OPĆI PODACI O MOSTOVIMA

Most je građevina koja prevodi prometnice preko zapreke.Mostovi trebaju zadovoljiti

zahtjeve funkcionalnosti,sigurnosti,trajnosti,ekonomičnosti,estetike,ekologije itd.
Propust je most malog otvora 4-10m,ili površine otvora ispod mosta do 10m2.
Uzdužna dispozicija ili uzdužni raspored mosta je grafički prikaz dijelova mosta u
pogledu sa strane.
Poprečna dispozicija ili poprečni raspored mosta je grafički prikaz dijelova mosta u
poprečnom presjeku.
Slobodni profil je prostor kroz koji može prolaziti promet na mostu ili ispod mosta.
Niveleta je osnovna linija u uzdužnom presjeku mosta a predstavlja presječnicu plohe
kolnika i vertikalne plohe koja prolazi kroz os prometnice na mostu.
Rasponska konstrukcija je nosiva struktura koja premošćuje otvor mosta.
Kolnik je ploha namijenjena prolazu vozila na mostu.
Hodnik je ploha namijenjena kretanju pješaka na mostu.
Ukupna dužina mosta je razmak između krajnjih tačaka mosta (rubovi krila
upornjaka).
Dužina mosta je razmak između osi krajnjih ležaja mosta.
Otvor mosta je vodoravni razmak između unutrašnjih ploha stubova mosta,odnosno
unutrašnjih rubova struktura uz oslonce.Ukupni otvor je zbir otvora kod mosta sa više
raspona.
Raspon konstrukcije je razmak između osi ležaja te konstrukcije.Ako most ima
nekoliko otvora konstrukcija će imati nekoliko raspona.
Ukupna širina mosta je razmak između krajnjih tačaka u poprečnom presjeku mosta.
Širina mosta je razmak između unutrašnjih ploha ograde mosta.
Ukupna visina mosta je visina od dna temelja mosta do najviše tačke mosta.
Visina konstrukcije je visina između najniže i najviše tačke glavnog rasponskog sklopa
na mostu.
Slobodna visina je visina između plohe prometnice ispod mosta (ili mjerodavnog
vodostaja) do donjeg ruba rasponskog sklopa.
Raspoloživa visina je visina između plohe prometnice ispod mosta (ili mjerodavnog
vodostaja) do nivelete mosta.
Konstruktivna visina je visina između donjeg ruba rasponske konstrukcije do nivelete
mosta.
DIJELOVI MOSTA

Donji ustroj mosta čine svi dijelovi mosta koji se nalaze ispod ležišta glavne rasponske
konstrukcije ili uz nju.Tu spadaju upornjaci i stubovi.
Upornjaci su krajnji dijelovi mosta u kojima se ostvaruje prelaz saobraćajnice sa nasipa
na most.Sastoje se od sljedećih dijelova :
- Temelj upornjaka prenosi opterećenje u temeljno tlo
- Ležajna klupa prenosi opterećenje s ležaja u zid upornjaka
- Zidić upornjaka razdvaja nasip od rasponskog sklopa,pridržava prelaznu napravu i
prelaznu ploču
- Prelazna ploča ublažava prelaz sa elastičnog nasipa na krutu konstrukciju,ublažava
dinamički udar na konstrukciju
- Zid upornjaka prenosi opterećenje na temeljnu stopu i pridržava nasip
- Krila upornjaka pridržavaju nasip (paralelna,okomita,kosa)
Stubovi su dijelovi mosta na koji se oslanjaju glavne rasponske konstrukcije.Preko njih
se opterećenja od nosivih sklopova prenose na tlo.Sastoje se od : temelja stuba,tijelo
stuba (pojedinačno ili iz dijelova),ležajna greda (nosivi blok na koji se naslanja ležaj ili
ležajna klupa),ležaj (na njega se neposredno naslanja rasponska konstrukcija),ledobran
i ledolom,piloni (kod visećih i ovješenih mostova).

