Glavni grad Hrvatske, bez imalo pretjerivanja, svojim božićnim ugođajem može se uspoređivati s

ostalim srednjoeuropskim metropolama, koje imaju vrlo dugu tradiciju organiziranja adventskih
događanja. Za to je potvrda stigla još krajem 2015., kada je Zagreb prvi put proglašen gradom s
najboljim božićnim sajmom u Europi, nakon čega je program postao još zanimljiviji i sadržajniji, pa je
istu titulu osvojio i 2016. godine. Božićnih sajmova ima po središtu grada, ali i izvan centra,
organiziraju se koncerti i kulturna događanja, prigodna rasvjeta stvara idiličan ugođaj, a od 2014.
godine Zagreb ima i veliko klizalište na Trgu kralja Tomislava.

Zoološki vrt grada Zagreba je jedan od 3 zoološka vrta u Hrvatskoj. Prostire se na površini od 7
hektara, a smješten je u južnom dijelu parka Maksimira. Ima 275 vrsta životinja i 2 225 jedinki sa
gotovo svih kontinenata. Zastupljeni su sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe i beskralježnjaci.

Zagrebački zoo-vrt član je slijedećih međunarodnih organizacija, čime je priznata njegova kvaliteta:
Europskog udruženja zoo-vrtova i akvarija (EAZA - European Association of Zoos and Aquaria),
Svjetskog udruženja zoo-vrtova i akvarija (WAZA - World Association of Zoos and Aquariums),
Međunarodnog udruženja zoo edukatora (IZE - International Zoo Educators Association) i
Međunarodnog informacijskog sustava o životinjama u zatočeništvu (ISIS - International Species
Information System).

Zoo Zagreb-nastamba za bjeloglave supove

Direktorica Zoološkog vrta je Davorka Maljković, a ukupno je zaposleno 65 djelatnika. Zoološki vrt
ima velik broj vanjskih nastambi, ali i malih tematskih tropskih kuća, te nekoliko paviljona. Obnova
zastarjelog zoo-vrta započela je 1990. godine i do danas je većina nastambi ili obnovljena ili
novosagrađena.

Ideju o osnivanju zoološkog vrta u Zagrebu promovirali su već 1905. godine banski savjetnik dr. Ivo
Malin, prof. dr. August Langhoffer i dr. Ervin Rössler. Zoološki vrt grada Zagreba osnovao je Mijo pl.
Filipović 27. lipnja 1925. i najstariji je zoološki vrt u jugoistočnoj Europi. Na dan otvorenja u njemu su
bile samo 3 lisice i 2 sove. Tri lisice poklonio je Miji Filipoviću prof. dr. Langhoffer, tadašnji ravnatelj
zoološkog muzeja u Zagrebu. Sove je poklonio Petar Dimec, donesavši ih u zelenom šeširu. Ulaznica je
prvih dana iznosila jedan dinar. Zoološki se 1926. širi i na kopno. 1933. počinje izlaziti mjesečnik
"Zoološki Vrtić".

1972. dobiva tropsku kuću i njegovog danas najstarijeg stanovnika, nilskog krokodila. Od 1990.
započinje velika obnova i moderniziranje vrta. Životinje su dobile veće, ljepše i modernije nastambe,
a one životinje kojima se nije mogao pružiti adekvatan prostor, dislocirane su u druge vrtove. Vrt
organizira brojne edukativne obilaske, zabave te događanja. U svibnju 2014. izgrađena je nova
nastamba za lavove veličine 1 800 kvadrata, dok je stara brojila oko 200. Ima svoju lavovsku špilju,
stjenovite otoke kao u savani, svoje pojilište, te grijanu stijenu na sredini na kojoj mogu uživati na
suncu.[1] U travnju 2016. godine prvi put je nabavljen komodski varan. Dne 4. lipnja 2017. godine
zagrebački zoološki vrt predstavio je volijere za afričke ptice, čime se omogućuje promatranje bez
ikakvih vidljivih barijera. Zahvaljujući suvremenome arhitektonskom rješenju afričke ptice močvarice
dobile su golem nadsvođen prostor koji im omogućuje boravak na tlu, ali i letenje. Posjetitelji su
dobili mogućnost ući u samu nastambu i vidjeti ptice na metar-dva, kao u prirodi. Osigurane su i
promatračnice s kojih se ptice može gledati uz pomoć dalekozora i teleskopa.