    

Početak » Pristup nastavi » Društvene mreže u nastavi

11

Društvene mreže u nastavi

Ovaj tekst je postavljen u kategoriju Pristup nastavi Seminari Vesti dana 19/02/2013 pisao admin

Ovaj članak napisala je Jelena H na svom

blogu koji se do nedavno nalazio na ovoj
adresi. Pošto je blog u međuvremenu
ugašen, a tekst je veoma zanimljiv,
prenosimo ga ovde u celosti.

Uvod
Društveni mediji su aktualnost našega
društva i rezultat tehnologija koje utječe na
načine na koje dijelimo i prikupljamo informacije, te načine kako
komuniciramo. Pa tako one mijenjaju i načine na koje učimo i podučavamo. Kao
što je sve više studenata, roditelja, nastavnika i administratora uključeno u
društvene mreže kao što su Facebook, MySpace, Twitter i YouTube za obrazovne,
školske komunikacija i druge svrhe, linije između obrazovnog i osobnog
umrežavanje postaju sve više i više zamagljena.
Kako društvena mreža postaje hit u obrazovanju govore podaci da čak:
96% studenata s pristupom na Internet izgrađuje društvenu mrežu
 50% tinejdžera kažu da razgovaraju sa svojim vršnjacima o školi online
(preko IM, blogova ili društvenih mreža) ili putem SMS poruke
60% pokazuju da s korištenjem društvenih mreža razgovarali o odgojno-
obrazovnim temama kao što su fakulteti i planiranje karijere.

Društvene mreže u nastavi

Različite škole koriste  društvene
mreže  drugačije. Neke za komunikaciju s
roditeljima i učenicima ili pak kako bi
unaprijedili učenje jer društvene mreže
omogućuju studentima da se povežu u obliku
virtualne zajednice.
Ako ste se ikad pitali što će u budućnost biti s
tradicionalnim obrazovanjem, ne bi se trebali
iznenaditi da za desetak godina ili čak prije
će  70%    buduće generacije učiti u virtualnim školama , gdje se nastavni sati
pohađaju na webu. Profesori će iskoristiti društvena web-mjesta kao što
su Facebook, Twitter, YouTube da angažiraju učenike/studente u nastavi.
U nastavku spomenimo neke od načina, kako bi već danas  društvene
mreže jednim dijelom mogle koristi za učenje ili uvesti neke pozitivne promjene na
području obrazovanja.  Pretpostavljam da bi te metode učenicima donijele
mnogo zadovoljstva, više motivacije, suradnje i kreativnosti.
Mapa napoznatijih društvenih mreža koja se mogu koristit u nastavi:
 

Facebook
Facebook može postati  odlična e-learning platforma.
Profesori, nastavnici tako  mogu objaviti svoje  ppt
slajdove  za nastavne sate i puno više  multimedijskih
sadržaja. Osim toga nastavnici ili učenici mogu sastavljati različite kvizove i tako
potaknuti druge učenike da sudjeluju u kvizu ili raspravljaju o odgovorima.
Druga mogućnost je, ako posjeduju osnovne programerske vještine, stvaranje
korisnih aplikacije za Facebook koristeći state of the art tehnologije. Na primjer,
može se razviti program koji omogućava učenicima/studentima da  konzultiraju
svoje učitelje neposredno, čime se povećava efikasnost edukatora za rješavanje
problema.
Evo primjera kako mlađe generacije učitelja komuniciraju s učenicima putem
Facebooka, tj primijere korištenja Facebook u nastavi u sklopu malih školskih
projekata učenika u osnovnoj školi.
http://bit.ly/aIj9Hx
Primjer kako izgleda jedan takav kviz
 

Ovdje se nalazi video koji prikazuje kako Facebook može prodonositi boljem i
zanimljivijem održavanju sata povijesti:
 Using Facebook to Teach
Using Facebook to Teach

Jedan od primjera „Facebook-a za učenje“ je  Edmodo  – besplatna društvena

mreža nastala sa ciljem  povezivanja i suradnje učenika i učitelja,  a postoji od
2008 i koristi se i u nekim Hrvatskim školama.
Edmodo pomaže u rješavanju komunikacijskih i problema međusobne suradnje
što sputavaju suvremenu nastavu, satovi ne traju samo 45 minuta, već onoliko
koliko učenici imaju interesa za predmet.