Gornji ustroj mosta čine dijelovi mosta koji se nalaze iznad ležišta glavne rasponske
konstrukcije.Sastoji se od :
- Sistem nosača – nosiva struktura mosta (dijelovi za prijenos opterećenja) koju čine
glavni nosači (prijenos sila s gornjeg stroja na upornjake i stubove),poprečni nosači
(povezuju glavne a mogu biti nad osloncima i u polju),podužni (sekundarni) nosači.
- Pomost – dijelovi mosta između prometne površine na mostu i glavnih nosača a to su
stubovi,čeoni zidovi,ispune,štedni otvori,vješaljke,zatege,sekundarni nosači.
- Kolnička konstrukcija – skup nosivih elemenata preko kojih se opterećenje s
prometne površine predaje do rasponske konstrukcije a to su ploča kolnika,
sekundarni uzdužni i podužni nosači,spregovi,rebra,ukrute.
- Oprema mosta – dijelovi namijenjeni sigurnom i udobnom odvijanju prometa na
mostu a to su slojevi kolnika,ograde,kolosijeci,ivičnjaci,dilatacije,odvodnja,rasvjeta.
GREDNI MOSTOVI

Gredni mostovi su najčešći nosivi sistem za mostove manjih i srednjih raspona.Kod ovih
nosača javljaju se momenti savijanja i poprečne sile,rijetko momenti torzije.Nisu
osjetljivi na pomake oslonaca,uzdužne sile su zanemarive.Osnovni cilj je formiranje
nosivog presjeka dovoljno visokog,velike krutosti na savijanje (širok pojas,usko rebro),
zadovoljavajuće krutosti na smicanje.Osjetljivi su na slijeganje oslonaca.Koriste se
sljedeći statički sistemi:
- Prosta greda koristi se za mostove sa jednim ili više otvora,osobito kod montažne
gradnje.Jednostavan je proračun i izvedba.Nedostatak je pojava poprečnih prekida
iznad oslonaca gdje je ugradi dilatacijska naprava.Visina grede može biti konstantna
ili promjenljiva (prilagođena momentima savijanja).
- Slobodne grede sa prepustima i protuutezima – zbog smanjenja visine
konstrukcije,smanjuju se mom.savijanja u sredini raspona a to se postiže prepustima
ili protuutezima iza oslonaca.Nedostatak je izvedba prelaznih naprava na krajevima
prepusta jer su ti dijelovi deformabilni.
- Slobodne grede u nizu koriste se za premošćavanje niza otvora nekog mosta.Svi
oslonci osim jednog su pokretni.
- Kontinuirane grede su vrlo pogodan nosivi sistem za mostove s više raspona,a
izvode se u neprekidnoj dužini od 1000m preko više desetaka polja.Prednost im je da
zbog povoljne raspodjele momenata mogu biti izvedeni manjih visina od slobodno
oslonjenih greda.Rasponi mogu biti jednaki ili se krajnji mogu izvesti 20% kraći da se
izjednače momenti u poljima.
- Grede sa zglobovima – zglobovi se raspoređuju da se dobije povoljna raspodjela
momenata u polju i nad osloncima.Nedostatak je velik broj prekida na mjestima gdje
su zglobovi u konstrukciji.
- Konzolne grede – grede upete u stubove upornjaka ili riječne stubove tako da im se
ležajni presjeci ne mogu zaokretati a u sredini polja imaju zglobove gdje se prenose
samo poprečne sile.Prednost ovog načina gradnje je što je sistem u toku gradnje
statički određen,a nedostatak su dilatacije na kolniku na mjestu zglobova.Konzolne
grede se izvode uglavnom promjenljive visine sa zadebljanjima prema osloncima.
- Rešetkasti i perforirani nosači
- Grede sa lukovima – nosači koji izvana djeluju kao gredni sistemi a u premoštenju
raspona je greda zategama spojena s lukom pa može biti znatno tanja.Greda djeluje
kao i zatega luka jer se kroz nju preuzimaju sile pritiska iz luka.
- Grede sa stolovima primjenjuju se u montažnoj gradnji kada sa prefabrikovanim
elementima manje težine treba savladati veće raspone.Sredina polja se premoštava
gredama zglobno oslonjenim na krute stolove koje formiraju stubovi i dijelovi
rasponskog sklopa.
Gredni mostovi obzirom na tip konstrukcije mogu biti pločasti,rebrasti,sandučasti,te
različlite varijacije tih tipova.

