanog nja obaveze, ostvare i pravo na tzv. grejs period do 12
poreza ili se retko javljaju kao poreski dužnici. meseci, u okviru odobrenog perioda odlaganja (u zavi-
snosti od visine poreskog duga, a najviše do 60 meseci).
U članu 71. ZPPPA, u kojem se uređuje postupak donoše-
nja opomene (uručenjem opomene pokreće se postupak 3) U
članu 74. ZPPPA preciziraju se uslovi pod kojima
prinudne naplate) propisuje se da Poreska uprava može, poreski obveznik može odložiti plaćanje tekuće oba-
pre dospelosti poreske obaveze, odnosno pre izdavanja veze, u slučajevima kada poreski obveznik već ima
opomene, poreskom obvezniku da pošalje podsetnik odobreno odlaganje dugovanog poreza. Zahtev za
pisanim ili elektronskim putem, kao i sms porukom, odlaganje plaćanja navedene tekuće obaveze, poreski
odnosno na drugi način, kada je to moguće, da pore- obveznik može da podnese najkasnije u roku od dva
sku obavezu plati o dospelosti, odnosno da dospelu, a dana od dana dospelosti te obaveze. Ukoliko Poreska
neplaćenu poresku obavezu, sa kamatom obračunatom uprava u postupku odlučivanja ne prihvati zahtev za
u skladu sa zakonom, plati u roku od pet dana od dana odlaganje plaćanja tekuće obaveze (odnosno ne pri-
dostavljanja podsetnika za dospelu poresku obavezu. hvati da ono za poreskog obveznika predstavlja nepri-
mereno veliko opterećenje), poreski obveznik je du-
Takođe, u članu 77. ZPPPA u kojem se uređuje početak žan da tu tekuću obavezu, sa pripadajućom kamatom
postupka prinudne naplate (ukoliko poreski obveznik obračunatom u skladu sa ZPPPA, plati u roku od pet
nije platio porez u roku od pet dana od dana uručenja dana od dana dostavljanja akta kojim poreska upra-
opomene, odnosno upozorenja) propisuje se da Poreska va odbija navedeni zahtev. Ukoliko poreski obveznik u
uprava može, poreskom obvezniku koji nije platio po- naloženom roku ne plati tekuću obavezu, smatra se da
rez, a koji je dospeo za plaćanje, odnosno sporedno po- su ispunjeni uslovi za poništavanje sporazuma, odno-
resko davanje u roku iz opomene, da pošalje upozore- sno ukidanja rešenja o odlaganju dugovanog poreza,
nje pisanim ili elektronskim putem, kao i sms porukom, pri čemu Poreska uprava pristupa prinudnoj naplati
odnosno na drugi način, kada je to moguće, da dospelu neplaćene poreske obaveze.
a neplaćenu poresku obavezu, sa kamatom obračuna-
tom u skladu sa zakonom, plati u roku od pet dana od Ukazujemo da će se odredbe kojima se vrše izmene
dana dostavljanja upozorenja. u čl. 73. i 74. ZPPPA primenjivati samo na zahteve za
odlaganje plaćanja dugovanog poreza podnete nakon
Navedenom izmenom, koja je u potpunosti u skladu sa
stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama.
uporednom poreskom praksom, omogućava se da se do-
4) Saglasno tome, u čl. 74a i 74b ZPPPA omogućava se Ukazujemo da se kroz odredbe Predloga zakona o izme-
poreskim obveznicima koji su u skladu sa zakonom nama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koji
koji uređuje stečaj u postupku reorganizacije, kao i je takođe u proceduri usvajanja, propisuje da Narodna
poreskim obveznicima koji su zaključili ugovor o finan- banka Srbije preuzima deo zaposlenih u Poreskoj upravi
sijskom restrukturiranju, u skladu sa zakonom kojim koji na dan 31. decembra 2018. godine obavljaju poslove
se uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje u vezi sa izdavanjem i oduzimanjem ovlašćenja za obav-
privrednih društava, odobravanje odlaganja plaćanja ljanje menjačkih poslova i poslove kontrole deviznog po-
dugovanog poreza u jednakim ratama do 60 meseci, slovanja rezidenata i nerezidenata i menjačkih poslova,
uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za pr- kao i operativnu dokumentaciju, predmete, opremu i
vih 24 meseca (dosadašnje rešenje je omogućavalo sredstva za rad koja služe za obavljanje tih poslova.
12 meseci grejs perioda).
S tim u vezi, propisuje se i prelazna odredba kojom je Navedeni prenos nadležnosti predložen je iz razloga
utvrđeno da poreski obveznik kome je odobreno plaća- unapređenja efikasnosti kontrole menjačkog poslovanja
nje dugovanog poreza u skladu sa članom 74b ZPPPA, i deviznog poslovanja, s obzirom na faktičku povezanost
može da podnese zahtev za odlaganje plaćanja dugova- između pružanja platnih usluga i obavljanja menjačkih
nog poreza u skladu sa ovim zakonom, pre isteka perioda poslova u praksi, te potrebu postojanja objedinjenog
na koji mu je plaćanje duga odloženo ukoliko je to povolj- nadzora, te samim tim smanjenja troškova administrira-
nije za njega, pri čemu ukupan period za koji je odložena nja u oblasti menjačkog i deviznog poslovanja.
obaveza, ne može biti duži od 60 meseci.
5) Takođe, u članu 76. stav 3. precizira se da poreskom
obvezniku kome je odložena poreska obaveza utvr- IZMENE ODREDABA ZPPPA KOJE
đena rešenjem u poreskoj kontroli, ista neće biti
predmet otpisa 50% kamate obračunate na tu oba- REGULIŠU POSTUPANJE PORESKE
vezu. Dakle, poreskom obvezniku kome je rešenjem
donetim nakon sprovedene poreske kontrole usta-
UPRAVE U PREKRŠAJNOM POSTUPKU
novljena dospela, a neplaćena poreska obaveza sa ka- RADNJE PORESKE POLICIJE U
matom obračunatom u skladu sa članom 75. ZPPPA,
ista neće biti predmet otpisa 50% kamate, vodeći ra- PORESKOM POSTUPKU, KRIVIČNE
čuna da se radi o obavezi utvrđenoj u poreskoj kontro-
li za neredovnog poreskog obveznika.
I PREKRŠAJNE SANKCIJE
Ukazujemo da je prema članu 74. stav 1. tačka 2) Zako- odbitku ili drugih propisanih dažbina prelazi milion i
nika o krivičnom postupku(„Sl. glasnik RS”, br. 72/2011, petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom
101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014 - od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.
dalje: ZKP), koji propisuje u kojim situacijama okrivlje- Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza po od-
ni mora imati branioca, utvrđeno da, između ostalog, bitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po
okrivljeni mora imati branioca ako se postupak vodi odbitku ili drugih propisanih dažbina prelazi sedam
zbog krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora miliona i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti za-
od osam godina ili teža kazna, i to od prvog saslušanja, tvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
pa do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka.
S obzirom da predistražnim postupkom rukovodi jav- Takođe, izmenom navedenog člana, a u cilju efikasnijeg
ni tužilac, kako je predviđeno članom 285. ZKP, iskaz dostavljanja, zaključak o postavljenju zastupnika po služ-
uzet od strane osumnjičenog treba uzeti u prisustvu benoj dužnosti se dostavlja zastupniku i objavljuje i na
javnog tužioca, da bi bio korišćen kao dokaz u daljem internet stranici Poreske uprave. Navedeno je izmenje-
postupku. Zbog obimnosti posla javnog tužioca, on no uzimajući u obzir sve veću zastupljenost elektronskog
najčešće nije u mogućnosti da prisustvuje sasluša- poslovanja i lične i/ili javne komunikacije, ali i potrebe
nju osumnjičenog kod krivičnog dela Poreska utaja iz većeg broja zainteresovanih strana za saradnju sa zastu-
člana 225. st. 2. i 3. Krivičnog zakonika(„Sl. glasnik pnikom po službenoj dužnosti.
RS”, br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr.,
72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014
i 94/2016 - dalje: KZ), te ovako uzeta izjava od osum- Postupanje Poreske uprave u
njičenog od strane inspektora poreske policije nema prekršajnim postupcima
snagu dokaza, već se tretira kao prilog, što utiče na
negativan ishod krivičnog postupka. Izmenama čl. 114b i 165. ZPPPA vrši se neophodno pre-
ciziranje u cilju pravilne primene odredbi o zastarelosti i
u postupcima koji se vode po prekršajnim nalozima koje
Imajući u vidu broj krivičnih dela Poreska utaja, odnosno
izdaje Poreska uprava u skladu sa zakonom kojim se ure-
krivičnih dela Neuplaćivanje poreza po odbitku sa koji-
đuju prekršaji.
ma se suočavaju inspektori poreske policije, uvođenje
zakonskog zastupnika po službenoj dužnosti omogućilo U tom smislu precizira se da se prekršajni postupak za
bi da saslušanje osumnjičenog u prisustvu zakonskog koji u skladu sa ZPPPA Poreska uprava podnosi zahtev
zastupnika dobije snagu dokaza, što može povećati broj za pokretanje, odnosno izdaje prekršajne naloge, ne
osuđujućih odluka pravosudnih organa po navedenim može pokrenuti ni voditi ako protekne pet godina od
poreskim krivičnim delima. dana kada je prekršaj učinjen, a ne godinu dana kako je
propisano zakonom kojim se uređuju prekršaji.
Poreska krivična dela, za koja je propisana
kazna zatvora od osam godina ili teža kazna
Poreska utaja, član 225. st. 2. i 3. KZ Podnošenje zahteva za pokretanje
Ako iznos poreza, doprinosa ili drugih dažbina čije se
prekršajnog postupka kada se
plaćanje izbegava prelazi milion i petsto hiljada dina- istovremeno vodi predistražni postupak
ra, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam
godina i novčanom kaznom. Izmena čl. 136. i 137. ZPPPA vrši se radi regulisanja
Ako iznos poreza, doprinosa ili drugih dažbina čije se problema koji se odnosi na podnošenje zahteva za
plaćanje izbegava prelazi sedam miliona i petsto hi- pokretanje prekršajnog postupka i istovremenog
ljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do vođenja predistražnog postupka.
deset godina i novčanom kaznom. Naime, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka re-
Neuplaćivanje poreza po odbitku, šavaju se izricanjem presude pre nego što se okonča
član 226. st. 2. i 3. KZ predistražni postupak, čime se onemogućava vođenje
krivičnog postupka, imajući u vidu da je vreme koje je
Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza po od-
neophodno za vođenje krivičnog postupka daleko duže
bitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po
od vremena za koje se izriču prekršajne sankcije.
Kada inspektori poreske kontrole u poreskom postupku problemi u vezi sa sankcionisanjem protivpravnog po-
utvrde nepravilnosti u poslovanju pojedinih poreskih našanja lica čija je namera da raznim prevarnim rad-
obveznika, koje za posledicu imaju izbegavanje plaćanja njama oštećuju budžet Republike Srbije.
poreza, podnose obaveštenje ovlašćenom licu u Pore-
skoj upravi u cilju podnošenja zahteva za pokretanje pre- U ovom članu propisuje se sticaj krivičnih dela tako da
kršajnog postupka, a istovremeno obaveštavaju i Pore- ko u nameri da ostvari pravo na neosnovani povraćaj po-
sku policiju ukoliko postoje elementi poreskog krivičnog reza ili poreski kredit, u prethodnih 12 meseci, podnese
dela za istu nepravilnost. poresku prijavu, odnosno poreske prijave neistinitog sa-
držaja, u kojima iznos za povraćaj poreza ili poreski kre-
Na osnovu dostavljenog izveštaja poreske kontrole, kada dit prelazi 1.000.000 dinara, kazniće se zatvorom od šest
postoje elementi poreskog krivičnog dela, Poreska po- meseci do pet godina i novčanom kaznom.
licija sprovodi predistražni postupak u cilju utvrđivanja
elemenata poreskih krivičnih dela. U toku predistražnog Ako iskazani iznos za povraćaj poreza ili poreski kredit, u
postupka, a često i na glavnom pretresu, događa se da prethodnih 12 meseci prelazi 3.000.000 dinara, učinilac
okrivljeni priloži presudu Prekršajnog suda, koja se od- će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novča-
nosi na isti događaj i na taj način dolazi do obustave nom kaznom.
postupka, što za posledicu ima velike troškove koji se Ako iskazani iznos za povraćaj poreza ili poreski kredit u
odnose na naknade advokata, veštaka i sl. Takođe, pre- prethodnih 12 meseci prelazi 10.000.000 dinara, učinilac
kršajnim kažnjavanjem izbegava se krivična odgovornost će se kazniti zatvorom od tri do deset godina i novčanom
zbog primene načela „ne bis in idem”, odnosno načela kaznom.
zabrane ponovnog suđenja u istoj stvari.
Na ovaj način bi se na adekvatan način izvršilo sankci-
Kao rešenje za prevazilaženje postojećeg problema, vrše onisanje počinioca koji neosnovano iskazuju iznos za
se izmene ZPPPA kojima se propisuje da inspektor pore- povraćaj poreza ili poreski kredit u iznosu od 1.000.000
ske kontrole kada utvrdi nepravilnosti koje se odnose na dinara za prethodnih 12 meseci (a ne kao do sada pod-
izbegavanje plaćanja javnih prihoda, dostavljaju ili oba- nošenjem jedne poreske prijave). Neosnovani povraćaj
veštenje o učinjenom prekršaju licu ovlašćenom za pod- poreza ili poreski kredit ispod 1.000.000 dinara, za na-
nošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka u pred pomenuti period, sa stanovišta društvene opasno-
Poreskoj upravi ili izveštaj Poreskoj policiji o postojanju sti bili bi označeni kao neznatna društvena opasnost i bili
osnova sumnje da je izvršeno poresko krivično delo. bi sankcionisani u prekršajnom postupku. Na ovaj način
U konkretnom slučaju, ukoliko poreski inspektor dostavi doprinelo bi se većoj ekonomičnosti, ubrzavanju i pojed-
Poreskoj policiji izveštaj o postojanju osnova sumnje da nostavljenju rada krivičnog pravosuđa i poreske policije,
je izvršeno poresko krivično delo i ukoliko Poreska polici- putem rasterećenja sudova i njihovog oslobođenja od
ja podnese krivičnu prijavu, poreski inspektor ne podno- predmeta koji se prekršajno mogu procesuirati.
si i zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. 2) U članu 175. ZPPPA - Ugrožavanje naplate poreza i
Posle podnošenja krivične prijave javnom tužiocu, javni poreske kontrole - gde se precizira biće krivičnog de-
tužilac procenjuje da li ima osnova za prekršajno gonje- la u skladu sa izmenama predloženim u čl. 66. i 85a
nje i preduzima dalje mere u cilju podnošenja zahteva za ZPPPA, tako da glasi: Ko u nameri da ugrozi naplatu
pokretanje prekršajnog postupka. poreza koji nije dospeo za naplatu ili koji nije utvrđen,
ali je pokrenut postupak utvrđivanja ili kontrole, od-
nosno poreza koji je utvrđen njemu ili drugom licu,
Preciziranje bića poreskih krivičnih dela po ustanovljavanju prethodne mere obezbeđenja,
privremene mere za obezbeđenje naplate poreza u
Zakonom o izmenama i dopunama, u čl. 173a, 175, 176. skladu sa zakonom, odnosno u postupku prinudne na-
i 176a ZPPPA vrši se preciziranje bića poreskih krivičnih plate ili poreske kontrole otuđi, sakrije, ošteti, uništi ili
dela, koja bi doprinela efikasnijem suzbijanju sive eko- učini neupotrebljivom stvar na kojoj je ustanovljena
nomije, kao jednog od strateških ciljeva i opredeljenja prethodna mera obezbeđenja poreza koji je dospeo
države i Poreske uprave i to: za naplatu, privremena mera za obezbeđenje napla-
1) U članu 173a - Neosnovano iskazivanje iznosa za po- te, odnosno stvar koja je predmet prinudne naplate
vraćaj poreza i poreski kredit -polazeći od sadašnjeg poreza ili poreske kontrole, kazniće se zatvorom do
opisa krivičnog dela utvrđeno je da postoje značajni jedne godine i novčanom kaznom.
3) U članu 176. ZPPPA - Nedozvoljen promet akciznih pruži raspoložive informacije, kao i podatke od značaja
proizvoda - predložena izmena se daje zbog toga što za preduzimanje aktivnosti iz delokruga nadležnosti Po-
nije jasno formulisana radnja izvršenja krivičnog dela reske uprave (član 181. stav 1. tačka 3v) ZPPPA u vezi sa
i ne obuhvata sve radnje izvršenja koje se pojavljuju u članom 45. stav 1. ZPPPA).
praksi, što dovodi do negativnih ishoda u procesuira-
Novčanom kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara ka-
nju ovog krivičnog dela od strane pravosudnih organa.
zniće se za prekršaj pravno lice ako ne dostavi Poreskoj
Propisuje se da ko suprotno propisima koji regulišu
upravi podatak o svim poslovnim prostorijama u kojima
oporezivanje akcizama neovlašćeno proizvodi, prera-
skladišti, odnosno smešta dobra, kao i o prostorijama
đuje, prodaje ili ko nabavlja radi prodaje, drži ili pre-
u kojima obavlja registrovanu delatnost, osim ako su u
nosi ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi
skladu sa ovim zakonom i drugim propisima ovi podaci
način neovlašćeno stavlja u promet proizvode koji se
već dostavljeni Poreskoj upravi (član 179. stav 1. tačka
u skladu sa zakonom smatraju akciznim proizvodima,
1a) ZPPPA u vezi sa članom 25. stav 1. tačka 1) ZPPPA).
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.
Novčanom kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara ka-
4) U članu 176a - Nedozvoljeno skladištenje robe - ka- zniće se za prekršaj banka kod koje se vodi tekući račun,
znom zatvora od tri meseca do tri godine i novčanom odnosno štedni ulog, ako ne postupi po rešenju Poreske
kaznom kazniće se i ko skladišti, odnosno smešta do- uprave o prenosu poreza i sporednih poreskih davanja
bra u prostorijama o kojima nije obavestio Poresku na odgovarajuće uplatne račune javnih prihoda (član
upravu. Navedena izmena primenjivaće se po isteku 179. stav 14. ZPPPA u vezi sa članom 96. st. 7. i 8. i čla-
120 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izme- nom 98a st. 2. i 3. ZPPPA).
nama i dopunama, u skladu sa izmenama propisanim
u članu 25. ZPPPA, odnosno počev od 27. avgusta Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara ka-
2018. godine. zniće se za prekršaj odgovorno lice u banci, državnom
organu i organizaciji, organu teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave ako na zahtev poreske uprave ne
Prekršajne sankcije pruži raspoložive informacije, kao i podatke od značaja
za preduzimanje aktivnosti iz delokruga nadležnosti Po-
U čl. 179, 180. i 181. ZPPPA vrše se izmene kojima se reske uprave (član 181. stav 1. tačka 3v) ZPPPA u vezi sa
preciziraju prekršajne odredbe za nepostupanje pore- članom 45. stav 1. ZPPPA).
skih obveznika u skladu sa izmenama predloženim Za-
konom o izmenama i dopunama.
Primera radi, novčanom kaznom od 100.000 do PRECIZIRANJE POJEDINIH ODREDABA
2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako
ne dostavi Poreskoj upravi podatak o svim poslovnim
ZPPPA I OSTALE IZMENE
prostorijama u kojima skladišti, odnosno smešta dobra,
kao i o prostorijama u kojima obavlja registrovanu de- U ovom segmentu izmena, vrši se neophodno
latnost, osim ako su u skladu sa ovim zakonom i drugim preciziranje, odnosno pravnotehničko usaglašavanje
propisima ovi podaci već dostavljeni Poreskoj upravi predmetnih odredaba ZPPPA, kako bi se njihova
(član 179. stav 1. tačka 1a) ZPPPA u vezi sa članom 25. primena realizovala sa što manje tumačenja što bi
stav 1. tačka 1) ZPPPA). doprinelo bržem sprovođenju poreskog postupka i
efikasnijem radu poreske administracije, kao i većoj
Novčanom kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara ka- doslednosti u primeni zakona, i to:
zniće se za prekršaj banka kod koje se vodi tekući račun,
odnosno štedni ulog, ako ne postupi po rešenju Poreske
uprave o prenosu poreza i sporednih poreskih davanja Izmene odredaba u vezi primene
na odgovarajuće uplatne račune javnih prihoda (član ZPPPA u postupcima u kojima nadležni
179. stav 14. ZPPPA u vezi sa članom 96. st. 7. i 8. i čla- poreski organi jedinica lokalnih
nom 98a st. 2. i 3. ZPPPA).
samouprava utvrđuju, naplaćuju i
Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara ka- kontrolišu izvorne javne prihode
zniće se za prekršaj odgovorno lice u banci, državnom
organu i organizaciji, organu teritorijalne autonomije i Izmena člana 2a ZPPPA, vrši se u cilju nedvosmislenog
lokalne samouprave ako na zahtev poreske uprave ne određivanja primene ZPPPA kako na javne prihode koje
naplaćuje Poreska uprava, tako i na izvorne javne pri- Pravo pristupa podacima u jedinstvenom informacio-
hode jedinica lokalne samouprave koje utvrđuju, na- nom sistemu lokalnih poreskih administracija služba Vla-
plaćuju i kontrolišu u okviru svoje nadležnosti. de odobravala bi organima i organizacijama kojima su ti
podaci neophodni u vršenju upravnih ili drugih postupa-
U tom smislu propisuje se da se ZPPPA primenjuje i na ka utvrđenih zakonom. Takođe, Jedinstveni informacioni
izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave koje sistem lokalnih poreskih administracija obezbeđivao bi i
te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u javnoprav- vršenje drugih postupaka u vezi sa utvrđivanjem i napla-
nom odnosu, kao i na sporedna poreska davanja po tim tom izvornih javnih prihoda jedinica lokalne samoupra-
osnovama, uključujući i izvorne javne prihode koje jedi- ve, kao i podnošenje elektronskih poreskih prijava.
nice lokalne samouprave utvrđuju, naplaćuju i kontroli-
šu u postupcima u kojima donose poreske upravne akte, Prelaznim odredbama predloženo je da se odredbe
kao i druge akte u upravnom postupku. člana 159. ZPPPA o uspostavljanju navedenog informa-
cionog sistema primenjuju od 1. januara 2019. godine.
Sa druge strane, a vodeći računa da se u članu 2a ZPPPA Jedinica lokalne samouprave dužna je da se poveže sa
definišu obaveze jedinica lokalne samouprave iz obla- Jedinstvenim informacionim sistemom lokalnih poreskih
sti izvornih javnih prihoda, Kancelarija za informacione administracija, počev od 1. januara 2019. godine, a po-
tehnologije i elektronsku upravu kao služba Vlade, ko- slove vođenja Jedinstvenog informacionog sistema lo-
ja obavlja poslove projektovanja, usklađivanja, razvoja kalnih poreskih administracija preuzeće Poreska uprava,
i funkcionisanja sistema elektronske uprave, uvodi us- najkasnije do 1. januara 2020. godine.
postavljanje jedinstvenog informacionog sistema lo-
kalnih poreskih administracija u cilju ujednačavanja
rada i efikasnijeg vođenja administrativnih poslova u Izmene odredaba ZPPPA kojima
elektronskom obliku, kao i u cilju usklađivanja rada je- se reguliše načelo čuvanja tajnog
dinica lokalne samouprave i centralizovanog vođenja
podatka u poreskom postupku
podataka o poreskim obveznicima a radi adekvatnije
kontrole naplate izvornih prihoda, počev od 1. januara Zakonom o izmenama i dopunama propisuje se izmena
2019. godine. odredbe člana 7. ZPPPA koja uređuje kada obaveza čuva-
nja tajnog podatka nije povređena.
