Pravilnik o Načinu Prijavljivanja Prikupljanja I Praćenja Neželjenih Reakcija Na Lekove

BOSNA I HERCEGOVINA
VIJEĆE MINISTARA
ANALIZA STANJA I POTREBA
PRILOG UZ STRATEGIJU INTEGRISANOG UPRAVLJANJA GRANICOM U BOSNI I

HERCEGOVINI
Sarajevo, mart 2011. godine

5. 0. Saradnja i koordinacija
Državna komisija za integrisano upravljanje granicom, formirana Odlukom Vijeća ministara

BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 73/08 i 98/09) na 9. sjednici održanoj dana 15.12.2009. godine,
usvojila je zaključak da se pristupi reviziji dokumenta Strategija integrisanog upravljanja
granicom i Akcionog plana u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi formirana je radna grupa sa
zadatkom da sagleda trenutno stanje, te napravi usporedbu i prilagodi navedene dokumente sa
izmjenjenim standardima i preporučenom praksom zemalja EU u oblasti sigurnosti državne
granice i kontrole prekograničnog prometa lica, vozila i roba.
U skladu sa Smjernicama i konceptom za izradu strategija integrisanog upravljanja

granicama za zemlje JI Balkana, koje je razradila Europska komisija, obrađena je saradnja i
koordinacija svake od službi koja je uključena u koncept integrisanog upravljanja granicom u
Bosni i Hercegovini, i to po sljedećim nivoima:
- Saradnja unutar službi – poglavlje 5.1.,

- Saradnja između službi – poglavlje 5.2. i
- Međunarodna saradnja – poglavlje 5.3.
Navedeni nivoi saradnje razrađivani su po sljedećim osnovama:
1. Pravni i regulatorni okvir,

2. Rukovođenje i organizacija,
3. Procedure,
4. Ljudski resursi i obuka,
5. Komunikacija i informacione tehnologije i
6. Infrastruktura i oprema.
U ovoj knjizi, koja je u prilogu Strategije integrisanog upravljanja granicom u Bosni i

Hercegovini, kroz navedene nivoe saradnje i po pobrojanim osnovama, obrađena je procjena
postojeće situacije, te sagledane praznine i razlike službi uključenih u koncept integrisanog
upravljanja granicom u BiH, sljedećim redom:
1. Granična policija BiH,

2. Služba za poslove sa strancima,
3. Uprava za indirektno oporezivanje – carina,
4. Granična veterinarska inspekcija,
5. Fitosanitarna inspekcija,
6. Tržišna inspekcija i
7. Sanitarna inspekcija.
Pored gore navedenih agencija koje su direktno uključene u proces integrisanog upravljanja
granicom u BiH, dokument je od velikog značaja i za druga tijela koja su indirektno uključena u
oblast kontrole državne granice kao što su: SIPA, Agencija za radiološku i nuklearnu sigurnost,
Ministarstvo odbrane BiH, Agencija za policijsku podršku, Agencija za školovanje i stručno
usavršavanje kadrova BiH, Federalno ministartvo unutarnjih poslova, Ministarstvo unutarnjih
poslova RS, Policija BD, kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, lokalne zajednice i drugi.
2
5. 1. SARADNJA UNUTAR SLUŽBI
5.1.1. GRANIČNA POLICIJA BiH
5.1.1.1 Pravni i regulatorni okvir
Procjena postojeće situacije
Granična policija BiH (GP BiH) pravno utemeljenje ima u Zakonu o graničnoj policiji BiH
(„Službeni glasnik BiH“ broj 50/04, 27/07 i 59/09) i podzakonskim aktima, internim uputstvima,
naredbama i instrukcijama proisteklim iz Zakona.
Zakonom o policijskim službenicima BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 27/04, 63/04, 05/06,
33/06, 58/06, 15/08, 63/08 i 35/09) propisana su ovlaštenja policijskih službenika GP BiH.
Zakonom o graničnoj kontroli („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i 54/10) propisana je
nadležnost policijskih službenika GP BiH prilikom obavljanja poslova granične kontrole koji se
sastoje iz graničnih provjera i nadzora granice. Na osnovu Zakona o graničnoj kontroli doneseni
su i podzakonski akti kojima se regulišu slijedeće oblasti: obavljanje graničnih provjera, granično
odobrenje, privremeni granični prelazi, granični incidenti, standardi i uslovi izgrađenosti i
opremljenosti graničnih prelaza, granična kontrola u međunarodnom tranzitnom prometu,
upotreba tehničkih pomagala na graničnim prelazima, odobrenja za kretanje članova posade
stranog broda, prenos oružja i municije preko državne granice, granične oznake i druga
saobraćajna signalizacija, rješenja o području graničnog prelaza.
Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 36/08)
propisani su uslovi i postupak ulaska stranaca u BiH, vizni i bezvizni režim, kretanje i boravak
stranaca u BiH, kao i uslovi za dobijanje međunarodne zaštite u BiH. Takođe, propisani su i
prekršaji i kazne za prekršaje počinjene povredom odredbi Zakona. U skladu sa Zakonom
doneseni su provedbeni propisi kojima su definirani postupci ulaska i boravka stranaca, vize, putni
list, nadzor i udaljenja, ovlaštenja, pokriće troškova kao standardi o funkcioniranje Imigracijskog
centra.
Praznine i razlike
Navedeni zakonodavni okvir u najvećoj mjeri je usklađen sa standardima i najboljom

praksom zemalja EU. Razlike u odnosu na dosadašnje obavljanje poslova iz nadležnosti GP BiH
zahtjevaju kontinuiranu obuku službenika za vršenje poslova graničnih provjera i nadzora državne
granice, te potpunu implementaciju provedbenih propisa u praksi.
5.1.1.2. Rukovođenje i organizacija
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji GPBiH utvrđene su organizacione jedinice i njihov

djelokrug rada, sistematizacija radnih mjesta, opis poslova sa uslovima za njihovo obavljanje i
brojem izvršilaca, ovlaštenja i odgovornost u vršenju poslova i zadataka, rukovođenje agencijom i
organizacionim jedinicama, radni odnosi i disciplinska odgovornost zaposlenih u GPBiH,
programiranje, planiranje rada i ostvarivanje javnosti rada.
3
Komunikacija se uglavnom odvija putem Operativnih centara (centralni nivo), odnosno
operativnih dežurnih – vođe smjena (regionalni i lokalni nivo).
Praznine i razlike
Na centralnom nivou rukovođenja ne postoji odjel koji se isključivo bavi analizama

ostvarenih rezultata na terenu, odnosno analizom rizika.
Analize vrše odjeli u Glavnom uredu koji u kadrovskom i brojčanom smislu nisu dovoljno
efikasni. Izostaje kontinuirano praćenje problematike iz pojedinih oblasti kontrole prelaska
državne granice (oblast međunarodnog transporta, prekršaji vezani za granicu, organizirani
kriminal i dr.).
Komunikacija unutar jednog nivoa upravljanja uglavnom se vrši putem internih dostavnih
knjiga, gdje je praćenje toka realizacije predmeta koji se zadužuju nedovoljno efikasno.
5.1.1.3. Procedure
Procedure i postupci policijskih službenika GP BiH regulisani su uglavnom internim

aktima: uputstvima, instrukcijama kojima su data pisana pojašnjenja u vezi provođenja važećih
propisa. Na isti način uređena je i komunikacija između organizacionih jedinica GP BiH.
Razmjena informacija između različitih nivoa rukovođenja uglavnom se provodi putem
operativnih dežurnih službi na lokalnom (Jedinice GP BiH), regionalnom (Terenski uredi) i
centralnom nivou (Glavni ured), putem sredstava veze: elektronskim putem (faksom, e-mailom,
CD i sl.) i radio sistemom.
U pogledu razmjene informacija koje se odnose na kriminalitet, uspostavljen je koncept

kriminalističko-obavještajnog izvještavanja, po kojem se sve značajnije informacije u vezi sa
kriminalitetom dostavljaju iz organizacionih jedinica GP BiH u Centralni istražni ured, gdje se vrši
obrada (procjena, analiza, provjera kroz baze podataka) radi preuzimanja daljih službenih radnji iz
nadležnosti GP BiH.
GP BiH uspostavila je Evidenciju graničnih dosijea (EGD) u kojoj se nalaze podaci o

počinjenim krivičnim djelima, prekršajima i drugim neregularnostima koje se odnose na državnu
granicu.
Praznine i razlike
Uspostavljena Evidencija graničnih dosijea još nije u potpunosti funkcionalna, obzirom da

se informacije i podaci sadržani u ovim dosijeima ne koriste u dovoljnoj mjeri za operativne
potrebe i za planiranje aktivnosti.
GP BiH još uvijek nije u potpunosti uspostavila informativni sistem i baze podataka koje će
biti automatski dostupne na svim graničnim prelazima. Neophodno je uspostaviti procedure za
unos, ažuriranje i brisanje podataka u tim bazama.
Također, GP BiH nema uspostavljene procedure sa nadležnim tijelima vezano za postupanje

sa privremeno oduzetim predmetima (posebno u slučaju privremenog oduzimanja transportnih
sredstava, goriva, isl.) jer po pravilu nadležni sudski i tužilački organi ta sredstva ostavljaju pod
nadzorom GP BiH do okončanja postupka.
4
5.1.1.4. Ljudski resursi i obuka
Nedostatak policijskih službenika je evidentan, što je imalo odraza na organizaciju i

efikasno izvršavanje poslova iz nadležnosti GP BiH. U prethodnom periodu, problem nedostatka
obučenih policijskih kadrova, Granična policija je rješavala školovanjem kadeta u vlastitom
Centru za obuku, koji je funkcionisao kao posebna organizaciona jedinica zadužena za školovanje
i obuku službenika GP BiH. Istovremeno putem internih oglasa nastoji se postići popuna
policijskih pozicija sa višom i visokom stručnom spremom.
Obuka policijskih službenika u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima odvija se u

dva osnovna vida: osnovna obuka (školovanje kadeta za rad u GP BiH) i stručno usavršavanje.
Tokom 2009. godine uspostavljena je Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, koja
je preuzela nadležnosti Centra za obuku GP BiH u pogledu školovanja kadeta za rad u GP BiH.
Stručno usavršavanje policijskih službenika odvija se putem internih obuka (koje se

provode u terenskim uredima i jedinicama prema planovima koji su odobreni od glavnog ureda) i
eksternih obuka (obuke koje se provode u saradnji sa raznim tijelima u zemlji i inostranstvu).
Praznine i razlike
Uspostavljanje Agencije za školovanje i stručno usavršavanje zahtjeva da se pristupi

prestrukturiranju centra za obuku GP BiH, sa naglaskom na stručno usavršavanje kadrova.
Za vrijeme tzv. „prelaznog perioda“ u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima

omogućen je prijem policijskih službenika iz drugih agencija, ali zbog malog odziva na prethodno
raspisane oglase kao i neadekvatne obučenosti policijskih službenika iz drugih organa za poslove
iz nadležnosti GP BiH, ovaj vid zapošljavanja se nije koristio u dovoljnoj mjeri.
GP BiH se i dalje susreće sa problemom obezbjeđenja specijalističkog kadra, posebno u

pogledu informacionih tehnologija.
5.1.1.5. Komunikacija i informacione tehnologije
Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da

skoro svi pripadnici službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim
putem.
Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je
putem LAN-mreže i E-mail vezom.
Komunikacija između organizacionih jedinica Granične policije BiH ostvaruje se putem

širokopojasnih radio relejnih mreža (SPIN, SDH, ADSL), putem radio veza i sistemom telefonskih
veza koji uključuje i VoIP.
Trenutno sve jedinice GPBiH posjeduju računarsku opremu koja se koristi uglavnom za
unos podataka ili pisanje izvještaja, pohranjivanje i djelomično slanje elektronskom poštom akata
u viši nivo rukovođenja.
5
U prethodnom periodu potražna djelatnost u GP BiH je značajno unapređena. Na
međunarodnim graničnim prelazima vrši se instaliranje čitača putnih isprava koji su uvezani u
jedinstven komunikacijski sistem sa direktnim pristupom centralnim bazama podataka
(centralizovani sistem), u skladu sa zahtjevima Mape puta za liberalizaciju viznog režima.
Granična policija BiH planira da svi međunarodni granični prelazi budu umreženi u ovoj sistem.
GP BiH je uspostavila saradnju sa nadležnim tijelima u BiH, sa kojima na osnovu

potpisanih sporazuma, protokola i memoranduma vrši razmjenu podataka i informacija. Također,
GP BiH nastoji da u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima kontinuirano prati i koristi
savremene tehnologije u skladu sa preporukama i najboljim praksama zemalja EU.
Praznine i razlike
Računarska oprema koja se nalazi u organizacionim jedinicama GP BiH nije uvezana u

jedan sistem, na jedan server, gdje bi razmjena podataka bila automatska. Uvezivanje računara u
jedinstvenu informatičku mrežu podrazumijeva osiguranje telekomunikacione opreme kao
tehničke podrške.
Organizacione jedinice GP BiH opterećene su formalnim preprekama upravljanja

informacijama, koje su uspostavljene strogom hijerarhijom u sistematizaciji GP BiH. Suština
problema u oblasti potražnih djelatnosti je da se nakon unošenja i ažuriranja baza podataka na
jednom mjestu, ti podaci automatski mogu koristiti u svim jedinicama GP BiH, tj. na svim
graničnim prelazima. Na ovaj način se skraćuje vrijeme na relaciji: izvršenje krivičnog djela –
unošenje podataka o izvršiocima tog djela u bazu podataka – pristup podacima na svim graničnim
prelazima.
Potrebno je dalje preduzimati mjere na uspostavljanju informacionog sistema u Graničnoj

policiji BiH, te isti učiniti kompatibilnim sa sistemima ostalih policijskih tijela u BiH i
inostranstvu. Navedeno podrazumjeva i dalji razvoj Informacionog sistema migracija (ISM),
internih baza podataka, kao i implementaciju Sporazuma o uspostavljanju elektronske razmjene
podataka iz evidencija policijskih tijela i tužilaštava.
5.1.1.6 Infrastruktura i oprema
Stanje infrastrukture na graničnim prelazima u BiH još uvijek se ne može ocjeniti

zadovoljavajućim. Samo manji broj graničnih prelaza zadovoljava sve potrebne infrastrukturne
uslove u skladu sa standardima EU. Radi se o novoizgrađenim graničnim prelazima čija izgradnja
je bila donirana sredstvima EU.
Granična policija BiH je u prethodnom periodu preduzela značajne napore na nabavci

savremene opreme za granične provjere i nadzor granice. To se prije svega odnosi na instaliranje
čitača putnih isprava na međunarodnim graničnim prelazima, nabavke opreme za detekciju droga i
eksploziva, otkrivanje ilegalnih migranata i sl. Oprema za nadzor državne granice značajno je
osavremljena nabavkom raznih senzora, termovizijskih kamera i specijalnih vozila. Na svim
graničnim prelazima nije instaliran video nadzor.
6
Praznine i razlike
Dalji razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, kao i nabavka opreme ograničena je

raspoloživim budžetskim sredstvima za ove namjene. Obzirom na ovu okolnost, potrebno je
uspostaviti procedure sa definisanim prioritetima za nabavku opreme.
GP BiH izdvaja značajna sredstva za plaćanje zakupnina prostora koji se koriste kao
službene prostorije, te u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima, biće nastavljen proces
izgradnje vlastitih objekata za smještaj organizacionih jedinica.
5.1.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA
5.1.2.1 Pravni i regulatorni okvir rada službe
Služba za poslove sa strancima osnovana je 01. listopada 2006. godine te čini upravnu
organizaciju u okviru Ministarstva sigurnosti BiH sa operativnom samostalnošću.
Služba za poslove sa strancima osnovana je s ciljem da se premjesti kontrola migracija na

državni nivo, obzirom da je prethodna nadležnost za kontrolu migracija u zemlji bila na različitim
„odjeljenima za strance“ i to:
- Kantonalna ministarstva unutarnjih poslova,

