Nizovi – zadaci ( I deo )

1.

Odrediti granične vrednosti sledećih nizova:

3n + 1
a) lim
n →∞ 2 n − 5n + 6
2

2n3 − 3n + 12
b) lim
n →∞ n2 − 5

5n2 − 3n + 2
v) lim
n →∞ 2n 2 + 4n + 1

n2 + 1
g) lim
n →∞ 3 − n 2

Rešenje:

Ovo je osnovni tip zadataka sa nizovima, u kojima se radi o racionalnoj funkciji.

Rešenje možemo odmah znati, po pravilima:

i) Ako je najveći stepen gore u brojiocu veći od najvećeg stepena dole u imeniocu rešenje je ∞

ii) Ako je najveći stepen dole veći od najvećeg stepena gore, rešenje je 0

iii) Ako su najveći stepeni isti, rešenje je količnik brojeva ispred najvećih stepena.

3n + 1
a) lim = 0 (pravilo ii) jer u imeniocu imamo n 2 a u brojiocu samo n
n →∞ 2 n − 5n + 6
2

2n3 − 3n + 12
b) lim = ∞ (pravilo i) , gore je polinom trećeg stepena a u imeniocu drugog stepena
n →∞ n2 − 5

5n 2 − 3n + 2 5
v) lim 2 = (pravilo iii) , ovde su polinomi istog stepena
n →∞ 2n + 4 n + 1 2

n2 + 1 1
g) lim = = −1 (pravilo iii) , polinomi su istog stepena , ispred n 2 u brojiocu je 1 a u imeniocu -1
n →∞ 3 − n 2 −1

Možda vaši profesori neće dozvoliti da koristite ova pravila , e onda morate da radite sve postupno!

Postoje dve ideje kako raditi ovakve primere.

1
Jedna od ideja je da se svaki sabirak podeli sa najvećim stepenom n-a.

3n 1
+ 2
3n + 1 2
a) lim 2 = lim 2n n sve smo podelili sa n 2 , jer je to najveći stepen ...sad pokratimo...
n →∞ 2n − 5n + 6 n →∞ 2n 5n 6
− +
n2 n2 n2

3n 1 3 1
+ 2 +
3n + 1 n 2
n n n2 A
lim 2 = lim = lim dalje koristimo da je = 0 , pa je
n →∞ 2 n − 5n + 6 n →∞
2 n 2 5 n 6 n→∞ 2 − 5 + 6 ∞
− 2 + 2 n n2
n2 n n

3 1 5 6
= 0, = 0, = 0, = 0 i dobijamo:
∞ ∞ ∞ ∞

3n 1 3 1
+ 2 +
3n + 1 n 2
n n n2 = 0 + 0 = 0 = 0
lim 2 = lim = lim
n →∞ 2 n − 5n + 6 n →∞
2 n 2 5 n 6 n →∞ 2 − 5 + 6 2 − 0 − 0 2
− 2 + 2 n n2
n2 n n

Ovaj postupak bi onda morali da primenjujemo za sve ostale zadatke, evo recimo pod

v)

5n 2 3n 2 5 n2 3n 2
− 2+ 2 − + 2
5n − 3n + 2
2 2 n2 n2 n 5−0+0 5
lim 2 = lim 2 n
n n = lim = =
n →∞ 2 n + 4n + 1 n →∞ 2 n 4n 1 n→∞ 2+0+0 2
+ + 2 n2 4n 1
+ + 2
n2 n2 n2 n2 n2 n

Neki profesori vole da izvučemo najveći stepen kao zajednički ( druga ideja), pa bi to izgledalo:

v)

3 2 3 2
n 2 (5 −
+ 2) n 2 (5 − + 2 )
5n − 3n + 2
2
n n = lim n n = 5 jer izrazi 3 , 2 , 4 , 1 teže 0.
lim 2 = lim
n →∞ 2 n + 4n + 1 n →∞ 2 4 1 n →∞ 4 1 n n2 n n2
n (2 + + 2 ) n 2 (2 + + 2 ) 2
n n n n

g)

teži 0

1 1
n 2 (1 + ) n (1 + 2 )
2

n +1
2 2
n = lim n 1
lim = lim = = −1
n →∞ 3 − n 2 n →∞ 2 3 n →∞ 3 −1
n ( 2 − 1) n ( 2 − 1)
2
n n
teži 0

2
2.

Odrediti granične vrednosti sledećih nizova:

a) lim( n − n 2 − 10n )
n →∞

b) lim( n 2 + 1 − n)
n →∞

3n − 10
v) lim
n →∞
9 n 2 + 8n + 2

Rešenje:

Kod zadataka sa korenima je česta ideja da se izvrši racionalizacija.