U okviru Jedinstvenog informacionog sistema lokalnih
poreskih administracija vodili bi se podaci koji su od zna- 1) U tom smislu izmenjena je tačka 8) u stavu 6. nave-
čaja za utvrđivanje poreza na imovinu i drugih izvornih denog člana, tako da obaveza čuvanja tajnog podatka
javnih prihoda iz člana 2a ZPPPA, kao i podaci o naplati nije povređena ako se određeni dokument, činjenica,
tih izvornih prihoda. Služba Vlade nadležna za projekto- odnosno podatak u vezi sa postojanjem poreskog du-
vanje, usklađivanje, razvoj i funkcionisanje sistema elek- ga, pružaju u skladu sa odredbama posebnog zakona,
tronske uprave uspostavlja i vodi Jedinstveni informaci- osim ukoliko pružanje dokumenta, činjenica, odnosno
oni sistem lokalnih poreskih administracija i obezbeđuje podataka po svom obimu predstavlja velike troškove,
tehničke uslove za njegovu primenu. odnosno zahteva prekomerno angažovanje zaposle-
nih u Poreskoj upravi, što poreski organ ceni u svakom
U jedinstvenom informacionom sistemu lokalnih pore-
konkretnom slučaju.
skih administracija vodili bi se podaci o poreskom obve-
zniku, i to: naziv, odnosno lično ime, PIB, kao i podaci iz Navedenom izmenom, Poreskoj upravi se omogućava
poreskih prijava i drugih akata i registara, koji su od zna- da ne postupa po zahtevima koji po svojoj suštini mogu
čaja za utvrđivanje izvornih javnih prihoda jedinica lo- zahtevati prekomerno angažovanje zaposlenih u Pore-
kalne samouprave, podaci o utvrđenim izvornim javnim skoj upravi u smislu obima dokumentacije koja se traži,
prihodima jedinica lokalne samouprave, kao i podaci o što može da predstavlja zloupotrebu navedenog prava.
naplati tih javnih prihoda.
Primera radi, slične odredbe propisane su u članu 26. st. 4.
Jedinstveni informacioni sistem lokalnih poreskih admi- i 5. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS”, br.
nistracija preuzimao bi podatke iz izvornih registara i to 62/2014 i 6/2016 - dr. zakon) kojima se definiše da ako je
iz: registra matičnih knjiga, registra prebivališta, registra rukovalac utvrdio da je zahtev povodom izvršenog uvida
privrednih društava odnosno preduzetnika, katastra ne- osnovan, a ne postoji tehnička mogućnost da se bez odla-
pokretnosti i drugih registara neophodnih za njegovo vo- ganja postupi po zahtevu, ili ako bi neodložno postupanje
đenje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska po zahtevu iziskivalo prekomerni utrošak vremena i sred-
uprava. stava, rukovalac će po službenoj dužnosti označiti podat-
ke kao osporene i privremeno obustaviti njihovu obradu. 3) Izmenom odredbe stava 7. navedenog člana precizi-
Rukovalac koji je organ vlasti, a koji je utvrdio da je zahtev ra se i obaveza Poreske uprave da objavljuje na svojoj
povodom izvršenog uvida osnovan, označiće podatak kao internet strani listu najvećih poreskih dužnika, tako
osporen i privremeno obustaviti njegovu obradu. da Poreska uprava listu najvećih poreskih dužnika
objavljuje najmanje jednom godišnje, sa presekom
Rukovalac neće ispraviti, dopuniti, ažurirati i brisati po-
stanja na poslednji dan kalendarskog meseca koji
datak, odnosno prekinuti obradu ako:
prethodi danu objavljivanja, a ne dvaput godišnje, sa
- nije istekao rok za obavezno čuvanje podataka;
presekom stanja na poslednji dan kvartala, kako je do
- je očigledno da bi postupanje po zahtevu nanelo oz- sada bilo propisano
biljnu štetu interesima drugih lica;
- je zbog posebnog načina čuvanja podataka postu-
panje po zahtevu nemoguće ili iziskuje prekomerni Proširivanje obaveze poreskog
utrošak vremena ili sredstava. obveznika u poreskom postupku
2) Dodavanjem nove tačke 9) u stavu 6. navedenog člana
Izmena člana 25. stav 1. ZPPPA kojom se propisuje da je
propisuje se da obaveza čuvanja tajnog podatka nije
poreski obveznik, pored ostalog, dužan da Poreskoj up-
povređena ako se određeni dokument, činjenica, odno-
ravi dostavi i podatke o svim poslovnim prostorijama u
sno podatak, pružaju ovlašćenom licu drugog državnog
kojima skladišti, odnosno smešta dobra, kao i o prostori-
organa i organizacije, organa teritorijalne samouprave
jama u kojima obavlja registrovanu delatnost, osim ako
i lokalne samouprave u postupku razmene informaci-
su u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima ovi po-
ja neophodnih za preduzimanje aktivnosti iz delokruga
daci već dostavljeni Poreskoj upravi, vrši se radi kvalitet-
nadležnosti tih organa, čime se omogućava razmena
nije i sveobuhvatnije evidencije o svim adresama i lokaci-
podataka iz registara koje vodi Poreska uprava radi in-
jama na kojima obveznik obavlja delatnost, bez obzira na
tegracije inspekcijskih službi i obaveze svih inspekcijskih
osnov korišćenja (vlasništvo, zakup i dr.) i za koje poslovne
organa da dostavljaju podatke iz internih registara.
potrebe (proizvodnja, skladište, kancelarije i dr.).
Sa druge strane, navedenom izmenom kojom se uređuje
Još jednom ukazujemo da će se navedeno zakonsko re-
da obaveza čuvanja tajnog podatka nije povređena ako
šenje primenjivati po isteku 120 dana od dana stupanja
se podaci u vezi sa postojanjem poreskog duga pružaju
na snagu Zakona o izmenama i dopunama, odnosno po-
i u skladu sa odredbama posebnih zakona, a na zahtev
čev od 27. avgusta 2018. godine.
ovlašćenog lica.
Kao što smo već rekli, predložena dopuna iz stava 1. čla-
Primer: na 25. ZPPPA je data sa predloženom izmenom stava 2.
Dostavljanje podataka u skladu sa članom 31. Zakona člana 176a ZPPPA, odnosno člana 179. stav 1. tačka 2) i
o izvršenju i obezbeđenju kojim se propisuje da su dr- stav 7. tačka 1) ZPPPA.
žavni organi, imaoci javnih ovlašćenja, druga pravna
lica i preduzetnici dužni da sudu i javnom izvršitelju Usaglašavanje sa odredbama zakona koji
besplatno dostave, na njihov zahtev, podatke o izvrš-
nom dužniku, između ostalih, poreski identifikacioni uređuje stanovanje i održavanje zgrada
broj, kao i podatke Poreske uprave o poreskim prija- Izmena odredaba st. 4. i 5. člana 26. ZPPPA vrši se u ci-
vama za poslednje tri godine. lju usaglašavanja sa odredbama Zakona o stanovanju i
Takođe, članom 36. Zakonom o advokaturi („Sl. gla- održavanju zgrada („Sl. glasnik RS”, br. 104/2016 - dalje:
snik RS”, br. 31/2011 i 24/2012 - odluka US) kojim se ZOS) u smislu da se propisuje da se stambenim zajednica-
propisuje da advokat ima pravo da, u cilju pružanja ma PIB određuje i dodeljuje na osnovu prijave za registra-
pravne pomoći, od državnih organa, ustanova, predu- ciju koja se podnosi nadležnom organu jedinice lokalne
zeća i drugih organizacija traži i blagovremeno dobije samouprave za vođenje Registra stambenih zajednica u
informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posedu skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast stanovanja.
ili pod njihovom kontrolom. Državni organi, ustanove
Naime, odredbama člana 16. ZOS, između ostalog, pro-
i preduzeća dužni su da, u skladu sa zakonom, advo-
pisano je da stambenu zajednicu čine svi vlasnici po-
katu omoguće pristup informacijama, spisima i doka-
sebnih delova stambene, odnosno stambeno poslovne
zima iz stava 1. ovog člana.
zgrade; da stambena zajednica ima status pravnog lica;
da se stambena zajednica upisuje u registar stambenih Navedena izmena vrši se iz dva razloga:
zajednica; da stambena zajednica ima matični broj, PIB
1) važećom normom nije bila obuhvaćena mogućnost za-
i tekući račun. Odredbama člana 18. ZOS, propisano je
brane promene podataka o prekidu ili nastavku obav-
da jedinica lokalne samouprave vodi Registar stambenih
ljanja delatnosti preduzetnika u periodu dobijanja oba-
zajednica i organizuje rad Registra prema svojoj teritori-
veštenja da je kod predmetnog privrednog subjekta
jalnoj nadležnosti i u skladu sa svojim ovlašćenjima, kao i
započeta poreska kontrola, do dobijanja obaveštenja
da nadležna opštinska, odnosno gradska uprava određu-
da je kontrola završena. S tim što se propisuje da APR
je zaposleno lice koje će voditi Registar.
može vršiti promene podataka u vezi obavljanja delat-
Registracija stambenih zajednica vrši se preko internet nosti preduzetnika u slučajevima određivanja, odnosno
servisa koji je uspostavljen između Poreske uprave i Re- promene poslovođe preduzetnika, u skladu sa zakonom
publičkog geodetskog zavoda (dalje: RGZ). kojim se uređuje poslovanje preduzetnika, odnosno na-
čin određivanja ili promene poslovođe preduzetnika.
Tok registracije se odvija na sledeći način:
2) Polazeći od činjenice da se poslovi u poreskoj kontroli
Zastupnik stambene zajednice podnosi registracionu pri- ne posmatraju više kao podela na kancelarijsku kontro-
javu na obrascu RSZ-1 - Obrazac prijave za registraciju lu, terensku kontrolu i radnje u cilju otkrivanja poreskih
stambene zajednice, nadležnoj opštini na čijoj teritoriji krivičnih dela, već kao poslovi pružanja usluga poreskim
se nalazi stambena zajednica. Na taj način, pokreće usta- obveznicima, poslovi poreske kontrole i radnji u cilju ot-
novljenu proceduru za dodelu PIB koja podrazumeva krivanja poreskih krivičnih dela, bilo je neophodno izvr-
podnošenje obaveznih podataka koji se dostavljaju Pore- šiti izmene u članu 29. ZPPPA, vodeći računa da shodno
skoj upravi putem internet servisa, koja zatim određuje novoj podeli osnovnih funkcija, poreska kontrola ne
PIB stambenoj zajednici. obuhvata i radnje poreske policije, te se vrši precizira-
nje kojim se u principu postupanje APR izjednačava sa
PIB se takođe preko internet servisa prosleđuje opštini dosadašnjim postupanjem poreskog organa.
koja kao registrator donosi rešenje o osnivanju stambe-
ne zajednice i uručuje ga zastupniku, a u prilogu rešenja Izmena slične sadržina propisana je i u članu 40. ZPPPA,
uručuje i PIB kao prateći dokument (isti princip kao sa gde se propisuje da pored propisanih slučajeva u stavu
APR prilikom osnivanja privrednih subjekata). 5. navedenog člana, ne može se podneti izmenjena po-
reska prijava i nakon pokretanja radnji Poreske policije u
Napominjemo da je ovaj proces uspostavljen u cilju olak- cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela.
šavanja registracije i masovnosti podnošenja ovih vrsta
registracionih prijava, a pre svega kako bi se pojednosta- Ukazujemo da će ministar nadležan za poslove finansija
vio postupak, izbegli bespotrebni troškovi dolaska stra- propisati izmene i dopune podzakonskog akta neophod-
naka i obrade na šalterima Poreske uprave. nog za primenu odredaba člana 29. ZPPPA (u skladu sa
navedenim izmenama).
Primera radi, prema tehničkom rešenju, poreski obve- Primena odredbi čl. 9. i 103. ZUP kojima je
znik može podneti izmenjenu poresku prijavu i nakon regulisana razmena podataka o činjenicama
izvršenog povraćaja po prvobitno iskazanoj poreskoj o kojima se vodi službena evidencija
prijavi tako što ima mogućnost da u izmenjenoj po-
U cilju primene čl. 9. i 103. ZUP, u postupcima koji se
reskoj prijavi prikaže kao obavezu koju treba da plati.
vode pred poreskim organom, po službenoj dužnosti
Prema navedenoj izmeni opredeljenje da li poreski ili na zahtev stranke, a u kojima je potrebno vršiti uvid,
obveznik želi povraćaj sredstava ili će više plaćeni PDV odnosno pribavljati i obrađivati podatke o činjenicama
o kojima se vodi službena evidencija, a koji su neop- Dodatni uslov za povraćaj PDV
hodni za postupanje po istom, obaveštavamo sledeće: U članu 70. ZPPPA propisuje se novi stav 7. kojim je utvr-
Odredbama člana 9. st. 1. i 2. ZUP, propisano je da je đeno da u slučaju kada se u skladu sa zakonom kojim se
organ dužan da strankama omogući da uspešno i ce- uređuje porez na dodatu vrednost vrši povraćaj poreza,
lovito ostvare i zaštite prava i pravne interese, kao i poreskom obvezniku se vrši povraćaj umanjen za iznos
da se postupak vodi bez odugovlačenja i uz što manje dugovanog poreza dospelog po drugom osnovu.
troškova za stranku i drugog učesnika u postupku, ali
Prema dosadašnjem zakonskom rešenju, ukoliko poreski
tako da se izvedu svi dokazi potrebni za pravilno i pot-
obveznik ima određeni iznos kao povraćaj PDV, a isto-
puno utvrđivanje činjeničnog stanja. Stavom 3. istog
vremeno ima dugovanje po drugom poreskom osnovu,
člana predviđeno je da je organ dužan da po službenoj
Poreska uprava, pre izvršenja povraćaja PDV, u postupku
dužnosti, u skladu sa zakonom, vrši uvid u podatke o
prinudne naplate blokira račun poreskog obveznika i po-
činjenicama neophodnim za odlučivanje o kojima se
reski dug naplaćuje iz sredstava predviđenih za povraćaj
vodi službena evidencija, da ih pribavlja i obrađuje,
dok saglasno stavu 4. istog člana organ može od stran- PDV. Po pravilu postupak prinudne naplate može da traje
ke da zahteva samo one podatke koji su neophodni za duži vremenski period, imajući u vidu da se, pre pokre-
njenu identifikaciju i dokumente koji potvrđuju činje- tanja prinudne naplate, poreskom obvezniku izdaje opo-
nice o kojima se ne vodi službena evidencija. mena, sa paricionim rokom plaćanja od pet dana od dana
prijema opomene.
Odredbama člana 103. ZUP propisano je: da je organ
dužan da po službenoj dužnosti, u skladu sa zakonom, S tim u vezi, napominjemo da u svim savremenim pore-
vrši uvid, pribavlja i obrađuje podatke o činjenicama o skim administracijama postoji automatski prenos bilo ko-
kojima se vodi službena evidencija, a koji su neophodni je preplate, pa i PDV na druge račune na kojima postoji
za odlučivanje (stav 1); da ako službenu evidenciju vodi poreski dug.
drugi organ, organ koji vodi postupak dužan je da hitno Predložena izmena može predstavljati i povoljnost za
zatraži podatke, a zamoljeni organ da besplatno ustupi poreskog obveznika jer se na predloženi način ubrzava
podatke u roku od 15 dana, ako nije drukčije propisa- postupak povraćaja PDV, naročito kod poreskih obvezni-
no, a ako se traženi podaci mogu dobiti elektronskim ka koji imaju dospele, a neplaćene obaveze po drugom
putem, zamoljeni organ ih dostavlja u najkraćem ro- osnovu. Poreskom obvezniku se omogućava da se ta du-
ku (stav 2); da u postupku koji se pokreće po zahtevu govanja plate bez pokretanja postupka prinudne naplate
stranke organ može da vrši uvid, pribavlja ili obrađuje i na taj način izbegne uvećanje duga u visini od 5%.
lične podatke o činjenicama o kojima se vodi službena
evidencija kada je to neophodno za odlučivanje, osim Sa druge strane, u situaciji kada se poreskom obvezniku,
ako stranka izričito izjavi da će te podatke pribaviti sa- koji istovremeno ima poreski dug po drugom osnovu, iz-
ma, a ako stranka u roku ne podnese lične podatke ne- vrši namirenje poreskog duga po drugom osnovu iz sred-
ophodne za odlučivanje organa, zahtev za pokretanje stava za povraćaj PDV i poreskom obvezniku vrati samo
postupka će se smatrati neurednim, saglasno odredbi razlika sredstava za povraćaj PDV, može negativno uticati
člana 59. stav (2) istog zakona (stav (3) člana 103). na utvrđeni sistem i pravo poreskog obveznika na povra-
ćaj PDV.
Zaposleni radnici Poreske uprave u postupcima koji
vode pribavljaju podatke iz službenih evidencija elek-
tronskim ili neposrednim uvidom u evidenciju u slu- Usaglašavanje sa odredbama zakona
čajevima u kojima je to moguće ili na upit, u skladu sa
kojim se uređuje elektronski dokument,
navedenim odredbama ZUP.
elektronska identifikacija i usluge od
U postupku rešavanja o pravima, obavezama ili prav-
nim interesima fizičkog ili pravnog lica, odnosno dru-
poverenja u elektronskom poslovanju,
ge stranke, poreski organ može vršiti uvid, pribavljati kao o odredbama zakona kojim se
i obrađivati samo one podatke koji su zakonom ili po- uređuje elektronska uprava
sebnim propisom utvrđeni kao neophodni za rešava-
nje o određenom pravu, obavezi ili pravnom interesu U čl. 35, 36. i 38. ZPPPA izvršene su izmene mahom ra-
stranke. di usklađivanja sa odredbama zakona kojim se uređuje
elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge
od poverenja u elektronskom poslovanju, kao i odred- podnesaka elektronskim putem poreskim obveznicima
bama zakona kojim se uređuje elektronska uprava. koji se saglase sa tim načinom dostavljanja, na adresu
elektronske pošte poreskog obveznika unetu u prijavu
Tako se izmenom člana 35. ZPPPA propisuje mogućnost
za registraciju ili u poslednju poresku prijavu u skladu sa
donošenja poreskog akta (rešenje, zaključak, nalog za
ZPPPA.
poresku kontrolu, zapisnik o poreskoj kontroli i svaki dru-
gi akt kojim se pokreće, dopunjuje, menja ili dovršava Sa druge strane, imajući u vidu da je za sve fiskalne for-
neka radnja u poreskom postupku) u elektronskom obli- me propisana mogućnost podnošenja poreskih prijava
ku (čime se rešava forma pravnog akta u elektronskom elektronskim putem, neophodno je propisati takvu mo-
obliku). gućnost i kod podnošenja poreskih prijava za porez na
imovinu u elektronskom obliku, koje administriraju je-
Izmenom člana 36. ZPPPA, precizira se mogućnost do-
dinice lokalne samouprave, počev od 1. januara 2019.
stavljanja takvog poreskog akta u elektronskom obli-
godine. •
ku elektronskim putem, kao i mogućnost dostavljanja
N
arodna skupština Republike Srbije je na sednici Zakonom o izmenama i dopunama Zakona izvršene su
održanoj 19.04.2018. godine, usvojila Zakon o sledeće izmene i dopune:
izmenama i dopunama Zakona o porezu na do- - propisano je da izdavanjem računa za promet uslu-
datu vrednost, koji je objavljen u „Sl. glasniku RS”, br. ga pre izvršenog prometa ili naplaćenog avansa mo-
30/2018 (dalje: Zakon o izmenama i dopunama Zakona). že nastati i poreska obaveza za usluge koje su nepo-
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljiva- sredno povezane sa uslugama prenosa, ustupanja i
nja, s tim što će se primenjivati od 1. jula 2018. godine, davanja na korišćenje autorskih i srodnih prava, pa-
tenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava
a odredba člana 4. od 1. januara 2019. godine.
intelektualne svojine, ako te usluge pruža isto lice;
Prema obrazloženju Ministarstva finansija, osnovni ra- - propisano je da se promet i uvoz dopunske krmne
zlozi za izmenu Zakona o porezu na dodatu vrednost smeše oporezuje po posebnoj stopi PDV;
(„Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, - propisano je poresko oslobođenje za promet dobara
61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. koja se unose u slobodnu zonu i promet prevoznih
izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 5/2015 - uskla- i drugih usluga koje su povezane sa tim unosom,
đeni din. izn., 83/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., kao i za promet dobara u slobodnoj zoni, koji se vrši
stranom licu koje nije obveznik PDV, a ima zaključen
108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017 i
ugovor sa korisnikom slobodne zone;
13/2018 - usklađeni din. izn. - dalje: Zakon) su dalje
- izmenjen je jedan od uslova pod kojima strani obve-
usaglašavanje sa propisima Evropske unije koji uređuju znici mogu da ostvare refakciju PDV (primenjuje se
oblast oporezivanja potrošnje PDV, pre svega sa Direkti- od 1. januara 2019. godine) i
vom Saveta 2006/112/EZ o zajedničkom sistemu poreza - propisuje se da pravo na refakciju PDV za hranu i
na dodatu vrednost, kao i stvaranje povoljnijih uslova za opremu za bebe imaju roditelji, odnosno staratelji
poslovanje privrednih subjekata. dece rođene zaključno sa 30. junom 2018. godine.
MOGUĆNOST NASTANKA PORESKE na. S tim u vezi, navedena dopuna je izvršena upravo da
bi se omogućilo jedinstveno postupanje i sa uslugom da-
OBAVEZE IZDAVANJEM RAČUNA vanja na korišćenje softvera i uslugama održavanja i teh-
ničke podrške korisniku, koje se obično pružaju u paketu.
ZA USLUGE KOJE SU POVEZANE
Napominjemo, u vezi sa navedenom izmenom Zakona
SA USLUGAMA IZ ČLANA 5. biće potrebno izmeniti i Pravilnik o određivanju sluča-
STAV 3. TAČKA 1) ZAKONA jeva u kojima nema obaveze izdavanja računa i o raču-
nima kod kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl.
glasnik RS”, br. 123/2012 i 86/2015), konkretno član 4a
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na
navedenog pravilnika.
dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 83/2015), koji se
primenjuje od 15.10.2015. godine, propisano je da pore-
ska obaveza za usluge iz člana 5. stav 3. tačka 1) Zakona
nastaje u momentu izdavanja računa ako je račun izdat OPOREZIVANJE PROMETA I
pre prometa predmetnih usluga, odnosno pre naplate
avansnih sredstava za taj promet. To su usluge preno-
UVOZA DOPUNSKE KRMNE SMEŠE
sa, ustupanja i davanja na korišćenje autorskih i srodnih PO POSEBNOJ STOPI PDV
prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih
prava intelektualne svojine. Pored toga, navedena izme- Odredbom člana 23. stav 2. tačka 6) Zakona propisano
na značila je i da se za predmetne usluge račun može je da se po posebnoj stopi PDV od 10% oporezuje pro-
izdati pre prometa, odnosno pre naplate avansa, što je met i uvoz kompletne krmne smeše za ishranu stoke.
izuzetak od opšteg pravila da se račun izdaje na dan, od- Odredbom člana 5a stav 4. Pravilnika o utvrđivanju
nosno nakon izvršenog prometa ili na dan, odnosno na- dobara i usluga čiji se promet oporezuje po posebnoj
kon naplate avansnih sredstava. Zakonom o izmenama stopi PDV („Sl. glasnik RS”, br. 108/2004, 130/2004 -
i dopunama Zakona propisano je da poreska obaveza ispr., 140/2004, 65/2005, 63/2007, 29/2011, 95/2012,
izdavanjem računa pre prometa, odnosno pre naplate 113/2013, 86/2015 i 109/2016)propisano je da se kom-
avansa može nastati i za usluge povezane sa uslugama pletnom krmnom smešom za ishranu stoke, u smislu čla-
prenosa, ustupanja i davanja na korišćenje autorskih i na 23. stav 2. tačka 6) Zakona, smatraju potpune smeše
srodnih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao koje služe za podmirenje potreba stoke u hranljivim ma-
i drugih prava intelektualne svojine, ako te usluge vrši terijama, u skladu sa propisima kojima se uređuje kvali-
isto lice koje vrši i promet usluga prenosa, ustupanja i tet i drugi zahtevi za hranu za životinje.
davanja na korišćenje autorskih i srodnih prava, pate-
nata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava inte- Prema obrazloženju predlagača zakona, s obzirom da
lektualne svojine. To znači da će se i za te povezane us- smeše, u skladu sa propisima kojima se uređuje kvalitet
luge od 1. jula moći izdati račun pre prometa, odnosno hrane za životinje, mogu biti potpune (koje služe za pod-
pre naplate avansa za promet tih usluga. mirenje svih potreba životinja u hranljivim materijama)
i dopunske (koje svojim hranljivim materijama treba da
Predmetna dopuna Zakona uslovljena je praktičnim po- upotpune hraniva sa kojima se mešaju) i da se često do-
trebama, s obzirom da u praksi postoje slučajevi kada se punske smeše veoma malo razlikuju od potpunih smeša,
uz uslugu davanja na korišćenje autorskog prava pružaju kao i da bi propisivanje oporezivanja dopunskih smeša
i povezane usluge. Naime, tipičan primer u praksi jeste po posebnoj stopi PDV od 10% bilo u skladu sa Aneksom
davanje na korišćenje softvera (licenca za softver), pri 3. Direktive Saveta 2006/112/EZ o zajedničkom sistemu
čemu pružalac usluge u paketu sa davanjem licence za poreza na dodatu vrednost, ocenjeno je opravdanim da
softver pruža i usluge održavanje i tehničke podrške ko- se promet, odnosno uvoz i potpune i dopunske smeše
risniku softvera. Prema sada važećem rešenju obveznik oporezuje po posebnoj stopi PDV.