- Policija Brčko distrikta BiH i
- Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske.
S obzirom na ograničene resurse i ovlaštenja, prethodni sistem je bio veoma neučinkovit te

je stoga donesena odluka o osnivanju Službe za poslove sa strancima koja pravno utemeljenje ima
u Zakonu o Službi za poslove sa strancima („Službeni glasnik BiH“ broj 54 /05).
Značajni napredak u smislu poboljšanja pravnog okvira kojim se reguliraju pitanja kretanja i
boravka stranaca u Bosni i Hercegovini, postignut je usvajanjem Zakonom o kretanju i boravku
stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 36/08) koji je u dovoljnoj mjeri usklađen sa Pravnom
stečevinom (acquis communautaire) EU, a u oblasti imigracija u potpunosti sa Šengenskim
sporazumom u oblasti viza.
Od momenta stupanja na snagu ovog zakona doneseno je niz podzakonskih akata i to:
- Pravilnik o ulasku i boravku stranaca,

- Pravilnik o nadzoru i udaljenu stranaca,
- Pravilnik o pokriću troškova udaljena stranaca,
- Pravilnik o putnom listu,
- Pravilnik o standardima i funkcioniranju Imigracijskog centra,
- Pravilnik o ovlaštenjima inspektora za strance,
- Pravilnik o ovlaštenjima službenika osiguranja,
- Pravilnik o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima,
- Pravilnik o azilu BiH i
- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja kjnige gostiju.
7
Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Službi za poslove sa

strancima BiH (u daljem tekstu: Služba) utvrđuje se unutarnja organizacija Službe, organizacione
jedinice, njihov djelokrug rada i nadležnosti, način rukovođenja, programiranje i izvršavanje
poslova, pojedina prava i odgovornosti državnih službenika i zaposlenika u obavljanju svojih
poslova, ukupan broj državnih službenika i zaposlenika, postupak prijema zaposlenika u radni
odnos, sistematizacija radnih mjesta sa opisima poslova za svakog državnog službenika i
zaposlenika sa potrebnim uvjetima u pogledu stručne spreme i drugih uvjeta za rad na određenim
poslovima, obuka zaposlenih državnih službenika i zaposlenika, broj pripravnika koji se primaju u
radni odnos, uvjetima i postupkom njihovog prijema i druge pojedinosti koje se tiču organizacije i
sistematizacije Službe.
Shodno navedenom Pravilniku, u sjedištu Službe je Uprava Službe koju čine organizacione
jedinice: Kabinet direktora, Ured za strateško planiranje, analizu i statistiku i Ured za unutarnju
kontrolu. Sektori u sjedištu Službe su: Sektor za operativnu podršku, Sektor za readmisiju, prihvat
i smještaj stranaca i Sektor za administraciju.
Služba ima i organizacione jedinice-terenske centre i to: Sarajevo, Banja Luka, Mostar,
Istočno Sarajevo, Livno, Doboj, Tuzla, Bihać, Goražde, Bijeljina, Trebinje, Zenica, Travnik,
Brčko, Orašje i Ljubuški.
Kao rezultat planskih aktivnosti koje je poduzela Uprava Službe zajedno sa nadležnim
Sektorima i terenskim centrima postignuti su veoma zapaženi i značajni rezultati na otkrivanju
ilegalnih imigranata.
Postignuti rezultati su skup mnogih faktora, a prije svega pojačanih planskih aktivnosti
akcija kontrole kretanja i boravka stranaca prema obavještajnim i operativnim podacima koje je
prikupila naša služba.
Kao agencija za kontrolu migracija, Služba za poslove sa strancima je podjeljena na dva

glavna segmenta:
1) Inspektore za strance i
2) Imigracijski centar.
Inspektori za strance rade u regionalnim terenskim uredima i na taj način pružaju punu
pokrivenost terena u cijeloj zemlji, a u isto vrijeme su oni koji rade s prvim elementom nadležnosti
Službe (identifikacija, procesuiranje i rješavanje po slučajevima). Inspektori za strance su dalje
podijeljeni između terenskih službenika i administrativnih radnika.
Službenici Imigracijskog centra su nadležni za nadzor nad ilegalnim imigrantima i njihovo

udaljavanje po potrebi.
Za razliku od GP BiH i SIPA-e, Služba za poslove sa strancima nije policijska agencija.

Službenici agencije imaju ograničene ovlasti policijskog tipa (pretres, zapljena, pritvor, upotreba
sile uključujući i vatreno oružje, itd) kako bi im se dozvolilo da učinkovito provode operacije
borbe protiv ilegalnih migracija u zemlji, te da pružaju osiguranje tokom nadzora pa i udaljavanja
ilegalnih imigranata.
8
Praznine i razlike
Na Centralnom nivou rukovođenja ne postoji operativni centar nego se dežurni u terenskim

centrima uglavnom pojavljuju kao posrednici u komunikaciji.
Služba za poslove sa strancima nema vlastite i održive kapacitete za obuku, te se još uvijek
mora oslanjati na vanjsku pomoć. Strateško planiranje i analiza rizika je i dalje minimalna.
5.1.2.3. Procedure
Međusobne procedure i postupci regulisani su uglavnom internim aktima – uputstvima, na

način kojim se određuje komunikacija između osnovnih i unutarnjih organizacionih jedinica
Službe za poslove sa strancima.
Veza između organizacijskih jedinica sprovodi se u najvećem dijelu faksom, a potom

elektronskim putem. Problem ovog koncepta je zaštita informacija koje se dostavljaju, kao i zaštita
njihovog izvora.
Služba je nedovoljno kadrovski popunjena. Sposobnost operativnog osoblja je veoma niska.

Sadašnje operativno osoblje čine zaposleni iz prethodnog sistema koji su radili pri MUP-ovima te
su prebačeni u ovu Službu. Uloga Službe je u mnogome različita od dosadašnjih struktura, te su
joj stoga potrebni visokokvalificirani kadrovi u smislu posjedovanja vještina koji su u standardima
EU.
Tako je menadžment Službe kadrovske nedostatke ''premoštavao'' internim premještajima

unutar Službe, na način da su se popunjavala radna mjesta koja su neophodna za funkcioniranje
Službe.
Obuka je segment kojem se u Službi posvećuje posebna pažnja.

putem.
Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je

putem LAN-mreže i E-mail vezom.
Komunikacija između Ministarstva sigurnosti BiH i GP BiH moguća je putem internet E-

mail veze. Pristup podacima i njihova zaštita osigurava se na način ograničenja pristupa, uz
9
korištenje posebnih korisničkih imena i šifri. Podaci se redovno snimaju na zaštićene medije i
čuvaju na sigurnom mjestu.
5.1.2.6 Infrastruktura i oprema
Sve organizacione jedinice Službe posjeduju informatičku opremu, tako da je moguće da

svi pripadnici Službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim
putem. Elektronska komunikacija između Glavnog ureda Službe i Terenskih ureda je ostvarena
putem zaštićene Lan mreže i izgradnjom VPN tunela putem interneta. Glavni ured Službe
ostvaruje komunikaciju sa Ministarstvom sigurnosti BiH, Uredom Interpola, te Agencijom za
identifikacione dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka putem SDH – Državne mreže za
prenos podataka i SPIN mreže. Pristup podacima i njihova zaštita se osigurava na način
ograničenja pristupa kroz pristupna prava, uz korištenje posebne kombinacije korisničkih imena i
šifri.
U sadašnjoj situaciji postojeća oprema se koristi racionalno i funkcionalno u svim

organizacionim jedinicama. To se prije svega odnosi na korištenje komunikacijskih sistema,
jedinstvenih baza podataka i slično.
Svi terenski uredi i zgrada uprave su povezani na Informacioni sistem za migracije koji se
svakodnevno koristi u radu.
5.1.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
5.1.3.1. Pravni i regulatorni okvir
Uprava za indirektno oporezivanje uspostavljena je Zakonom o sistemu indirektnog

oporezivanja („Službeni glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04, 4/08, 49/09), kao samostalna upravna
organizacija i jedini organ nadležan za sprovođenje zakonskih i drugih propisa o indirektnom
oporezivanju, uključujući i nadležnost za naplatu i raspodjelu indirektnih poreza, a indirektni
porezi se odnose na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatu vrijednost i sve druge
poreze zaračunate na robu i usluge.
Zakon o upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“ broj 89/05) reguliše
nadležnost, organizaciju, rukovođenje UINO, prava i dužnosti zaposlenih, upravljanje ljudskim
potencijalima i druga pitanja.
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“ broj 89/05) uređuje
postupak utvrđivanja, naplate i kontrole indirektnih poreza.
Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 7/98) reguliše
osnovne elemente sistema za izvoz i uvoz roba i usluga.
Zakon o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH „ br. 57/04, 12/05, 51/06, 93/08)
reguliše postupak sprovođenja i izvršavanja aktivnosti iz oblasti carina, kao i osnovne elemente
sistema carinske zaštite privrede BiH, prava i obaveze svih subjekata u carinskim postupcima,
10
reguliše carinsko područje, carinsku liniju, carinski granični pojas, carinski nadzor, postupak
carinjenja robe i druge institute koji regulišu sistem carinske zaštite. Carinske dažbine koje se
zakonski potražuju i naplaćuju na robu koja je predmet carinjenja zasnivaju se na Zakonu o
Carinskoj tarifi BiH.
Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“
broj 63a) je provedbeni akt za provođenje Zakona o carinskoj politici BiH i ista je donesena na
osnovu navedenog zakona.
Prednje navedeni Zakon o carinskoj politici BiH i Odluka o provedbenim propisima Zakona
o carinskoj politici BiH, ne sadrže novine koje su sadržane u posljednjoj konsolidiranoj verziji
Carinskog kodeksa Zajednice (npr. status AEO, elektronska analiza rizika, elektronski uvozni i
izvozni sistem) i njegovog provedbenog propisa, a pogotovo ne novine sa modernizovanim
Carinskim kodeksom zajednice koji je također već objavljen, a u ostalom dijelu su usklađeni sa
carinskim propisima EU.
Zakon o porezu na dodatu vrijednost („Službeni glasnik BiH“ br. 9/05, 35/05, 100/08) uvodi
obavezu i reguliše sistem plaćanja poreza na dodatu vrijednost, između ostalog, i na uvoz dobara u
Bosnu i Hercegovinu.
Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 49/09) uređuje
oporezivanje prometa i uvoza određenih vrsta proizvoda (akciznih proizvoda) posebnim oblikom
poreza - akcizom.
U skladu sa navedenim zakonima Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno Upravni

odbor, donijeli su provedbene propise odnosno operativna uputstva za primjenu istih.
Zakon o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške je važnosti za

bezbjednost Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 103/09) te reguliše uslove za
izvoz, uvoz i provoz oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene, te usluga u vezi s
oružjem, vojnom opremom, proizvodima dvojne i posebne namjene. UIO je obavezna u
provođenju carinskih postupaka cijeniti ispunjenost uslova propisanih ovim zakonom.
BiH je potpisala Ugovore o saradnji i uzajamnoj pomoći u oblasti carina sa Hrvatskom,

Srbijom, Crnom Gorom i Turskom, a u toku su pregovori o zaključenju ugovora sa Makedonijom,
Albanijom i Češkom Republikom.
Glavni zadaci Uprave, kod ulaska robe na područje BiH, odnosi se na identifikaciju svih
roba, kako bi se obezbijedila pravilna naplata prihoda i obavila potrebna provjera u vezi sa
ograničenjima zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštita nacionalnih blaga od umjetničke,
historijske i arheološke vrijednosti. UINO također ima zadatak da osigura uslove da robe
prijavljene za izvoz napuste područje BiH, te da se ispoštuju ograničenja i zabrana. UINO ima iste
zadatke u vezi sa robom koja je u provozu kroz BiH.
Unutar carinskog područja BiH, UINO ima zadatak obezbijediti da robe ne budu stavljene u
slobodan promet na domaćem tržištu, bez da se izvrši odgovarajuća carinska procedura u cilju
pravilne naplate prihoda i poštivanja eventualnih ograničenja i zabrana.
11
U skladu sa Carinskim Planovima EU (Carinska strategija Evropske Komisije prije
pridruživanja iz 1998. godine), UINO sprovodi reformu carinskih aktivnosti zasnivajući ih na
slijedećim prioritetima:
- olakšanje kretanja osoba, roba, usluga i kapitala preko granice i poštivanja odredbi zakona,
- saradnja sa drugim uključenim službama i
- razvijanje saradnje s obje strane granice.
UINO nesporno prepoznaje da su potrebne značajne promjene i u organizaciji carinskih

aktivnosti, kako bi se postiglo efikasno integrisanje sa drugim službama.
U vezi sa prekograničnim aktivnostima, koje obuhvaćaju carinske poslove na GP-ma

(graničnim prijelazima) i UMC-a (unutrašnjim mjestima carinjenja), UINO je u procesu uvođenja
standarda EU, kao što je to navedeno u Odjeljku Carinskih Planova EU, koji se odnosi na graničnu
i unutrašnju kontrolu. Ovim Odjeljkom se zahtjeva uspostavljanje standarda u vezi sa
zakonodavnim okvirom, analizom rizika i selektivnosti, sistematskim, sveobuhvatnim i
fleksibilnim kontrolama, saradnjom sa drugim službama uključenim u kontrolu, kako na granici
tako i u unutrašnjosti, odnosima sa privrednicima, odnosima sa javnošću, rukovođenjem,
kadrovima i obukom, prostorijama, opremom i kompjuterizacijom.
Praznine i razlike
Po pitanju usklađivanja zakonodavstva i regulatornog okvira u oblasti carina, BiH je

ostvarila napredak i dalje ulaže napore na usklađivanju svog zakonodavstva u oblasti carina sa
acquis-em (što se radi u okviru Twinning projekta IPA 2008, koji je započeo sredinom 2010.
godine), a nakon toga i na pripremi operativnih uputstava na područjima carinskog sistema u
kojima to bude potrebno.
U BiH nisu doneseni provedbeni propisi kojima bi bilo uređeno područje carinskog
postupanja u vezi s robom za koju postoji osnovana sumnja da povređuje određena prava
intelektualnog vlasništva. Stoga se sasvim opravdano i nužnim nametnula potreba normativnog
uređenja pitanja carinske zaštite prava intelektualnog vlasništva, radi čega je UINO preduzela
aktivnosti na izradi posebnog propisa koji će u svom sadržaju dosljedno slijediti standarde i
institute ugrađene u važeće propise EU kojima je regulisano to područje, koji se takođe ubrajaju u
pravnu tekovinu. Time će se stvoriti uslovi i za provođenje carinskih mjera za zaštitu prava
intelektualnog vlasništva u skladu sa dobrom praksom zemalja EU, u čemu carinska služba ima
važnu ulogu, koja se pojavljuje kao ''posrednik'' u odnosu na nosioca prava i navodnog prekršioca
određenog prava intelektualnog vlasništva, s tim da carinska služba ne rješava sukob, nego samo
utvrđuje postojanje osnovane sumnje u kršenju intelektualnog vlasništva kao privatnog prava.
Potrebno je da BiH pristupi Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku - NCTS iz 1987.

