UNVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA TURSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Samra Halilovic 46728

Elma Zahić 46755 prof. Amir Duranović
Selma Bašić 46741

Državni arhiv u Splitu 1

1. Povijest Hrvatskoga državnog arhiva
2. Osnovna djelatnost
3. Državni arhiv Hrvatske
4. Državni arhiv u Splitu
a) Povijest arhiva,
b) Zadaci državnog arhiva u Splitu
c) Registar fondova i zbirki
d) Klasifikacija arhivskih fondova i zbirki

Državni arhiv u Splitu 2

“Predmet baštine je realni predmet koji svojim materijalom i oblikom dokumentira realnost u
kojoj je nastao, u kojoj je živio i s kojom je ušao u sadašnjost. Predmeti baštine imaju bogate
slojeve značenja kojima komuniciraju poruke prošlosti u sadašnjost i čuvaju ih za
budućnost.”(Maroević 1993, 120).

Povijest Hrvatskoga državng arhiva

Početke današnje djelatnosti HDA nalazimo u najstarijim odlukama Sabora Kraljevine

Dalmacije, Hrvatske i Slavonije o čuvanju najvažnijih spisa Kraljevine. Isprave i spise
Kraljevine čuvali su banovi, protonotari, banovci i Zagrebački kaptol, a od 17. stoljeća možemo
pratiti sustavan rad na zaštiti i popisivanju gradiva.

Početci organiziranoga djelovanja središnjega arhiva u Hrvatskoj simbolički se povezuju s 1643.

godinom kada je na temelju saborske odluke zemaljski blagajnik Ivan Zakmardi de Diankovec
dao izraditi posebnu škrinju povlastica Kraljevine, u kojoj se čuvaju zemaljske isprave,
povlastice i zakonske odredbe. Ta škrinja, koja je danas u Arhivu, u početku se čuvala u sakristiji
zagrebačke katedrale, a 1764. premještena je u sabornicu na Markovu trgu nakon čega je Sabor
donio posebne mjere za zaštitu tih prostorija. Daljnji razvoj arhivske službe obilježile su
aktivnosti Hrvatskoga kraljevinskog vijeća, u Banskoj Hrvatskoj sređuju se i popisuju najvažniji
arhivi i pismohrane, a u Kraljevinskome arhivu sastavljeni su i prvi elenhi i repertoriji. 1797.
godine Sabor je predložio otvaranje stalnoga mjesta arhivista Kraljevinskoga arhiva, što je kralj i
odobrio, te je na to mjesto 1800. imenovan Ivan Zrnčić.

Od sredine 19. stoljeća započinje proces prerastanja Kraljevinskoga arhiva u samostalnu

ustanovu za čuvanje i obradu arhivskoga gradiva. Ban Josip Jelačić imenovao je 1848. Ivana
Kukuljevića Sakcinskoga upraviteljem Arhiva nakon čega je prvom restitucijom arhivskoga
gradiva iz inozemstva (1849. – 1853.) u Arhiv iz Budimpešte vraćen dio spisa hrvatske
provenijencije koji je ban Khuen-Hédervary 1885. djelomično ponovo vratio u Budimpeštu.

Državni arhiv u Splitu 3

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.) Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured
Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o
Zemaljskome arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradivom. Tako se Arhiv otvorio
javnosti, prije svega znanstvenoj, a povjesničar Tadija Smičiklas dobio je od Zemaljske vlade
dozvolu za rad studenata u Arhivu. Arhiv počinje 1899. izdavati i svoje glasilo (Vjestnik kr. hrv.-
slav.-dalm. zemaljskog arhiva).