PDV koji pruža uslugu može izdati račun za davanje na Prema tome, promet i uvoz dopunske krmne smeše
korišćenje softvera i pre izvršenog prometa (kada mu, u oporezivaće se po posebnoj stopi PDV počev od 1. jula
tom slučaju, nastaje i poreska obaveza za PDV), ali za us- 2018. godine.
luge održavanja i tehničke podrške korisniku softvera ne
može izdati račun pre izvršenog prometa jer se ove uslu- Posebna stopa na promet i uvoz dopunske krmne smeše
ge ne smatraju uslugama iz člana 5. stav 3. tačka 1) Zako- za ishranu stoke primenjuje se na promet i uvoz ovih do-
bara koji se vrši počev od 1. jula 2018. godine, nezavisno kod PDV sa pravom na odbitak prethodnog poreza („Sl.
da li je za promet tih dobara plaćen avans ili ne. Naime, glasnik RS”, br. 120/2012, 40/2015, 82/2015, 86/2015,
s obzirom da prelaznim i završnim odredbama Zakona o 11/2016 i 21/2017).
izmenama i dopunama Zakona nije propisano po kojoj
stopi PDV će se oporezivati promet ovih dobara koji se Napred navedeno poresko oslobođenje odnosi se na slu-
vrši od 1. jula 2018. godine, a za koji je avans naplaćen čaj kada se promet vrši obvezniku PDV - korisniku slobod-
zaključno sa 30. julom 2018. godine i po tom osnovu ne zone, iz čega proizlazi da se na promet dobara i usluga
obračunat PDV po opštoj stopi PDV, prema našem mi- koji se vrši stranom licu koji nije obveznik PDV u Republi-
šljenju primenjuje se pravilo da se promet tih dobara ci Srbiji ne može ostvariti poresko oslobođenje, iako se
oporezuje po posebnoj stopi PDV na celokupan iznos radi o unosu dobara u slobodnu zonu, odnosno prometu
naknade. Problem može nastati u slučaju kada je celo- u zoni. To dalje u određenim slučajevima u praksi može
kupna naknada (ili veći deo naknade) avansno naplaće- dovesti do uvećanja troškova proizvodnje, s obzirom da
na, tj. postavlja se pitanje na koji način će obveznik PDV strano lice nije obveznik PDV i ne može da ostvari ni pra-
umanjiti iznos PDV obračunatog na avans. Prema našem vo na odbitak prethodnog poreza. Stoga smatramo da
mišljenju u tom slučaju obveznik PDV u poreskom peri- je propisivanje poreskog oslobođenja za promet dobara
odu u kojem je pružio uslugu treba da umanji svoju po- koja se unose u slobodnu zonu, prevoznih i drugih usluga
resku obavezu za iznos razlike između PDV obračunatog povezanih sa tim unosom, kao i promet dobara u slo-
na avans i iznosa PDV obračunatog po osnovu prometa bodnoj zoni, koji se vrši stranom licu koje ima ugovor sa
dopunske krmne smeše. korisnikom zone, dobra izmena i dopuna Zakona i da će
svakako doprineti razvoju predmetnih poslova i izvoznih
Napominjemo, posledično izmeni poreske stope za pro- kapaciteta domaćih kompanija koje posluju u slobodnim
met dopunske krmne smeše za ishranu stoke, obveznici zonama, što uostalom navodi i predlagač u obrazloženju
PDV koji vrše promet dobara na malo imaju obavezu da predmetne izmene.
u memoriji fiskalne kase prilagode stopu PDV počev od
1. jula 2018. godine. Zakonom o izmenama i dopunama Zakona u članu 24.
Posledično navedenoj dopuni Zakona, verovatno će stav 1. dodata je nova tačka 5a) prema kojoj se od 1.
uslediti i preciziranje odredbe člana 5a Pravilnika o utvr- jula 2018. godine PDV neće plaćati za promet dobara
đivanju dobara i usluga čiji se promet oporezuje po po- koja se unose u slobodnu zonu, prevozne i druge usluge
sebnoj stopi PDV. koje su neposredno povezane sa tim unosom i promet
dobara u slobodnoj zoni, koji se vrši stranom licu koje
ima zaključen ugovor sa obveznikom PDV - korisnikom
slobodne zone da ta dobra ugradi u dobra namenjena
PORESKO OSLOBOĐENJE ZA PROMET otpremanju u inostranstvo.
DOBARA KOJA SE UNOSE U SLOBODNU Navedena dopuna Zakona će svakako usloviti i dopu-
ZONU I PROMET DOBARA I USLUGA ne Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja poreskih
oslobođenja kod PDV sa pravom na odbitak prethodnog
U ZONI KOJI SE VRŠI STRANOM poreza, s obzirom da navedenim pravilnikom treba bliže
LICU KOJE NIJE OBVEZNIK PDV urediti način i postupak ostvarivanja ovog oslobođenja.
Prema odredbama člana 53. Zakona i člana 2. Pravilni- fakciju PDV, pa im kao jedina solucija ostaje da se, iako
ka, pravo na refakciju PDV stranom obvezniku može da to nije obavezno u skladu sa Zakonom, evidentiraju u si-
stekne strani obveznik za dobra i usluge koje nabavlja u stem PDV u Republici Srbiji što im poskupljuje i kompli-
Republici Srbiji, ako su kumulativno ispunjeni sledeći kuje ostvarivanje prava. Izmenom navedenog uslova iz
uslovi: člana 53. stav 1. tačka 4) Zakona rešava se ovaj problem
- da se radi o nabavci pokretnih dobara ili nabavci i omogućava stranim obveznicima da ostvare pravo na
usluga, refakciju PDV i kada na teritoriji Republike Srbije vrše
- da je PDV iskazan u računu u skladu sa Zakonom i da promet dobara i/ili usluga za koji obavezu obračunava-
je račun plaćen, nja PDV ima primalac dobara i/ili usluga.
- da je iznos PDV za koji podnosi zahtev za refakciju Naime, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona me-
PDV veći od 200 EUR u dinarskoj protivvrednosti po nja se navedeni uslov tako da glasi:
srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan pod-
„4) da strani obveznik ne vrši promet dobara i usluga u
nošenja zahteva za refakciju PDV,
Republici, osim prometa:
- da su ispunjeni uslovi pod kojima bi obveznik PDV
(1) usluga prevoza dobara koje su u skladu sa članom
mogao ostvariti pravo na odbitak prethodnog pore-
24. stav 1. tač. 1), 5) i 8) ovog zakona oslobođene
za za ta dobra i usluge u skladu sa ovim zakonom,
poreza;
tj. da nabavljena dobra ili primljene usluge koristi ili
će koristiti za promet dobara i usluga sa pravom na (2) usluga prevoza putnika koji u skladu sa članom
odbitak prethodnog poreza (uslovi iz člana 28. stav 49. stav 7. ovog zakona podleže pojedinačnom
1. Zakona), oporezivanju prevoza;
- da strani obveznik ne vrši promet dobara i usluga (3) d obara i usluga za koji obavezu obračunava-
u Republici Srbiji ili da pruža samo usluge prevoza nja PDV ima obveznik PDV - primalac dobara ili
dobara koje su u skladu sa članom 24. stav 1. tač. usluga.”
1), 5) i 8) Zakona oslobođene PDV ili usluge prevo- Navedena izmena i dopuna Zakona primenjivaće se od
za putnika koji u skladu sa članom 49. stav 7. Zako- 1. januara 2019. godine. S obzirom da se postupak refak-
na podleže pojedinačnom oporezivanju prevoza; cije PDV stranom obvezniku uređuje pravilnikom, pret-
- da je ispunjen uslov uzajamnosti (reciprociteta) u postavljamo da će do kraja godine uslediti i odgovara-
ovoj oblasti između Republike Srbije i države sedišta juće izmene Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na
stranog obveznika. povraćaj PDV i o načinu i postupku refakcije i refundacije
Kao što vidimo, jedan od uslova za ostvarivanje prava na PDV („Sl. glasnik RS”, br. 107/2004, 65/2005, 63/2007,
refakciju PDV stranom obvezniku jeste da strani obve- 107/2012, 120/2012, 74/2013 i 66/2014).
znik na teritoriji Republike Srbije ne vrši promet dobara
i usluga, osim eventualno usluge prevoza dobara koje
su u skladu sa članom 24. stav 1. tač. 1), 5) i 8) Zakona IZMENA U POGLEDU OSTVARIVANJA
oslobođene PDV ili usluge prevoza putnika koji u skla-
du sa članom 49. stav 7. Zakona podleže pojedinačnom
PRAVA NA REFUNDACIJU PDV ZA
oporezivanju prevoza. Međutim, kod pojedinih prome- KUPOVINU HRANE I OPREME ZA BEBE
ta dobara i usluga koji vrše strana lica mestom prometa
se smatra Republika Srbija, čak i kada se fizički vrše iz U PRELAZNOM PERIODU ZBOG POČETKA
inostranstva. U tom slučaju, ako strani obveznik nije evi-
dentiran u sistem PDV, PDV obračunava primalac dobara
PRIMENE ZAKONA O FINANSIJSKOJ
i usluga kao poreski dužnik iz člana 10. stav 1. tačka 3) PODRŠCI PORODICI SA DECOM
Zakona o PDV. S obzirom da evidentiranje stranog lica u
sistem PDV u Republici Srbiji nije obavezno ako strano Članom 9. Zakona o izmenama i dopunama Zako-
lice promet vrši obvezniku PDV ili licu iz član 9. stav 1. Za- na o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br.
kona, jedini način da ova lica povrate PDV sadržan u na- 108/2016) brisan je član 56b Zakona kojim se uređuje
bavkama dobara i usluga u Republici Srbiji jeste refakcija refundacija PDV kupcu hrane i opreme za bebe. Među-
PDV stranim obveznicima. Međutim, imajući u vidu da ta tim, prelaznom odredbom navedenog zakona, članom
lica vrše promet dobara ili usluga na teritoriji Republike 14. stav 2, propisano je da će se odredba člana 9. ovog
Srbije, dolaze u situaciju da ne ispunjavaju uslove za re- zakona primenjivati od dana početka primene zakona o
finansijskoj podršci porodici sa decom kojim se uređuje a ne na dobra nabavljena od tog datuma. Ovakva neu-
jednokratna isplata novčanih sredstava na ime kupovi- saglašenost prelaznih odredaba dovela bi do neostva-
ne opreme za bebe. S obzirom da novi Zakon o finan- rivanja prava za roditelje dece rođene zaključno sa 30.
sijskoj podršci porodici sa decom („Sl. glasnik RS”, br. junom 2018. godine u punom obimu, s obzirom da se
113/2017) počinje da se primenjuje 1. jula 2018. godi- ovo pravo ostvaruje u periodu od dve godine od rođenja
ne, to bi sa tim danom konačno trebala da prestane da deteta. S tim u vezi, bilo je neophodno izmeniti odredbu
se primenjuje refundacija PDV kupcima hrane i opreme člana 12. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o po-
za bebe nabavljene počev od tada. S tim u vezi, članom rezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 108/2016),
12. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na što je i učinjeno članom 5. Zakona o izmenama i dopu-
dodatu vrednost iz decembra 2016. godine propisano je nama Zakona. Prema navedenoj izmeni, pravo na refun-
da se pravo na refundaciju PDV za hranu i opremu za be- daciju PDV za hranu i opremu za bebe rođene zaključno
be koje su nabavljene do dana početka primene zakona sa 30. junom 2018. godine, ostvaruje se u skladu sa čla-
kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom, nom 56b Zakona o porezu na dodatu vrednost („Službe-
a kojim se propisuje jednokratna isplata novčanih sred- ni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05, 61/07,
stava na ime kupovine opreme za bebe, ostvaruje u skla- 93/12, 108/13, 68/14 - dr. zakon, 142/14 i 83/15). Time
du sa članom 56b Zakona o porezu na dodatu vrednost je otklonjen nedostatak Zakona o finansijskoj podršci po-
(„Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05, rodici sa decom i u punom obimu omogućeno korišćenje
61/07, 93/12, 108/13, 68/14 - dr. zakon, 142/14 i 83/15). podsticaja i za decu rođenu zaključno sa 30. junom 2018.
godine koja nisu ostvarila ovo pravo do kraja. •
Međutim, u skladu sa Zakonom o finansijskoj podršci po-
rodici sa decom, podsticaj koji je predviđen tim zakonom
primenjuje se na decu rođenu od 1. jula 2018. godine, Olica Pješčić
G
odišnji porez na dohodak građana utvrđuje se 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015,
i plaća u skladu sa odredbama Zakona o pore- 15/2016 i 108/2016 - dalje: ZPPPA).
zu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br.
24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004,
62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, PORESKI OBVEZNIK
50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din.
izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađe- Prema odredbama člana 87. stav 1. Zakona, obveznici
ni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 godišnjeg poreza na dohodak građana su fizička lica
- usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, koja su u kalendarskoj godini ostvarila dohodak veći od
5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - uskla- trostrukog iznosa prosečne mesečne zarade po zaposle-
đeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017 i nom u Republici, isplaćen u kalendarskoj godini, prema
7/2018 - usklađeni din. izn. - dalje: Zakon) i Pravilnika podacima republičkog organa za poslove statistike i to:
o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje poreza na - rezidenti Republike Srbije, za dohodak ostvaren na
dohodak građana koji se plaća po rešenju („Sl. glasnik teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi; i
RS”, br. 90/2017 - dalje: Pravilnik). - nerezidenti, za dohodak ostvaren na teritoriji Re-
publike Srbije.
Postupak utvrđivanja i naplate godišnjeg poreza na do-
hodak građana uređen je čl. 5, 87, 88, 89, 92, 98, 100, Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ko-
109. i 110. Zakona, obrazac poreske prijave i način po- ji su objavljeni u „Sl. glasniku RS”, br. 7/2018, proseč-
punjavanja iste propisan je Pravilnikom a sâm način na godišnja zarada po zaposlenom u Republici Srbiji
podnošenja prijave regulisan je odredbama člana 38. u 2017. godini iznosila je 791.712 dinara, iz čega pro-
Zakona o poreskom postupku u poreskoj administraciji izilazi, da su obveznici godišnjeg poreza na dohodak
(„Sl. glasnik RS”, br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - građana fizička lica, rezidenti Republike Srbije, za
ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, dohodak ostvaren na teritoriji Republike i u drugoj
62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, državi i nerezidenti za dohodak ostvaren na teritoriji
20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, Republike, koji su u kalendarskoj 2017. godini, ostva-
rili dohodak veći od 2.375.136 dinara.
2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014,
Odredbama člana 7. Zakona, propisano je da se reziden- saglasno članu 42. Zakona o izmenama i dopunama Za-
tom Republike Srbije, smatra fizičko lice koje: kona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”,
- na teritoriji Republike Srbije ima prebivalište ili cen- br. 112/2015).
tar poslovnih i životnih interesa; ili,
Svi napred pobrojani prihodi ulaze u dohodak za opore-
- na teritoriji Republike Srbije, neprekidno, ili sa pre-
zivanje, ukoliko su bili predmet oporezivanja pri ostva-
kidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 me-
rivanju prihoda u 2017. godini.
seci, koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj
godini. U dohodak za oporezivanje ulaze prihodi koji su
Nezavisno od napred navedenih uslova, rezidentom isplaćeni, odnosno ostvareni u periodu od 01. janua-
Republike Srbije, smatra se i fizičko lice koje je iz Re- ra do 31. decembra 2017. godine, nezavisno od peri-
publike upućeno u drugu državu radi obavljanja po- oda na koji se odnose.
slova u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu
Republike, odnosno obavljanja poslova za Republiku u Šta se smatra pojedinim vrstama oporezivih prihoda, ka-
međunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja ko se i na kom mestu unose u poresku prijavu, detaljno
delatnosti u tom ili bilo kom drugom diplomatskom ili ćemo objasniti nešto kasnije.
konzularnom predstavništvu Republike odnosno me-
đunarodnoj organizaciji.
UMANJENJE ZA PLAĆENI POREZ
I DOPRINOSE ZA OBAVEZNO
P RIHODI KOJI SU PREDMET
SOCIJALNO OSIGURANJE ODNOSNO
OPOREZIVANJA GODIŠNJIM POREZOM
UVEĆANJE DOHOTKA NA OSNOVU
NA DOHODAK GRAĐANA
POVRAĆAJA DOPRINOSA
Odredbama člana 87. stav 2. Zakona definisan je pred-
met oporezivanja godišnjim porezom na dohodak gra- Odredbama člana 87. st. 3, 4. i 5. Zakona propisano je:
đana. - u manjenje dohotka za plaćeni porez i doprinose za oba-
U skladu sa citiranim članom Zakona, dohotkom za opo- vezno socijalno osiguranje u Republici Srbiji, na teret lica
rezivanje smatra se godišnji zbir: koje je ostvarilo zaradu odnosno oporezivi prihod;
1) zarada iz čl. 13. do 15b ovog zakona; - umanjenje za plaćeni porez;
2) oporezivog prihoda od samostalne delatnosti iz - uvećanje po osnovu povraćaja doprinosa za obave-
člana 33. stav 2. i člana 40. ovog zakona; zno socijalno osiguranje.
3) o porezivog prihoda od autorskih i srodnih prava
i prava industrijske svojine iz čl. 55. i 60. ovog manjenje dohotka za iznos
U
zakona;
plaćenih poreza i doprinosa za
4) oporezivog prihoda od nepokretnosti iz člana 65v
ovog zakona; obavezno socijalno osiguranje
5) oporezivog prihoda od davanja u zakup pokretnih Prema odredbi člana 87. stav 3. Zakona, za iznos plaće-
stvari iz člana 82. st. 3. i 4. ovog zakona; nih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje
6) oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka na teret primaoca prihoda, tj. lica koje je ostvarilo priho-
iz člana 84a ovog zakona; de, umanjuju se sledeće vrste oporezivih prihoda:
7) oporezivih drugih prihoda iz člana 85. ovog za- 1) zarada, uključujući i ličnu zaradu preduzetnika;
kona; 2) o
porezivi prihod od samostalne delatnosti za koji
8) prihoda po osnovima iz tač. 1) do 7) ovog stava, se porez na dohodak građana plaća prema paušal-
ostvarenih i oporezovanih u drugoj državi za ob- no utvrđenom prihodu;
veznike iz stava 1. tačka 1) ovog člana tj. rezidente 3) oporezivi prihodi od autorskih prava i prava srod-
Republike Srbije. nih autorskim pravima i prava industrijske svojine;
Prihod od nepokretnosti iz člana 65v Zakona, uračunava 4) oporezivi prihodi sportista i sportskih stručnjaka;
se u osnovicu godišnjeg poreza počev od 2017. godine, 5) oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona.
PRIHODI KOJI NISU PREDMET godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima
republičkog organa nadležnog za poslove statisti-
OPOREZIVANJA GODIŠNJIM POREZOM ke, što za 2017. godinu iznosi 316.685,00 dinara;
2) za izdržavanog člana porodice - 15% od prosečne
NA DOHODAK GRAĐANA godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Re-
publici u godini za koju se utvrđuje porez, prema
Odredbama člana 87. stav 2. Zakona taksativno su na-
podacima republičkog organa nadležnog za poslo-
vedeni prihodi koji ulaze u dohodak fizičkog lica koji se
ve statistike, po članu, što za 2017. godinu iznosi
oporezuje godišnjim porezom na dohodak građana.
118.757,00 dinara.
Prihodi koji nisu navedeni u članu 87. stav 2. Zakona, ne
Ukupan iznos ličnih odbitaka iz stava 1. ovog člana ne
ulaze u dohodak fizičkog lica koji je predmet oporeziva-
može biti veći od 50% dohotka za oporezivanje.
nja godišnjim porezom na dohodak građana, i to:
1) P
rihodi od kapitala iz člana 61. Zakona, a to su slede- Ako su dva ili više članova porodice obveznici godišnjeg
će vrste prihoda od kapitala: poreza na dohodak građana, odbitak za izdržavane čla-
- kamate po osnovu zajma, štednih i drugih depozi- nove porodice može ostvariti samo jedan obveznik.
ta (oročenih ili po viđenju), kao i kamate na osnovu Prema odredbi člana 10. Zakona, izdržavanim članovima
dužničkih ili sličnih hartija od vrednosti; porodice smatraju se:
- dividenda i učešće u dobiti; • maloletna deca odnosno usvojenici obveznika,
- prihod od investicione jedinice otvorenog investici- bez ograničenja odnosno posebnih uslova, uz do-
onog fonda; kaz (izvod iz matične knjige rođenih, odnosno do-
- prihod od uzimanja iz imovine i korišćenja usluga kaz o usvojenju);
privrednog društva od strane vlasnika društva za nji- • deca odnosno usvojenici na redovnom školovanju
hove privatne potrebe i ličnu potrošnju. ili za vreme nezaposlenosti, ako sa obveznikom žive
2) Prihodi od kapitalnih dobitaka iz člana 72. Zakona. u domaćinstvu;
Prema članu 72. Zakona, kapitalnim dobitkom smatra • unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ako žive u
se prihod koji obveznik ostvari kao razliku između pro- domaćinstvu sa obveznikom, pri čemu se činjeni-
dajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove ce koje predstavljaju uslov dokazuju u svakom kon-
nabavne cene, prodajom, odnosno drugim prenosom kretnom slučaju;
uz naknadu: stvarnih prava na nepokretnostima, au- • bračni drug;
torskih prava, prava srodnih autorskom pravu, prava • roditelji, odnosno usvojioci obveznika, ako je ob-
industrijske svojine, udela u kapitalu pravnih lica, akci- veznik prema zakonu, odnosno u skladu sa zako-
ja i ostalih hartija od vrednosti, uključujući i investici- nom, dužan da ih izdržava, što u svakom konkret-
one jedinice, osim investicionih jedinica dobrovoljnog nom slučaju predstavlja faktičko pitanje koje se
penzijskog fonda. mora dokazati (nesposobnost za privređivanje, ne-
3) Dobici od igara na sreću iz člana 83. Zakona. zaposlenost, imovinsko stanje, nedovoljna sredstva
Dakle, dobici od igara koje se smatraju igrama na sre- za život i izdržavanje i sl).
ću, koje ostvari fizičko lice, u smislu Zakona o igrama Ukoliko se radi o delimičnom izdržavanju u toku godi-
na sreću, nisu predmet oporezivanja godišnjim pore- ne, za određeni period 2017. godine, računa se srazmer-
zom na dohodak građana. ni deo tog odbitka, tako što se stavlja u odnos broj me-
4) Prihodi od osiguranja lica iz člana 84. Zakona. seci u kojem to lice ima status izdržavanog lica i ukupan
broj meseci u godini (na primer, ako je period izdržavanja
tri meseca, procenat ličnih odbitaka za to lice je 25% ili
PORESKA OSNOVICA 29.689 dinara - 3/12 meseci = 25% od 118.757).
člana 87. stav 6. ovog zakona i ličnih odbitaka po slede- Odredbama člana 97. Zakona, propisano je da oblik i sa-
ćim stopama: držinu poreske prijave propisuje ministar.