godine i u cilju rješavanja tog pitanja treba preduzeti sve neophodne aktivnosti i radnje, kako bi se
provođenje postupka provoza uskladilo sa postupkom provoza koji se provodi u zemljama EU i
zemljama u okruženju.
BiH je ratifikovala Istanbulsku konvenciju o privremenom uvozu, u toku su aktivnosti za

primjenu ATA karneta, što će dodatno pojednostaviti postupak privremenog uvoza, a slijedom toga
i postupak provoza, obzirom da ATA karnet zamjenjuje nacionalnu carinsku prijavu.
Carinskim kontrolama obuhvaćeno je prikupljanje informacija-saslušavanje, fizički pregled,

uzimanje uzoraka i provjera dokumenata. Saslušanja i pregledi zasnovani su na procjeni rizika
12
dokumenata koja prate robu. Uzimanje uzoraka roba za potrebe carinskog postupka se ne vrši u
zadovoljavajućem broju iz razloga nedovoljnog posjedovanja odgovarajućih kapaciteta za
laboratorijske analize (oprema, prostor, stručna edukacija).
Potrebno je intenzivirati i unaprijediti saradnju sa privrednicima, državnim i entitetskim

organima i organizacijama u cilju poboljšanja efikasnosti UINO u pogledu ostvarivanja
nadležnosti utvrđenih odgovarajućim zakonima.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta uređena je

organizacija i način rada Uprave, organizacione jedinice i njihova nadležnost, rukovođenje,
ukupan broj državnih službenika i zaposlenika, naziv i raspored poslova po organizacionim
jedinicama, opis poslova za svakog izvršioca i uslovi za obavljanje poslova. Poslove iz svoje
nadležnosti UINO obavlja putem organizacionih jedinica u Središnjem uredu u Banja Luci i
regionalnim centrima u Banja Luci, Sarajevu, Tuzli i Mostaru.
Operativna uputstva za carinske službenike na terenu, u cilju obezbjeđenja dosljednosti u

postupanju kroz cijelu strukturu Uprave, nisu u potpunosti završena.
Na pojedinim graničnim prijelazima zaposlen je nedovoljan broj izvršilaca. Značajno

razmještanje zaposlenih, kao posljedica restrukturiranja bivših carinskih uprava i uspostavljanja
UINO je rezultiralo potrebom za dodatnom obukom zaposlenih, kako onih koji obavljaju poslove
na graničnim prelazima, tako i zaposlenih na poslovima u unutrašnjim mjestima carinjenja.
Potrebno je uraditi priručnik za rad na graničnim prelazima i mjestima unutrašnjeg

carinjenja (UMC).
Praznine i razlike
Potrebno je usvojiti novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji je UINO

izradila i dostavila Upravnom odboru na saglasnost, u kojem su izvršene izmjene u odnosu na
prethodni pravilnik u smislu definisanja načina održavanja graničnih prelaza od strane UINO, te
druge organizacione izmjene, a koje će doprinijeti boljem funkcionisanju UINO. Potrebno je
nastaviti aktivnosti na izradi odgovarajućih uputstava, kojim će se izvršiti razjašnjenje eventualnih
nejasnoća, koje se pojave na terenu pri provođenju propisa.
Potrebno je unaprijediti sistem kontrole rada, nagrađivanja i napredovanja u službi. Također,

potrebno je unaprijediti sistem razmjene informacija, kako na nivou organizacionih jedinica
UINO, tako i sa ostalim kontrolnim službama na graničnim prelazima.
5.1.3.3. Procedure
Procjena postojećeg stanja
Činjenica je da su carinske procedure vrlo složene što utiče na efikasnost i brzinu njihovog
sprovđenja na graničnim prelazima, što znatno utiče na povećanje troškova svih učesnika u
carinskom postupku.
13
Postupak uvoznog i izvoznog carinjenja u pravilu se odvija u unutrašnjim mjestima
carinjenja (carinskim ispostavama), a carinjenje na graničnim prelazima se vrši zavisno od vrste i
vrijednosti robe i učesnika u postupku carinjenja, u skladu sa važećim propisima koji regulišu ovu
oblast.
UINO provodi carinske procedure koje su usklađene sa EU standardima, za koje se podnosi

jedinstvena carinska prijava koja se obrađuje pomoću informacionog programa ASYCUDA 1.18d.
Te carinske prijave se elektronski šalju u informacioni sistem, s tim što je istovremeno potrebno i
njihovo podnošenje u pisanom obliku, uz ovjeru i potpis njenog podnosioca, jer u BiH još nije u
primjeni elektronsko poslovanje sa važećim elektronskim potpisom (bezpapirno poslovanje).
Da bi se provođenje carinskih procedura pojednostavilo i time ubrzao medunarodni promet

roba, UINO je uvela u primjenu određena pojednostavljenja i to: lokalno (kućno) carinjenje u
izvozu, prijavljivanje robe na osnovu komercijalnog dokumenta i prijavljivanje na temelju
nepotpune prijave, kao i status "ovlaštenog izvoznika" u vezi sa porijeklom robe.
Većina carinskih procedura su već popraćene operativnim uputstvima, što omogućava

njihovu lakšu, djelotvorniju i jednoobraznu primjenu u praksi. Međutim, biće potrebno neka od
njih revidirati, a za neka područja carinske oblasti pripremiti nova operativna uputstva, a sve u
skladu sa carinskom praksom zemalja članica EU.
U carinskoj službi UINO u pogledu sistema upravljanja rizikom putem informacionog

programa isti je pokriven modulom selektiviteta u informacionom programu ASYCUDA 1.18d.
Osnovana je i posebna Komisija za analizu rizika, koja prikuplja i unosi u sistem parametre
rizika i profile. Sistem analize rizika se zasniva na tri rute selektiviteta: fizički pregled robe i
kontrola dokumenata (crvena ruta), kontrola dokumenata (žuta ruta) ili bez kontrole (zelena ruta).
Ovaj modul selektiviteta se ne može koristiti u postupku provoza i u pojednostavljenim
postupcima.
U carinskoj službi UINO za obradu carinskih prijava u upotrebi je informacioni program

ASYCUDA - verzija 1.18d, koji u provođenju carinskih procedura ne može u potpunosti
odgovoriti svim zahtjevima, a takođe se koriste i posebne aplikacije za pojedine radnje u
provođenju carinskih postupaka.
Praznine i razlike
Pored naprijed navedenih pojednostavljenja koja su u primjeni, od bitnog značaja je

uvođenje i ostalih pojednostavljenja carinskih postupaka, kao što su pojednostavljenja u uvoznim
postupcima i u postupku provoza, a koja traže adekvatnu informatičku podršku radi njihovog
pravilnog provođenja.
Za potrebe carinske službe UINO u pogledu sistema upravljanja rizikom neophodno je dalje
izgraditi, kako u organizacionom smislu, tako i u tehničkom smislu, uz ažuriranja baze podataka i
usmjeravanje postupanja carinskih službenika shodno utvrđenim kriterijima u analizi i procjeni
rizika u svim carinskim postupanjima.
I pored uvođenja naprijed navedenih pojednostavljenja u provođenju carinskih postupaka,

potrebno je ostvariti najviši stepen saradnje sa špediterskim preduzećima, s obzirom da je
utvrđeno da do zastoja u provođenju carinskih procedura vrlo često dolazi i zbog
neblagovremenog preduzimanja njihovih aktivnosti od kojih zavisi brzina carinske procedure.
14
Također, potrebno je obezbijediti maksimalnu jednoobraznost u vođenju neophodnih
evidencija na graničnim prelazima i u unutrašnjim organizacionim jedinicama.
Analiza rizika i selektivnosti se provodi temeljem provedbenog akta (Instrukcije o postupku

određivanja kriterija selektiviteta). Razmjena informacija koje služe za određivanje kriterija
selektiviteta i profila rizika vrši se putem SAR obrasca (sistem analize rizika) koji je sastavni dio
navedene Instrukcije. Neophodno je analize rizika upotpuniti sa informacijama drugih Agencija, a
posebno kroz rad Zajedničkog centra za analizu rizika.
Obavještajne informacije se uglavnom razmjenjuju između organizacionih jedinica UIO u

pisanoj formi, uglavnom posredstvom grupa za obavještavanje u regionalnim centrima, odnosno
Odsjeka za obavještavanje UINO.
Profili rizika nisu uspostavljeni za granične prijelaze, dok oni koji su uspostavljeni za UMC-
e su statični i prepoznatljivi. S tim u vezi, izbor carinskih pregleda još uvijek nije u potpunosti
zasnovan na odgovarajućoj analizi uključenog rizika.
U UINO postoji potreba za pojačanim aktivnostima koje se odnose na dubinske kontrole i

provjere, te na unapređenju prikupljanja podatka, analizama i korištenju istih u toku kontrole,
zatim za analizu rizika i preventivno djelovanje. Stoga se treba ubrzanije razvijati i povećavati
mobilnost operativnih kontrolnih jedinica, kako bi se spriječile prevare koje se često odnose na
više indirektnih poreza (carina, porez, akciza i dr.).
Također je potrebno posebno voditi računa prilikom provođenja procedure izvoza, uvoza i
provoza oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene, te usluga u vezi s oružjem,
vojnom opremom, proizvodima dvojne i posebne namjene, u smislu provjere ispunjenosti
propisanih uslova.
UINO je uposlila određeni broj pripravnika čija obuka je u toku te također izrađuje planove
obuka i osposobljavanja zaposlenih shodno odredbama Zakona o upravi za indirektno
oporezivanje koje regulišu ovu oblast.
UINO je organizovala i edukaciju carinskih službenika i trećih lica učesnika u carinskom

postupku o pojednostavljenim postupcima, o nepotpunoj prijavi, lokalnom postupku carinjenja pri
izvozu i provođenju postupka po TIR karnetu.
Takođe, postoji kontinuirana potreba za dodatnim obukama vezanim za carinske i poreske
prevare i utaje.
Praznine i razlike
I pored sprovođenja osnovne obuke i znatnog broja različitih specijalističkih kurseva i

obuka, sistem edukacije treba modernizovati i poboljšati. Uočeno je da dosadašnji obim
sprovedenih obuka ne može na adekvatan način da odgovori potrebama službe i broju zaposlenih.
Kontinuirano provoditi aktivnosti na edukaciji zaposlenih, uključujući i analize rizika i
obavještajnog rada, istraga, suzbijanja krijumčarenja i prevara i dr.
15
Također, određene procedure zahtjevaju i dodatnu edukaciju službenika vezano za pregled
raznih modela i tipova vozila, kontejnera, sklopova i dijelova, te opreme koja zahtjeva posebnu
obučenost (razni fibrooptički uređaji, hemijski detektori, detektori metala, mjerači gustine
materijala, oprema za detekciju narkotika, eksploziva i sl.)
Potrebno je izvršiti odgovarajuće obuke i definisati procedure koje bi odgovarale
međunarodnim standardima.

skoro svi zaposleni komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem.
Obavještajne informacije se razmjenjuju putem organizacionih jedinica za obavještavanje

pismenim putem preko propisanih obrazaca OOI (Obrazac obavještajnih onformacija 4x4) i OII
(Obrazac za izlaz informacija) ili usmenim putem ukoliko informacija zahtjeva hitnost. Postojanje
operativnog centra sa sistemom radnog vremana 24/7 omogućava razmjenu informacija usmenim i
pismenim putem i van radnog vremena.
UINO je razvila i komunikaciju sa javnošću kroz svakodnevne odgovore na pisane i usmene

upite medijskih kuća i novinara. U skladu sa potrebama organizuju se PRESS konferencije i šalju
se saopštenja za javnost. Putem zvanične web stranice UINO, www.uino.gov.ba, poreskim
obveznicima, građanima i medijima, dostupne su sve informacije iz djelokruga rada Uprave za
indirektno oporezivanje BiH. Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH, UINO je u
potpunosti primjenila na način tako da je na web stranici postavljen Vodič o postupku pristupa
informacijama u UINO, Zahtjev za pristup informacijama i Indeks registar. Na sve upite se
odgovara u zakonski predviđenim rokovima.
Sačinjenim i definisanim izvještajima koji se nalaze u skladištu baze podataka

centralizovanom u Središnjem uredu Uprave, imaju pristup svi službenici kojima je to neophodno
za obavljanje redovnih aktivnosti.
Praznine i razlike
Pored postojeće informatičke opreme, postoji potreba za kontinuiranim nabavkama

savremene informaciono-tehničke opreme, koja prati nova tehnička dostignuća u ovoj oblasti.
Informacije se u određenim slučajevima ne uspijevaju razmijeniti dovoljno brzo, iz razloga

nedovoljne obučenosti nekih službenika za njihovo korištenje sa centralnog servera, na kojem su
uskladištene.
Izvršioci na manjem broju GP često nemaju pristup obavještajnim bazama podataka, zbog
problema sa telekomunikacijama, ili one još uvijek nisu formirane po određenim pitanjima.
Uspostavljena je centralna baza podataka „Registar novčanih kazni i prekršajna evidencija“

kojoj je omogućen pristup od strane za to ovlaštenih službenika, a u toku su i aktivnosti na
uspostavljanju evidencije obveznika koji su u vezi sa prekršajima i drugim nezakonitim djelima
koji su između ostalog vezani i za granicu.
16
Znanje i vještina korištenja IT opreme i aplikacija od strane izvršioca je uglavnom skromno,
te je potrebno izvršiti edukaciju istih radi lakšeg pristupa rapoloživim informacijama.
5.1.3.6. Infrastruktura i oprema
Infrastruktura i oprema, kao bitan faktor za efikasno i kvalitetno obavljanje poslova na

graničnim prelazima se ne može smatrati zadovoljavajućom.
Samo manji broj graničnih prelaza zadovoljava sve potrebne infrastrukturne uslove u skladu
sa standardima EU. Radi se o novoizgrađenim graničnim prelazima čija izgradnja je bila donirana
sredstvima EU.
Pojedini granični prelazi imaju ograničene mogućnosti za pravilan pregled roba i lica, dok
na svim graničnim prelazima nije instaliran video nadzor.
Praznine i razlike
Oprema na većini graničnih prelaza ne odgovara potrebama savremene kontrole na granici,

dok je dalji razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, kao i nabavka opreme, ograničena
raspoloživim budžetskim sredstvima za ove namjene. Obzirom na ovu okolnost, potrebno je
uspostaviti procedure sa definisanim prioritetima za nabavku opreme.
Granične prelaze je potrebno opremiti u skladu sa standardima propisanim Pravilnikom o

standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza.
Potrebno je postojeću laboratoriju dodatno opremiti u skladu sa standardima EU, kako bi se

omogućio povećan broj i kvalitet kontrola.
5.1.4. URED ZA VETERINARSTVO BiH
Saradnja unutar službe propisana je djelimično Zakonom o veterinarstvu u Bosni i

Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 34/02), Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja („Službeni
glasnik BiH“ br. 25/09), Odlukom o uslovima i načinu rada granično veterinarsko-inspekcijskih
prelaza u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 49/04)), Pravilnikom o uslovima i načinima rada GVI
BIH („Službeni glasnik BiH“ broj 45/09), Priručnicima za pregled živih životinja i proizvoda
(„Službeni glasnik BiH“ br. 96/09), Odlukom o visini naknade za obvezne veterinarsko–
zdravstvene preglede u prometu preko granice BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 6/05), Pravilnikom
o uslovima uvoza živih životinja, proizvoda životinjskog porijekla, otpadaka, stočne hrane i
veterinarskih lijekova u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 52/09), Odlukom o veterinarskoj
svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog podrijetla u unutrašnjem i
međunarodnom prometu („Službeni glasnik BiH“ br. 33/03, 14/04, 35/05).
17
Praznine i razlike
Potrebno je stvoriti preduslove za provođenje usvojenih zakonskih i podzakonskih propisa u

smislu obezbjeđenja materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa.
Izgradnja, opremanje, osposobljavanje i rad graničnih veterinarsko inspekcijskih prelaza i

službe BiH mora biti u skladu sa standardima graničnih veterinarskih inspekcijskih servisa u
zemljama članicama EU.
Veterinarski inspektori na granici rade bez posebnih ovlaštenja (inspektorska ovlaštenja

zasnovana na Zakonu o upravi BiH – Posebna ovlaštenja), koja su im potrebna za nesmetan i na
zakonu zasnovan rad.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i Pravilnikom o uslovima i načinu rada graničnih

veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH utvrđena je organizacija i način rada graničnih
veterinarskih inspektora.
Veterinarske kontrole uvoza, izvoza i provoza uključuju pregled dokumenata, provjeru

identiteta, fizički pregled, donošenje odluka o pregledanim pošiljkama kao i vođenje evidencija o
postupcima rada.
Obavještavanje inspektora o izdatim pravnim aktima, rješenjima o nepostojanju

veterinarsko zdravstvenih smetnji za uvoz pošiljki ili Odluke, Naredbe ili Uputstva, koja izdaje
UzV/KzV BiH, dostavljaju se elektronskim putem, faksom i poštom.
Praznine i razlike
Unaprijediti organogram linije rukovođenja, protoka informacija te vertikalne i horizontalne

uvezanosti svih nivoa odgovornosti.
Ne postoje propisi koji sadrže detaljno opisane obaveze i odgovornosti svih učesnika unutar
veterinarske službe i na graničnim prelazima, a isto tako i na centralnom nivou.
Ne postoje planovi za nepredviđene situacije posebno kada su u pitanju zarazne bolesti

(detaljno razrađeni) za lokalni i centralni nivo.
Ne postoje planovi o zajedničkoj analizi rizika koji će u svakom momentu na graničnim

prelazima moći prepoznati slabe točke aktivnosti vezanih za granicu kada su u pitanju pošiljke
koje podliježu veterinarskom pregledu.
18
5.1.4.3. Procedure
Procedure graničnih veterinarskih inspektora sastoje se iz sljedećeg:
a) Prijem obavještenja o pošiljci – najava pošiljki vrši se elektronskim putem popunjavanjem

prve stranice obrasca ZVUD-a od strane uvoznika kako bi se mogle izvršiti sve potrebne
pripreme za najavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled pošiljki.
b) Kontrola dokumentacije – predstavlja pregled sadržaja popratnih veterinarsko-zdravtsvenih
dokumenata koji prate pošiljku i utvrđivanje da li navedeni sadrže sve tražene podatke
predviđene postojećim zakonodavstvom kao i ispravnost ovjere navedenog dokumenta.
c) Kontrola identiteta –predstavlja identifikacijski pregled pošiljki kako bi se utvrdilo da svi
podaci sadržani na veterinarskom certifikatu odgovaraju stvarnom stanju pošiljke.
d) Fizička kontrola – predstavlja pregled općeg zdravstvenog stanja cijele pošiljke živih životinja
s ciljem uočavanje vidljivih kliničkih znakova bolesti, a kod proizvoda uključuje verifikaciju
ambalaže, temperaturnog režima transporta kao i organolektičke pretrage te uzimanje uzoraka
za brza testiranja na graničnim prelazima.
e) Uzorkovanje za laboratorijska testiranja – vrše se kod onih pošiljki koje mogu predstavljati
rizik po zdravlje ljudi i životinja i šalju se u ovlaštene laboratorije.
f) Laboratorijske kontrole – trebaju se vršiti na osnovu monitoring planova ili na osnovu sumnje
GVI ili obavještenja od strane sistema za hitno uzbunjivanje.
g) Dodatne provjere – vrše se kako bi se potvrdile ili otklonile sumnje GVI u pogledu određenih
nedostataka.
Procedure granične veterinarske inspekcije trebaju se provoditi u skladu sa legislativom

Evropske unije i prije samog pristupanja Evropskoj uniji, kako bi se osigurala kontinuirana
kontrola pošiljki na krajnjoj destinaciji.
Praznine i razlike
Procedure koje se provode moraju se pojednostaviti i biti bazirane na procjeni analize rizika.
Obuka graničnih veterinarskih inspektora koja se provodi je nepotpuna, bez određenog

plana za postizanje cilja, bez odgovarajućeg priručnika za tu svrhu, a također nije uspostavljen ni
sistem provjere nivoa obučenosti.
Graničnim veterinarskim inspektorima potrebna je obuka iz oblasti provedbe zakonskih i

podzakonskih propisa BiH, propisa EU koji se odnose na rad granične veterinarske inspekcije i
certifikaciju, dobrobiti životinja, zaraznih bolesti, IT i svih ostalih obuka neophodnih za rad
granične veterinarske inspekcije.
Granična veterinarska inspekcija raspolaže sa dovoljno stručnog osoblja, međutim

nedostatak dodatnog osoblja predstavlja smetnje efikasnijem radu.
19
Praznine i razlike
Obuka je neophodna i potrebno je da se temelji na priručniku za obuku u skladu sa

potrebama legislative i najbolje prakse Evropske unije, kako bi se postigao visoki stepen u
sigurnosti ulaza pošiljki životinja i proizvoda životinjskog porijekla.
Postoji potreba za pisanim procedurama za postupanje službenika na graničnim prelazima,

kao i za istim procedurama u komunikaciji između centralnog i lokalnog nivoa.
Komunikacija graničnih veterinarskih inspektora sa UzV/KzV BiH odvija se elektronskim,

telefonskim i poštanskim putem, te povremenim radnim sastancima.
Svi granični prelazi su opremljeni sa računarskom opremom i putem internet konekcije

komuniciraju sa svim službama uključenim u proces.
Trenutno postoji elektronska baza podataka u koju se slivaju podaci sa graničnih prelaza i
koji su u svakom momentu dostupni UzV/KzV.
Praznine i razlike
Granični veterinarski inspektori moraju biti povezani sa drugim veterinarskim službama,

horizontalno i vertikalno, Agencijom za označavanje životinja, a zatim i sa referentnim
laboratorijama kako bi njihov rad bio efikasniji.
Osiguravanje adekvatne opreme i obučenosti osoblja koje provodi kontrolu je imperativ

veterinarske službe, a sve to u dobro strukturiranim i razvijenim institucionalnim okvirima.
GVI smješteni su u objekte zajedno sa ostalim službama na granicama osim na GVIP Rača,
koji je izgrađen u skladu sa standardima EU.
Praznine i razlike
Granične veterinarske prelaze trebalo bi izgraditi, opremiti i osposobiti tako da bi se mogao

odvijati na zakonu utemeljen rad, rad po evropskim standardima, kako bi se osigurali potrebni
preduslovi za efikasniji i kvalitetniji rad granične veterinarske inspekcije.
Izgradnju namjenskih objekata za veterinarske inspekcije trebalo bi obaviti prema

standardima propisanim za kapacitete granične veterinarske inspekcijske službe u zemljama
članicama EU.
20
5.1.5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA
Uprava je centralno odgovorno tijelo za zaštitu zdravlja bilja u BiH za saradnju i razmjenu
informacija s međunarodnim zvaničnim tijelima i obavještavanje međunarodnih tijela. Nadležni
organi u BiH osim Uprave su nadležna ministarstva entiteta i Odjeljenje poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede Brčko distrikta BiH.
Fitosanitarna inspekcija je organizovana u sljedećim institucijama:

- Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH,
- Republička Uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske i
- Kancelarija gradonačelnika-Inspektorat Brčko distrikta BiH.
Fitosanitarni nadzor u BiH, kako u prekograničnom prometu robama biljnog porijekla tako i
u nadzoru u unutrašnjosti, podijeljen je u tri administrativno-upravna segmenta i to: Federacija
BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH. Fitosanitarna inspekcija organizovana je u
Republičkoj Upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske, Federalnoj Upravi za inspekcijske
poslove FBiH i Kancelarija gradonačelnika-Inspektorat Brčko distrikta BiH.
Vlada Brčko distrikta BiH i isti su odgovorni za rukovođenje i rad fitnosanitarne inspekcije,
kako na granici tako i za provođenje nadzora u unutrašnjosti.
Uprava je osnovana Odlukom Vijeća ministara BiH o osnivanju Uprave BiH za zaštitu
zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“ broj 23/04), te su nadležnosti propisane Zakonom o zaštiti
zdravlja bilja Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 23/03).
Uprava koordinira saradnju između nadležnih organa entiteta i Brčko distrikta BiH u
fitosanitarnoj oblasti.
Nadzor iz fitosanitarne oblasti čine:
- Fitosanitarna kontrola bilja pri uvozu, izvozu i provozu , biljnih proizvoda i regulisanih
objekata,
- Đubriva i oplemenjivači zemljišta i sredstava za zaštitu bilja, odnosno fitofarmaceutska
sredstava (u daljem tekstu FFS) pri uvozu i
- Fitosanitarna kontrola bilja, biljnih proizvoda i regulisanih objekata na mjestima gdje se
proizvodi prevoze, prerađuju, skladište, prodaju ili koriste na drugi način i dr. sa posebnim
propisima.
Saradnja u sistemu rukovođenja pojedinačno unutar službi definisana je u regulativama

vezanim za oblast interne sistematizacije i organizacije radnih mjesta u resornim organima u
Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta organa administrativne uprave Brčko
distrikta BiH i entiteta. Stručna saradnja je definisana zakonima i podzakonskim aktima iz
fitosanitarne oblasti nadzora.
Inspektorati po principu teritorijalne nadležnosti, provode aktivnosti koje su prvenstveno u

cilju zaštite domaće proizvodnje i tržišta sa aspekta zaštite zdravlja bilja na osnovama navedenih
zakonskih i podzakonskih okvira (u prilogu), a u skladu sa međunarodnim propisima.
21
Ovlaštenja fitosanitarnih inspektora u Bosni i Hercegovini sadržana su u sljedećim
zakonima:
- Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH,

- Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj i
- Zakon o inspekcijama Brčko distrikta BiH.
kao i materijalnim propisima iz nadležnosti iz fitosanitarne oblasti.:
- Zakon o zaštiti novih sorti biljaka BiH (“Službeni glasnik BiH” br. 14/10),
- Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH” br. 49/04),
- Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine (“Službeni
glasnik BiH” br. 3/05),
- Zakon o zaštiti zdravlja bilja ( “Službeni glasnik BiH” br. 23/03) i
- Zakon o mineralnim đubrivima (“Službeni glasnik BiH” br. 46/04).
Pored navedenih propisa na nivou BiH primjenjuju se i propisi na nivou entiteta i Brčko
distrikta BiH.
Pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i regulisanih
objekata su na snazi i objavljeni u („Službeni glasnik BiH” br.69/09), Pravilnik o uslovima za
imenovanje fitosanitarnih inspektora („Službeni glasnik BiH” br.33/10) i Pravilnik o uslovima za
stavljanje u promet, kvaliteti i kontroli kvaliteta mineralnih đubriva, te skladištenju i rukovanju
mineralnim đubrivima („Službeni glasnik BiH” br.90/09).
Ocjena evropskih eksperata u momentu donošenja navedenih nacionalnih zakona i u skladu

sa trenutnim upravnim uređenjem bila je pozitivna, sa naznakom da je neophodno u cilju
ispunjavanja obaveza za pristupanje EU, a u skladu sa SPS i WTO, ukomponovati i harmonizirati
administrativno-izvršni dio, kao i osigurati homogenost dokumentacije, te uspostaviti nacionalne
organe ovog segmenta. IZBACITI OVAJ DIO PRIJEDLOG UZZB; RUIPRS I VBD
U zemljama Evropske Unije saradnja u sistemu rukovođenja unutar službe nadzora je

regulisana i u potpunosti proceduralno opisana u dokumentu “Priručnika za granične inspektore”,
koji se konstantno dopunjuje, u skladu sa aktualnim izmjenama odluka, procedura i rješenja iz ove
oblasti.
Praznine i razlike
Laboratorijski kapaciteti nisu akreditovani u skladu sa evropskim sandardima. Fitosanitarne

certifikate izdaju Inspektorati entiteta i Brčko distrikta BiH i ne postoji jedinstveni obrazac
fitosanitarnog certifikata.
Pravilnik o mjerama za sprečavanje unošenja, širenja i suzbijanje štetnih organizama na

bilju, biljnim proizvodima i reguliranim objektima je u proceduri donošenja. Nisu donešeni
pravilnici o fitofarmaceutskim sredstvima.
22
Rukovođenje u Federaciji nad segmentom granične kontrole je u nadležnosti Federalne

uprave za inspekcijske poslove FBiH, odnosno Inspektorata za poljoprivredne inspekcije, u čijem
sastavu su i Granični inspektori za zaštitu bilja (u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji
BiH).
Fitosanitarna inspekcija u Republičkoj Upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske

organizovana je u sektoru poljoprivredne inspekcije, na osnovu Zakona o inspekcijama u RS.
Sektorom poljoprivredne inspekcije rukovodi pomoćnik direktora, glavni Republički
poljoprivredni inspektor. Fitosanitarna inspekcija je organizovana isključivo na Republičkom
nivou.
Fitosanitarna inspekcija organizovana je u Kancelariji gradonačelnika-Inspektorata.

Fitosanitarnom inspekcijom rukovodi gradonačelnik preko šefa inspektorata i glavnog inspektora.
Organizacija službe u tehničkom smislu je nezadovoljavajuća, s obzirom da nema dovoljno

materijalno-tehničkih osnova za češće obilaske graničnih prijelaza, u cilju praćenja rada na terenu,
izdvajanja za poboljšanje operativnih uslova rada i međusobne komunikacije te doedukacije iz
profesionalnog ugla. Služba nije opremljena ni specijalističkom opremom. Organizacija u dijelu
izvršenja nadzora u izvoznoj proceduri na UMC, u Federaciji BiH je ograničena Odlukom Vlade
FBiH kojom se onemogućuje proširenje broja uposlenika uprave u svim segmentima, pa tako i u
ovom inspektoratu. Situacija je gotovo identična i u Republici Srpskoj.
Na osnovu dosadašnjih analiza, rukovođenje i organizacija ove inspekcije u Federaciji BiH,