1913. dovršena je zgrada namjenski građena za Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv, u kojoj
se Arhiv nalazi i danas. Status Arhiva kao samostalne ustanove formalno je potvrđen u
međuratnome razdoblju te se od 1923. pod nazivom Kraljevski državni arhiv odvaja od uprave.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća uspostavljena je cjelovita mreža arhiva, a arhivska je
djelatnost sustavno normirana zakonom i brojnim podzakonskim aktima te i Arhiv, koji do 1962.
djeluje pod nazivom Državni arhiv NR Hrvatske, a od tada pod nazivom Arhiv Hrvatske, širi i
jača svoju djelatnost osnivanjem novih odjela i širenjem svojih funkcija. Nakon osamostaljenja
Republike Hrvatske Arhiv je 1992. godine postao članom Međunarodnoga arhivskog vijeća, a od
1993. godine djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv.

Državni arhiv u Splitu 4

 Osnovna djelatnost

Hrvatski je državni arhiv središnja arhivska ustanova zadužena za matične i razvojne poslove
nacionalne arhivske službe, skrb o evidencijama arhivskoga gradiva na nacionalnoj razini te
planiranje i usklađivanje stručnoga rada arhiva. Osnovni zadatak Hrvatskoga državnog arhiva
prikupiti i sačuvati najvrjednije arhivsko gradivo i učiniti ga trajno dostupnim svakomu
građaninu.

Hrvatski državni arhiv čuva oko 29 000 dužnih metara arhivskoga gradiva, od 10.
stoljeća do danas, u više od 2150 arhivskih fondova i zbirki. Fondovi i zbirke Hrvatskoga
državnog arhiva sadržavaju gradivo nastalo djelovanjem središnjih tijela državne uprave i
pravosuđa, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova, gradivo nastalo
djelatnošću istaknutih pojedinaca i obitelji te hrvatskoga iseljeništva.

Najstarije gradivo čine manje cjeline i pojedinačni dokumenti sabrani u nekoliko

dragocjenih arhivskih zbirki: Zbirka najstarijih hrvatskih povelja, Zbirka
srednjovjekovnih isprava i Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva. Arhiv čuva i brojne
glagoljske rukopise i isprave u Zbirci glagoljskih rukopisa, Zbirci glagoljskih isprava,
fondovima pavlinskih samostana, isusovačkoga samostana u Rijeci te
hrvatskoglagoljskoga notarijata otoka Krka.

Državni arhiv u Splitu 5

 Državni Arhiv Hrvatske

U Arhivu se čuva i više od 2000 matičnih knjiga za razdoblje od 17. do 20. stoljeća i zbirka
karata sa 4631 kartografskih jedinica, odnosno više desetaka tisuća listova karata i planova, što
ju čini drugom po veličini u Hrvatskoj. Arhiv čuva i više od 24 000 plakata, brojne grafike,
planove naselja, građevinske nacrte javnih i manjim dijelom privatnih objekata, katastarsko
gradivo iz razdoblja tzv. Prvoga stabilnog katastra s vrlo dobro sačuvanim rukopisnim
katastarskim planovima i upisnicima čestica iz razdoblja od 1847. do 1877. i kasnijih
reambulacija.

Posebne cjeline čine zbirke fotografija s više od 2 milijuna fotografija različitih oblika i tehnika,
kao i vrijedna nacionalna filmska baština koja obuhvata 6000 naslova audiovizualnih djela od
1904. do danas te popratno filmsko gradivo.

Knjižnica HDA koja od druge polovine 19.st. sustavno prikuplja arhivističku literaturu,
povijesne izvore, službene publikacije i druge relevantne izvore sadržava više od 160 000
svezaka i jedna je od najvrjednijih specijalnih knjižnica u Hrvatskoj.

1868, 8. studenoga, Beč Hrvatsko-ugarska nagodba (prva i posljednja stranica)

Državni arhiv u Splitu 6

 Državni arhiv u Splitu

Povijest arhiva

Čuvanje pisane baštine ima dugu tradiciju u Splitu. Prvi poznati propisi o čuvanju arhiva na
području Hrvatske potječu upravo iz Splita. Odredbom Splitskoga statuta iz 1312. utvrđuju se
strogi propisi čuvanja i zaštite pisanoga gradiva u posebnoj prostoriji, u posebnom objektu.
Zahvaljujući takvim odredbama sačuvano je bogato arhivsko gradivo Splitske komune. Ono je i
danas nezamjenjiv izvor za proučavanje prošlosti grada Splita.