a)Pločaste konstrukcije
Ploča,nosiva struktura sa jednom manjom i dvije veće dimenzije u mostovima se koristi
kao glavni nosivi sistem za manje raspone ili kao kolnička konstrukcija s drugim glavnim
nosačima.Kod pločastih mostova moguće su varijacije : puna ploča,puna ploča sa
konzolama,olakšana ploča,ploča sa zadebljanjima.
Jednostavne pune ploče koriste se za raspone do 15m ako su slobodno oslonjene,ili do
20m ako su kontinuirane.Armatura im je jednostavna,izvedba laka,mala količina oplate
ali velika količina betona povećava vlastitu težinu.Estetski su povoljni trapezasti i
zaobljeni presjek.Porast raspona dovodi do znatnog povećanja težine ploče pa se izvode
olakšane sa šupljinama ili štednim otvorima ako je potrebna debljina veća od 70cm.Time
se težina smanjuje za 30%.Šupljine mogu biti ovalne ili kružne a izvode se pomoću
limenih cijevi.Olakšane ploče se izbjegavaju zbog trajnosti konstrukcije jer nije dobro
ostavljati otvore nedostupne pogledu.Pločasti mostovi se izvode i montažno od užih
dijelova cijele dužine koji se međusobno spajaju betonom 15-20cm u slobodnom
prostoru između njih.Konstruktivna visina presjeka je : h=l/(15 do 20) za AB,
h=l/(15 do 25) za PB.

b)Rebraste konstrukcije
Za nešto veće raspone 15-40m koriste se rebraste konstrukcije koje se sastoje od
kolovozne ploče i određenog broja rebara ispod njih.Obzirom na broj rebara mogu biti
gusto i obično rebraste konstrukcije.Za veće raspone ekonomičnije je birati sisteme sa
manjim brojem rebara.Kod manjih raspona bira se veći broj rebara tako da sistem
djeluje kao olakšana ploča bez donjeg dijela ploče.Nad svim osloncima obično se izvode
poprečni nosači.Broj rebara zavisi od širine mosta ali i o raspoloživoj konstruktivnoj
visini.Ako konstruktivna visina nije ograničena,povoljno je rješenje sa 3 do 5 glavnih
nosača.Manji broj nosača zahtijeva veću debljinu ploče.Kod ograničenih konstruktivnih
visina izvode se nosači sa većim brojem rebara manje visine.Konstruktivna visina
rebrastih presjeka je : h=l/(10 do 15) za AB, h=l/(10 do 25) za PB.

c)Sandučaste konstrukcije
Za još veće raspone grednih mostova (40-300m) koriste se sandučasti nosači.Nosivi
sistem sastoji se od gornje ploče koja je ujedno i kolnička ploča u pravilu sa konzolnim
istakama bočno od presjeka sanduka,vertikalnih ili kosih rebara i donje ploče.Ovisno o
odnosu širine i raspona mosta moguća su rješenja sa jednim sandukom i sa dva ili
više.Ove konstrukcije su pogodne za sisteme prednapetih nosača jer mogu preuzeti
velike sile zatezanja i pritiska.Imaju dobre osobine trajnosti zbog manjeg broja
spojeva,zatim veliku torzijsku krutost pa se koriste kod mostova u krivini i
čvorištima.Nedostatak im je relativno komplikovana oplata i armatura pa se ne koriste
kod manjih raspona.Sanduci moraju biti prohodni radi održavanja,prozračivanja,
ujednačavanja temperature.Sandučasti nosač ima najmanje 2 rebra (jednu komoru),a
može ih imati i više.Ova rebra su s gornje i s donje strane međusobno spojena pločama
koje tvore gornji i donji pojas sandučastog nosača.Visina sanduka treba da omogući
prohodnost i ona je stalna do raspona od 60m.Konstruktivna visina sandučastih presjeka
je : h= l/(12 do 30).
OKVIRNI MOSTOVI
Okvirne konstrukcije nastaju krutim povezivanjem rasponske konstrukcije sa stubovima
ili upornjacima u jednu cjelinu.Za razliku od grednih,u presjecima ovih konstrukcija se
javljaju značajne uzdužne sile.Raspodjela momenata bitno zavisi od odnosa krutosti
greda i stubova.Tako se izborom vrlo krutih stubova mogu smanjiti momenti u polju
strukture,čime se postiže manja visina nosača na tim mjestima.
Statički određeni okviri su u pravilu povoljniji kod slabo nosivog temeljnog tla sa
mogućnošću popuštanja i razmicanja oslonaca.Imaju veće visine nosivog sklopa ali
racionalnije temelje.
Statički neodređeni okviri imaju manju visinu nosivih presjeka elementa ali zahtijevaju
veće temelje.Pogodni su kod kvalitetnog temeljnog tla jer su podložni slijeganju i
razmicanju temelja.
Stubovi okvira mogu biti vertikalni i kosi.Presjeci nosivih elemenata mogu biti
konstantne ili promjenljive visine,s vutama ili zakrivljenim donjim pojasom.
U pogledu dispozicije,izvode se kao :
1.Mostovi s jednim otvorom,konveksna linija intradosa,ekstrados prati liniju nivelete
2.Mostovi sa 3 otvora od kojih je srednji dominantan,obično se stubovi i grede od čvora
stanjuju