Mišljenje nekih učenika o Edmodu:

„Meni se sviđa apsolutni sve. Mi smo generacija “internetske” djece tako da je ovo
nama više zanimljivo od običnog pisanja i obrađivanja na satu. A uz to sve
možemo pokazat svoju kreativnost.”

Twitter
 U Hrvatskoj Twitter nije tako popularan kao Facebook i
zasigurno broj korisnika Twittera neće u tako skoroj
budućnosti nadmašiti broj ljubitelja Facebooka. Mnogi,
na žalost, ne znaju da Twitter pruža fantastične i još
uvijek nedovoljno iskorištene mogućnosti svim
korisnicima, a pogotovo onima koji rade u obrazovanju.
Twitter je, naime, odlična podloga za  cjeloživotno učenje  i neiscrpan  izvor
materijala kojima možemo obogatiti  svakodnevni rad u razredu, osuvremeniti ga
ili promijeniti na bolje. Twitter je zapravo vrlo jednostavna platforma koja pruža
veći prostor za  realizaciju ideja.  Učenici i profesori su u mogućnosti
slati  odgovore ili DM,  postavljati pitanja, što znači da u stvarnom vremenu
ostvaruju dvosmjernu komunikaciju. Kao protokol, on-line kviz aplikacija može biti
kreirana na temelju „Tvitanja“. Jednostavnim riječima to znači, da učitelj može
poslati kviz pitanja i učenici mogu odgovoriti na njih putem ove usluge. Isto tako
tu su još i  diskusije  stvaranjem virtualnih učionica, korištenje Twittera-a
za  istraživanje i preferenciranje, te kao  podsjetnik  učeniku da treba napraviti
određenu zadaću. Twitter se pokazao kao učinkovit alat za profesionalni razvoj i
suradnju s učenicima.

YouTube
Kao najveća socijalna Web stranica u svijetu
namijenjena video sharingu, može mnogo pomoći u
obrazovanju. Tipična upotreba videa je omogućiti
učiteljima da snime svoje obrazovne sadržaje, postave
ih na YouTube , kako bi ih učenici mogli pregledati
koliko puta to žele, kada to žele ili dok im sadržaj ne bi bio potpuno jasan.
Jedan od primjera je i  YouTube EDU  na
kojem možete naći materijale i predavanja
iz područja matematike, kemije, fizike,
književnosti, umjetnosti i slično,
te TeacherTube.
U Hrvatskoj još nije toliko popularno da
nastavnici stavljaju svoje materijala i
snimljena predavanja na YouTubu, ali u
ostalim zemljama to postaje sve učestalije.
 

Blogovi
Možemo ga smatrati kolaborativnim i interaktivnim alatom koji će omogućiti
nastavnicima i studentima  razmjenu mišljenja i razvoj diskusije  na objavljenu
temu. Nastavinici ga mogu koristiti sa studentima kada žele da studenti
razviju vještinu pisanja, djeljenje mišljenja o temi koju su obradi na nastavi i sl.
Redovita bloganje  potiče  razvoj pisanja i istraživačke vještine.  Bloganje također
omogućuje studentima   da nauče  kritički procijeniti i vrednovati razne online
resurse.
Jedna od prednosti bloganja jest da vas dovodi u kontakt s drugim blogerima.
Primjeri američkih fakulteta koji omogućuju svojim studentima i nastavnicama
otvaranje blogova unutar vlastitih blogerskih sustava su Harvard i Stanford.

Jedan od takvih primjera je  Edublogs  koji omogućuje jednostavno kreiranje

blogova za studente i profesore, jednostavnost dizajna, uključivanje videa, slika i
drugih multimedijskih sadržaja, a što je najvažnije sigurni su  i zaštićeni.
Edublogs koriste vodeći fakluteti, srednje škole, pa čak i vlada diljem svijeta.
The Strenght of Week Ties je primjer edukativnog bloga u kojem američki
nastavnik David Jake iznosi svoja iskustva o primjeni društvenih medija u nastavi.