U razdoblju mletačke uprave Zadar je bio administrativno središte Dalmacije i grada Splita i to
od 1420. pa sve do kraja druge austrijske uprave 1918. Zbog toga se arhivsko gradivo splitske
provenijencije iz navedenog razdoblja i danas nalazi u Državnom arhivu u Zadru. Osnivanje
splitskoga arhiva ostalo je, uz dva neuspješna pokušaja, samo na zamisli. Prvi pokušaj je bio
nakon Rapalskog ugovora, kada je posebnom konvencijom 1922. bila predviđena i dijelom
realizirana podjela spisa dalmatinskih arhiva. Drugi pokušaj osnivanja arhiva u Splitu je bio
1939. u vrijeme Banovine Hrvatske. Tek nakon Drugog svjetskog je opet potaknuta ideja o
potrebi sustavnog prikupljanja arhivskoga gradiva u Splitu. Saveznom uredbom iz 1951. i
rješenjem Gradskoga NNO Splita odlučeno je da Muzej grada Splita bude ustanova koja će
prikupljati i opisivati arhivsko gradivo. Muzej je 1951. dobio spremište za odlaganje
prikupljenog arhivskog gradiva.

Gradski Narodni odbor Splita osniva 1952. Arhiv grada Splita. Arhiv je tada preuzeo iz muzeja
svo prikupljeno gradivo. Od 1952. do 1997. Arhiv je bio smješten u Biskupskoj palači i dobio je
na korištenje nekoliko prihvatnih spremišta. Prostor je bio u potpunosti neprimjeren za
obavljanje arhivske djelatnosti: vlažan, skučen i prenatrpan.
U požaru koji je 1969. zahvatio jedno spremište uništeno je 25 fondova novijega gradiva, 28
fondova je djelomično izgorjelo. Nakon godina nastojanja, uz potporu Ministarstva kulture,
Hrvatskoga državnog arhiva i Grada Splita, Arhiv je smješten u tvrđavu Gripe. Tvrđava Gripe je
barokna venecijanska utvrda sagrađena u 17. stoljeću. Adaptacijom prostora tvrđave uređeno je
4800 m2 od čega Arhiv koristi 3670 m2. U ovim prostorima obavlja svoju djelatnost od 1997.

Danas se područje nadležnosti Arhiva proteže na 15 gradova i 40 općina Splitsko-dalmatinske

županije. Pod njegovim je nadzorom više od 42000 d/m arhivskog i registraturnoga gradiva, a u
samome Arhivu čuva se 639 fondova i zbirki, ukupno cca 6200 d/m arhivskoga gradiva.

Državni arhiv u Splitu 7

Najstariji dokumenti potječu iz 14. st.
Od svog osnivanja arhiv je nekoliko puta mijenjao nazive. 1952. je dobio naziv Arhiv grada
Splita, već 1957. mijenja naziv u Historijski arhiv u Splitu i postaje mjerodavna arhivska
ustanova za srednjodalmatinsko područje. Od 1993. ima naziv Povijesni arhiv u Splitu, a od
1997. postaje Državni arhiv u Splitu.

Državni arhiv u Splitu skrbi za arhivsko i registraturno gradivo regionalnih i lokalnih tijela,
pravnih osoba s javnim ovlastima, javnih službi, ustanova i poduzeća, trgovačkih društava koja
su nastala iz bivših javnih poduzeća i drugih koji obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlasti,
pravnih osoba, obitelji, pojedinaca, skrbi i za privatno arhivsko gradivo.
Arhiv je nadležan za arhivsko gradivo nastalo na području djelovanja Državnog arhiva u Splitu,
bez obzira gdje je pohranjeno.