- Trozglobni okviri su statički određene konstrukcije kod kojih nema dodatnih sila od
promjene temperature,skupljanja i puzanja betona te od razmicanja i slijeganja
oslonaca.Nedostatak je prekid u kolniku zbog zgloba.Presjeci su obično promjenjive
visine prilagođeni momentima savijanja.
- Dvozglobni okviri su jedanput statički neodređene konstrukcije,nisu osjetljivi na
promjene temperature,na slijeganja temelja već samo na razmicanje
oslonaca.Prednost u odnosu na trozglobne je neprekidnost kolnika.Greda je najčešće
konstantne visine a presjek stubova prilagođen je momentima savijanja.
- Upeti okviri su prikladni za manje podvožnjake.Zbog nepovoljnog uticaja promjene
temperature i skupljanja betona često je potrebno smanjiti krutost stubova i okvira u
cjelini.U odnosu na dvozglobne imaju bolje izjednačene momente u gredi ali i veće
dimenzije temelja jer su opterećeni i na momente savijanja.
- Zatvoreni okviri koriste se kod podhodnika i prolaza manjih otvora pri lošem
temeljnom tlu ili pri visokoj podzemnoj vodi.Donja ploča predstavlja i temeljnu ploču
a zatvoreni okviri prenose na tlo samo vertikalna opterećenja.
- Elastično upeti okviri prikladni su kod mostova manjih i srednjih raspona.Da bi se
izbjegli zglobovi može se na njihovu mjestu smanjiti krutost presjeka a samim time i
veličina momenta savijanja.Pažnju treba posvetit armiranju zona elastičnih zglobova.
- Okviri sa dva polja rijetko se koriste.U slučaju krutih upornjaka,rasponsku
konstrukciju okvira treba osloniti na njih preko pomičnih oslonaca radi dilatacija
rasponskog sklopa.Ako je greda kruto vezana sa stubom upornjaka,povoljno je da on
bude što manje krut na savijanje.Srednji stub ne treba biti preširok radi bolje
preglednosti ispod mosta.
- Okviri sa tri polja često se koriste kod mostova manjih i srednjih raspona.Odnosi
raspona zavise od karaktera prepreke,krajnja polja većinom kraća a srednje
duže.Zbog uticaja temperature i skupljanja betona povoljnije je da krajnji stubovi
budu zglobno vezani za temelj ili da budu elastično upeti.