Blogovi postaju sve popularniji, pa tako i za izradu ovog projekta i objavu je

korišten blog  WordPress.
Bloganje se otvara novi  krug  poznanika  i  dodaje  još jedna dimenzijau  odvijanju
nastave i sudjelovanju sa svojim suvremenicima, učenicima ili učiteljima.
Ovdje je lista nekih edukacijskih blogova:
The Top 50 Blogs by Teachers

Wiki
 Radi se o sustavima za rad u grupama koji omogućuju jednos
uređivanje sadržaja.  Wiki sustavi u svojoj zatvorenoj
formi najčešće mogu biti korisni u nastavi za stvaranje
vlastitih nastavnih priručnika (prezentacije, seminari,
multimedija, itd.) ili  dijeljenje korisnih izvora  koji su
relevantni za predmet. U najmanju ruku, možete poticati
pisanje članaka na  Wikipediji, najpoznatijem  wiki
sustavu, uz prethodnu nastavnikovu reviziju članka. Time ne samo da
pridonosimo razvoju Wikipedije, već i točnošću podataka.
Najpoznatiji Wiki sustavi za edukacija su:
wikispace
pbwiki
Na predmetu Računalom posredovana komunikacija koristili smo  Wikipediju
kolegija Računalom posredovana komunikacija  , kako bismo na nju mogli
odabrati i stavljat teme naših projekta i blogova, rezervirati se za usmeni i sl.

Također prilikom izrade ovog projekta korišteni su i drugi Web 2.0 alati koji

također spadaju u društvene mreže  kao što je:
Delicious
Ovaj servis omogućuju korisnicima spremanje/tagiranje  web
stranica koje smatraju da sadržavaju korisne informacije.  U
nastavi se ovi servisi mogu koristiti za povezivanje s drugim
znanstvenim disciplinama… Najpoznatiji servis za tagiranje
sadržaja,  Delicious, mogao bi poslužiti nastavnicima i
studentima za stvaranje lista korisnih izvora.
 
Google doc
Koji je ovdje korišten za izradu ankete o društvenom mrežama u nastavi, koju
možete vidjeti ispod
 
Prema rezultatima ove ankete svi sudionici
koriste najmanje barem jednu od
navedenih  društvenih mreža  za osobne
potrebe, pa tako svi sudionici (100%) imaju
otvoreni račun na Facebooku, a 25% njih ga
koristi i u nastavi. Zatim na YouTubu je
prijavljeno 66% ispitanika i od toga
ih  38%  koristi i u nastavi. Wikipediju u
nastavi
koristi 33% ispitanika. 16%  ispitanika koji koriste blogove koriste ih i u nastavi, a
  za sada se najmanje koriste Twitter i Delicius samo  8%. Ispitanici smatraju da
korištenjem društvenih mreža može pridonositi kvalitetnijem odvijaju nastave, te
ih 58% smatra da bi društvene mreže trebale biti više zastupljenije u nastavi.

Zaključak
Sam tradicionalni način odvijanja nastave novim generacija nije nimalo zanimljiv,
što uzrokuje nemire u učionici, neposluh, nezainteresiranost za gradivo i sl.
Korištenjem novih tehnologija kao što su  društvene mreže  osvježuje i približuje
nastavu učenicima.
Sama priroda  društvenih mreža  omogućuje korisnicima da komuniciraju,
razmjenjuju ideje, i surađivati što je odličan medij kroz koji studenti mogu učiti i
biti podučavani. Stoga, prepoznajući potencijal korištenje društvenih mreža u cilju
olakšavanja učenja među studentima je jako bitna.  Društvene mreže  potiću
učenike, studente da se uključe u diskusije, da nauče tražiti kvalitetne informacije,
da razviju vještinu pisanja i prihvačanja drugih. Ovo su neke ključne točke koje im
neće biti samo potrebne tijekom školovanja već i daljnjem životu.
 Hoćemo li uskoro vidjeti primjenu ovakvih alata u nastavnom
postupku u Hrvatskoj?
Rezultati istraživanja u radu  Social software: teaching tool or
not?  ukazuju na  otvorenost hrvatskih nastavnika prema primjeni
društvenih medija u  nastavnom postupku na hrvatskim fakultetima.
 Ovo su neki od rezultata:

 
Na žalost, još uvijek ostaje pitanje koje   se moramo pitati – koje ćemo metode,
odnosno metodologiju koristiti?