Državni arhiv u Splitu 8

 Zadaci Državnog arhiva u Splitu

 provodi mjere zaštite arhivskog gradiva u DAST-u i brine za njegovu sigurnost;

 sređuje, popisuje i objavljuje arhivsko gradivo te ga daje na korištenje;
 obavlja stručni nadzor nad čuvanjem i odabiranjem arhivskog gradiva koje se nalazi
izvan DAST-a i određuje mjere njegove zaštite te izdaje suglasnost na Pravilnike o zaštiti i
obradi arhivskog i registraturnog gradiva i odobrenja na Posebne popise;
 provodi neposredan nadzor nad arhivskim gradivom DAST-a i drugih imatelja arhivskog
gradiva izvan sustava državnih arhiva;
 preuzima javno arhivsko gradivo;
 prikuplja privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili pohranom;
 obavlja sigurnosno i zaštitno snimanje arhivskog gradiva te restauratorske i
konzervatorske poslove u svezi s arhivskim gradivom;
 daje podatke, izvatke iz dokumenata i ovjerene preslike na zahtjev korisnika;
 izrađuje i objavljuje obavijesna pomagala za pojedine arhivske fondove i zbirke;
 organizira predavanja za studente i učenike, seminare, radionice i druge oblike stručnog
osposobljavanja i usavršavanja za zaposlenike u pismohranama;
 priređuje izložbe i predavanja te provodi druge oblike kulturne djelatnosti radi poticanja
zanimanja za arhivsko gradivo i arhivsku djelatnost;
 surađuje s drugim arhivima, kulturnim, znanstvenim i srodnim ustanovama te ustanovama
dokumentacijske i informacijske službe radi unapređenja arhivske djelatnosti i
znanstvenog rada na području arhivistike i srodnih disciplina;
 organizira stručne skupove i sudjeluje u ostvarenju stručnih i znanstvenih projekata
drugih ustanova;
 obavlja druge poslove koji služe obavljanju djelatnosti upisanih u sudski registar
ustanova, a koje se u manjem opsegu obavljaju uz te djelatnosti.

Državni arhiv u Splitu 9

 Područje nadležnosti Državnog arhiva u Splitu

Registar fondova i zbirki

Fondovi i zbirke Državnoga arhiva u Splitu sadrže gradivo nastalo djelovanjem tijela državne
uprave i pravosuđa, vojnih jedinica, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i drugih ustanova i
gradivo nastalo djelatnošću istaknutih pojedinaca i obitelji.

Klasifikacija arhivskih fondova i zbirki:

Državni arhiv u Splitu 10

 UPRAVA I JAVNE SLUŽBE
 PRAVOSUĐE
 VOJNE JEDINICE, USTANOVE I ORGANIZACIJE
 ODGOJ I OBRAZOVANJE
 KULTURA, ZNANOST I INFORMIRANJE
 ZDRAVSTVO I SOCIJALNE USTANOVE
 GOSPODARSTVO I BANKARSTVO
 POLITIČKE STRANKE, DRUŠTVENO POLITIČKE ORGANIZACIJE I
SINDIKATI
 DRUŠTVA, UDRUGE, UDRUŽENJA
 VJERSKE USTANOVE
 VLASTELINSKI, OBITELJSKI I OSOBNI ARHIVSKI FONDOVI
 ZBIRKE IZVORNOGA ARHIVSKOGA GRADIVA
 ZBIRKE DOPUNSKIH PRESLIKA ARHIVSKOGA GRADIVA
 FILMSKI ZAPISI
 ZVUČNI ZAPISI

Državni arhiv u Splitu 11

 Predmetni profesor: Amir Duranović

Seminar radili: Samra Halilovic 46728

Elma Zahić 46755

Selma Bašić 46741

Državni arhiv u Splitu 12