- na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade Na osnovu ove odredbe, ministar finansija doneo je Pra-
- 10%; vilnik o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje po-
- na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zara- reza na dohodak građana koji se plaća po rešenju („Sl.
de - 10% na iznos do šestostruke prosečne godišnje glasnik RS”, br. 90/2017- dalje: Pravilnik).
zarade + 15% na iznos preko šestostruke prosečne
godišnje zarade. Odredbom člana 2. stav 1. tačka 2. Pravilnika propisano
je da se poreska prijava za utvrđivanje godišnjeg poreza
Šestostruka prosečna godišnja zarada u 2017. godini na dohodak građana podnosi na Obrascu PPDG-2R - Po-
iznosi 4.750.272,00 dinara. reska prijava za utvrđivanje godišnjeg poreza na doho-
dak građana za ____ godinu, koji je odštampan uz ovaj
Prema tome, ako je poreski obveznik ostvario oporezivi
pravilnik i čini njegov sastavni deo.
dohodak u iznosu:
• do 4.750.272,00 dinara - primenjuje se poreska Pravilnik je stupio na snagu i u primeni je od 1.1.2018.
stopa od 10%; godine a njegovim stupanjem na snagu prestao je da va-
• preko 4.750.272,00 dinara - primenjuje se poreska ži Pravilnik o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje
stopa od 10% na iznos do 4.750.272,00 dinara, a poreza na dohodak građana koji se plaća po rešenju („Sl.
poreska stopa od 15%, na iznos preko 4.750.272,00 glasnik RS”, br. 49/2014, 28/2015, 30/2015 i 28/2016).
dinara. Prema odredbi člana 29. Pravilnika, počev od 1. janua-
ra 2018. godine, poreska prijava za utvrđivanje godiš-
njeg poreza na dohodak građana podnosi se na obrascu
PODNOŠENJE I POPUNJAVANJE PPDG-2R, koji je propisan ovim pravilnikom.
vezno socijalno osiguranje na teret primaoca prihoda iskazanih na red. br. 3.5.1, koji su plaćeni na prihod za
iskazanih na red. br. 3.1.3, koji su plaćen na prihod za koji se utvrđuje godišnji porez;
koji se utvrđuje godišnji porez;
Pod red. br. 3.6 Svega - unosi se iznos koji predstavlja
Pod red. br.3.2 Svega - unosi se iznos koji predstavlja zbir razliku između iznosa sa red. br. 3.5.1. i 3.5.2;
iznosa sa red. br. 3.1.1. i 3.1.3. umanjenih za iznose sa
red. br. 3.1.2. i 3.1.4; Pod red. br.3.7 Oporezivi prihodi za koje je obveznik du-
žan sâm da obračuna i plati porez i doprinose - unosi se
Pod red. br. 3.3 Oporezivi prihod od samostalne delat- iznos prihoda koji se utvrđuju i plaćaju prema članu 100a
nosti - unosi se: stav 2. Zakona:
• pod red. br. 3.3.1 Oporezivi prihod od samostalne de- • pod red. br. 3.7.1 Oporezivi prihodi - unosi se iznos
latnosti - unosi se iznos oporezive dobiti iz člana 33. prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a, 14b, 55,
Zakona, odnosno paušalno utvrđen prihod iz člana 40. člana 65v, člana 82. st. 3. i 4, i čl. 84a i 85. Zakona, za
Zakona,u zavisnosti od načina utvrđivanja i plaćanja koje je obveznik dužan da sâm obračuna i plati porez
poreza na prihode od samostalne delatnosti; i doprinose;
• pod red. br. 3.3.2 Porez - unosi se iznos poreza na pri- • pod red. br. 3.7.2 Porez i doprinosi na teret primaoca
hode od samostalne delatnosti za preduzetnika koji prihoda - unosi se iznos poreza i doprinosa za obave-
porez plaća na oporezivu dobit iz člana 33. Zakona zno socijalno osiguranje na teret primaoca prihoda
iskazanu na red. br. 3.3.1, koji je plaćen u kalendarskoj iskazanih na red. br. 3.7.1, koji su plaćeni na prihod za
godini za koju se utvrđuje godišnji porez; koji se utvrđuje godišnji porez;
• pod red. br. 3.3.3 Porez i doprinosi na teret preduzet-
Pod red. br.3.8 Svega - unosi se iznos koji predstavlja ra-
nika - unosi se iznos poreza i doprinosa za obavezno
zliku između iznosa sa red. br. 3.7.1. i 3.7.2;
socijalno osiguranje na prihode od samostalne de-
latnosti za preduzetnika koji porez plaća na paušalno Pod red. br.3.9 Oporezivi prihodi za koje je obračunat i
utvrđen prihod iz člana 40. Zakona iskazan na red. br. plaćen porez u drugoj državi (prema potvrdi nadležnog
3.3.1, koji su plaćeni u kalendarskoj godini za koju se državnog organa te države) - unosi se:
utvrđuje godišnji porez;
• pod red. br. 3.9.1 Oporezivi prihodi - unosi se iznos pri-
• pod red. br. 3.3.4 Lična zarada preduzetnika -unosi se hoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4, člana 14, člana 14a, 14b,
iznos isplaćene lične zarade preduzetnika iz člana 33a 33, 40, 55, 60, člana 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl. 84a i
Zakona; 85. Zakona, koji su ostvareni i oporezovani u drugoj
• pod red. br. 3.3.5 Porez i doprinosi na teret preduzet- državi, u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje go-
nika - unosi se iznos poreza i doprinosa za obavezno dišnji porez;
socijalno osiguranje na isplaćenu ličnu zaradu predu- • pod red. br. 3.9.2 Porez na teret primaoca prihoda -
zetnika iz člana 33a Zakona iskazanu na red. br. 3.3.4, unosi se iznos poreza na teret primaoca prihoda iska-
koji su plaćeni u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje zanih na red. br. 3.9.1, za prihod za koji se utvrđuje
godišnji porez; godišnji porez;
Pod red. br. 3.4 Svega - unosi se iznos koji predstavlja ra- Pod red. br. 3.10 Svega -unosi se iznos koji predstavlja
zliku između iznosa sa red. br. 3.3.1, 3.3.2, 3.3.3. i 3.3.5. razliku između iznosa sa red. br. 3.9.1. i 3.9.2;
uvećan za iznos sa red. br. 3.3.4;
Pod red. br. 3.11 Iznos po osnovu povraćaja doprinosa
Pod red. br.3.5 Ostali oporezivi prihodi po rešenju Po-
za obavezno socijalno osiguranje - unosi se iznos koji je
reske uprave:
obvezniku isplaćen po osnovu povraćaja doprinosa za
• pod red. br. 3.5.1 Oporezivi prihodi - unosi se iznos obavezno socijalno osiguranjeu skladu sa zakonom koji
prihoda iz člana 60. Zakona, koji su ostvareni u kalen- uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje, u
darskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez; kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez na
dohodak građana;
• pod red. br. 3.5.2 Porez i doprinosi na teret primaoca
prihoda - unosi se iznos poreza i doprinosa za obave- Pod red. br. 3.12 Ukupno - unosi se iznos koji predstavlja
zno socijalno osiguranje na teret primaoca prihoda zbir iznosa sa red. br. 3.2, 3.4, 3.6, 3.8, 3.10. i 3.11;
Pod red. br. 3.13 Neoporezivi iznos - unosi se neoporezivi Podaci o ostvarenim prihodima iz radnog odnosa i ostva-
iznos koji je propisan odredbom člana 87. stav 1. Zakona renim prihodima van radnog odnosa na koje se obra-
(trostruki iznos prosečne godišnje zarade po zaposlenom čunava i plaća porez po odbitku i plaćenim porezima i
isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje godiš- doprinosima na teret zaposlenog, odnosno primaoca
nji porez, koji za 2017. godinu iznosi 2.375.136 dinara); prihoda, unose se u Obrazac PPDG-2R iz Potvrde o pla-
ćenim porezima i doprinosima po odbitku za 2017. go-
• pod red. br. 3.14 Dohodak za oporezivanje - unosi se
dinu. Svaki isplatilac odnosno poreski platac bio je du-
iznos koji predstavlja razliku između iznosa sa red. br.
žan da, u skladu sa odredbama člana 41. stav 11. ZPPPA,
3.12 i 3.13.
najkasnije do 31. januara 2018. godine, izda potvrdu na
Pod red. br. 3.15 Lični odbici - unose se iznosi ličnih od- Obrascu PPP-PO, u koju su uneti podaci o iznosima opo-
bitaka, i to: rezivog prihoda, poreza po odbitku i plaćenih doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje u 2017. godini. Podatak
• pod red. br. 3.15.1 Za poreskog obveznika - unosi se
o oporezivom prihodu, koji se unosi u Obrazac PPDG-2R,
iznos ličnog odbitka za poreskog obveznika prema čla-
uzima se sa rednog broja 3.4. Obrasca PPP-PO.
nu 88. stav 1. tačka 1. Zakona, a koji za 2017. godinu
iznosi 316.685 dinara; Obrazac PPP-PO (dalje: Potvrda) propisan je Pravilni-
kom o poreskoj prijavi za porez po odbitku („Sl. glasnik
• pod red. br. 3.15.2 Za izdržavane članove porodice -
RS”, br. 74/2013, 118/2013, 66/2014, 71/2014 - ispr.,
unose se iznosi ličnih odbitaka za izdržavane članove
14/2016, 21/2017 i 20/2018).
porodice prema članu 88. stav 1. tačka 2. i stav 3. Za-
kona, a koji za 2017. godinu iznosi 118.757 dinara, po U nastavku ćemo reći nešto više o tome šta se smatra
jednom izdržavanom članu porodice; oporezivim prihodom, kao i o načinu unosa podataka u
poresku prijavu za svaku vrstu oporezivog prihoda koji je,
Pod red. br. 3.16 Oporezivi dohodak - unosi se iznos koji u skladu sa Zakonom, predmet oporezivanja godišnjim
predstavlja razliku između iznosa sa red. br. 3.14. i 3.15; porezom na dohodak građana.
• pod red. br. 3.16.1 Oporezivi dohodak do šestostruke
prosečne godišnje zarade - unosi se iznos šestostruke
Oporezivi prihodi iz radnog odnosa za koje je
prosečne godišnje zarade (za 2017. godinu to je iznos
isplatilac obustavio i platio porez po odbitku
od 4.750.272 dinara);
• pod red. br. 3.16.2 Oporezivi dohodakpreko šestostru- Pod ovim prihodima podrazumevaju se prihodi koje fi-
ke prosečne godišnje zarade - unosi se iznos koji je viši zičko lice ostvari na osnovu zarade iz čl. 13.st.1,2 i 4,
od šestostruke prosečne godišnje zarade (za 2017. go- čl.14, 14a i 14b Zakona.
dinu, to je iznos preko 4.750.272 dinara); Zaradom se, prema članu 13. Zakona, smatra zarada ko-
Pod red. br. 3.17 Porez po stopi od 10% - unosi se iznos ja se ostvaruje na osnovu radnog odnosa, definisana za-
poreza koji se dobija primenom stope od 10% na iznos konom kojim se uređuju radni odnosi, i druga primanja
sa red. br. 3.16.1.; zaposlenog. Zaradom se smatraju i naknade zarade.
Pod red. br. 3.18 Porez po stopi od 15% - unosi se iznos Ugovorena naknada i druga primanja koja se ostvaru-
poreza koji se dobija primenom stope od 15% na iznos ju obavljanjem privremenih i povremenih poslova, na
sa red. br. 3.16.2.; osnovu ugovora zaključenog neposredno sa poslodav-
cem ili naknada ostvarena na osnovu ugovora zaključe-
Pod red. br. 3.19 Godišnji porez - unosi se iznos godišnjeg nog preko omladinske ili studentske zadruge, osim sa li-
poreza koji predstavlja zbir iznosa sa red. br. 3.17. i 3.18; cem do navršenih 26 godina života, ako je u ustanovama
4) u
deo 4. Popis priloženih dokaza - unosi se spisak pri- srednjeg, višeg i visokog obrazovanja, takođe se smatra-
loženih dokumenata koje je obveznik podneo, a koji ju zaradom u smislu člana 13. Zakona.
su od značaja za obračun godišnjeg poreza na doho- Zaradom se, u smislu člana 13. Zakona, smatra i isplaće-
dak građana; na lična zarada preduzetnika, utvrđena u skladu sa ovim
5) u
deo 5. Napomena poreskog obveznika/punomoćni- zakonom.
ka/zastupnika - unosi se napomena u vezi sa podnoše-
Primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod poslodav-
njem poreske prijave.
ca ostvari od lica koje se, u smislu zakona kojim se ure-
U Obrazac PPDG-2R novčani iznosi unose se u dinarima, đuje porez na dobit, smatra licem povezanim sa poslo-
bez decimala. davcem, smatraju se zaradom, u smislu člana 13.
Prema članu 14. zaradom se smatraju primanja u obli- Naknada izgubljene zarade odnosno naknada materijal-
ku bonova, hartija od vrednosti, osim akcija stečenih u ne štete zbog manje isplaćene zarade uključuje se u do-
postupku svojinske transformacije, novčanih potvrda, hodak koji je predmet oporezivanja godišnjim porezom
robe, kao i primanja ostvarena činjenjem ili pružanjem na dohodak građana za godinu u kojoj je izvršena ispla-
pogodnosti, opraštanjem duga, pokrivanjem rashoda ta, bez obzira na koji period se odnosi isplata.
obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaća-
njem, kao i hartije od vrednosti koje zaposleni dobije Imajući u vidu da je Ministarstvo finansija, u svom Mi-
na osnovu pravila nagrađivanja. šljenju broj 413-00-274/2014-04 od 17.10.2016. godine,
stalo na stanovište da naknada štete zbog neiskorišće-
Primanja ostvarena činjenjem ili pružanjem pogodnosti nog godišnjeg odmora, ima karakter zarade, na koju
smatraju se naročito korišćenje službenog vozila i dru- se obračunava porez na zarade i doprinosi za obavezno
gog prevoznog sredstva u privatne svrhe i korišćenje socijalno osiguranje, iznos ove naknade koji je isplaćen
stambenih zgrada i stanova koji su u vlasništvu poslodav- u 2017. godini, uključuje se u dohodak koji je predmet
ca ili na raspolaganju poslodavca po osnovu zakupa ili po oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana,
drugom osnovu, uz plaćanje zakupnine ili bez plaćanja bez obzira na koji period se odnosi isplata.
zakupnine, saglasno članu 14a Zakona.
Oporezivim prihodom od zarade iz čl. 13. do 14b Za-
Po svojoj suštini, zaradu predstavlja i naknada izgublje- kona smatra se zarada umanjena za neoporezivi iznos
ne zarade, koju, na osnovu pravosnažne sudske presu- iz člana 15a Zakona (11.604 dinara za januar, odnosno
de, sudskog ili vansudskog poravnanja zaključenog u 11.790 dinara za period od 01. februara do 31. decem-
radnom sporu, isplaćuje poslodavac zaposlenom kome bra 2017. godine), odnosno za neoporezivi iznos iz člana
je nezakonitom odlukom tog poslodavca prestao radni 18. Zakona, tj osnovica poreza na zarade, tj. podatak sa
odnos, u visini zarade koju bi zaposleni ostvario da nije rednog broja 3.4 Obrasca PPP-PO.
bilo nezakonitog prestanka radnog odnosa. Ovakav stav
zauzet je u Mišljenju Ministarstva finansija broj 414-00- Primanja iz člana 18. Zakona koja su isplaćena iznad ne-
199/2007-04 od 29.04.2008. godine, Mišljenju Ministar- oporezivog iznosa i na koje je plaćen porez na zarade, ta-
stva finansija broj 414-00-36/2008-04 od 18.04.2008. kođe se smatraju zaradom i uključuju se u dohodak koji
godine i Mišljenju Ministarstva finansija broj 414-00- je predmet oporezivanja godišnjim porezom na doho-
217/2007-04 od 12.05.2008. godine. dak građana (unosi se samo iznos preko neoporezivog
iznosa, koji je predstavljao osnovicu poreza na zarade).
Takođe, primanje koje fizičko lice ostvari na osnovu na-
knade materijalne štete dosuđene sudskom presudom, Takođe, prema našim saznanjima, Poreska uprava stoji
zbog manje isplaćene zarade u prethodnom periodu, na stanovištu, da isplaćeni iznos zarade fizičkih lica re-
predstavlja prihod tog lica koji podleže oporezivanju po- zidenata Republike Srbije upućenih na radu u inostran-
rezom na dohodak građana kao i obavezi plaćanja dopri- stvo, koji je veći od osnovice poreza na zarade iz člana
nosa za obavezno socijalno osiguranje jer je odredbom 15b stav 1. Zakona, jeste predmet oporezivanja godiš-
člana 9. stav 1. tačka 8) Zakona propisano da se porez njim porezom na dohodak građana.
na dohodak građana ne plaća na primanja ostvarena na
osnovu naknade materijalne i nematerijalne štete, izu- Podsetimo, prema članu 15b stav 1. Zakona, za fizička
zev naknade za izmaklu korist i naknade zarade (plate), lica - rezidente Republike Srbije koji su upućeni na rad u
odnosno naknade za izgubljenu zaradu (platu). inostranstvo radi obavljanja poslova za pravna lica - re-
zidente Republike, osnovicu poreza na zarade čini iznos
Otpremnina koju poslodavac isplaćuje zaposlenom u zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugo-
slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa, prema vorom o radu ostvarili u Republici Srbiji na istim ili slič-
Mišljenju Ministarstva za rad i zapošljavanje broj 011- nim poslovima.
00-565/2003-02 od 01.10.2003. godine, ima karakter
drugog primanja koje čini zaradu zaposlenog. Prema Mi- Podatak o iznosu isplaćene zarade lica upućenih na rad
šljenju Ministarstva finansija broj 414-00-39/2008-04 od u inostranstvo, preko iznosa iz člana 15b stav 1. Zakona,
29.04.2008. godine, otpremnina koju poslodavac ispla- uzima se iz obrasca PPP-PO - polje pod rednim brojem
ćuje zaposlenom, budući da ima karakter zarade, pod- 5.1. Napomena. Iznos iz ovog polja sabira se iznosom
leže obavezi plaćanja poreza na zarade i doprinosa za iskazanim u polju 3.4 obrasca PPP-PO, za prihode ostva-
obavezno socijalno osiguranje i, kao takva, predmet je rene iz radnog odnosa a zbir tih iznosa unosi se u odgo-
oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana. varajuće polje obrasca PPDG-2R.
Prema Mišljenju Ministarstva finansija broj 011-00- prihoda i podnese pojedinačnu poresku prijavu za iznos
918/2017-04, od 16. novembra 2017. godine, a koje ostvarenih prihoda.
smo objavili u broju PRI 179, zarada koju ostvari fizičko
To su sledeći oporezivi prihodi:
lice, domaći državljanin, odnosno, rezident Republike
1) p rihodi od autorskih i srodnih prava i prava indu-
Srbije od strane Organizacije Ujedinjenih nacija i njenih
strijske svojine iz čl. 55. i 60. Zakona;
specijalizovanih agencija, ne uračunava se u osnovicu
2) prihodi od nepokretnosti iz člana 65v Zakona;
za godišnji porez na dohodak građana. Prema citiranom
3) prihodi od davanja u zakup pokretnih stvari iz čla-
Mišljenju ministarstva, budući da su ova primanja oslo-
na 82. st. 3. i 4. Zakona;
bođena od oporezivanja porezom na dohodak građana,
4) prihodi sportista i sportskih stručnjaka iz člana 84a
saglasno članu 20. stav 2. Zakona, to oslobođenje odnosi
Zakona;
se i na godišnji porez na dohodak građana.
5) ostali prihodi iz člana 85. Zakona.
Oporezivi prihodi od zarade, odnosno, svi napred pobro- Oporezivim prihodom se smatra bruto prihod uma-
jani prihodi, osim lične zarade preduzetnika, unose se u njen za iznos normiranih ili stvarnih troškova, odnosno
obrazac PPDG-2R pod rednim brojem 3.1.1 u polje 001. osnovica za porez.
Ostvarena lična zarada preduzetnika, u svrhu utvrđi- Svi oporezivi prihodi van radnog odnosa unose se na
vanja godišnjeg poreza na dohodak građana, smatra rednom broju 3.1.3. polje 003 Obrasca a plaćeni pore-
se prihodom od samostalne delatnosti, i kao takva ne zi i doprinosi na teret primaoca prihoda, na redni broj
unosi se na rednom broju 3.1.1., u polje 001, već na 3.1.4. polje 004 Obrasca. Dakle, na rednom broju 3.1.3.
rednom broju 3.3.4 Obrasca. polje 003 Obrasca upisuje se zbir svih oporezivih priho-
Porezi i doprinosi plaćeni iz zarade unose se u Obrazac da van radnog odnosa koje je ostvarilo fizičko lice a na
PPDG-2R pod rednim brojem 3.1.2. u polje 002. rednom broju 3.1.4. polje 004, zbir svih plaćenih poreza
i doprinosa na teret primaoca prihoda, koji su obraču-
Pod doprinosima plaćenim iz zarade podrazumevaju nati i plaćeni na prihode van radnog odnosa.
se doprinosi obračunati i plaćeni na teret zaposlenog.
Doprinosi obračunati i plaćeni na teret poslodavca ne
unose se u Obrazac PPDG-2R. Za one vrste prihoda koji porezivi prihodi od autorskih i srodnih prava i
O
se smatraju zaradom a za koje su svi doprinosi plaćeni prava industrijske svojine
iz zarade zaposlenog, tj. na teret zaposlenog, u Obrazac Oporezive prihode od autorskih i srodnih prava i prava
PPDG-2R, unosi se ukupan iznos plaćenih doprinosa. industrijske svojine iz čl. 52, 52a i 53. Zakona čini, u skla-
Pod rednim brojem 3.1.2. ne unose se podaci o doprino- du sa odredbom člana 55. Zakona, razlika između bruto
sima za obavezno socijalno osiguranje na prihode na koje prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju
su u drugoj državi obračunati i plaćeni porezi i doprinosi, s i očuvanju tih prihoda.
obzirom na to da odredbom člana 87. stav 5. Zakona nije Odredbom člana 56. Zakona propisani su normirani
propisano umanjenje osnovice godišnjeg poreza na doho- troškovi koji se obvezniku - autoru, odnosno nosiocu
dak građana, za doprinose plaćene u drugoj državi. srodnog prava priznaju pri ostvarivanju prihoda. Prema
Razlika između oporezivog prihoda iz radnog odnosa ovom članu, kao troškovi koje je obveznik imao priznaju
i poreza i doprinosa na teret zaposlenog unosi se pod se normirani troškovi u visini od:
rednim brojem 3.2. u polje 005 Obrasca, zajedno sa • 50% bruto prihoda za vajarska dela, tapiserije, umet-
razlikom između oporezivog prihoda ostvarenog van ničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž, za
radnog odnosa i plaćenog poreza i doprinosa na teret umetničku fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u
primaoca prihoda (3.1.1+3.1.3-3.1.2-3.1.4). prostoru, u tehnikama: freska, grafika, intarzija, emajl,
intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju,
modno kreatorstvo i umetničku obradu tekstila, (tkani
porezivi prihodi van radnog odnosa za koje je
O
tekstil, štampani tekstil i sl);
isplatilac obustavio i platio porez po odbitku
• 43% bruto prihoda za slikarska dela, grafička dela, in-
Oporezivi prihodi ostvareni van radnog odnosa su svi dustrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa,
prihodi koje fizičko lice ostvari van radnog odnosa, a za sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u
koje je isplatilac prihoda dužan da obračuna i uplati oblasti unutrašnje arhitekture i obrade fasada, obliko-
propisane poreze i doprinose prilikom ostvarivanja tih vanje prostora, radove na području hortikulture, vršenje
umetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti plaćena boravišna taksa, normirani troškovi se priznaju
unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanje prostora u visini od 50% bruto prihoda.
i hortikulture sa izradom modela i maketa, umetnička
Obvezniku poreza na prihod od nepokretnosti, na nje-
rešenja za scenografiju, naučna, stručna, književna i pu-
gov zahtev, umesto normiranih mogu se priznati stvarni
blicistička dela, prevođenje, odnosno prevode, muzička
troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda.
i kinematografska dela i restauratorska i konzervatorska
dela iz oblasti kulture i umetnosti, za izvođenje umetnič- Oporezivi prihodi od nepokretnosti unose se na redni
kih dela (sviranje i pevanje, pozorišna i filmska gluma, broj 3.1.3. Obrasca i umanjuju za porez plaćen na te pri-
recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju hode, koji se unosi pod rednim brojem 3.1.4. Obrasca.
i kostimografiju, kada se ne izvode u materijalu;
• 34% bruto prihoda za interpretaciju, odnosno izvo- porezivi prihodi od davanja u zakup pokretnih
O
đenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, stvari
proizvodnju fonograma, proizvodnju videograma, pro-
izvodnju emisije, proizvodnju baze podataka i za druga Oporezivi prihod od davanja u zakup opreme, transpor-
autorska i srodna prava. tnih sredstava i drugih pokretnih stvari iz člana 82. Zako-
Pored normiranih troškova, obvezniku-autoru, odnosno na, čini bruto prihod od davanja u zakup, koji obuhvata
nosiocu srodnog prava, priznaje se, u skladu sa odred- ostvarenu zakupninu i vrednost svih realizovanih oba-
bom člana 57. stav 1. Zakona, trošak u punom iznosu veza i usluga na koje se obavezao zakupac, umanjen za
naknade koju plaća za usluge odgovarajućoj autorskoj normirane troškove od 20%. Umesto normiranih troš-
agenciji, organizaciji za zaštitu muzičkog autorskog pra- kova obvezniku se mogu priznati stvarni troškovi investi-
va i preduzećima i drugim pravnim licima ovlašćenim za cionog i tekućeg održavanja, amortizacije, finansiranja i
prodaju i naplatu prihoda od autorskih dela. drugi stvarni troškovi koje je imao u vezi sa stvarima koje
je izdao u zakup.