Uzdužni raspored okvira zavisi od : prepreke koju premošćujemo,reljefa,uslova

temeljenja,slobodnih profila,težnje projektanta za određenim statičkim
sistemom,ekonomskih odnosa,odabira materijala,tehnologije gradnje itd.
LUČNI MOSTOVI
Lučni mostovi su konstrukcije kojima je osnovni nosivi sistem luk (zakrivljeni štap) ili
svod (zakrivljena ploča).Razlog njihove primjene je osobina ovih konstrukcija da
naponima pritiska prenose do temelja sva djelovanja koja preuzimaju.U pravila javljaju
se samo uzdužne sile pritiska.Tek kada se spojnica rezultanti tih unutrašnjih sila (tlačna
linija) za sva ili neka djelovanja ne podudara sa osom luka pojavljuju se momenti
savijanja.Optimalan oblik tlačne linije postiže se kada su promjenljiva djelovanja
neznatna od stalnih jer tada i zbirna tlačna linija ne odstupa od one za stalna
djelovanja.Vitkost lukova je 1:40 do 1:70.Druga važna osobina lukova je da oni u
osloncima predaju znatne horizontalne potiske pa zahtijevaju dobru nosivost tla.
Osjetljivi su na pomake,osobito zaokrete u petama pa posebnu pažnju treba posvetiti
izvedbi temelja.U nekim lučnim sistemima horizontalne sile se preuzimaju pomoću
zatega.Osjetljivost na pomake i zaokretanje oslonaca je veća kod sistema sa većim
rasponom i manjom strelicom.Prijenos sila na luk vrši se preko kolovozne konstrukcije.
Kolnik može biti : iznad luka (kolovozna konstrukcija se oslanja na stubove),upušten
(kolovozna konstrukcija je dijelom na stubovima a dijelom obješena o vješaljke),ispod
luka (cijela konstrukcija na vješaljkama).Stubovi i vješaljke su vertikalni a mogu biti i
kosi.
Statički sistemi lučnih mostova :
1.jednostavni – osnovni prijenos sila odvija se pomoću luka,ostali dijelovi imaju
sekundarnu namjenu (upeti,jednozglobni,dvozglobni,trozglobni)
2.složeni – u prijenos sila s lukom je uključena i kolnička konstrukcija ili drugi dijelovi
pomosta (gipki lukovi sa krutim gredama,kruti lukovi sa krutim gredama,lukovi sa
zategom,lukovi sa vješaljkama,lukovi sa preuzetim potiskom,rešetkasti lukovi,lukovi
stijene).
- Upeti lukovi – najjednostavniji statički sistem luka (3 puta neodređen) sa izvedbenog
gledišta.Nedostatak im je dodatna naprezanja usljed temperaturnih promjena te
popuštanje i zaokretanje oslonaca.Prednost je da su pogodni za izvedbu slobodnim
konzolnim postupkom.Obično se izvode konstantnog pop.presjeka ili uz porast od
tjemena prema petama.
- Valletovi lukovi – upeti lukovi sa smanjenim momentom inercije pri petama radi
ujednačavanja momenata savijanja od tjemena do pete.Time se smanjuje i mogućnost
ekscentričnosti tlačne linije.Nedostatak je složenije izvođenje od klasičnih upetih lukova.
- Jednozglobni lukovi – zglob u tjemenu.Ne nalaze široku primjenu jer veliki momenti
u petama luka traže vrlo skupa temeljenja.Koriste se uglavnom kao privremena rješenja
tokom građenja,zglob se naknadno zatvara i struktura se pretvara u upetu.
- Dvozglobni lukovi – jedanput statički neodređeni sistemi sa zglobovima obično u
petama.Obično se izvode promjenljivog presjeka sa smanjenjem od tjemena prema
petama.Prednost u odnosu na upete je manja osjetljivost na promjene
temperature,skupljanje i puzanje betona,slijeganje i zaokretanje oslonaca.
- Trozglobni lukovi – statički određeni sistemi sa zglobovima u tjemenu i kod
oslonaca. Povoljna su rješenja u pogledu eliminacije nepovoljnih uticaja.Zbog zgloba u
tjemenu su se pokazali nepovoljnim.Građeni su ili konstantnog pop.presjeka ili uz
smanjenje uz zglobove i zadebljanjima uz bokove.
- Lukovi stijene – nosivi sklop sa uspravno položenom ravnom pločom u obliku luka sa
zakrivljenim donjim i ravnim gornjim rubom.Mogu se koristit u paru kao rasponski nosač
mostova manjih dimenzija.Na krajevima mogu prerasti u krila upornjaka čime se dobija
jedinstvena struktura.
- Rešetkasti lukovi – koriste se kod metalnih,AB i spregnutih struktura.Gornji i donji
pojas luka može biti puna ploča.
- Lukovi povezani sa gredom – različite kombinacije nosivog sistema luka i grede
(gipki lukovi sa krutim gredama nad njima,gipki lukovi nad krutom gredom,kruti luk i
kruta greda nad njim)
- Lukovi sa preuzetim potiskom – polulukovi u nivou tjemena povezani zategom,ne
predaju potisak u tlo već samo proizvode vertikalno opterećenje na osloncu između
njih.Pogodni su za visoke stubove i slabo temeljno tlo,a nedostatak zglob u tjemenu.
- Hennebiqueovi lukovi – lučne konstrukcije velike spljoštenosti.