Najčešće koristimo (pravimo) razliku kvadrata, ali ako su u pitanju treći koreni, moramo raditi zbir ili razliku kubova.

a)

n − n 2 − 10n n + n 2 − 10n n 2 − (n 2 − 10n) 2

lim(n − n − 10n ) = lim
2
⋅ = lim
n →∞ n →∞ 1 n + n 2 − 10n n→∞ n + n 2 − 10n

U brojiocu je očigledno razlika kvadrata . Moramo malo i imenilac da prisredimo,

2
odnosno da pod korenom izvučemo n ispred zagrade pa zatim n ispred korena…

n 2 − (n 2 − 10n) 2 n 2 − (n 2 − 10n) n 2 − n 2 + 10n

lim = lim = lim
n →∞ n →∞ n →∞
n + n 2 − 10n n + n (1 − )
2 10
n + n ⋅ (1 − )
10
n n
10 n 10
= lim = lim
n →∞  10  n →∞  10 
n ⋅ 1 + 1 −  1 + 1 − 
 n   n 

10
Znamo da izraz → 0 teži nuli kad n → ∞ , pa je
n

10 10 10 10
lim = = = =5
n →∞  10 
1 + 1 − 
(1 + 1− 0 ) 1+1 2
 n 

3
b)

n2 + 1 − n n2 + 1 + n (n 2 + 1)2 − n 2 n 2 + 1 − n2
lim( n + 1 − n) = lim
2
⋅ = lim = lim =
n →∞ n →∞ 1 n 2 + 1 + n n →∞ 1 n →∞
1
n (1 + 2 ) + n
2
n ⋅ (1 + 2 ) + n
n n
teži 0

1 1 1
lim = lim = =0
n →∞ n ⋅1 + n n →∞ 2n 2 ⋅ ∞

v)

U ovom primeru ne moramo raditi racionalizaciju, jer je u imeniocu koren bez plus ili minus neki broj.

teži 0

10 10
) 3n(1 − 3n (1 − )
3n − 10 3n 3n 1
lim = lim = lim = =1
n →∞
9n + 8n + 2 n →∞ 9n 2 (1 + 8 + 2 ) n →∞
2
8 2 1
2 3n (1 + + )
9n 9n 9n 9n 2
teži 0 teži 0

3.

Odrediti granične vrednosti sledećih nizova:

a) lim( 3 n + 2 − 3 n − 2)
n →∞

b) lim( 3 n3 + 2n 2 − n)
n →∞

Rešenje:

a)

Koristimo ( A − B)( A2 + AB + B 2 ) = A3 − B3 razlika kubova

Ovde imamo izraz 3

n + 2 − 3 n − 2 , a to nam je ustvari ( A - B).

Moramo dodati ( A2 + AB + B 2 ) , to jest, pošto je A= 3 n + 2 a B= 3 n − 2 racionališemo sa

( ) ( )
2 2
3
n+2 + 3 n+2⋅3 n−2 + 3
n−2

Da se vratimo na zadatak:

4
lim( 3 n + 2 − 3 n − 2) = lim( 3 n + 2 − 3 n − 2) ⋅
(( 3
n+2 )
2
+ 3 n+2⋅3 n−2 + ( 3
n−2))
=
2

n →∞ n →∞
(( 3
n + 2)
2
+ 3 n+2⋅3 n−2 +( 3
n−2) )
2

( n+ 2) −( n − 2)
3 3
3 3
n+2−n+2
= lim =
(( n + 2 ) + n + 2 ⋅ n − 2 + ( )) (( ))
lim
) (
n →∞ 2 2 n →∞ 2 2
3 3 3 3
n−2 3
n+2 + 3 n+2⋅3 n−2 + 3
n−2

4 4 4
= = =0
(( ))
lim
) ( ∞+∞+∞ ∞
n →∞ 2 2
3
n+2 + 3 n+2⋅3 n−2 + 3
n−2

b)

lim( 3 n3 + 2n 2 − n) = ?
n →∞

Vršimo racionalizaciju sličnu kao u prethodnom primeru:

( )+
2
3
n3 + 2n 2 3
n 3 + 2n 2 ⋅ n + n 2
lim( n + 2n − n) = lim( n + 2n
3 3 2 3 3 2
− n) ⋅ =
( n + 2n ) +
n →∞ n →∞ 2
3 3 2 3
n + 2n ⋅ n + n
3 2 2

( ) −n
3
3
n3 + 2n 2 3
n3 + 2n 2 − n3
lim = lim =
( )+ ( )+
n →∞ 2 n →∞ 2
3
n + 2n
3 2 3
n + 2n ⋅ n + n
3 2 2 3
n + 2n
3 2 3
n + 2n ⋅ n + n
3 2 2

2n 2
lim =
( )
n →∞ 2
3
n 3 + 2n 2 + 3 n3 + 2n 2 ⋅ n + n 2

Sad nam je posao da i imenilac prisredimo !