Umesto normiranih troškova, obvezniku se, na njegov za-
htev, mogu priznati stvarni troškovi koje je imao pri ostva- Oporezivi prihodi od davanja u zakup pokretnih stvari
rivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze. unose se u Obrazac PPDG-2R na rednom broju 3.1.3. i
umanjuju za porez plaćen na te prihode koji se unosi na
Oporezivi prihodi od autorskih i srodnih prava i prava redni broj 3.1.4. obrasca.
industrijske svojine unose se u prijavu pod rednim bro-
jem 3.1.3. polje 003 i umanjuju za iznos plaćenog pore-
za i doprinosa na teret primaoca prihoda, koji se unose Oporezivi prihodi sportista i sportskih stručnjaka
pod rednim brojem 3.1.4. polje 004 Obrasca.
Oporezivim prihodima sportista i sportskih stručnjaka iz
člana 84a Zakona smatraju se primanja po osnovu:
Oporezivi prihodi od nepokretnosti • naknade na ime zaključenja ugovora (transfer i dr.);
Prema Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o porezu • naknade za korišćenje lika sportiste;
na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 112/2015), po- • novčane pomoći vrhunskim sportistima sa posebnim
čev od 1. januara 2017. godine, ne smatraju se prihodom zaslugama;
od kapitala, već se izdvajaju kao posebna vrsta prihoda. • stipendije vrhunskim sportistima za sportsko usavršavanje;
• novčane i druge nagrade,
Prema odredbama člana 65v Zakona, oporezivi prihod
od nepokretnosti čini bruto prihod umanjen za normira- • nacionalnog priznanja i nagrade za poseban doprinos
ne troškove u visini od 25%. razvoju i afirmaciji sporta;
• naknade i nagrade za rad sportskim stručnjacima, odno-
Nepokretnostima se smatraju: sno stručnjacima u sportu (treneri, sudije, delegati i dr.).
1) zemljište;
2) stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, po- Oporezivim prihodom smatra se bruto prihod umanjen
slovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podze- za normirane troškove od 50%.
mni) građevinski objekti, odnosno njihovi delovi. Oporezivi prihodi sportista i sportskih stručnjaka unose
Izuzetno, prilikom utvrđivanja oporezivog prihoda od se u obrazac PPDG-2R na rednom broju 3.1.3 i umanju-
nepokretnosti, ostvarenog na osnovu iznajmljivanja ju za plaćene poreze i doprinose na te prihode koji se
stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je unose na redni broj 3.1.4. obrasca.
Drugi oporezivi prihodi Oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari prodajom po-
ljoprivrednih i šumskih proizvoda odnosno plodova i
Ostalim prihodima, u smislu Zakona, smatraju se drugi lekovitog bilja čini bruto prihod, umanjen za normirane
prihodi, koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, troškove u visini od 90%.
koji nisu oporezivi po drugom osnovu. To su sledeći pri-
hodi, propisani članom 85. Zakona: Oporezivi prihod koji ostvari član učeničke zadruge, član
• prihodi po osnovu ugovora o delu; omladinske ili studentske zadruge do navršenih 26 go-
dina života, ukoliko je na školovanju u institucijama za
• prihodi po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i
srednje, više i visoko obrazovanje, čini bruto prihod uma-
povremenih poslova zaključenih preko omladinske ili
njen za normirane troškove i 40% obračunatog poreza.
studentske zadruge sa licem do navršenih 26 godina ži-
vota, ukoliko je na školovanju u ustanovama srednjeg, Vezano za prihode koje ostvari fizičko lice zaposleni na
višeg ili visokog obrazovanja; osnovu učešća u dobiti, bitno je napomenuti, da nije od
• prihodi po osnovu dopunskog rada; uticaja godina za koju se vrši raspodela neraspoređene
• prihodi po osnovu trgovinskog zastupanja; dobiti, na osnovu koje se utvrđuje pravo zaposlenog na
• primanja članova organa uprave pravnog lica; učešće u toj dobiti, već je za potrebe utvrđivanja vrste
• naknade poslanika i odbornika; poreza koji se plaća i utvrđivanja dohotka koji je predmet
oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana,
• naknade u vezi sa izvršavanjem poslova odbrane, civil-
bitno kada se vrši isplata tog primanja.
ne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda;
• primanja stečajnih upravnika, sudskih veštaka, sudija Napominjemo da prihod od uzimanja iz imovine privred-
porotnika i sudskih tumača; nog društva i korišćenje usluga privrednog društva od
• prihodi na osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih strane vlasnika društva za njegove privatne potrebe, nije
sirovina, uzgajanja i prodaje pečuraka; uzgoja i proda- predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak
je pčelinjeg roja (pčela), uzgoja i prodaje puževa, od- građana za 2017. godinu, a imajući u vidu da se ovaj pri-
nosno na osnovu prodaje drugih dobara, ostvarenih hod počev od 01.01.2017. godine, smatra prihodom od
obavljanjem privremenih ili povremenih poslova; kapitala i kao takav ne ulazi u dohodak za oporezivanje
• nagrade, novčane pomoći i druga davanja fizičkim godišnjim porezom na dohodak građana.
licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, preko neo- Oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona unose se u
porezivog iznosa (neoporezivi godišnji iznos nagrade, prijavu pod rednim brojem 3.1.3. i umanjuju se za pla-
odnosno pomoći iznosio je 12.375 dinara po jednom ćene poreze i doprinose na teret lica koje je ostvarilo
primaocu); prihod, kao i za obračunati porez od 40% (zavisno od vr-
• primanja iz člana 9. Zakona iznad propisanih neopore- ste prihoda). Umanjenja se unose pod rednim brojem
zivih iznosa; 3.1.4. Poreske prijave.
• naknade troškova i drugi rashodi lica koja nisu zaposle-
na kod isplatioca;
Oporezivi prihod od samostalne delatnosti
• primanja koja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
rad, ostvari zaposleni na osnovu učešća u dobiti ostva- Oporezivi prihod od samostalnih delatnosti koji ulazi u
renoj u poslovnoj godini; dohodak koji je predmet oporezivanja godišnjim pore-
• prihodi koje fizičko lice ostvari prodajom poljoprivred- zom na dohodak građana je:
nih i šumskih proizvoda odnosno plodova i lekovitog
bilja, osim ako prihod ostvare fizička lica: koja su nosi- • oporeziva dobit iskazana pod rednim brojem 51. pore-
oci poljoprivrednog gazdinstva, koja doprinose za oba- skog bilansa PB-2, za 2017. Godinu - za preduzetnike koji
vezno socijalno osiguranje plaćaju po rešenju kao osi- vode poslovne knjige, tj. koji porez na prihod od samo-
guranici po osnovu poljoprivredne delatnosti, u skladu stalne delatnosti plaćaju prema stvarnom prihodu;
sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno • oporezivi prihod iz rešenja poreskog organa za 2017.
socijalno osiguranje i korisnici poljoprivredne penzije; godinu - za preduzetnike koji porez na prihod od samo-
• svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom stalne delatnosti plaćaju prema paušalno utvrđenom
osnovu ili nisu izuzeti iz oporezivanja ili oslobođeni prihodu.
plaćanja poreza.
Prema našem mišljenju, oporezivi prihod od samostalne
Oporezivi prihod čini bruto prihod umanjen za normira- delatnosti za preduzetnike koji vode poslovne knjige je
ne troškove u visini od 20%. oporeziva dobit iskazana pod rednim brojem 51 Obras-
ca PB-2, a ne pod rednim brojem 61. Naime, pod rednim hod od samostalne delatnosti koji porez na prihod od sa-
brojem 61, obrasca PB-2, iskazuje se poreska osnovica mostalne delatnosti plaćaju prema paušalno utvrđenom
za utvrđivanje poreza na prihod od samostalne delatno- prihodu. Unosi se iznos poreza i doprinosa koji su plaćeni
sti. Poreska osnovica za utvrđivanje poreza na prihod od u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez.
samostalne delatnosti predstavlja zbir ostatka oporezive
Pod rednim brojem 3.3.4. Obrasca, unosi se isplaće-
dobiti (iznos koji preostane nakon eventualnog prebija-
na lična zarada preduzetnika, ukoliko se preduzetnik u
nja sa gubicima iz prethodnih godina) i ostvarenog ka-
2017. godini opredelio za isplatu lične zarade. Unosi se
pitalnog dobitka. Imajući u vidu da je odredbom člana
iznos isplaćene lične zarade iz člana 33a Zakona. Ličnom
33. stav 1. Zakona, propisano da je oporezivi prihod od
zaradom, u smislu ovog zakona, smatra se novčani iznos
samostalne delatnosti oporeziva dobit a da odredbama
koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjiga-
člana 87. Zakona, nije propisano da prihod od kapitalnih
ma kao svoje mesečno lično primanje, uvećan za pripa-
dobitaka ulazi u dohodak koji je predmet oporezivanja
dajuće obaveze iz zarade (bruto lična zarada).
godišnjim porezom na dohodak građana, smatramo da
se u Obrazac PPDG-2R, kao prihod od samostalne de- Pod rednim brojem 3.3.5. Obrasca, unosi se iznos poreza
latnosti za preduzetnike koji vode poslovne knjige tj. i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na isplaće-
koji porez na prihod od samostalne delatnosti plaća- nu ličnu zaradu preduzetnika iz člana 33a Zakona, iskaza-
ju prema stvarnom prihodu, unosi podatak sa rednog nu pod rednim brojem 3.3.4., koji su plaćeni u kalendar-
broja 51 poreskog bilansa PB-2. To znači, da obveznici skoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez.
koji su ostvarili oporezivu dobit i iskazali je na rednom
Pod rednim brojem 3.4. Svega - unosi se iznos koji pred-
broju 51, obrasca PB-2, a čiji iznos, samostalno, ili, u
stavlja razliku između iznosa sa rednog broja 3.3.1.,
zbiru sa ostalim prihodima koje je preduzetnik ostvario,
3.3.2., 3.3.3. i 3.3.5, uvećan za iznos sa rednog broja
prelazi iznos prosečne trostruke zarade u Republici, taj
3.3.4 (3.3.1.-3.3.2.-3.3.3.+3.3.4.-3.3.5.), i to:
iznos moraju da iskažu u obrascu PPDG-2R, i u slučaju
• za preduzetnika koji vodi poslovne knjige a u 2017. go-
da je, zbog prebijanja sa gubicima iz ranijih godina, po-
dini se nije opredelio za isplatu lične zarade - unosi se
reska osnovica manja od oporezive dobiti ili jednaka 0.
razlika između oporezivog prihoda i plaćenog poreza
Oporezivi prihod od samostalne delatnosti koji se plaća na prihod od samostalne delatnosti u 2017. godini
prema stvarnom prihodu unosi se pod rednim brojem (3.3.1-3.3.2);
3.3.1. Obrasca PPDG-2R. • za preduzetnika koji vodi poslovne knjige a u 2017.
godini se opredelio za isplatu lične zarade - unosi se
Oporezivi prihod od samostalne delatnosti za preduzet- razlika između oporezivog prihoda od samostalne de-
nike koji vode poslovne knjige, tj. koji porez na prihod latnosti i plaćenog poreza na prihod od samostalne
od samostalne delatnosti plaćaju prema stvarnom pri- delatnosti, uvećana za razliku između isplaćene bruto
hodu, umanjuje se za iznos plaćenog poreza u kalen- lične zarade i plaćenog poreza i doprinosa za obave-
darskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez. zno socijalno osiguranje na tu ličnu zaradu (3.3.1.-
Iznos plaćenog poreza i doprinosa za obavezno socijalno 3.3.2.+3.3.4-3.3.5);
osiguranje koji nisu priznati kao rashod u poreskom bilansu • za preduzetnika koji je u 2017. godini porez na prihod
iskazuje se pod rednim brojem 3.3.2. Obrasca PPDG-2R. od samostalne delatnosti plaćao prema paušalno utvr-
đenom prihodu - unosi se razlika između paušalno
Imajući u vidu da se poreskim obveznicima koji porez utvrđenog prihoda i poreza i doprinosa za obavezno
plaćaju prema stvarnom prihodu, a koji se nisu oprede- socijalno osiguranje koji su plaćeni u 2017. godini
lili za isplatu lične zarade, već doprinose za obavezno (3.3.3-3.3.4).
socijalno osiguranje plaćaju samooporezivanjem, na
osnovicu koju čini oporeziva dobit, doprinosi za obave-
zno socijalno osiguranje priznaju kao rashod u poreskom stali oporezivi prihodi prema
O
bilansu, oporezivi prihod od samostalne delatnosti koji rešenju Poreske uprave
su ostvarili umanjuje se samo za porez plaćen u 2017.
U dohodak za oporezivanje godišnjim porezom na do-
godini, odnosno godini za koju se utvrđuje godišnji po-
hodak građana ulaze i sledeći oporezivi prihodi na koje
rez na dohodak građana.
se porezi i doprinosi obračunavaju i plaćaju po rešenju
Pod rednim brojem 3.3.3. Obrasca PPDG-2R, iskazuju se Poreske uprave:
plaćeni porezi i doprinosi za obavezno socijalno osigura- 1) P
rihod interpretatora ili drugog lica na osnovu
nje od samostalne delatnosti za obveznike poreza na pri- estradnog programa zabavne ili narodne muzike -
ova vrsta oporezivog prihoda utvrđuje se rešenjem žan sâm da obračuna i plati poreze i doprinose. Članom
Poreske uprave kada Poreska uprava proceni da je 100a stav 2. Zakona, propisano je da ukoliko isplatilac
prihod interpretatora ili drugog lica koje je ostvarilo prihoda nema obavezu da obračuna i plati porez po od-
prihod na osnovu izvođenja estradnog programa za- bitku, obavezu utvrđivanja i plaćanja poreza samoopo-
bavne ili narodne muzike iz člana 60. Zakona, a nije rezivanjem ima obveznik koji ostvaruje zarade i druge
zaključilo ugovor sa organizatorom takvog programa, prihode u ili iz druge države, kod diplomatskog ili konzu-
ili, proceni da je ostvareni prihod veći od ugovorenog. larnog predstavništva strane države, odnosno međuna-
U tom slučaju, utvrđuje bruto prihod, u smislu člana rodne organizacije, kao i u drugom slučaju kada isplatilac
58. ZPPPA, procenom poreske osnovice bez priznava- nema obavezu da obračuna i plati porez po odbitku.
nja normiranih, odnosno stvarnih troškova, o čemu
Na poziciji 3.7. obrasca, unose se oporezivi prihodi na
donosi odgovarajuće rešenje. Oporezivi prihod je
koje su porezi i doprinosi plaćeni samooporezivanjem
prihod koji je utvrđen procenom, bez umanjenja za
i za koje je podnet obrazac PP OPO, i to sledeći prihodi:
normirane ili stvarne troškove i unosi se pod rednim
- zarada iz člana 13. st. 1, 2. i 4. i čl. 14, 14a i 14b;
brojem 3.5.1. obrasca PPDG-2R. Oporezivi prihod
-o porezivi prihod od autorskih prava iz člana 55. Zakona;
umanjuje se za iznos plaćenih poreza i doprinosa na
teret primaoca prihoda iskazanih pod rednim brojem - oporezivi prihod od nepokretnosti iz člana 65v Zakona;
3.5.1. obrasca, koji su plaćeni u 2017. godini, odnosno - oporezivi prihod od davanja u zakup pokretnih stva-
kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez. ri iz člana 82. st. 3. i 4. Zakona;
Pod rednim brojem 3.6. obrasca unosi se zbirni iznos - oporezivi prihodi sportista i sportskih stručnjaka iz
razlike između oporezivih prihoda iz rešenja iskazanih člana 84a;
pod rednim brojem, 3.5.1. i poreza i doprinosa iskaza- - oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona.
nih pod rednim brojem 3.5.2. obrasca. Bitno je naglasiti da se napred nabrojani prihodi unose
2) P
rihodi od davanja u zakup pokretnih stvari - opre- na poziciji 3.7. Obrasca, samo ako su utvrđeni i plaćeni,
me, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari u skladu sa članom 100a stav 2. Zakona, tj. samoopore-
utvrđeni rešenjem Poreske uprave, uključuju se u zivanjem, dok se isti ti prihodi kad su utvrđeni i plaćeni
dohodak koji je predmet oporezivanja godišnjim po- po odbitku, unose na poziciji 3.1. obrasca, kao prihodi za
rezom na dohodak građana. Oporezivi prihod je os- koje je isplatilac obustavio i isplatio poreze i doprinose
tvareni prihod umanjen za iznos normiranih troškova po odbitku (prema potvrdi poreskog placa) - pod rednim
u visini od 20%, odnosno za iznos dokumentovanih brojem 3.3.1. zarada, odnosno rednim brojem 3.1.3.
stvarnih troškova, ako to obveznik zahteva, i unosi se oporezivi prihod ostvaren van radnog odnosa.
pod rednim brojem 3.5.1. obrasca. Oporezivi prihod
Podaci o oporezivom prihodu unose se pod rednim bro-
umanjuje se za iznos plaćenih poreza koji su utvrđe-
jem 3.7.1. Obrasca, podaci o plaćenim porezima i dopri-
ni rešenjem, koji se unosi pod rednim brojem 3.5.2.
nosima na teret isplatioca prihoda u 2017. godini, od-
obrasca. Pod rednim brojem 3.6. unosi se iznos razlike
nosno u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji
između iznosa iskazanog pod rednim brojem 3.5.1. i
porez, unose se pod rednim brojem 3.7.2. Obrasca. Pod
iznosa iskazanog pod rednim brojem 3.5.2. obrasca.
rednim brojem 3.8. Obrasca unosi se razlika između opo-
3) D
rugi prihodi po rešenju Poreske uprave - svi ostva- rezivog prihoda sa rednog broja 3.7.1. i poreza i doprino-
reni drugi koji su utvrđeni rešenjem Poreske uprave. sa sa rednog broja 3.7.2.
Oporezivi prihod unosi se pod rednim brojem 3.5.1.
i umanjuje za plaćene poreze i doprinose na te pri-
hode, koji se unose pod rednim brojem 3.5.2. obras- Oporezivi prihodi ostvareni i
ca, dok se pod rednim brojem 3.6. unosi iznos razlike oporezovani u drugoj državi
između iznosa iskazanog pod rednim brojem 3.5.1. i
iznosa iskazanog pod rednim brojem 3.5.2. obrasca. Ako je fizičko lice - rezident Republike Srbije prihode iz
člana 87. Zakona ostvario u drugoj državi, a iz tih priho-
da je, prema propisima države u kojoj je ostvaren prihod,
Oporezivi prihod za koji je obveznik dužan da plaćen porez, ti prihodi su predmet oporezivanja godiš-
sam obračuna i uplati porez i doprinose njim porezom na dohodak građana i dužan je da tako
ostvarene prihode unese pod rednim brojem 3.9.1.
Pod rednim brojem 3.7. Obrasca unose se oporezivi pri- Obrasca, a porez plaćen na te prihode u državi u kojoj
hodi iz člana 100a stav 2. Zakona, za koje je obveznik du- su ostvareni, pod rednim brojem 3.9.2. Obrasca. Podaci
se unose na osnovu potvrde nadležnog poreskog organa se utvrđuje pravo na povraćaj doprinosa i druga odgova-
države u kojoj je prihod ostvaren. rajuća dokumentacija kojom se dokazuje iznos ostvare-
nih prihoda i plaćenih poreza i doprinosa na te prihode.
Pod rednim brojem 3.10. unosi se razlika između opore-
zivog prihoda sa rednog broja 3.9.1. i poreza sa rednog Uz poresku prijavu obavezno se dostavljaju i dokazi o iz-
broja 3.9.2. Obrasca. državanim članovima domaćinstva za koje je obveznik
iskazao da ima pravo na odbitak. Za bračnog druga do-
Oporezivi prihodi ostvareni i oporezovani u drugoj drža- stavlja se izvod iz matične knjige venčanih i odgovarajući
vi, ne umanjuju se za doprinose za obavezno socijalno dokaz da bračni drug ne ostvaruje prihode (potvrda Na-
osiguranje koji su eventualno plaćeni u državi u kojoj je cionalne službe za zapošljavanje, kopija radne knjižice i
prihod ostvaren. sl.). Za maloletnu decu do 15 godina starosti dostavlja se
izvod iz matične knjige rođenih a za maloletnu decu sta-
Povraćaj doprinosa za obavezno socijalno osiguranje riju od 15 godina i punoletnu decu koja se nalaze na re-
dovnom školovanju, dostavlja se izvod iz matične knjige
Prema odredbi člana 87. stav 4. Zakona, dohodak koji rođenih i odgovarajuća potvrda ustanove srednjeg, višeg
ostvari fizičko lice na teritoriji Republike Srbije i u drugoj ili visokog obrazovanja da se dete nalazi na redovnom
državi uvećava se za iznos koji se, u kalendarskoj godini školovanju, a ako punoletna deca imaju status izdržava-
za koju se utvrđuje godišnji porez, obvezniku isplati na nog lica po osnovu nezaposlenosti, odgovarajući dokaz o
osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osi- toj činjenici, kao i odgovarajući dokaz da sa obveznikom
guranje, u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi žive u zajedničkom domaćinstvu, npr. kopija lične karte.
za obavezno socijalno osiguranje.
Ukoliko se poreska prijava podnosi u pismenom obliku,
Podatak o iznosu vraćenih doprinosa za obavezno so- dokazi se takođe predaju u pismenom obliku, kao pri-
cijalno osiguranje u kalendarskoj godini za koju se vrši log prijavi, a ukoliko se prijava podnosi u elektronskom
utvrđivanje poreza na dohodak građana, iskazuje se pod obliku, dokazi se unose u PDF formatu, kao prilog prijavi.
rednim brojem 3.1.1. Obrasca.
Podaci o priloženim dokazima unose se u deo 4 Obrasca
Iznos vraćenih doprinosa za obavezno socijalno osigura- - Popis priloženih dokaza, u vidu spiska.
nje uvećava ukupan iznos dohotka obveznika - fizičkog li- U deo 5 - Napomena poreskog obveznika/punomoćnika/
ca u godini u kojoj je vraćen i zajedno sa drugim prihodi- zastupnika - unose se napomene u vezi sa podnošenjem
ma koje ostvari fizičko lice čini iznos pod rednim brojem poreske prijave. Napomena nije obavezna.
3.12. Obrasca. Pod rednim brojem 3.12. - Ukupno - unosi
se iznos koji predstavlja zbir iznosa sa rednog broja 3.2.,
3.4, 3.6., 3.8., 3.10. i 3.11.
TVRĐIVANJE I PLAĆANJE GODIŠNJEG
U
POREZA NA DOHODAK GRAĐANA
DOSTAVLJANJE DOKAZA I UNOŠENJE
Godišnji porez na dohodak građana utvrđuje se reše-
NAPOMENA PORESKOG OBVEZNIKA njem nadležne organizacione jedinice Poreske uprave,
na osnovu podnete poreske prijave na obrascu PPDG-2R
U PORESKU PRIJAVU i priloženih dokaza. Poreska uprava, pre donošenja reše-
nja, proverava da li je poreski obveznik u poresku prijavu
Uz poresku prijavu, obavezno se dostavljaju dokazi o
uneo sve podatke o ostvarenim prihodima, odnosno da
ostvarenim oporezivim prihodima i plaćenim porezima
li je uneo tačne podatke o ostvarenim prihodima.
na iste, kao što su: potvrde o ostvarenim prihodima ko-
je su obvezniku dostavili isplatioci prihoda, rešenja Po- Iskazane podatke o oporezivim prihodima za koje se
reske uprave o utvrđivanju poreza, poreski bilans PB-2, porez plaća po odbitku, Poreska uprava upoređuje sa
odgovarajuća dokumentacija kojom se dokazuje iznos podacima koje je isplatilac prihoda iskazao u poreskim
ostvarenog prihoda na koji je porez plaćen samoopore- prijavama o plaćenim porezima i doprinosima po odbit-
zivanjem (ugovori, poreske prijave PP OPO i sl.), potvrde ku (Obrazac PPP PD), a iskazane podatke o oporezivim
nadležnog poreskog organa države u kojoj je ostvaren prihodima za koje se porez ne plaća po odbitku, upore-
prihod i u kojoj je plaćen porez na te prihode, za prihode đuje sa podacima koje ima u svojim evidencijama, ili, sa
ostvarene i oporezovane u drugoj državi, rešenje kojim podacima do kojih je došla na drugi način. Nakon izvr-
šenih provera, Poreska uprava donosi rešenje kojim se Porez na dohodak građana plaća se u roku od 15 dana od
dana dostavljanja rešenja, na uplatni račun i sa pozivom
utvrđuje godišnji porez na dohodak građana. na broj koji je naznačen u rešenju o utvrđivanju poreza.
Primer 1.