R. Srpskoj i Brčko distriktu BiH u zavisnosti je od tehničkih elemenata. Razlika je i u liniji
rukovođenja i izvršavanja, pripadnosti resornom organu uprave između inspektorata entiteta na
jednoj i Brčko distrikta BiH na drugoj strani.
Rukovođenje je otežano prirodom samog lociranja izvršnih segmenata (krajnje

administrativne tačke-granice), a i samim tehničko-informacionim mogućnostima, opremljenošću
inspekcijskih graničnih ureda.
Kontrola izvršenja rada službenika zasniva se na povremenim posjetima GP-ima, provjerom

obaveznih službenih evidencija na graničnim prijelazima o izvršenim nadzorima
uvoza/izvoza/provoza ili inicirano eventualnim prijavama na rad inspektora, kao i analizom
redovnih i vanrednih izvještaja. Upoznavanje sa izmjenama i dopunama zakonskih odredbi,
vezano za nadzor prometa roba iz nadležnosti inspekcije, koje ide od centralne kancelarije
inspektorata do inspektora na terenu, provodi se na način da se instrukcije dostavljaju redovnom
poštom, uz njeno prethodno telefonsko najavljivanje i privremene instrukcije u FBiH i Brčko
distriktu BiH, te putem E-maila i direktno putem IMS u inspektoratu RS.
Praznine i razlike
Specijalistička opremljenost je nezadovoljavajuća, nema dovoljno materijalno-tehničkih

osnova za češće obilaske graničnih prijelaza, kao i doedukacije iz profesionalnog ugla.
23
Nedostaci u segmentu rukovođenja i organizacije nadzora granične kontrole u fitosanitarnoj
oblasti u osnovi su rezultirani necentraliziranim i neuniformnim pristupima problematici nadzora u
ovom segmentu, značajnim brojem međusobno neusklađenih zakonskih i podzakonskih akata,
nemogućnošću brze razmjene informacija i parcijalnim rješavanjem istovjetnih problema.
Interna saradnja (situacija u sva tri inspektorata) organa nadzora je zadovoljavajuća,

uhodana praksa stečena iskustvom rada na ovim pozicijama. Nema registrovanih incidentnih
situacija u komunikaciji. Najčešći problemi su tehničke prirode, nemogućnost blagovremenih
plaćanja izdataka, organizacije radnih sastanaka i drugo. Povremenim instrukcijama u usmenoj i
pismenoj formi postavljaju se mjerila za redovno i vanredno izvještavanje i postupanje.
5.1.5.3. Procedure
Provedba inspekcijskog nadzora iz ove oblasti po svojoj prirodi jeste jedan od osnovnih
kriterija da se određena roba može proslijediti u dalju carinsku proceduru. Provedba spada u niz
obaveznih pripremnih radnji na GP/CI/UMC za dalji proces uvoza/izvoza ili provoza robe i njenoj
provedbi se pristupa na pismeni zahtjev subjekta.
Zakonske obaveze sadržane u nacionalnim zakonskim okvirima iz domena ovog nadzora

usaglašene su sa IPPC (Međunarodnom Konvencijom o zaštiti bilja) i Evropskim zahtjevima
WTO i SPS za zemlje našeg statusa. Prema njima, a i trenutno provodljivim entitetskim
zakonskim okvirima, nadzor nad zdravstvenim stanjem bilja u odnosu na biljne bolesti i štetočine
u uvozu može se provoditi samo na graničnim prijelazima (Zakon o zaštiti zdravlja bilja,
„Službeni glasnik BiH“ br. 23/03, član. 31) prije ulaska robe u carinsku proceduru, što eksplicitno
isključuje bilo kakvu mogućnost prolongiranja provedbe ovog nadzora nad tim robama u
unutrašnjost.
Procedura se sastoji iz dva segmenta, administrativnog dijela (kontrole dokumentacije

podneska), i tehničke provedbe nadzora robe i sredstava prevoza, na osnovama zakona vezanih za
oblast zaštite zdravlja bilja .
U odnosu na Evropsku praksu prema “trećim zemljama” trajanje postupka zdravstvene i

fizičko-organoleptičke kontrole od strane domicilnih organa je pozitivno usporedivo, jer sama
kontrola, bez kontrole dokumentacije podneska, obično u konkretnim slučajevima ne traje više od
30-45 min. Treba voditi računa da se na jednom prevoznom sredstvu može nalaziti više vrsta roba
biljnog karaktera koje podliježu različitim parametrima kontrolnih zahtjeva. Nije isto provoditi
zdravstveni nadzor nad pošiljkom sadnog materijala, koji se koristi za dalju reprodukciju, gdje
previd inspektora može imati izuzetno velike posljedice. Nadzor sadnog i sjemenskog materijala
zahtjeva i duže trajanje procedure.
Fitosanitarni inspektori pri obaveznom pregledu procjenjuju stepen opasnosti od unošenja

prouzrokovača karantinskih bolesti i štetočina radi utvrđivanja programa i opsega pregleda
(odredjivanja broja pakovanja iz koga ce se uzeti uzorci, broja i veličine uzoraka, laboratorijskih
metoda pregleda, preventivnih mjera i dr.).
Za procjenu stepena opasnosti služe raspoloživi naučni, stručni i tehnički podaci o ranijim
nalazima, podaci o prethodnom pregledu i zemlji porijekla ako je takav pregled izvršen, podaci o
karantenskim bolestima i štetočinama na određenim biljnim vrstama domaćinima, o porijeklu
bilja, o pouzdanosti fitocertifikata i dr.
24
Metode uzimanja uzoraka su propisane novim entitetskim/distriktnim ili preuzetim aktima
SFRJ. O uniformnosti metoda može se raspravljati, ali nisu imenovane nacionalne laboratorije za
kontrole, koje moraju biti certificirane u skladu sa EU zahtjevima o standardima i opremljenosti za
određene kontrole. Ovo definiše i vremenski rok za pojedine analize, samim tim i dužinu
zadržavanja “incidentnih roba”, ovog segmenta na GP-ima.
Mogućnosti uzimanja uzoraka su ograničene, s obzirom na tehničku opremljenost

inspektorata i neuređenost modela dostave postojećim laboratorijima, te ne postojanjem karantena
na GP-a propisanog za ove robe, što onemogućava stavljanje pod propisanu zakonsku kontrolu
“incidentnih roba”, do povratnih relevantnih rezultata.
Unutrašnji akt kojim se propisuje postupanje ovog inspekcijskog organa Federacije BiH je
Pravilnik o zdravstvenoj kontroli bilja u prometu preko državne granice („Službeni list SFRJ“ br.
59/91), a u R. Srpskoj i Brčko distriktu BiH Pravilnik o zdravstvenoj kontroli bilja u prometu
preko granice R. Srpske („Službeni glasnik RS“ br. 6/98).
U skladu sa pozitivnim zakonskim okvirima prilikom izvoza/uvoza/provoza, obaveza

subjekta usluge nadzora je da podnese odgovarajuće zahtjeve taksirane propisanim
administrativnim taksama i priložiti potvrdu (uplatnicu), o uplaćenoj visini novčane naknade za
konkretni pregled i robu. Po izvršenju zdravstvenog nadzora i ispunjenja zahtjeva u skladu sa
Zakonima iz fitosanitarnim oblastima, roba se upućuje u dalju graničnu/carinsku proceduru.
Pored nadzora roba biljnog karaktera inspekcijski nadzor, u skladu sa međunarodnim

regulativama, obuhvata nadzor prevoznog sredstva, materijala za pakovanje (palete, ambalaže
biljnog porijekla), FFS za primjenu u poljoprivredi i šumarstvu, mineralnih i prirodnih đubriva i
oplemenjivača zemljišta, zemlje i pošiljki koje sadrže zemlju.
Važno je u ovom segmentu procjene istaći da međusobna komunikacija ova tri

administrativno-upravno i izvršno razdijeljena inspektorata, zajedničko planiranje aktivnosti,
akcija po posebno interesantnim oblastima ili vrstama roba ne postoji. Svaki inspektorat postupa
neovisno bez zajedničke koordinacije, međusobnog izvještavanja u kontinuitetu o uočenom,
poduzetom i zajedničke baze Uprave kao osnova za harmonizirani i integrisani nadzor
prekograničnog prometa.
Kontrola dokumentacije
Uvozna procedura (GP)
Za robe na režimu slobodnog uvoza:
- Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksiran (taksene markice u FBiH, uplatnica u Brčko distrktu

BiH i u RS se taksa na zahtjev se ne naplaćuje),
- Fitosanitarni originalni certifikat zemlje porijekla ili Fitosanitarni certifikat reeksportni i kopiju
originalnog Fitocertifikata ovjerenu od zemlje reeksporta,
- Fakturu na količine za konkretnu pošiljku i
- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.
25
Za sjemenski ili sadni materijal:
- Rješenje MVTEO BiH – Uprava o dozvoli uvoza za tu vrstu i količinu bilja i dokument
saglasnosti nadležnog entitetskog ministarstva i nadležnog organa Brčko distrikta BiH o dozvoli
uvoza za tu vrstu i količinu bilja,
- Fitosanitarni originalni certifikat zemlje porijekla ili fitosanitarni certifikat reeksportni i kopiju
originalnog fitocertifikata ovjerenu od zemlje reeksporta,
- Dokument o kvalitetu/sortnosti NAC, OECD i ISTA,
- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku i
FFS koja se primjenjuju u poljoprivredi i šumarstvu:
- Rješenje MVTEO BiH – Uprava o dozvoli uvoza za tu vrstu i količinu FFS i dokument
saglasnosti nadležnog entitetskog ministarstva i nadležnog organa Brčko distrikta BiH o dozvoli
uvoza za tu vrstu i količinu FFS,
- Dozvola za stavljanje u unutrašnji promet samo u FBiH,
- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku i
Đubriva i oplemenjivači zemljišta:

- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku,
- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade i
- Certfikat o kvalitetu.
U sve tri procedure u slučajevima kada pošiljka ispunjava sve propisane uslove, u
skraćenom upravnom postupku dozvoljava se uvoz stavljanjem klauzule na dokument za
pokretanje carinskog postupka koja glasi: POŠILJKA PREGLEDANA-UVOZ DOZVOLJEN.
U slučajevima kada pošiljka ne ispunjava jedan ili više propisanih zahtjeva iz propisa iz
fitosanitarne oblasti, primijeniće se mjere propisane važećim zakonima i podzakonskim aktima.
Izvozna i reeksportna procedura (UMC i CI )
- Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksirano,

- Zahtjev za izdavanje potvrde o zdravstvenom stanju pošiljke (FITOSANITARNI
CERTIFIKAT) /taksirano samo u FBiH,
- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku,
- Uvjerenje o zdravstvenom stanju pošiljke i
U slučaju reeksporta, original fitosanitarnog certifikata za robe koje su uvezene u cilju

izdavanja reexportnog fitosanitarnog certifikata.
26
U Federaciji BiH, u slučajevima kada pošiljka ispunjava sve propisane uslove, u skraćenom
upravnom postupku dozvoljava se izvoz stavljanjem klauzule na dokument za pokretanje
carinskog postupka koja glasi: POŠILJKA PREGLEDANA-IZVOZ DOZVOLJEN i izdaje se
Fitosanitarni certifikat / sklad sa IPPC i WTO/ i račun za izvršenu uslugu. Kod izvozne procedure
u RS-u i Brčko distriktu BiH izdaje se samo Fitosanitarni certifikat, bez izdavanja Rješenja o
dozvoli izvoza.
Obaveza korisnika je da prilikom izvoza roba koje podliježu obaveznom zdravstvenom

pregledu, takve robe prijavi za pregled najkasnije 24,00 sata prije procedure izvoza, kako bi
nadležna inspekcija mogla isplanirati i izvršiti kontrolu podneska, a i same robe. Dokumenti
zahtjeva i proistekla dokumentacija opisani su prethodno.
Provozna procedura
Pošiljke bilja u provozu (tranzitu) podliježu fitosanitarnom pregledu. U slučajevima kada

pošiljka ispunjava sve propisane uslove u skraćenom upravnom postupku, dozvoljava se provoz
stavljanjem klauzule na dokument za pokretanje carinskog postupka koja glasi: POŠILJKA
PREGLEDANA-PROVOZ DOZVOLJEN.
U slučajevima kada pošiljka ne ispunjava jedan ili više propisanih zahtjeva u provozu iz
propisa iz fitosanitarne oblasti, primijeniće se mjere propisane važećim zakonima i podzakonskim
aktima. Pošiljke FFS se u tranzitu ne pregledaju već samo evidentiraju. Pošiljke đubriva se u
tranzitu ne pregledaju i ne evidentiraju.
Trenutno ne postoje u potpunosti nacionalni alati za provođenje nadzora (akreditovane

laboratorije, jedinstven Pravilnik o nadzoru roba u prometu preko državne granice itd.) u ovim
segmentima. Pravilnik predstavlja osnovni polazni dokument za uniformno postupanje
fitosanitarne inspekcije prilikom provođenja nadzora u cilju spriječavanja unošenja štetnih
organizama u BiH i treba biti usklađen sa EU regulativama.
Upoznavanje subjekata vezano za granične procedure
Način postupanja organa u provođenju graničnih procedura i postupanje građanstva,

privrednika i korisnika ovog vida nadzora, propisan je i objavljen u službenim glasilima putem
sajt stranica, medija, usmenim kontantom i radionicama.
U skladu sa zakonom, fitosanitarni inspektori su kao i ostali službenici sa posebnim

ovlaštenjima, samostalni u svom odlučivanju i postupanju u primjeni zakonskih okvira resorne
oblasti u pripadajućim administrativno-upravni cjelinama. Po žalbama na rješenje fitosanitarnih
inspektora, rješava drugostepeni organ Brčko distrikta BiH odnosno pravna služba resornog
entitetskog ministarstva, po administrativno-teritorijalnoj pripadnosti.
Saradnja između komplementarnih službi u različitim administrativnim cjelinama je od

momenta pokretanja inicijative za uspostavom nacionalnih zakonskih okvira ove problematike
dobila više na pozitivnosti, s obzirom na namjeru rješavanja istovjetnih problema u svim
administrativno-upravnim cjelinama. Ali još uvijek ne postoji ustaljena praksa međusobnog
informisanja o saznanjima i problemima registrovanim u oblasti djelovanja u vezi sa neurednim
pošiljkama i štetnim organizmima.
27
Praznine i razlike
Mogućnosti uzimanja uzoraka su ograničene, s obzirom na tehničku opremljenost

inspektorata i neuređenost modela dostave postojećim laboratorijima, te nepostojanjem karantena
na GP-a propisanog za ove robe, što onemogućava stavljanje pod propisanu zakonsku kontrolu
“incidentnih roba”, do povratnih relevantnih rezultata.
Važno je u ovom segmentu procjene istaći da međusobna komunikacija ova tri

administrativno-upravno i izvršno razdijeljena inspektorata, zajedničko planiranje aktivnosti,
akcija po posebno interesantnim oblastima ili vrstama roba ne postoji. Svaki inspektorat postupa
neovisno bez zajedničke koordinacije, međusobnog izvještavanja u kontinuitetu o uočenom,
poduzetom i zajedničke baze Uprave kao osnove za harmonizirani i integrisani nadzor
prekograničnog prometa. Saradnja između inspektorata realizuje se u incidentnim situacijama u
vidu obavještavanja o predmetnom.
Suprotno naprijed navedenom, posebno bi se osvrnuli na element administrativno-

teritorijalne odgovornosti ovog nadzora, te predložili potrebu za akciju. Nijednim aktom nije
regulisana odgovornost inspekcije jedne administrativno-upravne oblasti za eventualni problem ili
incidentnu situaciju nastalu na području odgovornosti inspekcije druge administrativno-upravne
oblasti a rezultirano njenim provedenim nadzorom. Da bi smo pojasnili navod neophodno je
opisati ovakav jedan slučaj.
Ako granična resorna inspekcija jednog entiteta izvrši nadzor nad robama biljnog karaktera
prilikom uvoza u BiH, a ta roba bude predmetom incidentne situacije u drugom entitetu,
neprihvatljivo je da inspekcijski organ krajnje destinacije prispijeća robe bude odgovoran, što je
sada slučaj. Realnost je takva da je u skladu sa ustavnom nadležnošću odgovarajući entitetski
nadzorni organ odgovoran za svoje administrativno-upravno područje, te je istim slijedom i jedini
ovlašten za davanje dozvole za uvoz ili izvoz u zdravstvenom smislu, na onim mjestima
prekograničnog prelaska roba gdje je prisutan, s obzirom da stoji kao garant izvršne vlasti tog
entiteta. Sve do momenta dok ovaj nadzor ne bude na onom institucionalnom nivou koji je
adekvatan, ne postoji mogućnost prihvaćanja odgovornosti na ovom principu slijeda provedbe
graničnog nadzora.
U sklopu ovog definisali bi smo i prazninu nastalu nepostojanjem akreditovanih nacionalnih

laboratorija, koje bi kao mjerodavne naučno-stručne ustanove doprinjele rješavanju ovog
problema.
Očita je i praznina u komunikaciji sa korisnicima usluga, u smislu njihovog upoznavanja sa

potrebnim. Osim službenih glasila ne postoje drugi propisani vidovi upoznavanja o nastalim
promjenama u obavezama vezanim za procedure prekograničnog protoka roba.
Kako je ovaj granični nadzor sastavni dio obaveza navedenih inspektorata entiteta,
planiranje i koordinacija aktivnosti čine dio ukupnog planiranja obaveza za tekući period.
Trenutna forma, da je glavni poljoprivredni inspektor odgovoran za rukovođenje i ovim
segmentom u Republici Srpskoj, predstavlja funkcionalan oblik rukovođenja u fitosanitarnoj
oblasti.
28
U Federaciji BiH (nadležnost nad dvadeset jednim zakonom iz oblasti poljoprivrede,
administrativne raslojenosti na kantone), predstavlja nedovoljno funkcionalan oblik rukovođenja u
fitosanitarnoj oblasti, potpunog posvećivanja analizama iz ove problematike, kvalitetno planiranje
daljih koraka u analizi rizika i menadžmenta rizikom.
U prethodnim poglavljima opisali smo i organizacioni oblik u Brčko distiktu BiH, gdje
glavni inspektor Kancelarije gradonačelnika - inspektorat Vlade Brčko distrikta BiH, vertikalnom
organizacijom direktno rukovodi fitosanitarnim inspektorima, i ima odgovornosti nad ukupno
osam različitih nadzornih oblasti.
Nadzor nad protokom roba u uvozu/izvozu/tranzitu koji se provodi na graničnim prelazima

administrativno pripadajućim Federaciji BiH obavljaju granični inspektori zaštite bilja Federacije
BiH, i to njih 12 sa izuzetkom aerodroma Sarajevo, i ostalim mjestima carinjenja u unutrašnjosti
Federacije BiH u izvoznom procesu gdje se nadzor obavlja od strane Federalnih poljoprivrednih
inspektora kancelarija u Sarajevu (2 Federalna poljoprivredna inspektora).
U RS-u ovaj nadzor provodi 13 republičkih poljoprivrednih inspektora, a u Brčko distriktu