Tipovi konstrukcija lučnih mostova : savijene ploče u monolitnoj izvedbi ili

sastavljene od manjih komada,savijeni puni štapovi,rebrasti svodovi,lukovi
stijene,sandučasti ili olakšani lukovi,spregnuti lukovi,rešetkasti lukovi.

Oblik luka je jako važan s obzirom na statičke i konstrukcijske parametre.Prilikom

oblikovanja razmatraju se 4 temeljne linije svakog luka:
- Intrados – linija donjeg ili unutrašnjeg ruba luka
- Ekstrados – linija gornjeg ili vanjskog ruba luka
- Os luka – linija koja prolazi polovicom debljine luka ili njegovim težištem
- Tlačna linija – spojnica hvatišta rezultanata unutrašnjih sila u svakom presjeku
Oblik svoda (luka) a i osnovni odnosi raspodjele sila u njemu zavise od odnosa raspona i
strelice tj. o njegovoj spljoštenosti.U tom pogledu razlikuju se :
- Polukružni ili puni lukovi – strelica jednaka polovini otvora f=L/2
- Spljošteni lukovi – strelica manja od polovine otvora (optimalno f=L/4 do L/8)
- Nadvišeni lukovi – strelica veća od polovine otvora
Oblik linije intradosa kod mostova : kružni segment,parabola,elipsa,hiperbola,obrnuta
lančanica,sastavljene krivulje.
RAZUPORE
Zamjenom vertikalnih stubova kosima u grednim i okvirnim sklopovima nastaju
razupore.Razupore predstavljaju prelaz između grednih i lučnih sistema.Izvode se kao
vrlo prikladne konstrukcije za nadvožnjake na autocestama jer upotrebom kosih stubova
postiže se dodatna preglednost u prometu.Klasične razupore pogodne su za prelaze
preko rijeka i dolina jer nema potrebe za stubovima u sredini rijeke ili dubokoj
dolini.Možemo ih svrstati u nekoliko grupa:
- Razupore sa kosnicima i istakama oblika „V“ i „Y“ – klasična su rješenja
grednih drvenih struktura gdje se grede ojačavaju kosnicima tzv.rukama uz
oslonce.Time se smanjuje raspon grede i omogućava izvedba nosača manje visine.
- Trokutaste razupore – najjednostavniji razuporni sistem kod kojih je greda (nosač
kolovozne konstrukcije) poduprta sa 2 kosnika koji se dodiruju u jednoj tački i tako
tvore trokutast oblik.Raspon grede se raspolovi,pa se ona može izvest manje visine.
- Trapezaste razupore – kosnici podupiru gredu u 2 međusobno odmaknute tačke
gradeći 2 otvora oblika trapeza.Polja mogu biti jednakog raspona, sa dominantnim
srednjim i dva manja bočna,sa manjim srednjim i većim poljima bočno.U statičkom
smislu greda može biti kontinuirana ili zglobno vezana u sredini,sa kosnicima koji
mogu biti vezani za gredu kao upeti ili zglobno vezani.Moguća je varijanta sa krutim
trapeznim okvirom i slobodnim gredama sa istakama prema upornjacima.
- Složene razupore – nastaju kombinacijama razupornih sistema