2n 2 2n 2
lim = lim =
n →∞
( 3
n + 4n + 4n
6 5 4
)+ 3
n + 2n ⋅ n + n
3 2 2 n →∞
3
4 4 2
n (1 + + 2 ) + 3 n 3 (1 + ) ⋅ n + n 2
6

n n n
2n 2 2 n2
lim = lim =
n →∞ 4 4 2 n →∞ 4 4 2
n 2 ⋅ 3 (1 +
+ 2 ) + n ⋅ 3 (1 + ) ⋅ n + n 2 n ⋅ [ 3 (1 + + 2 ) + 3 (1 + ) + 1]
2

n n n n n n
2 2 2
lim = =
[ (1 + 0 + 0) + (1 + 0) + 1] 1 + 1 + 1 3
n →∞ 3 3

5
4.

Odrediti sledeće granične vrednosti:

n
 3
a) lim  1 +  ;
n →∞
 n

n
 n +1
b) lim   ;
n →∞
 n −1 

v) lim n (ln( n + 1) − ln n);

n →∞

Rešenje:

U sledećim zadacima ćemo koristiti:

n an
 1  1 
lim 1 +  = e i lim  1 +  = e
n →∞
 n n →∞
 an 

a)

n
 3
lim  1 +  = ovde gde je 3 mora biti 1, pa ćemo 3 ”spustiti ” ispod n
n →∞
 n
n
 
 3
n
 1 n
lim  1 +  = lim 1 +  = sad kod n u eksponentu pomnožimo i podelimo sa 3,jer nam treba
n →∞
 n n →∞ n 3
 
 3

3
n n
n ⋅3
    3   3

 3
n
 1  1  1
lim 1 +  = lim 1 +  = lim 1 +  = lim 1 +  = e3
 n n
 n  n
n →∞ n →∞ n →∞ n →∞
 
 3  3  3

www.matematiranje.in.rs
6
b)

n
 n +1
lim 
n →∞ n − 1
 = trik: u zagradi ćemo dodati 1 i oduzeti 1 =
 
n
 n  n n
 n +1   n +1   n + 1 − 1(n − 1)   n +1− n +1 
lim 1 + − 1 = lim 1 + −1 = lim 1 +  = lim  1 +
n →∞
 n − 1  n →∞  n −1  n →∞  n −1  n →∞  n −1 

 Ova dva sredimo 
n
 
 2 
n
 1 
= lim 1 +  = spustimo 2 ispod n-1= lim 1 + n − 1  =
n →∞
 n −1  n →∞
 
 2 
n −1 2
= u izložiocu dodamo koje nam treba,ali moramo i suprotno =
2 n −1
2n
n −1 2 n −1 2 n n −1 n −1
⋅ ⋅n ⋅
  2 n −1   2 n −1   2
 1   1   1  2n
= lim 1 + = lim 1 + = lim  1 + = lim e n −1
=
n →∞ n −1  n →∞ n −1  n →∞ n −1  n →∞
     
 2   2   2 
2n
lim
= e je neprekidna funkcija pa sme da zameni mesto sa limesom = e
x n→∞ n −1
= e 2 jer je
2n 2n 2
lim = lim = lim =2
n →∞ n − 1 n →∞ 1 n →∞ 1
n(1 − ) (1 − )
n n
ovo je 0

v)

A
lim n ⋅ (ln(n + 1) − ln n) = Znamo da za logaritme ima pravilo lnA-lnB=ln
n →∞ B
n +1
= lim[n ⋅ ln ] = Važi i pravilo n ⋅ lnA=lnA n
n →∞ n
n
 n +1
= lim ln   =
n →∞
 n 

( pošto je lnx neprekidna funkcija i ona može da zameni mesto sa lim )

n n n n
 n +1 n 1  1  1
ln lim   = ln lim  +  = ln lim 1 +  = ln lim 1 +  = ln e = 1
n →∞
 n  
n →∞ n n n →∞
 n n →∞
 n
Ovo je e

www.matematiranje.in.rs
7