BiH 3 inspektora (na graničnim prelazima koji im administrativno – teritorijalno pripadaju). Na
aerodromu Banja Luka i ostalim mjestima carinjenja u unutrašnjosti RS-a nadzor obavljaju
republički poljoprivredni inspektori.
Organizaciono-kadrovski okvir granične kontrole zadovoljavajući je za trenutne uslove

dužine radnog vremena i izvršenja nadzora u prekograničnom prometu, u skladu sa tehničkim
uslovima i brojem graničnih prelaza. U segmentu provedbe nadzora na navedenim UMC i CI u
FBiH nema lociranih stalnih kancelarija, već se nadzor obavlja po pozivu stranke.
Stepen osnovne stručne educiranosti inspektora je odgovarajući (fakultetsko obrazovanje),

ali postoji potreba za doedukacijom s obzirom na nove biljne bolesti i štetočine, kao i u pogledu
EU prakse izvršenja nadzora, izvještavanja i praćenja kretanja roba (službeni jezici, specijalizacije
po problematici, edukaciona gostovanja u komplementarnim EU organima). Obzirom na našu
poziciju “treće zemlje”, mora se voditi računa da je praksa unutar EU znatno drugačija, a da je za
nas obavezujuće ono što karakteriše naš status.
Praznine i razlike
U Federaciji BiH osmisliti strukturalnu formu koja će zadovoljiti provedbu nadzora u

prekograničnom prometu i u postupku izvozne procedure na UMC/Carinskim ispostavama te
približiti zahtjevima forme poznate u EU.
U praksi zemalja EU više ne postoje granični prelazi i segmenti granične kontrole, ali je
obavezna granična kontrola uspostavljena na krajnjim granicama EU prema ''trećim zemljama''.
Organizacioni oblik nadzora unutar zemalja EU najčešće ima formu nacionalnog centralnog tijela
sa regionalnim inspektorima iz ove oblasti koji provode nadzor i sačinjavaju dokumente potvrde
zdravstvene ispravnosti roba za kretanje izvan EU (fitocertifikat).
U unutrašnjem prometu EU primjenjuje se procedura i obrazac dokumenta ''biljnog pasoša''.

Ovi navedeni oblici nisu primijenjeni u organizaciji nadzora u BiH po fitosanitarnim osnovama te
je potreban adekvatan broj ljudi u Inspektoratim entiteta i Brčko distrikta BiH.
29
U Federaciji BiH u segmentu ovog nadzora, interna komunikacija, komunikacija sa drugim

administrativno zasebnim komplementarnim službama, svedena je na telefonsku komunikaciju.
Izmjene i dopune instrukcija za postupanje šalju se u vidu službenih dokumenata redovnom
poštom uz prethodno telefonsko pojašnjenje za privremeno postupanje a u toku je postupak
nabavke softwera, instalacija i uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.
Podaci o izvršenim nadzorima prikupljaju se sukcesivno, mjesečnim pojedinačnim

pismenim izvještajima koje je veoma teško uvrstiti u neku bazu.
Federalni inspektorat raspolaže centralnom bazom za proteklih pet godina, skromno

definirajući robe ovog nadzora registrovane u prekograničnom prometu, koja se sačinjava
objedinjavanjem mjesečnih izvještaja sa graničnih prijelaza. Na osnovu tih podataka sačinjavaju
se zbirni mjesečni/godišnji izvještaji o količinama roba i realizovanim naknadama i taksama. Baza
nije komplementarna sa zahtjevima razmjene informacija sa drugom službom, niti sa automatskim
uvrštavanjem graničnih pregleda koji bi eventualno bili dostavljeni u elektronskoj formi. Ne
postoji ni mogućnost usporedbe sa podacima carinskih organa ili komplementarnih inspektorata.
Elektronska evidencija Inspektorata Republike Srpske u fitosanitarnoj oblasti sadrži detaljne

mjesečne izvještaje u kilogramima po vrstama roba, pomoću kojih se prave šestomjesečni i
godišnji izvještaji. Elektronska evidencija također obuhvata uzorke poslane na analizu,
laboratorijske izvještaje i uočena bolesti i štetočine. Interna komunikacija sa područnim
odjeljenjima Inspektorata i graničnim prelazima obavlja se putem e-maila i direktno putem IMS
(upravljački ekspertni informacioni sistem).
U Brčko distriktu BiH također postoji elektronska evidencija nadzora prometa ovih roba, u
toku je uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.
U Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja je uspostavljen Lokalni centar za analizu rizika koji bi
trebao biti softwerski povezan sa Zajedničkim centrom za analizu rizika. Lokalni centar za analizu
rizika bi trebao također biti povezan softwerski i hardwerski sa Inspektoratima entiteta i Brčko
distrikta BiH, a u svrhu razmjene podataka.
Praznine i razlike
Postojeće evidencije podataka nisu komplementarne zbog čega treba Lokalni centar za
analizu rizika uspostaviti funkcionalnim, kako bi se stvorili uslovi za kontrolu realizacije izdatih
rješenja za uvoz roba, provedbu presjeka vlastitih informacija sa ostalim službama ovog procesa
nadzora i obezbijedila element praćenja robe od uvoza do krajnjeg korisnika (sljedivost).
Materijalno-tehnička opremljenost ovog segmenta inspekcije je poražavajuća. Od

neadekvatnog smještaja, nepostojanja osnovnih higijensko-sanitarnih uslova, pa do postojećeg
stanja vezanog za opremljenost računarima, priručnom laboratorijskom opremom pa čak i
30
nepostojanja najobičnije telefonske veze kancelarija inspektorata sa graničnim inspektorima. Niti
na jednom carinskom terminalu graničnog prelaza u BiH ne postoji kompletno odgovarajući
zakonski predviđen prostor za pregled roba i sredstava transporta iz domena fitosanitarnih
kontrola, kao ni karantenski prostor specifičan za ovakve robe (sjeme, sadni materijal, bilje, FFS,
mineralna đubriva, itd.), koji bi bio usklađen sa EU zahtjevima.
Ne postoji uniformnost u pogledu mogućih smještajnih kapaciteta u objektima na graničnim

prelazima, jer i oni sami nisu u potpunosti istovjetni. Također, ne pružaju isti kapacitet i tehničke
uslove za provedbu nadzora. Granični terminali su negdje privatni, a negdje državno vlasništvo,
što također utiče na regulisanje odnosa vezanih za neophodnu infrastrukturu, smještaj i uvjete
rada. Na pojedinim GP-a inspekcije su smještene u objektima čvrstog karaktera a na drugim u
metalnim kontejnerima bez osnovnih uslova za higijenu (sanitarni čvorovi). Fitosanitarni
inspektori posjeduju adekvatnu službenu odjeću.
Praznine i razlike
Ograničavajući faktor za rad fitosanitarne inspekcije jeste nepostojanje propisanih tehničkih

i zakonskih uslova na svakom carinskom terminalu, koji omogućavaju provedbu nadzora, kako u
dnevnim, tako i u noćnim i vremenski otežanim uslovima, a u skladu sa ovim dokumentima.
Obzirom na prirodu nadzora, uslovi za izvršenje su jasno zakonski izdefinisani, a postavljeni su u
cilju zaštite zdravlja bilja i ljudi i oni određuju mogućnost izvršenja u vremenskim i tehničkim
uvjetima (Direktiva 98/22/EC).
Shodno postojanju trenutnih smještajnih i radnih kapaciteta potrebno je izvršiti međusobnu

raspodjelu istih u skladu sa specijalističkim potrebama za svaku službu posebno.
5.1.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA TEKST SE DODATNO USAGLAŠAVA
Ova služba je podijeljena u tri upravno-administrativne cjeline u BiH, raspoređene po

teritorijalnoj nadležnosti (FBiH/RS/Brčko distrikta BiH) u kojima je nadležnost TI propisana
propisima entiteta i Brčko distrikta BiH i propisima na državnom nivou.
Obzirom da je služba organiziranim u tri (3) odvojene upravno administrativne jedinice

raspoređene po teritorijalnoj nadležnosti (FBiH/RS/Brčko distrikta BiH) suradnju unutar službe
moguće je posmatrati samo odvojeno.
Saradnja unutar službe jedne administratvne jedinice propisana je zakonom i aktom entiteta
i Brčko distrikta BiH.
Kontrola kvaliteta proizvoda pri uvozu na mjestima proizvodnje i u unutarnem prometu u

FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH vrši se na temelju pozitivnih zakonskih i
podzakonskih propisa entiteta, te državnih zakona, kao i preuzetih propisa iz SFRJ-e, a kontrola
sigurnosti neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu propisana je državnim zakonima i
podzakonskim propisima ovih zakona.
31
Praznine i razlike
Kako se u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH kontrola kakvoće proizvoda pri
uvozu, na mjestima proizvodnje i unutarnjem prometu roba radi nedonesenih podzakonskih
propisa državnog zakona, vrši uglavnom na temelju zakonske regulative entiteta i Brčko distrikta
BiH razlog je da se kontrole ne obavljaju u potpunosti pod istim uvjetima, na isti način i po istom
postupku.
Nedostatak podzakonskih akata državnog zakona, kojima bi bio reguliran način i postupak
obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu, određeni proizvodi koji podliježu ovoj
kontroli, definirane nadležnosti kontrolnih organa, kao i propisa kojima bi se propisao način i
postupak obavljanja kontrole kakvoće domaćih proizvođača, koji bi bili usklađeni sa propisima
zemalja EU, znatno utiče ne samo na različite uvjete rada trižne inspekcije u FBiH, Republici
Srpskoj i Brčko distriktu BiH, nego i na efikasnost i kvalitet rada ove inspekcije.
Federalna tržišna inspekcija organizirana je u okviru Inspektorata tržišno-turističke

inspekcije, koji je u sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Inspektoratom tržišno-turističke inspekcije, u čijem je sastavu federalna tržišna i turističko-

ugostiteljska inspekcija, rukovodi glavni federalni tržno-turistički inspektor (u daljnjem tekstu
GFTTI).
GFTTI donosi godišnji Plan i Program rada Inspektorata kojim se, iz razloga što poslovi
kontrole kakvoće proizvoda iz uvoza pri uvozu iskljućivo ovise o dinamici uvoza, ne planiraju
poslovi federalnih tržnih inspektora nadležnih za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu (u
daljnjem tekstu FTI).
Izvršenje godišnjeg Plana i Programa rada ostvaruje se na način da GFTTI donosi mjesečni
plan rada, na temelju kojeg se donose tjedni planovi rada za FTI nadležni za nadzor u unutarmjem
prometu roba. i usluga. Planovi se ispunjavaju i upućivanjem naloga, naputaka i instrukcija za
izvršenje određenih poslova uglavnom putem faksa, telefona i putem pošte, te za neke inspektore i
elektronskim putem. Na isti način upućuju se nalozi, naputci i instrukcija za izvršenje određenih
poslova i za FTI nadležne za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu.
Nadzor nad radom FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba koji su smješteni u
četiri ureda od kojih su tri (3) izvan sjedošta Uprave, GFTTI vrši analizom rada tjednih i
mjesečnih izvješća o radu koje inspektori iz dva (2) ureda izvan sjedišta Uprave dostavljaju putem
faksa, a iz jednog (1) ureda elektronskim putem.
Nadzor nad radom FTI nadležni za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu, koji ove kontrole
kakvoće proizvoda pri uvozu vrše na dvadeset (20) mjesta carinjenja, GFTTI vrši analizom
izvješća o radu, koje inspektori dostavljaju isključivo putem faksa iz jedanaest (11) ureda. Ovom
analizom rada ima se uvid o broju izvršenih kontrola, poduzetih mjera, uzetih uzoraka za robe koje
podliježu obveznom laboratorijskom ispitivanju, kao i da li su provedene naložene mjere sukladno
danim instrukcijama i naputcima, te samim tim i uvid u propisan rad ovih inspektora.
32
GFTTI vrši i neposrednu kontrolu rada svih inspektora povremenim obilaskom inspektora u
njihovim sjedištima, te održavanjem povremenih radnih sastanaka u sjedištu Uprave.
Republička tržišna inspekcija organizovana je u okviru Republičke uprave za inspekcijske

poslove (Inspektorat). Direktor Inspektorata ima pomočnika koji rukovodi tržišnom inspekcijom u
svojstvu glavnog republičkog tržišnog inspektora.
Glavni republički tržišni inspektor, koji rukovodi Sektorom Republičke tržišne inspekcije,
organizuje i izvršava programe rada iz nadležnosti Sektora putem šest područnih odjeljenja do
neposrednih izvršilaca na carinskim ispostavama.
Kontrola rada inspektora obavlja se preko mjesečnih, šestomjesečnih i godišnjih izvještaja,

kao i neposrednim nadzorom nad radom inspektora.
Rukovođenje se neposredno ostvaruje putem dnevnih, sedmičnih i mjesečnih naloga,

uputstava i instrukcija, te preporuka inspektorima.
Tržišna inspekcija Brčko distrikta BiH organizovana je u okviru Inspektorata koji je pri
Kancelariji-Uredu gradonačelnika.
Šef inspektorata ima pomoćnika koji rukovodi tržišnom inspekcijom u svojstvu glavnog
inspektora Odsjeka inspekcije poslovanja.
Glavni inspektor rukovođenje ostvaruje putem usmenih i pismenih naloga, dnevnih i

mjesečnih uputstava i preporuka.
Zakonom o inspekcijama Brčko distrikta BiH određena je obavaza donošenja (svaku)

godišnjeg plan i program rada, te se shodno tome planiraju i kontrole kvaliteta pri uvozu na bazi
podataka iz prethodnog perioda iako poslovi kontrole kvaliteta pri uvozu zavise od dinamike
uvoza.
Kontrola rada inspektora obavlja se analizom godišnjeg plana rada, te analizom rada
mjesečnih i dnevnih izvještaja o radu kao i neposrednim nadzorom nad radom inspektora.
Praznine i razlike
Neodgovarajuća opremljenost svih ureda, te samim tim i nedovoljna materijalno-tehnička i