Literatura
1. Paradox and Promise: MySpace, Facebook, and the Sociopolitics of Social
Networking in the Writing Classroom
2. Facebook i Twitter u školske klupe
3. Can We Use Twitter for educatinal Activities?
4. Blogs in education
5. 17 Interesting Ways* to Use a Wiki in the Classroom
6. Iznad tradicionalnih metoda poučavanja i učenja
7. http://www.recistomislis.bloger.hr/post/facebook-twitter-i-youtube–
buducnost-obrazovanja/1768069.aspx
 
Još neki korisni tekstovi ...

Blumova taksonomija Iskustva sa seminara Lista uspešnosti Identitet profesije

seminara – decembarska pedagoga u savremenom
grupa obrazovanju I deo

Lista uspešnosti
seminara – martovska
grupa

✒ Ostavite komentar
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *
Ime *

E-pošta *

Veb mesto

Komentar
Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title="">

<acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q

cite=""> <s> <strike> <strong>

Predaj komentar

 11 thoughts on “Društvene mreže u nastavi”

Povratni ping: Gradacija školstva | Bio-blog

tečajna lista
06/03/2013 u 23:30
Mene je ipak malo strah tih društvenih mreža, iz svog iskustva vidim da nema baš
previše pametnih stvari na njima, barem ne na facebook-u koji je i najrašireniji.
Edukacija koju vidim kao primerenu je jedino na specijalizovanim blogovima.

Zoran
07/03/2013 u 08:22
@tečanja lista ostavili ste veoma dobar komentar, koji tačno pokazuje stanje i
odnos prema društvenim mrežama pogotovu fejsbuku. Strah proizilazi iz ne znanja
to je opšte poznata stvar, tako i ovde, ako ne naučimo da koristimo drutvene mreže kako treba
imaćemo stalno tu nedoumicu.
Možda na fb nema previše pametnih stvari, ali tu treba da nastupite Vi, da pravite te pametne stvari,
da ih postavljate na fb, da činite društvene mreže pametne da bi bile korisne. Sve društvene mreže
imaju karakteristiku da ih oblikujete kako želite, da pratite ljude koje želite, da imate prijatelje koje
želite.
Znam da većina prosvetnih radnika prilazi društvenim mrežema na ovaj način .. i samim tim imamo
dosta loš stav o društvenim mrežema.

Vladan Ilic
08/04/2013 u 11:08
 Upravo na skorašnjem roditeljskom sastanku planiram da u dnevni red uvrstim
otvaranje FB stranice za srednju grupu kojoj sam vaspitač u dečjem vrtiću.
Treba li da pominjem da su roditelji te dece između 20 i 30 godina i da veliki broj
ima naloge na FB (ostali se već priključe). Na stranici ih mogu redovno
obaveštavati o aktivnostima koje izvodim sa decom, dnevnim, nedeljnim i
mesečnim planovima, kačiti fotke sa aktivnosti, video snimke sa radionica… dnevno komunicirati,
primati sugestije, predloge, zakazivati sastanke, radionice u kojima učestvuju roditelji, biti u mnogo
boljem kontaktu nego sada kada neke roditelje viđam mesečno…. Grupa će naravno biti zatvorena za
javnost i njeni članovi mogu biti samo roditelji dece koja su u grupi. Odbojni stavovi koleginica
prema mojoj ideji me neće omesti u realizaciji….prosto ni jedan Zakon ne sprečava ovakvu vrstu
komunikacije, a sva prava dece i njihovih roditelja su zaštićena i buduća aktivnost će se odvijati
isključivo uz njihovu pisanu saglasnost.
Priče, bajke, pesme, recitacije….sve će biti dostupno roditeljima..Prosto ne mogu trenutno da
zamislim bolji vid komunikacije sa njima.

Zoran
08/04/2013 u 11:14
Dobra ideja, pogotovu što je Vaša ciljna grupa takva da su većina na fb-u. Odlično
što ste se ogradili sa potpisima roditelja, mada proverite i sa ustanovim da oni
nemaju nešto protiv. Mada ne vidi šta bi to moglo biti. Sa druge strane ne brinite se za oportuniste
siguran sam da će Vam se uskoro priključiti i ostali.
Javite nam se uskoro da vidimo utiske