Obveznik je u 2017. godini ostvario prihod po osnovu zarade, prihod od autorskih honorara, prihod za koji je
obračunat i plaćen porez u drugoj državi i povraćaj plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Ukupan
oporezivi dohodak je manji od šestostruke prosečne godišnje zarade. U deo 3. Podaci o prihodima koji se oporezuju
poreske prijave unosi se:
Oporezivi prihodi za koje je isplatilac obustavio i platio poreze i doprinose po odbit-
3.1.
ku (prema potvrdi poreskog placa)
3.1.1. Zarada iz člana 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a i 14b Zakona 001 2.623.460
3.1.2. Porezi i doprinosi na teret zaposlenog (za 3.1.1.) 002 806.845
Oporezivi prihod ostvaren van radnog odnosa (iz čl. 55 i 60, člana 65v, člana 82. st.
3.1.3. 003 1.540.746
3. i 4, čl. 84a i 85. Zakona)
3.1.4. Porezi i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.1.3.) 004 708.744
3.2. Svega (3.1.1. + 3.1.3 - 3.1.2 - 3.1.4.) 005 2.648.617
3.3. Oporezivi prihod od samostalne delatnosti
3.3.1 Oporezivi prihod od samostalne delatnosti (iz čl. 33. i 40. Zakona) 006
3.3.2. Porez (za 3.3.1. po članu 33. Zakona) 007
3.3.3. Porezi i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.1. po članu 40. Zakona) 008
3.3.4. Lična zarada preduzetnika (član 33a Zakona) 009
3.3.5. Porezi i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.4.) 010
Primer 2.
Obveznik je ostvario oporezivi prihod van radnog odnosa i to porez na prihod od nepokretnosti, oporezivi prihod
od samostalne delatnosti na koji se porez plaća prema stvarnom prihodu i u 2017. godini je vršio isplatu lične zara-
de. Ukupan oporezivi dohodak je preko šestostruke prosečne godišnje zarade. U deo 3. Podaci o prihodima koji se
oporezuju poreske prijave unosi se:
3.3.1 Oporezivi prihod od samostalne delatnosti (iz čl. 33. i 40. Zakona) 006 18.941.112
3.3.2. Porez (za 3.3.1. po članu 33. Zakona) 007 5.642.750
3.3.3. Porezi i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.1. po članu 40. Zakona) 008
3.3.4. Lična zarada preduzetnika (član 33a Zakona) 009 364.708
3.3.5. Porezi i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.4.) 010 230.440
3.4. Svega (3.3.1.-3.3.2.-3.3.3+3.3.4.-3.3.5) 011 13.432.630
3.5. Ostali oporezivi prihodi po rešenju Poreske uprave
3.5.1. Oporezivi prihodi iz člana 60. Zakona 012
3.5.2. Porezi i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.5.1) 013
3.6. Svega (3.5.1-3.5.2) 014
Oporezivi prihodi za koje je obveznik dužan sâm da obračuna i plati poreze i doprinose
3.7.
(član 100a stav 2. Zakona)
Oporezivi prihodi (član 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a, 14b, 55, član 65v, član 82. st. 3. i 4,
3.7.1. 015
član 84a, i član 85. Zakona)
3.7.2. Porezi i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.7.1.) 016
3.8. Svega (3.7.1-3.7.2) 017
Oporezivi prihod za koji je obračunat i plaćen porez u drugoj državi (prema potvrdi
3.9.
nadležnog državnog organa te države)
Oporezivi prihod (član 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a, 14b, 33, 40, 55, 60, član 65v, član 82.
3.9.1. 018
st. 3. i 4, čl. 84a i 85. Zakona)
3.9.2. Porezi i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.9.1.) 019
3.10. Svega (3.9.1.-3.9.2.) 020
Iznos po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (član 87. stav
3.11. 021
4. Zakona)
3.12. UKUPNO (3.2.+3.4.+3.6.+3.8.+3.10+3.11) 022 14.736.198
3.13. Neoporezivi iznos 023 2.375.136
3.14. Dohodak za oporezivanje (3.12.-3.13-3.13.1) 024 12.361.062
3.15. Lični odbici (3.15.1+3.15.2 a najviše do 50% od 3.14.) 025 435.442
3.15.1 Za poreskog obveznika (član 88. stav 1. tačka 1. Zakona) 026 316.685
3.15.2 Za izdržavane članove porodice (član 88. stav 1. tačka 2. i stav 3. Zakona) 027 118.757
3.16. Oporezivi dohodak (3.14.-3.15) 028 11.925.620
3.16.1. Oporezivi dohodak do šestostruke prosečne godišnje zarade 029 4.750.272
3.16.2. Oporezivi dohodak preko šestostruke prosečne godišnje zarade (3.16.-3.16.1) 030 7.175.348
3.17. Porez po stopi od 10% 031 475.027
3.18. Porez po stopi od 15% (15% na 3.16.2) 032 1.076.302
3.19. Godišnji porez (3.17.+3.18.) 033 1.551.329
Z
akonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu - otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslo-
na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 113/2017) davac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom pre-
u potpunosti je izmenjen član 85. Zakona o porezu stala potreba u skladu sa zakonom kojim se uređuje
na dohodak građana. Ova izmena stupila je na snagu 1. rad, odnosno radni odnosi, odnosno zaposlenom
januara 2018. godine. koji radi na poslovima za koje više ne postoji potre-
Prema izmenjenom članu 85. stav 1. tačka 12) Zakona o ba ili postoji potreba smanjenja broja izvršilaca u
porezu na dohodak građana ostalim prihodima, u smislu skladu sa zakonom kojim se uređuje način određiva-
ovog zakona, smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj pri- nja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru
rodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito primanja iz čla- - do iznosa koji je utvrđen tim zakonima (tačka 19);
na 9. ovog zakona iznad propisanih neoporezivih iznosa. Imajući u vidu da je odredbom člana 85. stav 11. Zakona
Primanja iz člana 9. Zakona o porezu na dohodak gra- propisano da oporezivi prihod iz stava 1. tačka 12) ovog
đana za koje je propisan neoporezivi iznos su, između člana koji fizičko lice ostvari po osnovu primanja iz čla-
ostalog i: na 9. ovog zakona iznad propisanih neoporezivih iznosa,
- otpremnine kod odlaska u penziju - do iznosa koji je čini razlika između ostvarenog primanja i neoporezivog
kao najniži utvrđen zakonom kojim se uređuje rad, iznosa, oporezivi prihod iznad propisanog neoporezivog
odnosno radni odnosi (tačka 18); iznosa se ne umanjuje za normirane troškove.
Iz navedenog sledi da ukoliko se posle 1. januara 2018.
godine vrši isplata otpremnine iznad neoporezivog izno-
sa, prilikom određivanja osnovice za plaćanje poreza
bruto prihod se ne umanjuje za normirane troškove.
Koeficijent za preračun sa neto na bruto je 1,25.
Primer obračuna:
Zaposleni je proglašen viškom i po tom osnovu mu se isplaćuje otpremnina. Opštim aktom poslodavca predviđeno
je povoljnije utvrđivanje visine otpremnine (50% od prosečne zarade zaposlenog u prethodna tri meseca). Zaposleni
je proveo 10 godina u radnom odnosu kod poslodavca, a prosečna zarada zaposlenog u prethodna tri meseca iznosi
50.000 dinara.
R.
OPIS IZNOS
BR.
1. Visina otpremnine - neto (50.000 x 50% x 10) 250.000,00
2. Neoporezivi iznos - u visini 1/3 prosečne zarade zaposlenog po godini rada 166.666,67
3. Prihod koji podleže oporezivanju - neto (r. br. 1. - r. br. 2) 83.333,33
4. Koeficijent za preračun 1,25
5. Osnovica za plaćanje poreza (r. br. 3 x r. br. 4) 104.166,67
6. Porez na dohodak građana (r. br. 5. x 20%) 20.833,33
7 Ukupan trošak davaoca (r. br. 1. + r. br. 6) 270.833,33
Imajući u vidu da je izmenjen način obračuna poreza prilikom isplate otpremnine, bilo je potrebno da se i izmeni
Pravilnik o poreskoj prijavi za porez po odbitku i da se ažurira portal Poreske uprave (e-porezi). Pravilnik o izmenama
i dopunama Pravilnika o poreskoj prijavi za porez po odbitku („Sl. glasnik RS”, br. 20/2018 - dalje: Izmene Pravilnika)
stupio je na snagu 17.3.2018. godine. Izmenama Pravilnika propisano je da se prilikom isplate otpremnine iznad ne-
oporezivog iznosa koristi OVP 634.
Marko Jekić
P
ored obaveze poslodavca da zaposlene prijavi na 75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017) propisano je
obavezno socijalno osiguranje (penzijsko i invalid- da poslodavac može zaposlenima uplaćivati premiju za
sko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje, kolektivno
za slučaj nezaposlenosti) i plaća doprinose za isto, članom osiguranje od posledica nezgoda i kolektivno osigura-
53. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu („Sl. glasnik nje za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija, a u
RS”, br. 101/2005, 91/2015 i 113/2017 - dr. zakon) pro- cilju sprovođenja kvalitetne dodatne socijalne zaštite.
pisana je obaveza poslodavca i da zaposlene osigura za
Naime,odredbama Zakona o radu predviđena je samo
slučaj povreda na radu, profesionalnih oboljenja i obo-
mogućnost (ne i obaveza) da poslodavac uplaćuje, na
ljenja u vezi sa radom i to radi obezbeđivanja naknade
štete. Finansijska sredstva za ovaj vid osiguranja padaju teret svojih sredstava, kolektivno osiguranje zaposlenih
na teret poslodavca, a određuju se u zavisnosti od nivoa kojim se zaposleni štite od povreda i bolesti (kao vid ne-
rizika od povređivanja, profesionalnog oboljenja ili obo- životnog osiguranja)koje ih mogu zadesiti bilo na radu,
ljenja u vezi sa radom na radnom mestu i radnoj okolini. bilo van rada. Naime, cilj kolektivnog osiguranja u ovom
Istim članom je propisano i da se uslovi i postupci osi- slučaju je, pre svega, sprovođenja kvalitetne dodatne
guranja od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i socijalne zaštite, odnosno da se nadoknadi šteta i kad
oboljenja u vezi sa radom zaposlenih uređuju zakonom. poslodavac nije za istu odgovoran.
Međutim, ovako postavljena obaveza poslodavca nije
bliže uređena ovim zakonom (kao ni nekim drugim), a Ukoliko se poslodavac odluči da za zaposlene uplaćuje
kako nisu predviđene ni kaznene odredbe u slučaju da premiju za kolektivno osiguranje od posledica nezgo-
poslodavac ne izvrši ovu obavezu, dovodi se u pitanje i de kao i za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija,
sama obaveza poslodavca da zaposlene osigura. ovo plaćanje se neće smatrati primanjem zaposlenog
iz radnog odnosa - zaradom, u skladu sa članom 105.
Sa druge strane, članom 119. stav 5. Zakona o radu („Sl.
stav 3. Zakona o radu.
glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013,
oboljenja) kao i za slučaj težih bolesti i hirurških in- PORESKI TRETMAN KOLEKTIVNOG
tervencija, ne obračunavaju i ne plaćaju doprinosi za
obavezno socijalno osiguranje.
OSIGURANJA LICA KOJA NISU
ZAPOSLENA KOD ISPLATIOCA
Ipak, treba primetiti da je odredbama Zakona o porezu U praksi se dešava da poslodavac pored premije koju
na dohodak građana, osim premije po osnovu neživot- plaća za svoje zaposlene, istu plaća i za članove porodi-
nog osiguranja (od posledica nezgoda, uključujući osi- ce osiguranih zaposlenih lica kao i za lica koja obavljaju
guranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja rad kod „ugovarača osiguranja” van radnog odnosa (npr.
kao i za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija), od na osnovu ugovora o dopunskom radu, ugovora o po-
oporezivanja izuzeta i premija kolektivnog osiguranja vremenim i privremenim poslovima i sl.). U tom smislu,
života za slučaj smrti zaposlenog usled bolesti. Ova možemo razlikovati nekoliko situacija.
premija je izuzeta od oporezivanja tek Zakonom o iz-
• poslodavac plaća neku od ovih premija i za članove po-
menama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
rodice zaposlenog
građana (koji je objavljen je u „Sl. glasniku RS”, broj
113/2017 od 17. decembra 2017. godine) i to odred- Naime, ukolikoposlodavac po osnovu prava iz radnog
bom koja se primenjuje od 1. januara 2018. godine. odnosa zaposlenog (na osnovu opšteg akta i ugovora o
Međutim, ova premija (po osnovu kolektivnog osigura- radu) plaća premiju (kolektivnog) osiguranja za članove
nja života) nije izuzeta iz pojma zarade u smislu odredbi porodice zaposlenog, takvo davanje poslodavca bi imalo
Zakona o radu (već se ista smatra drugim primanjem u tretman zarade zaposlenog, na koju se obračunava po-
skladu sa članom 120. tačka 2) Zakona o radu), pa se rez na zarade i pripadajući doprinosi.
kao opravdano postavilo pitanje - da li na iznos ove pre- • poslodavac plaća neku od ovih premija za lica koja su
mije treba obračunati doprinose za obavezno socijalno radno angažovana kod isplatioca van radnog odnosa,
osiguranje, a imajući u vidu odredbu člana 13. stav 1.
Zakona o doprinosima. Odgovor na ovo pitanje je dao U ovom slučaju, smatramo da bi plaćanje ove premije
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima imalo tretman ugovorene naknade (obračun poreza i
za obavezno socijalno osiguranje (koji je objavljen u doprinosa kao na ugovorenu naknadu).
„Sl. glasniku RS”, br. 113/2017 od 17. decembra 2017. • poslodavac plaća neku od ovih premija za lica koja kod
godine) i to odredba koja se, takođe primenjuje od 1. njega ne ostvaruju ugovorenu naknadu za rad
januara 2018. godine. Naime, odluka „zakonodavca” je
bila da se i ova premija oslobodi nameta po osnovu do- Ukoliko isplatilac za lica koja kod njega ne ostvaruju ugo-
prinosa, pa je dopunjen član 13. Zakona o doprinosima vorenu naknadu za rad plaća neku od ovih premija, sma-
za obavezno socijalno osiguranje i to dodavanjem stava tramo da bi plaćanje istih imalo poreski tretman ostalih
5. kojim je predviđeno da se „primanja koja zaposleni - drugih prihoda, saglasno članu 85. Zakona o porezu na
ostvari od poslodavca, a na koje se ne plaća porez na dohodak građana. Naime, članom 85. stav 1. tačka 13)
zarade prema zakonu kojim se uređuje porez na do- Zakona o porezu na dohodak građana propisano je da
hodak građana, ne uračunavaju ni u osnovicu dopri- se ostalim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju i
nosa za zaposlene i za poslodavce”. To znači da, kada drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog
poslodavac plaća za sve zaposlene premiju kolektivnog lica, a naročito naknade troškova i drugih rashoda lici-
osiguranja života za slučaj smrti zaposlenog usled bole- ma koja nisu zaposlena kod isplatioca, osim prihoda iz
sti, ne plaćaju se doprinosi jer se na iznos ove premije tačke 11) ovog stava. U ovom slučaju porez se plaća po
ne plaća ni porez na zarade, u skladu sa zakonom koji stopi od 20%, na osnovicu koju čini bruto prihod uma-
uređuje porez na dohodak građana. njen za normirane troškove 20%, saglasno članu 85. stav
3. i članu 86. Zakona o porezu na dohodak građana. •
Marija Torlak
?
"" Odgovor:
• P
oslodavac, na ime troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada, svim zaposlenima isplaćuje
naknadu u visini neoporezivog iznosa, bez obzira na zonu gradskog prevoza, odnosno troškove
javnog prevoza. Da li je ovakvo postupanje poslodavca u skladu sa propisima?
Pre svega treba istaći da je nužno razlikovati šta je pravo zaposlenog na naknadu troškova prevoza za dolazak i odla-
zak sa rada, a što je uređeno odredbama Zakona o radu („Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013,
75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017) od poreskog tretmana naknade ovih troškova, a što je uređeno odredba-
ma Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004,
62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn.,
93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni
din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017
- usklađeni din. izn., 113/2017 i 7/2018 - usklađeni din. izn.).
Iznos naknade troškova prevoza na koji zaposleni ima pravo utvrđen je odredbama Zakona o radu. U skladu sa odred-
bom člana 118. stav 1. tačka 1) Zakona o radu, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz, zaposleni ima pravo
na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za dolazak i odlazak sa rada, i to u visini cene
prevozne karte u javnom saobraćaju.
Sa druge strane, članom 18. stav 1. tačka 1) Zakona o porezu na dohodak građana propisan je neoporezivi iznos ovog
primanja i to da se ne plaća porez na zarade na primanja zaposlenog od poslodavca po osnovu naknade troškova
prevoza za dolazak i odlazak sa rada - do visine cene mesečne prevozne karte u javnom saobraćaju, odnosno do visine
stvarnih troškova prevoza, a najviše do 3.837 dinara mesečno. Propisani neoporezivi iznos utvrđen je samo kao najvi-
ši neoporezivi iznos na mesečnom nivou i nikako ne znači da zaposleni ima pravo na naknadu troškova u navedenom
iznosu, već zaposleni pravo na naknadu troškova može da ostvari u iznosu koji je niži, jednak ili viši od neoporezivog,
a što će zavisiti i od visine troškova u svakom konkretnom slučaju, a kako ćemo pojasniti u nastavku.
Naime, ukoliko poslodavac ne obezbedi sopstveni prevoz, dužan je da zaposlenom nadoknadi troškove prevoza za
dolazak i odlazak sa rada, od mesta stanovanja do mesta rada. Visina naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada
propisana je Zakonom o radu i to u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, pri čemu je cena prevozne karte
u javnom saobraćaju od mesta stanovanja do mesta rada zaposlenog činjenično pitanje. Iz navedenog sledi da bi za
pravilan obračun troškova prevoza, poslodavac u svojoj evidenciji trebalo za svakog zaposlenog da ima:
• mesto stvarnog prebivališta zaposlenog;
• cenu prevozne karte od mesta prebivališta zaposlenog do mesta rada;
• evidenciju dolazaka i odlazaka zaposlenog sa posla.
Međutim, zaposleni koji živi blizu, na posao ide pešice i nema troškove javnog prevoza, nema ni pravo na naknadu
troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada. Ukoliko bi poslodavac, licu koje nema troškove prevoza, ipak isplaći-
vao naknadu „u visini neoporezivog iznosa”, ovakvo plaćanje bi u celosti imalo poreski tretman zarade na koju bi
se obračunavali i plaćali porez na zarade kao i pripadajući doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Takođe, i u
svakom drugom slučaju kada je visina troškova za dolazak i odlazak sa rada zaposlenog niža od neoporezivog iznosa,
a poslodavac zaposlenom nadoknađuje troškove prevoza u visini neoporezivog iznosa, razlika između neoporezivog
iznosa i stvarnih troškova bi imala poreski tretman zarade pa na tu razliku (bruto iznos) treba obračunati porez i do-
prinose kao na zaradu.
Sa druge strane, za zaposlenog koji ima troškove prevoza u iznosu koji su veći od neoporezivog iznosa, poslodavac
ne bi mogao da nadoknađuje samo deo troškova prevoza troškove - u visini neoporezivog iznosa jer je visina na-
knade troškova (odnosno obaveza poslodavca) utvrđena odredbama Zakona o radu i to u visini cene prevozne karte
u javnom saobraćaju. Iako Zakon o radu upućuje da je potrebno opštim aktom (kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu) ili ugovorom o radu bliže urediti pravo zaposlenog na naknadu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada,
treba imati u vidu da je odredbama člana 8. Zakona o radu uređen međusobni odnos zakona, kolektivnog ugovora,
pravilnika o radu i ugovora o radu, tako što je propisano da kolektivni ugovor i pravilnik o radu i ugovor o radu ne
mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova
koji su utvrđeni zakonom. Kako se radi o pravu koje je ustanovio zakon, opštim aktom kod poslodavca ili ugovorom o
radu to pravo se ne može oduzeti niti umanjiti. Naime, deo zakonske odredbe - „u skladu sa opštim aktom i ugovorom
o radu”, odnosi se pre svega na uređivanje uslova i načina za ostvarivanje ovog prava, a smatramo da nema mesta da
se opštim aktom odnosno ugovorom o radu uređuje visina ove naknade jer je visina ove naknade propisana zakonom.
Ipak, opštim aktom odnosno ugovorom o radu se može odrediti način naknade troškova, pa u situacijama kada je to
moguće, zaposlenima se može obezbediti mesečna pretplatna karta za javni prevoz, odnosno isplatiti cena mesečne
pretplatne karte za javni prevoz, a što će posredno i uticati na visinu naknade.
Još napominjemo da je članom 275. stav 1. tačka 5) Zakona o radu propisano da će se novčanom kaznom od 400.000
do 1.000.000 dinara kazniti za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica ako zaposlenom ne isplati naknadu
troškova, odnosno drugo primanje u skladu sa odredbama ovog zakona (čl. 118-120), a u skladu sa stavom 2. istog
člana - novčanom kaznom od 100.000 do 300.000 dinara za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik, a u
skladu sa stavom 3. istog člana - novčanom kaznom od 20.000 do 40.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog
člana odgovorno lice u pravnom licu. •
Marija Torlak
?
• D
a li se prilikom isplate naknade zarade za vreme privremene sprečenosti za rad na teret sredsta-
va obaveznog zdravstvenog osiguranja primenjuje najniža mesečna osnovica za plaćanje dopri-
nosa? Ako se ne primenjuje najniža mesečna osnovca za plaćanje doprinosa kako će zaposlenom
biti obračunat staž osiguranja za vreme privremene sprečenosti za rad?
"" Odgovor:
Članom 19. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, 62/2006,
5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 - usklađeni din. izn., 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 -
usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn.,
7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017 i 7/2018 - usklađeni din. izn.) propisano je da je osnovica doprinosa za osigu-
ranike koji ostvaruju naknadu zarade po osnovu privremene sprečenosti za rad iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja, u skladu sa zakonom, kao i za isplatioce naknade iznos naknade zarade.
Članom 36. stav 3. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisano je da se izuzetno od st. 1. i 2.
ovog člana, najniža mesečna osnovica doprinosa ne primenjuje kod obračuna i plaćanja doprinosa na osnovice iz čl.
17. do 21. i čl. 28. i 35b ovog zakona.
Iz navedenog sledi da se prilikom isplate naknade zarade na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja do-
prinosi plaćaju na iznos naknade zarade, bez primene najniže mesečne osnovice za plaćanje doprinosa.
Članom 44. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS,
84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012,
62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014) propisano je da se u staž osiguranja, u smislu člana 44. ovog zakona, računa
vreme koje je osiguranik proveo na radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran i za koje je uplaćen doprinos za
penzijsko i invalidsko osiguranje.
Članom 47. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da se u staž osiguranja u smislu člana 44. stav
1. tačka 1) ovog zakona računa vreme provedeno na radu odnosno u osiguranju, u efektivnom trajanju.
Imajući u vidu da će za period privremene sprečenosti za rad pripadajući doprinos za PIO biti plaćen, zaposlenom koji
je privremeno sprečen za rad u staž osiguranja računaće se vreme provedeno u osiguranju u efektivnom trajanju (ka-
lendarsko vreme). •
Marko Jekić
?
"" Odgovor:
• D
a li će direktor ustanove obrazovanja i vaspitanja koji poslove direktora obavlja na osnovu ugo-
vora o međusobnim pravima i obavezama po novom Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja sam morati da uplaćuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje?
Na ugovorenu naknadu za rad po osnovu ugovora o međusobnim pravima i obavezama direktora ustanove obrazo-
vanja i vaspitanja plaćaju se porez na dohodak građana i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje u skladu sa čl.
85, 86, 99. i 101. Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon,
135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni
din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 -
usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn.,
7/2017 - usklađeni din. izn. i 113/2017), odnosno čl. 7, 8, 28. i 57. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osigura-
nje ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 - usklađeni din. izn., 8/2013
- usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni
din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn. i 113/2017).
Prema članu 99. stav 1. tačka 9) Zakona o porezu na dohodak građana po odbitku od svakog pojedinačno ostvarenog
prihoda utvrđuje se i plaća porez na ostale prihode, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik
paušalac.
Porez po odbitku iz člana 99. Zakona o porezu na dohodak građana, za svakog obveznika i za svaki pojedinačno ispla-
ćeni prihod, isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisani jedinstveni uplatni račun u momentu isplate
prihoda, u skladu sa propisima koji važe na dan isplate prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Prema članu 57. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje doprinose za lica koja ostvaruju ugovorenu
naknadu isplatilac je dužan da obračuna, obustavi i uplati prilikom isplate ugovorene naknade.