komunikacijska oprema u FBiH i Republici Srpskoj odražava se na otežani način rukovođenja,
komuniciranja i razmjene podataka unutar Službe, između Službi entiteta i Brčko distrikta BiH,
što onemogučava ne samo u potpunosti propisan rad ovih inspektora, nego se i odražava na
kvalitet i na efikasanost u radu.
Obzirom da se u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH komunikacija i razmjena

podataka obavlja na naprijed navedeni i opisani način, evidentno je da ne samo da je rukovođenje
otežano, nego ovakav način koordiniranja dodatno utiče na efikasnost u radu i na kvalitet
obavljenih poslova u cijelosti ove službe u entitetima.
Neodgovarajući kancelarijski prostori, te nedovoljna materijalno-tehnička i

komunikacijska oprema, onemogućavaju efikasan rad ove službe, što se odražava na otežani način
rukovođenja, komuniciranja i razmjene podataka unutar Službe, između Službi entiteta i Brčko
distrikta BiH.
33
5.1.6.3. Procedure
U nadležnosti Federalne tržišne inspekcije (u daljnjem tekstu FTI) je kontrola kakvoće

proizvoda koja je propisana dole navedenim propisima:
- Zakon o nadzoru kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“ Službeni glasnik
BiH” broj: 13/03),
- Zakon o kontroli kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine
Federacije BiH“ broj: 21/97),
- Pravilnik o načinu i postupku obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu
(„Službene novine Federacije BiH“ broj: 39/98),
- Odluka o određivanju proizvoda koji podliježu kontroli kakvoće pri uvozu i izvozu
(„Službene novine Federacije BiH“ broj: 24/98),
- Odluka o određivanju proizvoda za koje kontrolu kakvoće obavljaju poduzeća ovlaštena
od strane federalnog ministarstva trgovine („Službene novine Federacije BiH“ broj:
24/98),
- Odluka o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova kontrole kakvoće određenih
proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj: 24/ 98),
- Odluka o kakvoći tečnih naftnih goriva („Službene novine Federacije BiH“ i "Službeni list
BiH" 27/02, 32/02, 28/04,16/05,14/06, 22/07, 101/08 i 71/09),
- Naputak o načinu provedbe Odluke o kakvoći tečnih naftnih goriva („Službene novine
Federacije BiH“ broj: 27/02),
- Zakona o unutarnjoj trgovini („Službene novine Federacije BiH“ broj: 40/10),
- Zakon o zaštiti potrošača („Službene novine Federacije BiH“ broj: 25/06)
- Zakon o duhanu („Službeni glasnik BiH“ broj 32/ 10),
- Zakon o nadzoru nad tržištem Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 45/ 04 i
102/09) i
- Zakon o općoj sigurnosti proizvoda („Sl. glasnik BiH“, broj: 102/09).
Kontroli kakvoće podliježu proizvodi:
- na svim mjestima carinjanja na kojima ovoj kontroli podlježu određeni proizvodi pri uvozu
prije carinjenja,
- u unutarnjem prometu kod distributera i drugim veleprodajnim i maloprodajnim mjestima, te u
skladištima uvoznika i
- na mjestima proizvodnje domaćih proizvođača.
Nadzor nad kakvoćom proizvoda iz uvoza, te proizvoda domačih proizvođača na mjestima

proizvodnje u nadležnosti je FTI, a kontrola kakvoće proizvoda u prometu na tržištu FBiH u
nadležnosti je svih organa tržne inspekcije (federalnih, županijskih, gradske i općinske)
Kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu vrše i poduzeća (društava) koja su ovlasti za
kontrolu kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu dobila od Federalnog ministarstva
trgovine.
Proizvodi koji podliježu kontroli kakvoće pri uvozu i izvozu propisani su Odlukom o
određivanju proizvoda koji podliježu kontroli proizvoda pri uvozu i izvozu (“Službene novine
FBiH“ broj 24/98) a Odlukom o određivanju proizvoda za koje kontrolu kvaliteta obavljaju
preduzeća ovlaštena od strane Federalnog ministarstva trgovine (“Službene novine FBiH“, broj
39/98).
34
Zakonom o kontroli kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu uređuje se kontrola
kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu, uvjeti i način na koji se ti proizvodi mogu
uvoziti i stavljati u promet na tržište F BiH, a postupak kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i
izvozu propisan je Pravilnikom o načinu i postupku obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri
uvozu i izvozu (“Službene novine FBiH“, broj 39/98).
Federalni tržišni inspektori i ovlaštena poduzeća (društva) do donošenja podzakonskoh

propisa Zakona o nadzoru kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (državni zakon)
kontrolu kakvoće pri uvozu sukladno navedenim federalnim propisima obavljaju na mjestima
carinjenja na isti način i po istom postupku s tom razlikom da se kontrola kakvoće proizvoda pri
uvozu koju vrše ovlaštena preduzeća (društva) obavlja bez obvezne laboratorijske provjere
kakvoće ili standarda ovisno o vrsti proizvoda. Kontrola kakvoće određenih proizvoda pri izvozu
koja je u nadležnosti ovih ovlaštenih društava vrši se na isti način i po istom postupku koji je
propisan i za proizvode koji podliježu kontroli kakvoće od strane ovih društava pri uvozu stom
razlikom što se ove kontrole obavljaju na mjestima utovara. Kontrola kakvoće proizvoda pri
uvozu obavlja se na svim mjestima carinjenja na kojima se vrši carinjenje proizvoda koji podliježu
kontroli kakvoće pri uvozu, a kontrola kakvoće proizvoda za izvoz na mjestima utovara.
U ovom postupku kontrole kakvoće kojom se radi provjere da li određeni proizvodi koji se
uvoze sukladno propisima kojima se uređuje kakvoća proizvoda ispunjavaju uvjete za stavljanje u
promet na tržište F BiH i tržište BiH federalna tržišna inspekcija i ovlaštena društva po
podnesenom zahtjevu uvoznika, putem špeditera vrše:
- senzorsku kontrolu kakvoće proizvoda kojom se provjerava propisani sadržaj deklaracije,

da li su proizvodi propisno označeni i upakirani, količine kao i da li prijevozno sredstvo
ispunjava propisane uvjete transporta za tu vrstu proizvoda,
- provjeru kakvoće proizvoda koji podliježu obveznom laboratorijskom ispitivanju kakvoće
na temelju prethodnog laboratorijskog ispitivanja kakvoće od ovlaštene stručne
organizacije(laboratorije). Ova provjera se vrši na način da se od proizvoda uzimaju uzorci
i šalju na laboratorijsko ispitivanje kakvoće koja je propisana propisima kojima se uređuje
kakvoća za tu vrstu proizvoda,
- za proizvode koje prati popratna dokumentacija da li su propraćeni propisanim ispravama
(garantni list, tehničko uputstvo, proizvođačka specifikacija, popis servisa, osigurano
servisno održavanje i sl.), da li imaju propisne isprave, oznake, podatke i znakove o
usklađenosti s propisima o kakvoći proizvoda kojima se uređuje atestiranje, certificiranje
proizvoda itd.,
- ponovnu kontrolu kakvoće proizvoda za koje je izdano Uvjerenje o kakvoći i
- kontrolu kakvoće tečnih naftnih goriva FTI vrše sukladno Naputku koje je donijelo Vijeća
Ministara BiH na način da pored senzorske kontrole, te količine i prijevoznog sredstva,
vrše kontrolu usklađenosti dokumenata koja prate tečna naftna goriva koja se stavljaju u
promet na tržište BiH sa odredbama Odluke o kakvoći tečnih naftnih goriva nakon čega o
usklađenost tečnih naftnih goriva radi nepropisanog dokumenta izdaju obrazac Uvjerenja o
kakvoći.
Laboratorijsko ispitivinja kakvoće tečnih naftnih goriva vrše akreditirane laboratorije koje
je imenovalo Vijeće ministara u kojima se vrši kontrola kakvoće prema potrebi i na zahtjev FTI na
mjestu carinjenja pri uvozu kao i za potrebe kontrole kakvoće tečnih naftnih goriva u prometu
koju u redovitim kontrolama kakvoće vrše FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu.
35
Federalni tržišni inspektori u nadzoru nad kakvoćom proizvoda pri uvozu poduzimaju
sljedeće mjere:
- Izdaju Uvjerenja o kakvoći za proizvode za koje se nakon izvršene kontrole utvrdi da

ispunjavaju propisane uvjete kakvoće,
- Izdaju Potvrde (u cilju izbjegavanja zastoja) do izdavanja Uvjerenja o kakvoći u slučajevima
kada se uzimaju uzorci za laboratorijsko ispitivanje kakvoće, što je privremeni dokument za
potrebe carinjenja, jer je Uvjerenje o kakvoći uvjet za carinjenje proizvoda koje pri uvozu
podliježu kontroli kakvoće, kao i da se roba može staviti u promet na tržište FBiH i BiH,
- Donose rješenja kojim se nalaže uvozniku vraćanje odnosno uništenje kontroliranih proizvoda
ako se prilikom kontrole utvrdi da proizvodi glede kakvoće ne odgovaraju propisanim
uvjetima,
- Donose rješenja kojim se Uvjerenje poništava za proizvode za koje se ponovnom kontrolom
utvrdi da ne odgovaraju uvjetima predviđenim za izdavanje Uvjerenja o kakvoći i
- Izdaju prekršajne naloge za utvrđene prekršaje u primjeni propisa.
Tipično (prosječno) vrijeme kontrole traje 1 sat i 30 minuta, stim da je vrijeme predviđeno
od podnošenja zahtijeva, pripreme inspektora za kontrolu, izlaska na mjesto pregleda i kontrolu
kakvoće.Ovom vremenu potrebito je dodati i vrijeme od cca 1 sata u slučajevima kada se kontrole
vrše na mjesta carinjenja koja nisu pokrivena stalnim prisutnošću FTI kao i vrijeme za odlazak u
skladište uvoznika u slučajevima kada je inspektoru moguće ovu kontrolu izvršiti samo u skladištu
uvoznika- (vrijeme kontrole je realno i ne može biti kraće sve dok je ovako organizirana carinska
služba)
FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba nadležni su za kontrole kakvoće svih
proizvoda u prometu, na mjestima proizvodnje kao i proizvoda u prometu koji su pri uvozu već
podlegli obveznoj kontroli kakvoće i za koje je izdano Uvjerenje. U slućajevima kada se u ovim
kontrolama senzorskom kontrolom, te laboratorijskim ispitivanjem kakvoće utvrdi da proizvodi ne
ispunjavaju propisane uvjete i standarde kakvoće poduzimaju mjere sukladno Zakonu u unutarnjoj
trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.
Kontrola kakvoće proizvoda u unutarnjem prometu u veleprodajnim i maloprodajnim

mjestima u nadležnosti je kantonalne, gradske i općinske tržne inspekcija koje u ovim kontrolama
u slučajevima kada senzorskom kontrolom, te laboratorijskim ispitivanjem kakvoće utvrde da
proizvodi ne ispunjavaju propisane uvjete i standarde kakvoće poduzimaju mjere sukladno istim
zakonima i podzakonskim aktima kao i FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba i
usluga.
FTI nadležna za nadzor u unutarnjem prometu roba i usluga, kantonalna, gradska i općinska
tržna inspekcija nadležna je za nadzor nad primjenom Zakona i podzakonskih propisa Zakon o
nadzoru nad tržištem Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj: 45/ 04 i 102/09) i Zakon
o općoj sigurnosti proizvoda („Službeni glasnik BiH“ broj: 102/09) po kojima se u postupku
kontrole neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu na tržištu BiH provjerava da li ovi
proizvodi ispunjavaju sigurnosne zahtjeve propisane za tu vrstu proizvoda..
Kontrola kvaliteta roba iz uvoza i izvoza u RS vrši se na osnovu Zakona o kontroli kvaliteta
poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu (Službeni list SFRJ broj
28/75, 70/78, 54/86 i 30/91), i Pravilnika o načinu postupka vršenja kontrole kvaliteta
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu („Službeni list SFRJ“
broj 23/81).
36
Način postupanja i vršenja kontrola od strane TRI u RS propisan je Pravilnikom o načinu i
postupku vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljno-
trgovinskom prometu kako slijedi:
a) podnošenje zahtjeva uvoznika, putem špeditera, za pregled dokumentacije i robe,

b) fizički pregled pošiljke koji podrazumijeva pregled količine, pakovanja, označavanja,
ambalaže, deklarisanja, prevoznog sredstva i uslova transportovanja i
c) uzimanje uzoraka od proizvoda koje je radi utvrđivanja kvaliteta.potrebno laboratorijski
ispitati
Nakon uzimanja uzoraka, uzorci se dostavljaju na analizu ovlaštenoj ustanovi. a uvozniku se

izdaje potvrda za potrebe carinjenja.
Nakon dobivenog izvještaja o rezultatima analize, ukoliko roba zadovoljava uslove

kvalitete, izdaje se Uvjerenje o kvalitetu.
U slučajevima kada se organoleptičkom kontrolom utvrde nedostaci na robi kao i kada

rezultati analize kvaliteta ne zadovoljava uslove kvaliteta, uvozniku se rješenjem odbija zahtjev za
izdavanje uvjerenja o kvalitetu, odnosno nalaže povrat robe dobavljaču.
Kontrola kvaliteta goriva u RS se obavlja na način da inspektori, pored količinske i

organoleptičke kontrole, vrše i provjeru usklađenosti dokumenata koji prate gorivo sa odredbama
Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva ("Službeni list BiH" broj: 27/02, 32/02, 28/04, 16/05,
14/06, 22/07, 101/08 i 71/09).
TRI u R Srpskoj u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima (u prilogu) vrše kontrole

neprehrambenih proizvoda u prometu kojima se provjerava da li su u prometu ovih proizvoda
ispunjeni sigurnosni zahtjevi propisani za tu vrstu proizvoda.
Kontrole TI spadaju u najsloženije poslove i ne mogu se pojednostaviti, a inspektori su

državni službenici, samostalni u radu i sa posebnim ovlaštenjima.
Kontrola kvaliteta roba iz uvoza i izvoza u Brčko distriktu BiH vrši se na osnovu Zakona o
kontroli kvaliteta poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu
(„Službeni list SFRJ“ broj: 28/75, 70/78, 54/86 i 30/91), i Pravilnika o načinu postupka vršenja
kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu
(„Službeni list SFRJ“ broj: 23/81) i Upustva o načinju uzimanja uzorka za vršenje analiza i
superanaliza namirnica i predmeta opšte upotrebe („Službeni list SFRJ“ broj: 60/78).
Kontrola kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prilikom uvoza utvrđuje se da

li ti proizvodi odgovaraju kvaliteti i drugim svojstvima propisanim za stavljanje takvih proizvoda
na tržište BiH.
Način postupanja i vršenja kontrola od strane tržišne inspekcije propisan je Pravilnikom o

načinu i postupku vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljno-
trgovinskom prometu kako slijedi:
- podnošenje zahtjeva uvoznika, putem špeditera, za pregled dokumentacije i robe,