VISEĆI MOSTOVI
Kod visećih mostova imamo grede za ukrućenje,pilone i glavno uže kao primarne
elemente te vješaljke kao sekundarne elemente sistema.Značajna karakteristika visećih
mostova su velike deformacije pod pokretnim opterećenjem i uticajem vjetra što izaziva
vibracije,pa treba posvetit pažnju aerodinamičnom oblikovanju.Stoga se ovi sistemi
koriste za cestovni promet,ne i za željeznički.Kod visećih mostova kabal preuzima
ukupnu težinu mosta a rasponska konstrukcija je obješena o njega preko vješaljki.Oblik
kolovozne konstrukcije je najčešće punostijeni ili rešetkasti čelični nosač ukrućen
ortotropnom pločom.Piloni su najčešće portali sa prečkama po visini i na mjestu
oslanjanja kolovozne konstrukcije.Vješaljke su elementi koji sile sa kolovozne
konstrukcije prenose na glavni nosivi sistem – uže.Posebno složen detalj je spoj
vješaljke i glavnog užeta.Po načinu sidrenja krajeva nosivog kabla imamo : pravi viseći
mostovi (kabal sidren u tlo) i prividni viseći mostovi (sidreni u gredi za ukrućenje).
Dispozicija visećih mostova može biti :
- Sa 3 raspona – srednji dominantan i 2 manja bočna
- Jednorasponska – piloni su uz obalu pa se bočno uže vodi samo do sidrišta bez
vješanja strukture
- Sa više glavnih raspona – uže tvori više lančanica
Piloni su opterećeni silom pritiska koju im predaju vješaljke tj.glavno uže,te
horizontalnim silama vjetra i potresa.Oblik im može biti raznolik a ovisi o načinu
vješanja glavne rasponske konstrukcije (lateralno ili aksijalno).Za razliku od ovješenih
mostova,viseći mostovi se uglavnom obostrano vješaju zbog velike deformabilnosti.
Piloni mogu biti upeti ili zglobno oslonjeni na temelj.
Vješaljke su elementi koji sile sa kolovozne konstrukcije prenose na glavni nosivi
sistem – uže a izvode se od čelika visoke čvrstoće.
Nosivo kablo – uže je jedan od glavnih nosivih elemenata visećeg mosta koji prenosi
samo aksijalnu zatežuću silu.Izvodi se od visokovrijednog čelika : paralelne šipke,
paralelne žice,paralelni strukovi,zatvoreno spiralno uže.Većina mostova gradi se sa 2
paralelna užeta s 2 strane mosta u pop.presjeku o koje se vješaljkama vješa kolnik.
OVJEŠENI MOSTOVI
Kod ovješenih mostova nosivi sklop čine gredne kolovozne konstrukcije ovješene kosim
zategama o pilon.Pripada im rasponsko područje 300-1000m.Uzdužna dispozicija je
obično simetrična sa dominantnim srednjim i 2 manja bočna otvora,sa 2 jednaka pilona i
grednom rasponskom konstrukcijom ovješenom na kosim zategama.Drugi tip je
nesimetrična dispozicija sa jednim pilonom,jednim dominantnim otvorom i drugim
manjim bočnim otvorom sa druge strane pilona( do 0.5L ).Treći tip je višerasponska
dispozicija s više dominantnih jednakih središnjih otvora i za jedan veći broj pilona od
broja otvora i 2 manja rubna otvora.Optimalan odnos veličina krajnjih i srednjeg polja
kod simetričnog mosta s 3 polja je 2/5 do ½.Visina pilona se kreće 2/5 do ½ dužine
većeg raspona.Viši piloni povećavaju troškove gradnje ali znatno smanjuju potrebnu
površinu vješaljki (i obrnuto).Zatege služe u gradnji za pridržavanje grednog dijela
strukture ali su ujedno i dio konačnog sklopa.Ovi sistemi grade se od čelika,betona i
prednapetog betona.Do raspona 450m beton konkurira čeliku dok kod većih raspona
odlučujući kriterij je odnos čvrstoće prema vlastitoj težini pa se koristi čelik.
Statički sistem ovješenih mostova – ovješena struktura sastavljena je od gredne
kolovozne konstrukcije relativno gusto prihvaćene zategama i ovješene o pilone što je
višestruko statički neodređen sistem.Koncipira se tako da svaka zatega (vješaljka) u
svakoj kombinaciji djelovanja uvijek bude zatega tj. sa silom zatezanja većom od sile
pritiska koja se može pojaviti u nekim kombinacijama pokretnog opterećenja i treba da
obezbijedi geometrijsku nepromijenjenost sistema.Greda se ponaša kao uzdužno