Imajući u vidu navedene odredbe zakona, direktor ustanove obrazovanja neće biti u obavezi da sam uplaćuje doprinose
za obavezno socijalno osiguranje, nego će isplatilac prihoda (naknade za rad), tj. ustanova obrazovanja i vaspitanja
biti dužna da prilikom isplate ugovorene naknade za rad direktoru obračuna, obustavi i uplati porez i doprinose za
obavezno socijalno osiguranje. •
Marko Jekić
?
"" Odgovor:
• D
a li može da se sprovede izvršenje na zaradi ako je izvršni dužnik kod poslodavca angažovan po
ugovoru o privremenim i povremenim poslovima?
Iz pitanja proizilazi da izvršni dužnik nije zaposlen u ustanovi kojoj je dostavljen zaključak o određivanju izvršenja na za-
radi. U tom smislu nije reč o zaposlenom (licu) koji ostvaruje zaradu, nego licu koje, kako je u pitanju navedeno, obavlja
privremene i povremene poslove (rad van radnog odnosa) po kom osnovu dobije naknadu.
Glava IV Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015, 106/2016 - autentično tumačenje i 113/2017
- autentično tumačenje - dalje: ZIO) nosi naslov "izvršenje na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima".
Prema članu 288. stav 2. ZIO zarada obuhvata sva primanja zaposlenog po osnovu rada, bez poreza i doprinosa koji
se plaćaju iz zarade.
Prema članu 289. ZIO, u rešenju o izvršenju na zaradi određuje se plenidba dela zarade izvršnog dužnika i nalaže po-
slodavcu da zaplenjeni iznos isplaćuje izvršnom poveriocu dok se potraživanje izvršnog poverioca ne namiri u celini.
Prema članu 298 ZIO, koji nosi naslov "druga stalna novčana primanja izvršnog dužnika", propisano je da se odredbe
koje se odnose na izvršenje na zaradi shodno primenjuju i na primanja na osnovu socijalnog osiguranja i druga stalna
novčana primanja izvršnog dužnika.
U konkretnom slučaju izvršni dužnik u ustanovi kojoj je dostavljen zaključak ne ostvaruje zaradu ili drugo primanje
po osnovu radnog odnosa, u smislu čl. 104. i 105. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009,
32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017 - dalje: ZOR).
Izvršni dužnik po osnovu rada van radnog odnosa obavlja privremene i povremene poslove, što je u skladu sa članom
197. ZOR i po tom osnovu ostvaruje naknadu.
Imajući u vidu navedeno, nije reč o zaradi niti stalnim novčanim primanjima, da bi se izvršenje sprovodilo u skladu sa
odredbama čl. 288. do 298. ZIO. Mišljenja smo da naknada za privremene i povremene poslove nije stalno novčano
primanje, nego privremeno ili povremeno novčano primanje, obzirom da prema članu 197. stav 1. ZOR, poslodavac
može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da
zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. •
Mladen Nikolić
• P ravo na naknadu troškova za dolazak na rad i odlazak sa rada nije uslovljeno rastojanjem od mesta prebivališta do
radnog mesta, kao ni određenom kategorijom bolesti zaposlenog, tako da ono pripada svim zaposlenima, uključujući
i one koji ne koriste javni saobraćaj, već od kuće do posla dolaze sopstvenim automobilom ili pešice, pri čemu ostvari-
vanje ovog prava nije uslovljeno ni obavezom zaposlenog da se posebnim zahtevom obrati poslodavcu radi priznavanja
troškova prevoza.
Iz obrazloženja:
"Prema činjeničnom stanju, tužilac se nalazio u radnom odnosu na neodređeno vreme kod tužene, na radnom mestu pro-
fesora fizičkog vaspitanja, sve do 31.08.2014.godine, kada mu je prestao radni odnos kod tužene zbog ostvarivanja prava
na starosnu penziju. U periodu od decembra 2010. godine do decembra 2013. godine tužena tužiocu nije isplatila naknadu
troškova za dolazak i odlazak sa rada. U spornom periodu tužilac je tvrdio da je na posao dolazio kolima ili pešice. Tuženoj nije
podnosio pismeni zahtev za naknadu troškova dolaska i odlaska na rad, ali mu je usmeno saopšteno da on nema pravo na ove
troškove, već pravo na te troškove ostvaruju zaposleni koji stanuju na udaljenosti većoj od 4 kilometara od tužene. Tužilac je
visinu tužbenog zahteva opredelio prema ceni mesečne karte u javnom prevozu, s obzirom na vreme provedeno na radu i
vreme kada je koristio godišnji odmor, a za koji period nije tražio troškove prevoza.
Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, nižestepeni sud je pravilno primenio
materijalno pravo - odredbu člana 118. stav 1. tačka 1. Zakona o radu ("Službeni glasnik RS" br. 24/2005) i odredbu člana 25.
stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika ("Službnei glansik
RS" br. 12/09... 1/2012), kada je obavezao tuženu da tužiocu naknadi troškove za dolazak i odlazak sa rada za sporni period
potraživanja.
Prema odredbi člana 118. stav 1. tačka 1. Zakona o radu ("Službeni glasnik RS" br. 24/2005), propisano je da zaposleni ima
pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu i to za dolazak i odlazak sa rada u visini cene prevozne
karte, dok je odredbom člana 25. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnimi srednjim školama i domo-
vima ("Službeni glasnik RS" br. 12/09, 67/2001, 1/2012) propisano da zaposleni ima pravo na naknadu za dolazak i odlazak
sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju (gradski, prigradski, međugradski) koja mora biti isplaćena do 5 u
mesecu za prethodni mesec, ukoliko se naknada isplaćuje u novcu.
Poštujući navedene odredbe zakona i Posebnog kolektivnog ugovora, pravilno zaključuje drugostepeni sud da tužilac osnova-
no zahteva isplatu naknade za dolazak i odlazak sa rada za sporni period potraživanja. Ovo pravo tužiocu je kao zaposlenom
kod tuženog bilo utvrđeno citiranom odredbom člana 118. stav 1. tačka 1. Zakona o radu, kao i citiranom odredbom člana
25. Posebnog kolektivvnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika... pa se u konkretnom
slučaju neposredno imaju primeniti odredbe zakona i navedenog Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i
srednjim školama i domovima učenika."
• O
tpremnina zaposlenom koji je proglašen tehnološkim viškom obračunava se prema iznosu prosečne neto zarade u
privredi prema odredbama kolektivnog ugovora koji je u skladu sa Zakonom o radu, ukoliko je Zakonom propisani iznos
prema prosečnoj neto zaradi kod poslodavca nepovoljniji za zaposlenog.
Iz obrazloženja:
"Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužiocu je kod tuženog na osnovu rešenja od 16.06.2011. godine prestao radni odnos
zbog prestanka potrebe za njegovim radom, što je posledica tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena kod tuženog.
Dana 16.06.2011. godine tuženi je tužiocu isplatio otpremninu u visini od 1.434.525,00 dinara. Ovaj iznos je obračunao i
isplatio primenjujući neto prosečenu zaradu u privredi Republike Srbije, prema poslednjem objavljenom podatku Republič-
kog organa nadležnog za poslove statistike za decembar 2010. godine (37.020,00 dinara neto, 51.165,00 dinara bruto), jer od
navedenog meseca Republički zavod za statistiku ne objavljuje podatke o takvoj vrsti zarade. U momentu prestanka radnog
odnosa, tužilac je imao 38 godina i 9 meseci radnog staža. Otpremnina tužioca obračunata primenom neto prosečne zarade u
privredi za decembar 2010. godine iznosi 1.434.525,00 dinara, a bruto 1.982.643,75 dinara. Razlika između isplaćene otpre-
mnine i otpremnine obračunate na osnovu bruto prosečne zarade u RS za mesec decembar 2010. godine iznosi 548.118,75
dinara, a zatezna kamata za prethodno navedeni iznos razlike otpremnine za period od 16.06.2011. godine do 30.04.2015.
godine iznosi 350.959,34 dinara. Prosečna zarada tužioca isplaćena za poslednja tri meseca radnog odnosa i to za mart, april i
maj 2011. godine iznosi 71. 549,31 dinar bruto. Trećina prosečne zarade iznosi 23.849,77 dinara, a četvrtina 17.887,33 dinara.
Otpremnina tužioca obračunata u skladu sa odredbama člana 158. i 159. Zakona o radu iznosi ukupno 752.758,33 dinara, a
zatezna kamata obračunata na prethodno navedeni iznos od dospelosti isplate otpremnine do 31.01.2016. godine iznosi 557.
719,21 dinara. U spornom periodu kod tuženog je bio u primeni Kolektivni ugovor broj 01-8682/1 od 22.09.2010. godine čijim
članom 56. je predviđeno da, ako usled tehnoloških, organizacionih i ekonomskih promena prestane potreba za obavljanjem
određenih poslova, tuženi je dužan da zaposlenom isplati otpremninu minimalno u visini od 100% prosečne zarade ostvarene
u privredi RS prema poslednjem obavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslovne statistike, za svaku godinu
radnog staža ostvarenog u javnim, komunulanim i drugim javnim preduzećima čiji je osnivač Grad Novi Sad i za svaku godinu
radnog staža ostvarenog u drugom pravnom licu čiji osnivač nije Grad Novi Sad u skladu sa zakonom.
Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud je primenom čl. 8, 104, 105, 186, 189. tačka 9, 158, 159.
Zakona o radu i člana 56. Kolektivnog ugovora tuženog od 22.09.2010. godine usvojio tužbeni zahtev. Obrazložio je da je tu-
ženi imao obavezu da odredbe KU uskladi sa činjenicom da Republički zavod za statistiku od 01.01.2011. godine ne objavljuje
podatke o prosečnoj zaradi u privredi, te da otpremninu tužiocu obračuna i isplati ne u skladu sa odredbom člana 56. Kolek-
tivnog ugovora tuženog (prema prosečnoj zaradi u privredi RS decembra 2010. godine), već prema poslednjem obavljenom
podatku RS o visini prosečne bruto zarade u RS u aprilu 2011. godine.
Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, pravilno je drugostepeni sud preinačio prvostepenu presudu i primenom čl. 158. i 159.
Zakona o radu u vezi čl.56. KU odbio tužbeni zahtev. Odluka je zasnovana na pravilnom nalaženju da je tuženi tužiocu pravilno
obračunao otpremninu, u skladu sa KU, da tužiocu pripada otpremnina prema visini prosečne neto, a ne bruto zarade, te da
mu je isplatom iznosa od 1.434.525,00 dinara na ime otpremnine (koji je obračunat prema članu 56. Kolektivnog ugovora)
isplaćen veći iznos od onog koji bi mu pripao da je otpremnina obračunata prema odredbama člana 158. i 159. Zakona o radu,
u kom slučaju bi iznosila 752.758,33 dinara.
Imajući u vidu navedeno, nisu osnovani navodi revizije o pogrešno primenjenom materijalnom pravu.
Suprotno navodima revizije, otpremnina u smislu čl. 105. stav 3. u vezi čl. 158. Zakona o radu, ne predstavlja zaradu, te se ista
isplaćuje u neto iznosu."
• O
baveza je poslodavca da u tekućoj godini planira i obezbedi sredstva za isplatu jubilarne nagrade za lica koja pravo na
nagradu stiču u toj godini i zaposleni nema obavezu da podnosi zahtev za isplatu nagrade, pa tako tužilja koja je ovo
pravo stekla u 2012. godini, a nagrada joj nije u toj godini isplaćena, ima pravo na isplatu i posle završetka godine u kojoj
je pravo stečeno, odnosno i u 2013. godini.
Iz obrazloženja:
"Članom 120. Zakona o radu ("Službeni glasnik RS", br. 124/05... 32/13) je propisano da se opštim aktom odnosno ugovorom
o radu može utvrditi pravo na isplatu jubilarne nagrade i solidarne pomoći. Ovo pravo predviđeno je članom 49. Posebnog
kolektivnog ugovora za državne organe ("Službeni glasnik RS", br. 11/09 i 15/12) koji se prema članu 1. ugovora primenjuje
i na zaposlene u organima lokalne samouprave. Ovom odredbom propisano je da zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu
nagradu u visini prosečne neto zarade po zaposlenom u privredi Republike Srbije prema poslednjem objavljenom podatku
organa nadležnog za poslove statistike, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom ostvarivanju
tog prava. Jubilarnom godinom rada smatra se godina u kojoj zaposleni navršava 10, 20, 30 i 40 godina rada provedenih u
radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu teritorijalne autonomije i organa jedinice lokalne samouprave
je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.
Tokom 2012. godine nije bilo zabrane isplate jubilarne nagrade, a tužena je vršila isplatu jubilarnih nagrada drugim zapo-
slenima, osim tužilji koja je to pravo ostvarila iste godine. Tužilja nije imala obavezu podnošenja zahteva za isplatu jubilarne
nagrade u situaciji kada to nije propisano bilo kojim aktom poslodavca. Tužena kao njen poslodavac je bila u obavezi da 2012.
godine planira i obezbedi sredstva za isplatu njene jubilarne nagrade kako to pravilno zaključuje drugostepeni sud. Kada je
tužilja ostvarila pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada u toku 2012. godine, koja nije isplaćena, a to pravo je propisano
Posebnim kolektivnim ugovorom za državne organe i Pravilnikom o radnim odnosima tužene, pri čemu nije bilo zabrane za
isplatu jubilarne nagrade Zakonom o budžetu za 2012. i 2013. godinu, tada tužilja osnovano potražuje jubilarnu nagradu za 10
godina rada u toku 2012. godine, pri čemu tužilja ne može da snosi posledice propusta tužene da joj nagradu isplati te godine.
Drugostepeni sud je pravilno primenio materijalno pravo kada je preinačio prvostepenu presudu i usvojio zahtev tužilje za
isplatu jubilarne nagrade čija je visina utvrđena putem veštačenja."
• K ako je zaposlenoj rešenjem poslodavca utvrđen prestanak radnog odnosa ne sa danom kada je bila dužna da se javi na
rad, već tek po sprovođenju procedure za utvrđivanje odgovornosti zaposlene zbog neopravdanog izostanka sa posla i
dostavljanja rešenja o otkazu ugovora o radu, poslodavac je dužan da za zaposlenu uplati doprinose za obavezno soci-
jalno osiguranje za navedeni period - odnosno do dana prestanka radnog odnosa
"Kada zaposlena nije radila, nije ni ostvarila pravo na zaradu, a odsustvo sa rada nije opravdala nekim od zakonskih osnova, te
stoga nema ni pravo na isplatu naknade zarade. Kako je zaposlenoj rešenjem poslodavca utvrđen prestanak radnog odnosa
ne sa danom kada je bila dužna da se javi na rad, već tek po sprovođenju procedure za utvrđivanje odgovornosti zaposlene
zbog neopravdanog izostanka sa posla i dostavljanja rešenja o otkazu ugovora o radu, poslodavac je dužan da za zaposlenu
uplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje za navedeni period - odnosno do dana prestanka radnog odnosa, koji se
obračunavaju u skladu sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje."
(Mišljenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Sektor za rad, broj 011-00-326/2016-02 od
23.5.2016)
• N
e može se ograničiti visina naknade troškova prevoza, s obzirom na to da u skladu sa Zakonom, svi zaposleni imaju
pravo na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada i to najmanje u visini pune cene mesečne pretplatne karte u
javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz
"Članom 118. stav 1. tačka 1) Zakona o radu, utvrđeno je da zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim
aktom i ugovorom o radu, za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac
nije obezbedio sopstveni prevoz. Promena mesta stanovanja zaposlenog nakon zaključenja ugovora o radu, ne može da utiče
na uvećanje troškova prevoza koje je poslodavac dužan da naknadi zaposlenom u trenutku zaključenja ugovora o radu, bez
saglasnosti poslodavca (stav 3. istog člana).
Opštim aktom ili ugovorom o radu, potrebno je utvrditi kriterijume i merila za isplatu troškova za dolazak i odlazak sa posla,
odnosno pod kojim uslovima i na koji način se zaposlenima obezbeđuje naknada ovih troškova. Zaposleni imaju pravo na na-
knadu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz, samo ukoliko su takve
troškove imali, a visina istih se utvrđuje na način i u iznosu određenim opštim aktom (kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu) i ugovorom o radu. Ako je propisano opštim aktom ili ugovorom o radu, poslodavac može od zaposlenog da traži do-
stavljanje i drugih odgovarajućih dokaza o tome da li je zaista došlo do ostvarivanja ovih troškova (autobuske karte, dokaz o
kupovini mesečne pretplatne karte, računi za gorivo i sl.). Promena mesta stanovanja zaposlenog, nakon zaključenja ugovora
o radu (ugovori zaključeni počev od 29.7.2014. godine), ne utiče na uvećanje troškova prevoza koje je poslodavac dužan da
naknadi zaposlenom u trenutku zaključenja ugovora o radu, bez saglasnosti poslodavca.
Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da se ne može ograničiti visina naknade troškova prevoza, s obzirom na to da u skla-
du sa Zakonom, svi zaposleni imaju pravo na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada i to najmanje u visini pune cene
mesečne pretplatne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz."
(Mišljenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, broj 011-00-185/2016-02 od 1.4.2016. godine)
Maj 2018.
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 39 31
PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU FINANSIJSKOG IZVEŠTAVANJA O PLANIRANIM I OSTVARENIM PRIHODIMA I PRIMANJIMA I PLANIRANIM I
IZVRŠENIM RASHODIMA I IZDACIMA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
(„Sl. glasnik RS”, br. 79/2011)
Obaveza Rok
Dostavljanje podataka o planiranim prihodima i primanjima (Obrazac 1), planiranim rashodima i izdacima (Obrazac
2 i Obrazac 2a), koji u sebi sadrže promene nastale po osnovu izmena i dopuna budžeta u toku budžetske godine 15. maj 2018. godine
(rebalans), po osnovu promene aproprijacija i po osnovu korišćenja tekuće budžetske rezerve.
Dostavljanje podataka o ostvarenim prihodima i primanjima, odnosno izvršenim rashodima i izdacima. 15. maj 2018. godine
PRAVILNIK O NAČINU I SADRŽAJU IZVEŠTAVANJA O PLANIRANIM I IZVRŠENIM RASHODIMA ZA PLATE U BUDŽETIMA LOKALNE VLASTI U
2018. GODINI
(„Sl. glasnik RS”, br. 7/2018)
Obaveza Rok
Jedinice lokalne vlasti podnose Ministarstvu finansija, u pisanoj formi i elektronskim putem na adresu jls@mfin.gov.
rs, izveštaj o planiranim i izvršenim rashodima za plate za prethodni mesec na Obrascu PL-1 - Plate zaposlenih kod
korisnika budžeta jedinice lokalne vlasti i Obrascu PL-2 - Broj zaposlenih kod korisnika budžeta jedinice lokalne
15. april 2018. godine
vlasti.
Gradovi dostavljaju konsolidovane izveštaje na obrascima PL-1 i PL-2 za plate korisnika sredstava budžeta grada i
budžeta gradskih opština.
Napomena:
U skladu sa odredbama člana 80. Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS”, br. 18/2016) ako poslednji dan roka pada na dan u
kome organ ne radi, rok ističe kad protekne prvi naredni radni dan.
Maj 2018.
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 39 31
UREDBA O PROIZVODIMA KOJI POSLE UPOTREBE POSTAJU POSEBNI TOKOVI OTPADA, OBRASCU DNEVNE EVIDENCIJE O KOLIČINI I
VRSTI PROIZVEDENIH I UVEZENIH PROIZVODA I GODIŠNJEG IZVEŠTAJA, NAČINU I ROKOVIMA DOSTAVLJANJA GODIŠNJEG IZVEŠTA-
JA, OBVEZNICIMA PLAĆANJA NAKNADE, KRITERIJUMIMA ZA OBRAČUN, VISINU I NAČIN OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA NAKNADE
(„Sl. glasnik RS”, br. 54/2010, 86/2011, 15/2012, 41/2013 - dr. pravilnik, 3/2014, 81/2014 - dr. pravilnik, 31/2015 - dr. pravilnik,
44/2016 - dr. pravilnik, 43/2017 - dr. pravilnik)
ROK ZA
OBRAČUNSKI
OPIS OBAVEZE IZVRŠENJE OSNOV
PERIOD
OBAVEZE
Obveznik plaćanja naknada po Uredbi o proizvodima
Januar - Mart Stavljanje u promet proizvoda koji posle
koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada 15.5.2018.
2018. upotrebe postaju posebni tokovi otpada
dužan da plati za navedeno tromesečje
PRAVILNIK O BLIŽIM USLOVIMA, NAČINU I POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA REFAKCIJU PLAĆENE AKCIZE NA DERIVATE
NAFTE, BIOGORIVA I BIOTEČNOSTI IZ ČLANA 9. STAV 1. TAČ. 3), 5) I 7) ZAKONA O AKCIZAMA, KOJI SE KORISTE ZA TRANSPORTNE
SVRHE I ZA GREJANJE
(„Sl. glasnik RS”, br. 112/2012, 38/2013, 93/2013, 111/2015 i 101/2016)
ROK ZA
OBRAČUNSKI
OPIS OBAVEZE IZVRŠENJE OSNOV
PERIOD
OBAVEZE
Privredni subjekt koji zagreva poslovni prostor,
odnosno fizičko lice koje zagreva stambeni prostor pod-
Refakcija plaćene akcize na derivate nafte,
nosi zahtev Poreskoj upravi za refakciju plaćene akcize Najranije
1.4.-30.4.2018. odnosno biotečnosti koji se koriste za grejanje
na derivate nafte, odnosno biotečnosti koji se koriste 20.5.2018.
poslovnog, odnosno stambenog prostora
za grejanje poslovnog, odnosno stambenog prostora
Obrazac REF-G
PRAVILNIK O BLIŽIM USLOVIMA, NAČINU I POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA REFAKCIJU PLAĆENE AKCIZE NA DERIVATE
NAFTE I BIOTEČNOSTI IZ ČLANA 9. STAV 1. TAČ. 3), 4), 5), 6) I 7) ZAKONA O AKCIZAMA, KOJI SE KORISTE KAO ENERGETSKA GORIVA
U PROIZVODNJI ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE ILI U INDUSTRIJSKE SVRHE
(„Sl. glasnik RS”, br. 112/2012, 38/2013, 93/2013, 111/2015, 101/2016 i 18/2018)
ROK ZA
OBRAČUNSKI
OPIS OBAVEZE IZVRŠENJE OSNOV
PERIOD
OBAVEZE
Refakciju plaćene akcize ostvaruje lice koje se u
skladu sa propisima kojima se uređuje oblast Refakcija plaćene akcize na gasna ulja i
energetike bavi proizvodnjom električne i toplotne Najranije biotečnosti koja se koriste kao energetska
1.4.-30.4.2018.
energije 20.5.2018. goriva u proizvodnji električne i toplotne
energije
Obrazac REF-ETE
TARIFA ZA UPOTREBU INTERPRETACIJA IZ REPERTOARA PI SNIMLJENIH NA KOMERCIJALNE NOSAČE ZVUKA (FONOGRAME),
ODNOSNO ZVUKA I SLIKE (VIDEOGRAME)
(„Sl. glasnik RS”, br. 6/2008, 119/2008 i 98/2011 - dr. tarifa)
ROK ZA
OBRAČUNSKI
OPIS OBAVEZE IZVRŠENJE OSNOV
PERIOD
OBAVEZE
Radiodifuzna organizacija dostavlja PI podatke o
prihodima odnosno troškovima, sa razdvojenim
1.4.-30.4.2018. 15.5.2018. Emitovane interpretacije iz repertoara PI
osnovama sticanja, kao i popis emitovanih interpre-
tacija iz repertoara PI
Napomena:
1. Rokovi se u slučaju da padaju u nedelju ili u dane državnih praznika, kao i u druge dane kada organ pred kojim treba preduzeti radnje
ne radi, pomeraju na prvi naredni radni dan, u skladu sa odredbama člana 80. Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS”,
br. 18/2016).
2. MINIMALNA ZARADA
Mesec Broj mogućih radnih Broj mogućih časova Minimalna cena rada Minimalna neto Minimalna bruto
dana u mesecu rada u mesecu po času - neto zarada za mesec zarada za mesec
Januar 2018. 23 184 143 26.312 35.395
Februar 2018. 20 160 143 22.880 30.499
Mart 2018. 22 176 143 25.168 33.763
April 2018. 21 168 143 24.024 32.131
Maj 2018. 23 184 143 26.312 35.395
Jun 2018. 21 168 143 24.024 32.131
Jul 2018. 22 176 143 25.168 33.763
Avgust 2018. 23 184 143 26.312 35.395
Septembar 2018. 20 160 143 22.880 30.499
Oktobar 2018. 23 184 143 26.312 35.395
Novembar 2018. 22 176 143 25.168 33.763
Decembar 2018. 21 168 143 24.024 32.131
Napomena:
Preračun sa neto na bruto je izvršen primenom neoporezivog iznosa zarade od 15.000 dinara koji se primenjuje počev od isplate zarade za mesec januar
2018. godine.