Aleksandar
17/09/2013 u 10:25
Ono što me zaista interesuje, a da me niko ne svati pogrešno!!!
Retko gde, tj skoro nigde ne vidim iskustva kolega, sadržaje , metode i načine
sprovođenja nastavnog procesa iz Irske, Finske, pa možda i Norveške, već stalno se za primere daju
SAD-e, Nemačka i nama bratska Hrvatska.Ponavljam: ne razumite me kako Vi želite, ali ovo su
činjenice.Pzzz za sve

Zoran
17/09/2013 u 11:42
Kolega Aleksandre, da u pravu ste. Pretpostavljam da je razlog, što su na internetu
nama najdostupniji sadržaji iz SAD-a, ima ih najviše, a i jezik je poznat.
Nemačka je dosta ulagala u naš obrazovni sistem, pa delimično preuzimamo njihove metode, ideje …
a kod komšija na je jezik totalno poznat, pa je jednostavno.

Inače države koje ste nabrojale imaju bolje obrazovne sisteme, ali je mnogo manji broj internet
resursa na finskom … a i mnogo nas manje razume taj jezik
 Jasmina
25/04/2014 u 18:39
Veoma lepo smišljeno i urađeno,i sa konkretnom primenom u samoj nastavi kao i
bitnost da putem društvenih mreža komunikacija učenik-nastavnik ne prestaje.

Maja
26/04/2014 u 19:15
Slažem se sa Aleksandrom. Previše SAD-a kod nas, a smatram da ne treba da
budu referentna vrednost. Ima mnogo ozbiljnijih obrazovnih sistema koje treba
usvojiti. Pristalica sam korišćenja društvenih mreža u nastavi, ali isto tako još uvek, nažalost,
nedostupno svoj deci.

Stela Martinović
02/10/2014 u 08:41
Evo čitam komentar kolege Vladana koji je napisao baš ono zvog čega sam na
ovom seminaru. I ja sam vaspitačica i ciljna grupa su mi roditelji, koji su u ovo
vrijeme većinom informatički pismeni i koriste društvene mreže (uglavnom FB ). Nemam pojma na
kakve ću prepreke naići (kod kolega, uprave…). Čekm da prvo zaradim potvdu o završenom seminaru
, pa ćemo onda dalje. jedino u što sam sigurna je da će roditelji biti oduševljeni.

Indira
11/03/2015 u 01:54
Iako sam bila zakleti protivnik drustvenih mreza (misleci da na njima nista
pametno necu videti ili procitati) one su me itekako demantovale. Svesna sam da
je buducnost „ucenje na daljinu“, i samo je pitanje trenutka kada ce u potpunosti zaziveti.

Post navigation
← Kako koristim tehnologiju u nastavi Asocijacije na času … →
Pretraga
Pretraga za:

Pretraži

#onošto pišem na tviteru

 Tweets Follow

Zoran Milojević 8 Sep

@mzoran
Svaki septembar mi poptuno promeni način života. Raspored koji dobijem utiče na sve
ostalo ... faktički svake godine imam reset :) #škola
Expand

Zoran Milojević 5 Sep

@mzoran
10 stvari koje treba da uradite ove školske godine: skolskidnevnik.net/2015/09/10-stv…
#obrazovanje #nastavnici
Show Summary

Mirjana Mimica 4 Sep

@Mahlat
Narod Madjarske ostavlja na putevima hranu i vodu izbeglicama... (sa FB)
pic.twitter.com/LTuWIGuSK8
Retweeted by Zoran Milojević

Tweet to @mzoran

Kategorije
› Berlinski model planiranja nastave

› Iskustva…

› Materijal za učenike

› Nastavne metode

› Odeljenjsko starešinstvo

› Opis časova

› Pripremanje časa

› Pristup nastavi

› Seminari

› twitter diskusije

› Vesti

Poslednji komentari
› Ko to tamo krije? | Bio-blog na 10 stvari koje treba da uradite ove školske
godine
› Clearing up the tabs from Chrome | My Blog na I konačno „Plan toka časa“
› Septembar, pa još prvi | Bio-blog na Odlična konferencija sa ne baš odličnim
predavačima
› Bojana Jovanović na Odlična konferencija sa ne baš odličnim predavačima
› zoran na Zašto najbolji nastavnici gube posao? 
› olja na Zašto najbolji nastavnici gube posao? 
› Torbica Mirjana na Nekoliko saveta za nastavnike blogere

· © 2015 Škola bez zidova · Designed by Press Customizr ·

Back to top