prednapet nosač (silama iz zatega) ali kontinuiran nosač sa puno oslonaca (mjesto veze
sa zategom) uz brojne varijacije kad je riječ o vezi s pilonom.
- Grede sa ovješenim stolovima – stolovi se vješaju na zatege o relativno niske
pilone i omogućava savladavanje većih raspona za grede istih debljina.Sistem
omogućava veliku industrijalizaciju,ujednačenje i veliku brzinu gradnje.Nedostatak je
velik broj prekida na kolovozu na mjestima zglobova.
- Konzolne ovješene grede – gredni sistem čvrsto vezan za pilone i proteže se do
sredine polja gdje se zglobno veže simetričnim dijelom sa druge strane.Ovdje imamo
jedan zglob u rasponu.Ako su zatege postavljene na većim razmacima nosač djeluje
kao kontinuirani na elastičnim osloncima,a ako su one guste čitav se sistem obuhvata
kao konzola kojoj greda čini pritisnuti pojas a užad zategnuti pojas.
- Kontinuirane ovješene grede – najčešći je nosivi sklop naročito kod masivnih
mostova.Radi se o kontinuiranoj neprekinutoj ovješenoj gredi na cijeloj dužini.
Oblik strukture kod ovješenih mostova zavisi od broj i rasporeda pilona,proporcijskih
odnosa raspona te od rasporeda zatega.Zatege imaju velik procenat u ukupnoj cijeni
mosta.Razlikuju se sistemi sa gusto i rijetko postavljenim zategama.
- Lepeza – sve zatege na vrhu pilona idu u jednu tačku iz koje se lepezasto šire prema
hvatištu sa gredom.Problem je sidrenje velikog broja zatega na malom prostoru.
- Harfa – paralelni raspored zatega sa obje strane pilona i njihovih sidrenja na
različitim visinama pilona što omogućava raspored opterećenja po visini i povećava
stabilnost.Problem je pojava velikih sila priiska u gredi.
- Paralepeza – lepezasta struktura gdje sidrenje nije u jednoj tački nego u širem
području pilona
Postoje i polulepeza i poluparalepeza – iza pilona se zatege vode u jednu tačku.
Raspored u obliku harfe se rijetko koristi zbog veće težine vješaljki i većih momenata
savijanja u pilonu iako sve zatege u harfi primaju istu silu (isti pop.presjek).
U početku razvoja ovih struktura razmaci između zatega su bili 30 do 70m (manji broj
zatega) a danas su češći sistemi sa zategama na razmaku 5 do 15m kod betonskih i
10 do 20m čeličnih mostova.To omogućava jednostavniju montažu,bolja aerodinamička
svojstva,lakše održavanje i zamjenu.
U poprečnom presjeku zatege se mogu voditi :
1.u jednoj vertikalnoj ravnini (aksijalno) obično u osi mosta – dvije oslonjene prometne
površine.Pilon i zatege se postavljaju u dovoljno širok zaštitni pojas a kolovozna
konstrukcija mora biti dovoljno torziono kruta (pokretno opterećenje kada je na jednoj
strani).
2.u dvije ravnine na rubovima poprečnog presjeka – zatege mogu biti postavljene
vertikalno ili koso u sjecištu iznad ose mosta tako da tvore sa gredom i pilonom
prostornu rešetku
Poznata su rješenja sa zategama u 3 ravnine kao i one u kojoj zatege nisu u ravnini
nego u različitim zakrivljenim plohama.Osim o konstrukcijskim parametrima,treba voditi
računa o slobodnim profilima jer je kolovoz dole,o uticaju zatega na preglednost kao i o
oblikovnim učincima s bočne vizure.
Oblici pilona – različite strukture od čelika i betona.Oblik pilona zavisi od odabrane
dispozicije i tipa objekta ali i od ukupnog estetskog dojma.Na visinu pilona utiče količina
i trošak za zatege kao i veličina sile u gredi.Optimalan odnos kod lepeze je h/L=0,3 a
kod harfe h/L=0,5.U odnosu na most piloni se izvode vertikalno ali mogu biti i nagnuti.
Oblikovanje u poprečnom smjeru zavisi od toga da li su zatege u jednoj ili dvije ravnine.
Ako su zatege u jednoj ravnini piloni su najčešće jednodijelni.Kod lateralnih zatega i
piloni su rasčlanjeni tipa H,A,X.
Zatege se proizvode od visokovrijednog čelika velike zatezne čvrstoće,modula
elastičnosti,otpornosti na zamor.Osnovni tipovi koji se danas koriste su : paralelne
šipke,paralelne žice,paralelni strukovi,zatvoreno spiralno uže.