R.
OPIS Usklađeni dinarski
br.
1) Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi u članu 9. stav 1:
- pomoć u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika - tačka 9) 67.145
- stipendije i krediti učenika i studenata - tačka 12) 11.511
- naknada za ishranu - hranarina koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi, u skladu sa zakonom
9.592
kojim se uređuje sport - tačka 13)
- naknada za rad članova izbornih komisija, biračkih i glasačkih odbora i za rad na popisu stanovništva - tačka 29) 5.150
- novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca - tačka 30) 12.746
2) Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi u članu 15a st. 2, 4. i 5:
- neoporezivi iznos zarade 15.000
3) Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi u članu 18. stav 1:
- naknada troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada - tačka 1) 3.837
- dnevnica za službeno putovanje u zemlji - tačka 2) 2.303
- naknada prevoza na službenom putovanju - tačka 5) 6.716
- solidarna pomoć za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice - tačka
38.370
7)
- poklon deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića - tačka 8) 9.592
- jubilarna nagrada zaposlenima, u skladu sa zakonom koji uređuje rad - tačka 9) 19.183
4) Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi u članu 21a stav 2:
- premija za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond 5.757
5) Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi u članu 83. stav 4:
- pojedinačno ostvaren dobitak - tačka 1) 11.684
6) Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi u članu 85. stav 1:
- nagrade i druga slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca - tačka 11) 12.746
Napomena:
Neoporezivi iznos od 11.790 dinara primenjuje se zaključno sa isplatom zarade za mesec decembar 2017. godine. Neoporezivi iznos od 15.000 dinara
primenjuje se kod obračuna i plaćanja poreza na zarade počev od zarade za mesec januar 2018. godine.
ZARADA ZARADA - niža od najniže ZARADA - viša od najniže, a niža ZARADA - viša od najviše
osnovice od najviše osnovice osnovice
Zarada zaposlenog - zaključno sa zaradom za B = N - 1.179 + (NnO x 19,9%) B = N - 1.179 B = N - 1.179 + (NvO x 19,9%)
mesec decembar 2017. godine 0,9 0,701 0,9
Zarada zaposlenog penzionera - zaključno sa B = N - 1.179 + (NnO x 14,0%) B = N - 1.179 B = N - 1.179 + (NvO x 14,0%)
zaradom za mesec decembar 2017. godine 0,9 0,760 0,9
Zarada zaposlenog - počev od zarade za B = N - 1.500 + (NnO x 19,9%) B = N - 1.500 B = N - 1.500 + (NvO x 19,9%)
mesec januar 2018. godine 0,9 0,701 0,9
Zarada zaposlenog penzionera - počev od B = N - 1.500 + (NnO x 14,0%) B = N - 1.500 B = N - 1.500 + (NvO x 14,0%)
zarade za mesec januar 2018. godine 0,9 0,760 0,9
R. Koeficijent
Vrsta prihoda
br. za preračun
30. Dopunski rad - kada se plaća porez i doprinos za PIO 1,582278481
31. Dopunski rad - kada se plaća porez 1,190476190
32. Naknada za lice koje je na stručnom osposobljavanju i usavršavanju 1,319957761
33. Prihodi od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda - kada se plaća porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstvo 1,059658790
34. Prihodi od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda - kada se plaća porez, doprinos za PIO 1,048218029
35. Prihod od zakupa pokretne stvari kada se priznaju normirani troškovi od 20% 1,190476190
36. Prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti kada se priznaju normirani troškovi od 25% 1,176470588
37. Prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti kada se priznaju normirani troškovi od 50% 1,111111111
38. Prihodi profesionalnih sportista, sportista amatera, sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu - uz priznavanje
normiranih troškova od 50% kada se plaća porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstvo 1,391788448
39. Prihodi profesionalnih sportista, sportista amatera, sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu - uz priznavanje
normiranih troškova od 50% kada se plaća porez i doprinos za PIO 1,298701299
40. Prihodi profesionalnih sportista, sportista amatera, sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu - uz priznavanje
normiranih troškova od 50% kada se plaća porez 1,111111111
12. PODACI O IZNOSIMA ZA ODREĐENA LIČNA PRIMANJA ZAPOSLENIH I OSTALIH FIZIČKIH LICA
• Na bazi prosečne zarade u Republici obračunate za februar 2018. godine od 66.084 dinara•
Napomene:
1) Republički zavod za statistiku će počev od 2018. godine prosečne zarade računati na osnovu podataka iz evidencije Poreske uprave. Zbog prelaska na novi izvor
podataka i novu metodologiju, mesečna saopštenja o prosečnim zaradama će se ubuduće objavljivati 55 dana po isteku meseca na koji se zarade odnose.
2) Usklađeni neoporezivi iznosi pojedinih primanja iz Zakona o porezu na dohodak građana primenjuju se od 1.2.2018. do 31.1.2019. godine. Izuzetno, novi
neoporezivi iznos od 15.000 dinara primenjuje kod obračuna i plaćanja poreza na zarade počev od zarade za mesec januar 2018. godine, a neoporezivi iznos
od 11.790 dinara primenjuje se zaključno sa isplatom zarade za mesec decembar 2017. godine.
3) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 113/2017) stupio je na snagu 1. januara 2018. godine.
4) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 113/2017) stupio je na snagu 1. januara 2018. godine.
5) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 113/2017) stupio je na snagu 25. decembra 2017. godine.
Član 118. stav 1. tačka 6) Zakona o radu. Prema Zakonu o radu, isplata je
obavezna a visina naknade se utvrđuje
Napomena:
opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.
Prema članu 4. stav 2. Zakona o platama u
Npr. ako je poslodavac utvrdio da se „regres”
REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR državnim organima i javnim službama, dodatak
isplaćuje u visini jedne prosečne mesečne zarade
na ime „regresa” sadržan je u koeficijentu za
obračun i isplatu plate - zarade. Državni službenici po zaposlenom u Republici, prema poslednjem
podatku statistike, u ovom momentu važeći iznos
i nameštenici nemaju pravo na naknadu na ime
je: 66.084,00 dinara
„regresa”.
1. U načelu, sva primanja navedena u prethodnoj tabeli imaju karakter zarade - plate, pa se na njih plaća: porez na zarade po stopi od 10%, doprinosi
za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog po zbirnoj stopi od 19,9% i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje na teret poslodavca po
zbirnoj stopi od 17,9%.
2. Izuzetno, terenski dodatak, za državne službenike i nameštenike od 7.10.2011. godine (prema Instrukciji ministra finansija broj 414-00-77/2011-01)
nema karakter zarade, jer se ne uračunava u osnovicu za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu plate. Prema Mišljenju
Ministarstva finansija br. 413-00-1119/2011-04 od 23.12.2011. godine, a kojim je potvrđen stav iznet u ovoj instrukciji, terenski dodatak „isključivo”
za državne službenike i nameštenike oporezuje se porezom na zarade po stopi od 10%. Za ostala lica koja nisu državni službenici i nameštenici ovo
primanje se oporezuje porezom i doprinosima kao plata/zarada.
3. Izuzetno, naknada troškova za odvojeni život od porodice, za državne službenike i nameštenike od 7.10.2011. godine (prema Instrukciji ministra
finansija broj 414-00-77/2011-01) nema karakter zarade, jer se ne uračunava u osnovicu za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po
osnovu plate. Prema Mišljenju Ministarstva finansija br. 413-00-1119/2011-04 od 23.12.2011. godine, a kojim je potvrđen stav iznet u ovoj instrukciji,
naknada troškova za odvojeni život od porodice „isključivo” za državne službenike i nameštenike oporezuje se porezom na zarade po stopi od 10%. Za
ostala lica koja nisu državni službenici i nameštenici ovo primanje se oporezuje porezom i doprinosima kao plata/zarada.
* Za zaposlene u zdravstvenim ustanovama u državnoj svojini čije se plate finansiraju iz budžeta - u celini ili delimično, ili iz sopstvenih prihoda,
osnovna plata kao osnovica za obračun dodataka na platu uvećana je za radni učinak, što se primenjuje od plate za mesec oktobar 2012. godine.
b) Primanja koja imaju tretman naknade troškova i druga - ostala primanja zaposlenih
Vrsta primanja -
Osnov za isplatu Način izračunavanja i iznos za isplatu Poreski tretman
naknade
Prema Zakonu o radu, u visini cene prevozne karte u Ne oporezuje se do visine cene
Član 118. stav 1.
javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio mesečne pretplatne karte u javnom
tačka 1) Zakona o
sopstveni prevoz. saobraćaju, odnosno do visine stvarnih
NAKNADA TROŠKOVA ZA radu i član 3. Uredbe
troškova prevoza, a najviše do 3.837
DOLAZAK I ODLAZAK SA o naknadi troškova Državnom službeniku i namešteniku naknađuju se troškovi dinara (član 18. stav 1. tačka 1) Zakona
RADA i otpremnini prevoza za dolazak na rad i za odlazak s rada u visini cene o porezu na dohodak građana) a na
državnih službenika i mesečne pretplatne karte u gradskom, prigradskom, iznos preko toga plaća se porez po
nameštenika. odnosno međugradskom saobraćaju. stopi od 10%.
Ne oporezuje se do 2.303 dinara
Član 118. stav 1. po osnovu cele dnevnice, odnosno
tačka 2) Zakona o Prema Zakonu o radu, do visine propisane opštim aktom, do pripadajućeg iznosa za polovinu
radu i član 9. Uredbe odnosno ugovorom o radu. dnevnice, utvrđene na način i u skladu
DNEVNICE ZA SLUŽBENO
o naknadi troškova sa propisima nadležnog državnog
PUTOVANJE U ZEMLJI Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti.
i otpremnini organa, a na iznos preko toga plaća
državnih službenika i Državni službenici i nameštenici - 150 dinara. se porez po stopi od 10%. (član 18.
nameštenika. stav 1. tačka 2) Zakona o porezu na
dohodak građana)
Vrsta primanja -
Osnov za isplatu Način izračunavanja i iznos za isplatu Poreski tretman
naknade
Član 118. stav 1. Ne oporezuje se do iznosa propisanog
tačka 3) Zakona Prema Zakonu o radu, do visine propisane opštim aktom, od strane nadležnog državnog organa, a
o radu i član odnosno ugovorom o radu. najviše do 50 evra dnevno, utvrđene na
DNEVNICE ZA SLUŽBENO
20. Uredbe o način i u skladu sa uslovima propisanim
PUTOVANJE U Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti.
naknadi troškova od strane nadležnog državnog organa,
INOSTRANSTVO Državni službenici i nameštenici - 15 evra na svaka 24 časa a na iznos preko toga plaća se porez po
i otpremnini
državnih službenika i provedena u inostranstvu. stopi od 10%. (član 18. stav 1. tačka 3)
nameštenika. Zakona o porezu na dohodak građana)
Prema Zakonu o radu, do visine propisane opštim aktom,
odnosno ugovorom o radu.
Član 118. stav 1. tač. Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti.
NAKNADA TROŠKOVA 2) i 3) Zakona o radu. Državnom službeniku i namešteniku naknađuju se troškovi Ne oporezuje se do visine troškova
SMEŠTAJA NA Čl. 8. i 19. Uredbe smeštaja u zemlji prema priloženom hotelskom računu prema priloženom računu (član 18.
SLUŽBENOM o naknadi troškova za prenoćište i doručak, izuzev za prenoćište i doručak u stav 1. tačka 4) Zakona o porezu na
PUTOVANJU (zemlja i i otpremnini hotelu prve kategorije (pet zvezdica). dohodak građana), bez obzira na
inostranstvo) državnih službenika i Državnom službeniku i namešteniku na službenom putovanju kategoriju smeštaja.
nameštenika. u inostranstvo naknađuju se troškovi smeštaja u visini
plaćenog hotelskog računa za prenoćište i doručak, izuzev za
prenoćište i doručak u hotelu prve kategorije (pet zvezdica).
Član 118. stav 1. Priznaju se u celini prema podnetim računima. Državnom
tač. 2) i 3) Zakona o službeniku i namešteniku naknađuju se: 1. za službeni
NAKNADA TROŠKOVA
radu. Član 11. stav put u zemlji, troškovi prevoza od mesta rada do mesta Ne oporezuje se do visine podnetih
PREVOZA NA
1. i član 26. Uredbe gde treba da se izvrši službeni posao i za povratak do računa prevoznika u javnom
SLUŽBENOM
o naknadi troškova mesta rada, u visini stvarnih troškova prevoza u javnom saobraćaju (član 18. stav 1. tačka 5)
PUTOVANJU (zemlja i
i otpremnini saobraćaju; 2. za službeni put u inostranstvo, u visini cene Zakona o porezu na dohodak građana).
inostranstvo)
državnih službenika i iz putničke tarife za prevoz sredstvom one vrste i razreda
nameštenika. koji se, prema nalogu za službeno putovanje, koristi.
Član 118. stav 1. Prema Zakonu o radu utvrđuje se opštim aktom ili Ne oporezuje se do iznosa 30% cene po
NAKNADA ZA tač. 2) i 3) Zakona ugovorom o radu. osnovnoj jedinici mere pogonskog goriva
KORIŠĆENJE o radu i član 11. pomnoženog s brojem jedinica mere
Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti.
SOPSTVENOG stav 2. Uredbe o pogonskog goriva koje je potrošeno,
AUTOMOBILA za naknadi troškova i Državnom službeniku ili namešteniku koji, po pismenom najviše do 6.716 dinara mesečno a
službeno putovanje i otpremnini državnih odobrenju ovlašćenog lica koristi sopstveni automobil - u preko tog iznosa plaća se porez po stopi
druge službene svrhe službenika zemlji, isplaćuje se naknada od 10% propisane cene za litar od 10% (član 18. stav 1. tačka 5) Zakona
i nameštenika. pogonskog goriva po pređenom kilometru. o porezu na dohodak građana).
Utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, u visini
Član 118. stav 1. troškova smeštaja i ishrane.
tačka 4) Zakona
NAKNADA TROŠKOVA Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti.
o radu i član 44.
SMEŠTAJA I ISHRANE Državnom službeniku i namešteniku, ako za rad i boravak na
stav 2. Uredbe o
ZA RAD I BORAVAK terenu nisu obezbeđeni besplatni smeštaj i ishrana, terenski Ne plaćaju se poreske obaveze.
naknadi troškova
NA TERENU, ako nisu dodatak se uvećava za troškove smeštaja i ishrane za
i otpremnini
obezbeđeni bez naknade troškove smeštaja - najviše do iznosa naknade za troškove
državnih službenika i
nameštenika. smeštaja na službenom putovanju u zemlji, a za troškove
ishrane - najviše za dnevnicu za službeno putovanje u zemlji.
NAKNADA TROŠKOVA Nadoknađuju se:
PRIVREMENOG ILI 1. Troškovi prevoza pokućstva - u visini koja odgovara
Čl. 46. do 47. Uredbe
TRAJNOG PREMEŠTAJA najekonomičnijem prevozu stvari, prema tarifi
o naknadi troškova
U DRUGO MESTO RADA
i otpremnini prevoznika; troškovi pakovanja pokućstva - u paušalnom Ne plaćaju se poreske obaveze, do
DRŽAVNOG SLUŽBENIKA iznosu od 5.000 dinara; iznosa naknade utvrđenog Uredbom.
državnih službenika i
I NAMEŠTENIKA (troškovi 2. Troškovi prevoza radi posete porodici - najviše za jedno
nameštenika.
selidbe, troškovi posete putovanje mesečno, u visini stvarnih troškova prevoza u
porodici) međugradskom saobraćaju.
Vrsta primanja -
Osnov za isplatu Način izračunavanja i iznos za isplatu Poreski tretman
naknade
NAKNADA Čl. 37. do 42. Uredbe
TROŠKOVA SELIDBE o naknadi troškova
Neoporezivo do iznosa naknade
U INOSTRANSTVO za i otpremnini Prema uslovima iz čl. 37. do 42. Uredbe.
utvrđenog Uredbom.
državne službenike i državnih službenika i
nameštenike nameštenika.
NAKNADA TROŠKOVA
Ne oporezuje se do 67.145 dinara, a
POGREBNIH USLUGA Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da isplati
iznos preko toga oporezuje se prema
ZAPOSLENOM u slučaju Član 119. stav 1. zaposlenom naknadu troškova pogrebnih usluga u slučaju
članu 85. Zakona o porezu na dohodak
smrti člana uže porodice, tačka 2) Zakona o smrti člana uže porodice, a članovima uže porodice u
građana - po stopi od 20%. (član 9.
a članovima uže radu. slučaju smrti zaposlenog, u visini troškova pogrebnih
stav 1. tačka 9) Zakona o porezu na
porodice u slučaju smrti usluga.
dohodak građana)
zaposlenog
Ne oporezuje se do 67.145 dinara, a
POMOĆ PORODICI iznos preko toga oporezuje se prema
Član 120. stav 1. Može da se utvrdi opštim aktom.
ZA SLUČAJ SMRTI članu 85. Zakona o porezu na dohodak
tačka 1) Zakona o
PENZIONISANOG Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti. građana - po stopi od 20%. (član 9.
radu.
RADNIKA stav 1. tačka 9) Zakona o porezu na
dohodak građana)
SOLIDARNA POMOĆ
ZAPOSLENOM ZA SLUČAJ
SMRTI DRUGIH ČLANOVA Član 120. stav 1. Može da se utvrdi opštim aktom ili ugovorom o radu. Na ceo iznos isplate plaća se porez po
PORODICE ZAPOSLENOG tačka 1) Zakona o
Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti. stopi od 10%.
(koji nisu bračni drug, radu.
deca, roditelji, usvojenik
i usvojilac zaposlenog)
SOLIDARNA POMOĆ
ZA SLUČAJ BOLESTI, Ne oporezuje se do 38.370 dinara, a
Član 120. stav 1.
zdravstvene rehabilitacije Može da se utvrdi opštim aktom ili ugovorom o radu. na iznos preko toga plaća se porez po
tačka 1) Zakona o
ili invalidnosti Prema kolektivnim ugovorima za pojedine delatnosti. stopi od 10%. (član 18. stav 1. tačka 7)
radu.
zaposlenog ili člana Zakona o porezu na dohodak građana)
njegove porodice
Vrsta primanja -
Osnov za isplatu Način izračunavanja i iznos za isplatu Poreski tretman
naknade
Zaposlenima koji rade na poslovima za koje više ne
postoji potreba ili na poslovima na kojima postoji
potreba smanjenja broja izvršilaca, a koji su se izjasnili da
prihvataju prestanak radnog odnosa isplaćuje se novčana
naknada:
1) u visini 1/3 prosečne plate, odnosno zarade zaposlenog
isplaćene u poslednja tri meseca koja prethode mesecu
prestanka radnog odnosa, odnosno u visini 1/3 prosečne
zarade u Republici Srbiji za mesec koji prethodi mesecu
prestanka radnog odnosa prema podatku organa
nadležnog za poslove statistike, u zavisnosti od toga šta je
za zaposlenog povoljnije, uvećane za 30%, za svaku godinu
NOVČANA NAKNADA rada u radnom odnosu u javnom sektoru, s tim da ukupna
visina novčane naknade ne može biti veća od 8.000 evra Ne oporezuje se do iznosa koji
zaposlenom kome Član 21. Zakon o
u dinarskoj protivvrednosti - za zaposlene kojima na dan je utvrđen Zakonom o načinu
radni odnos prestaje na načinu određivanja
prestanka radnog odnosa nedostaje više od dve godine određivanja maksimalnog broja
osnovu sporazuma u maksimalnog broja
do ispunjenja uslova za penziju u skladu sa propisima o zaposlenih u javnom sektoru - član 9.
postupku sprovođenja zaposlenih u javnom
penzijskom i invalidskom osiguranju; stav 1. tačka 19) Zakona o porezu na
racionalizacije u javnom sektoru
2) u visini šest prosečnih zarada u Republici Srbiji za mesec dohodak građana.
sektoru
koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa, prema
podatku organa nadležnog za poslove statistike - za
zaposlene kojima na dan prestanka radnog odnosa
nedostaje do dve godine do ispunjenja uslova za penziju
u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju;
3) u visini četiri prosečne zarade u Republici Srbiji za
mesec koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa,
prema podatku organa nadležnog za poslove statistike
- za zaposlene koji na dan prestanka radnog odnosa
ispunjavaju uslove za prevremenu starosnu penziju
u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju.
Vrsta primanja -
Osnov za isplatu Način izračunavanja i iznos za isplatu Poreski tretman
naknade
Član 9. stav 1. tačka 10) Zakona
o porezu na dohodak građana -
neoporezivo u celini prema uslovima iz
člana 2. Pravilnika o ostvarivanju prava
POMOĆ ZBOG na poreska izuzimanja za primanja
UNIŠTENJA ILI po osnovu pomoći zbog uništenja
OŠTEĆENJA IMOVINE U skladu sa aktom poslodavca, a ne više od iznosa stvarne ili oštećenja imovine, organizovane
usled elementarnih štete. socijalne i humanitarne pomoći,
nepogoda ili drugih stipendija i kredita učenika i studenata,
vanrednih događaja hranarina sportista amatera i prava
na poresko oslobođenje za primanja
po osnovu solidarne pomoći za slučaj
bolesti („Sl. glasnik RS”, br. 31/2001 i
5/2005).
Način izračunavanja
Vrsta primanja - isplate Poreski tretman
i iznos za isplatu
Ne oporezuje se do 9.592 dinara
mesečno (član 9. stav 1. tačka 13)
Prema Zakonu o sportu
NAKNADA ZA ISHRANU - HRANARINA koju sportistima amaterima isplaćuju Zakona o porezu na dohodak građana);
(„Sl. glasnik RS”, br.
amaterski sportski klubovi preko tog iznosa plaća se porez po
10/2016)
stopi od 20% - prema članu 85. Zakona
o porezu na dohodak građana.
Ne oporezuje se - član 9. stav 1. tač.
NAKNADA I NAGRADA ZA RAD: osuđenih lica i maloletnih učinilaca krivičnih
14) i 15) Zakona o porezu na dohodak
dela u kazneno-popravnim ustanovama; pacijenata u psihijatrijskim ustanovama
građana.
NAKNADE KOJE SE, U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU UNUTRAŠNJE
Ne oporezuje se - član 9. stav 1. tačka
POSLOVE, ISPLAĆUJU STUDENTIMA VISOKOŠKOLSKE USTANOVE OSNOVANE
23) Zakona o porezu na dohodak
ZA OSTVARIVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA ZA POTREBE POLICIJSKOG
građana.
OBRAZOVANJA
NAKNADE KOJE SE, u skladu sa propisima kojima se uređuje Vojsku
Ne oporezuje se - član 9. stav 1. tačka
Srbije, ISPLAĆUJU VOJNICIMA NA SLUŽENJU VOJNOG ROKA, UČENICIMA I
22) Zakona o porezu na dohodak
KADETIMA VOJNOŠKOLSKE USTANOVE I LICIMA NA DRUGOM STRUČNOM
građana.
OSPOSOBLJAVANJU ZA OFICIRE I PODOFICIRE
NAGRADA UČENICIMA I STUDENTIMA ostvarenim za postignute rezultate tokom Ne oporezuje se - član 9. stav 1. tačka
školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na međunarodnim takmičenjima i 26) Zakona o porezu na dohodak
takmičenjima u okviru obrazovnog sistema građana
NAKNADA TROŠKOVA VOLONTIRANJA KOJU OSTVARUJE VOLONTER za: radnu
odeću i sredstva i opremu za ličnu zaštitu volontera; putovanja, smeštaj
i ishranu volontera i drugih troškova koji nastanu u vezi sa izvršavanjem
volonterskih usluga i aktivnosti; lekarske preglede obezbeđene za potrebe
U skladu sa članom 10. Ne oporezuje se (član 9. stav 1. tačka
volontiranja; obuke za obavljanje volonterskih usluga i aktivnosti; premije
Zakona o volontiranju („Sl. 27) Zakona o porezu na dohodak
osiguranja isplaćene za slučaj povrede ili profesionalne bolesti tokom
glasnik RS”, br. 36/2010). građana).
volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja od odgovornosti za
štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili trećeg lica; isplatu džeparca, kod
dugoročnog volontiranja, čiji mesečni iznos ne može biti veći od 30% od neto
iznosa minimalne mesečne zarade za puno radno vreme u Republici Srbiji.
WWW.PARAGRAF.RS
VIŠEDNEVNO SAVETOVANJE
za pravnike i ekonomiste
DETALJNIJE NA:
www.paragraf.rs