- fizički pregled pošiljke prije carinjenja koji podrazumijeva pregled količine, pakovanja,
označavanja, ambalaže, deklarisanja, prevoznog sredstva i uslova transportovanja i
37
- uzimanje uzoraka proizvoda koje je radi utvrđivanja kvaliteta potrebno laboratorijski ispitati
uzima se u skladu sa propisima, u slučaju kada se posumnja u kvalitet i po obavještenju nadležnih
institucija.
Nakon uzimanja uzoraka, uzorci se dostavljaju na analizu ovlaštenoj ustanovi, a uvozniku

se izdaje potvrda za potrebe carinjenja.
Nakon dobivenog izvještaja o rezultatima analize, ukoliko roba zadovoljava uslove

kvalitete, izdaje se Uvjerenje o kvalitetu.
Za proizvode za koje se utvrdi da ne ispunjavaju propisane uslove kvaliteta donosi se

rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje certifikata.
Proizvodi za koje je donešeno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje certifikata mogu u

skladu sa carinskim propisima, uskladištiti do okončanja postupka, odnosno dok uvoznik ne
otkloni nedostatke (npr. deklarisanje u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača BiH , pakovanje i
slično).
Ukoliko se odstupanja od kvaliteta ne mogu otkloniti vrši se uništenje robe ili povrat robe
dobavaljaču.
Kontrola kvaliteta tečnih naftnih goriva u Brčko distriktu BiH se obavlja u skladu sa
odredbama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva ("Službeni list BiH" broj: 27/02, 32/02, 28/04,
16/05, 14/06, 22/07, 101/08 i 71/09). Pored količinske i organoleptičke kontrole tržišni inspektori
vrše i provjeru usklađenosti dokumenata koji prate gorivo .
Tržišna inspekcija u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima vrši kontrolu

neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu kojima se provjerava ispunjenost sigurnosnih i
drugih zahtjeva propisanih za tu vrstu proizvoda, dok se kontrola neprahrambenih proizvoda pri
uvozu ne vrši, nego se donosi zaključak o odbacivanju zahtjeva zbog nenadležnosti.
Suradnja u Republici Srpskoj i FBiH sa istim i drugim službama, te sa subjektima nadzora

obvezna je i propisana je važećim propisima, dok suradnja sa istim službama entiteta i Brčko
distrikta BiH nije propisana.
Formiranjem Agencija za sigurnost hrane i Agencije za nadzor nad tržištem, preko ovih
Agencija omogučeno je da se prema potrebi u cilju poduzimanja mjera zaštite potrošača te potrebe
brzog djelovanja na tržištu BiH u isto vrijeme izvrše kontrole određenih spornih roba i poduzmu
propisane mjere na cijeloj teritoriji BiH.
Praznine i razlike
FTI nadležni za nadzor kakvoće proizvoda pri uvozu radi ekonomske neopravdanosti
(malog broja pregleda na pojedinim mjestima carinjenja) nije sa sjedištem na svim mjestima
carinjenja roba koje podliježu ovoj kontroli prije crinjenja, te se na ovim mjestima kontrola
kakvoće proizvoda pri uvozu vrši dolaskom inspektora po podnesenom zahtjevu uvoznika.
Vidljivo je da u entitetima i Brčko distriktu BiH postoje razlike u nadležnostima tržne

inspekcije, kao i u procedurama kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu kao i na mjestima
proizvodnje i unutarnjem prometu.
38
FBiH: U Inspektorat tržno-turističke inspekcije je 25 tržnih inspektora.
Broja od dvadeset pet (25) FTI od kojih su osamnaeset (18) FTI nadležni za kontrolu
kakvoće proizvoda pri uvozu a sedam (7) FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba i
usluga u potpunosti ne odgovara kako po važećoj sistematizaciji tako i po trenutačnim potrebama.
Ovome doprinosi i nemogučnost planiranja broja FTI za kontrole kakvoće proizvoda pri
uvozu iz razloga što broj ovih inspektora ovisi isključivo o organizaciji Carine, dakle o broju
mjesta carinjenja na kojima se vrše kontrole kakvoće proizvoda koji podlježu ovoj kontroli, na
kojima je i pored malog broja pregleda na nekim mjestima carinjenja postavljen inspektor, kao i da
se na pojedinim mjestima carinjenja iz istih razloga i pored toga što nije postavljen inspektor
kontrole kakvoće vrše i na tim mjestima carinjenja po zahtjevu uvoznika.
Svi FTI inspektori ispunjavaju uvjete stručne spreme i druge uvjete koji su određeni
Unutarnjom sistematizacijom radnih mjesta Uprave ( završen pravni, ekonomski, veterinarski,
poljoprivreni ili kemijsko-tehnološki fakultet, položen vozački ispit i poznavanje rada na
računaru- položen IV stupnja ECEDL) .
Za potrebito usavršavanja u obavljanju poslova kontrole kakvoće roba pri uvozu, na

mjestima proizvodnje i unutarnjem prometu roba ne vrši se educiranje inspektora za ove poslove.
U Republici Srpskoj: Stepen stručne i kadrovske popunjenosti je zadovoljavajući, VSS

Poljoprivredno-tehnološkog smjera sa 17 izvršilaca u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.
Za potrebe usavršavanja u obavljanju poslova kontrole kakvoće roba pri uvozu, na mjestima
proizvodnje i unutarnjem prometu roba ne vrši se edukacija inspektora.
U Inspektoratu Brčko distrikta BiH ima 11 tržišnih inspektora ovlaštenih za kontrolu u

unutrašnjem prometu i kontrolu u unutrašnjem mjestu carinjenja. Propisima nije razgraničena
nadležnost inspektora u pogledu obavljanja poslova, jer ne postoje različiti nivoi vlasti kao u
entitetima,budući da je Brčko distrikt BiH jedinstvena administrativna cjelina, te u tom smislu
svih 11 tržišnih inspektora Brčko distrikta BiH vrši kontrolu u unutrašnjem prometu i kontrolu u
unutrašnjem mjestu carinjenja. Međutim, zbog efikasnosti rada stalno su angažovana 2 tržišna
inspektora na unutrašnjem mjestu carinjenja , a po potrebi angažuju se i ostali.
Svi inspektori ispunjavaju uvjete stručne spreme i druge uvjete u skladu s Zakonom o
državnoj službi u organima uprave Brčko distrikta BiH i Organizacionim planom kancelarije
gradonačelnika-inspektorat.
Za potrebe usavršavanja u obavljanju poslova kontrole kvaliteta roba pri uvozu, na mjestima
proizvodnje i unutarnjem prometu roba nije vršeno educiranje tržišnih inspektora niti su do sada
planirane ove edukacije.
39
Praznine i razlike
Iako inspektori FBiH i Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH zadovoljavaju propisane
uslove za rad na ovim poslovima, za propisan kvalitetan i efikasan rad na ovim poslovim, broj
tržnih inspektora je još uvijek manji od stvarnih potreba.
Inspektori nisu dovoljno educirani za obavljanje poslova, koje obavljaju po važećoj

zakonskoj regulativi entiteta, Brčko istrikta BiH i propisa donesenih na nivou BiH, a procedure,
standardi i regulative zemalja EU, nije im poznata.
U Brčko distriktu BiH kadrovska popunjenost je zadovoljavajuća.U Brčko distriktu BiH ne

postoji podjela na različite nivoe vlasti (opštinske, kantonalne i federalne odnosno opštinske i
republičke) i analogno tome ,nema podjela nadležnosti na inspektore ,svi tržni inspektori , vrše
kontrolu u unutrašnjem prometu i kontrolu u unutrašnjem mjestu carinjenja.
Način i postupak obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu i u unutarnjem
prometu roba u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, ne obavlja se po istoj zakonskoj
regulativi, što je i razlog da se ove procedure ne obavljaju u potpunosti na isti način.
Tržišni inspektori nisu dovoljno educirani o procedurama, standardima i regulativi zemalja

EU.
Također, entiteti i Brčko distrikt BiH postupaju po različitim regulativama i primjenjuju

različite procedure.
Također se u FBiH, Brčko distriktu BiH i RS postupa po različitoj regulativi te samim tim i
primjenjuju različite procedure
Trenutna opremljenosti TI u FBiH i TRI u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH sa IT

opremom nije u potpunosti zadovoljavajuća, i pored toga što je u Republici Srpskoj i FBiH
uspostavljen IT sistem koji u Republici Srpskoj koriste i inspektori za obavljanje kontrola roba u
spoljnotrgovinskom prometu, a u FBiH glavni inspektori i četiri (4) FTI nadležna za nadzor u
unutarnjem prometu roba i usluga.
U F iH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH ne postoje elektronske baze podataka.
U Republici Srpskoj baza podataka o izvršenim kontrolama i poduzetim mjerama, te visinu

sredstava koja su naplačena za naknade po izvršenim pregledima vodi se kao mjesečni izvještaji
o radu po područnim Odjeljenjima RTI koji se dostavljaju Sektoru RTI.
U FBiH bazu podataka o izvršenim kontrolama i poduzetim mjerama vodi glavni inspektor
kroz tjedna i mjesečna izvješća o radu inspektora u unutarnjem prometu roba i usluga a mjesečna
izvješča inspektora na kontroli kakvoće roba pri uvozu za koje se pored navedenog vode podaci o
visini naplačenih sredstava od naknada za izvršene kontrole kakvoće pošiljki proizvoda pri uvozu.
40
U Brčko distriktu BiH baza podataka o izvršenim kontrolama i poduzetim mjerama te visini
sredstava koja su naplaćena za naknade po izvršenim pregledima vodi se kao mjesečni izvještaji
o radu i dostavlja glavnom inspektoru i Direkciji za finansije Brčko distrikta BiH.
Podaci o izvršenim nadzorima koji se prikupljaju u formi pisanih izvještaja nije moguče
uvrstiti u odgovarajuču i za TI potrebnu bazu podataka.
U FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH korištenje baze podataka drugih službi još
uvijek nije moguće.
Nema obvezne razmjene informacija sa drugom službom o izvršenim procedurama kontrola

kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu, na mjestima proizvodnje i prometu, osim sa Agencijom za
sigirnost hrane, a sa Agencijom za nadzor nad tržištem, vezano za izvršene kontrole sigurnosnih
zahtijeva koje moraju ispunjavati neprehrambeni proizvodi u prometu.
Radno vrijeme i rad sa drugim službama u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH
usklađeno je samo sa carinskim organima u skladu sa Odlukom o rasporedu radnog vremena u
organima carinske službe, po pojedinim carinskim ispostavama.
U FBiH radno vrijema sa carinskom službom nije moguće uskladiti iz razloga što se na
pojedinim mjestima carinjenja vrši mali broj carinjenja roba koje podlježu kontroli kakvoće pri
uvozu, te radi ekonomske neopravdanosti na pojedinim mjestima carinjenja se ne može osigurati
stalno prisustvo FTI, te iz istih razloga dva inspektora na jednom mjestu carinjenja kao jedina
mogućnost da se radno vrijeme uskladi sa radnim vremenom carinske službe.
Komuniciranje i razmjena podataka između organa tržišne inspekcije u entitetima i Brčko

distriktu BiH, te organa tržišne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH obavlja se isključivo preko
glavnih tržišnih inspektora u FBiH i Republici Srpskoj, a u Brčko distriktu BiH preko šefa
Inspektorata i glavnog inspektora. Ova komunikacija obavlja se putem fiksnih i mobilnih telefona,
faksa aparata i putem pošte, a prema prema potrebi i elektronskim putem.
Praznine i razlike
Razmjena podataka sa službama uključenim u proces graničnih kontrola, te kontrola koje

obavljaju tržni inspektori u untarnjem prometu roba u entitetima i između entiteta i Brčko distriktu
BiH kao i sa odgovarajućim službama susjednih i drugih država ne postoji ili se ne vodi na
adovoljavajući način.
Materijalno-tehnička opremljenost na mjestima carinjenja roba nije zadovoljavajuća na

način da svi uredi nisu uglavnom opremljeni računarima, te su isti sa još uvijek nedovoljnim
brojem fiksnih i mobilnih telefona, telefaksa, kopir aparata kao i vozila).
Opremljenost službe sa specijalističkom opremom, odgovarajućim radnim i tehnološkim

prostorom, njihova uslovnost na mjestima rada inspektora, kao i mjestima rada inspektora koji
vrše kontrolu kakvoće roba pri uvozu nije u potpunosti zadovoljavajuća (neadekvatno opremljene
kancelarijske prostorije, bez opremljenosti sa instrumentima za uzorkovanje, rashladnim
uređajima za čuvanje uzetih uzoraka i njihov transport do laboratorija za ispitivanje kakvoće i dr.).
41
Federalna tržišna inspekcija nadležna za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu na
pojedinim mjestima carinjenja koristi urede sa federalnom sanitarnom inspekcijom, a opremu i
uređaje koristi sa ovom i drugim inspekcijama koje su sa sjedištem na tom mjestu carinjenja.
Republička tržna inspekcija koristi zajedničke prostorije i opremu na mjestima carinjenja

roba sa sanitarnom inspekcijom.
Tržišna inspekcija u Brčko distriktu BiH prostor na mjestu carinjenja koristi zajedno sa
sanitarnom inspekcijom.
Praznine i razlike
Evidentna je neopremljenost prostorija, koju koriste inspektori na mjestima carinjenja i

inspektori u unutarnjem prometu roba u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, koja se
ogleda u neodgovarajućoj opremljenosti prostorija sa opremom, uređajima i instrumentima za
uzorkovanje.
Radi naprijed navedenog, inspektori nisu u mogućnosti poslove obaviti u potpunosti na

propisani način, što direktno utiče na kvalitet obavljenog posla i efikasnost u radu.
5.1.7 SANITARNA INSPEKCIJA
Kao što je već navedeno ova služba je organizovana u tri odvojene organizacione jedinice
raspoređene po teritorijalnoj nadležnosti. S tim u vezi, ne postoji zakonska regulativa koja
povezuje sve tri službe i koja zahtjeva njihovu međusobnu saradnju.
Saradnja se po potrebi vrši putem glavnih inspektora. To je uglavnom telefonskim putem i

putem elektronske pošte, kada postoji sumnja da se na teritoriji BiH nalazi namirnice i predmeti
opšte upotrebe, zdravstveno neispravne. Saradnja se također odvija putem Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH i Agencije za nadzor nad
tržištem u cilju zajedničkog djelovanja na prevenciji i sprečavanju unošenja zaraznih bolesti.
Sanitarne inspekcije :
- Republička uprava za inspekcijske poslove RS,

- Federalna uprava za inspekcijske poslove BiH, Ministarstava zdravstva kantona i Kantonalne
uprave za unspekcijske poslove (8 kantona) i općinski sanitarni ins. u općinama i
- Vlada Brčko Distrikta, inspektorat, ured gradonačelnika.
U Bosni i Hercegovini sanitarna inspekcija je podijeljena na inspekcije u entitetima i

Distriktu Brčko. Zbog toga i imamo tri inspekcije koje su locirane u gore navedenim organima i
nadležne su po teritorijalnoj organizaciji BiH.
42
Osnovna zakonska regulativa, koju primjenjuje granična zdravstvena inspekcija Republike
Srpske u inspekcijskom nadzoru nad uvozom hrane, predmeta opšte upotrebe, hemikalija i biocida
je:
- Zakon o inspekcijama („Službeni glasnik RS“ br. 113/05, 1/08 i 74/10),

- Zakon o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe (“Službeni list
SFRJ” br. 53/91),
- Zakon o hemikalijama (“Službeni glasnik RS” br. 25/09),
- Zakon o biocidima (“Službeni glasnik RS” br. 37/09),
- Zakon o prevozu opasnih materija (“Službeni glasnik RS” br. 1/08) i
- Zakon o predmetima opšte upotrebe („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 50/10).
Osnovna zakonska regulativa koju primjenjuje granična sanitarna inspekcija Federacije BiH
u inspekcijskom nadzoru nad prometom životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, prometom
lijekova, pomoćnih ljekovitih sredstava i medicinskih sredstava, prometom opojnih droga,
prometom otrova i prometom izvora jonizujućih zračenja je nadležost državnih farmaceutskih
inspektora te novi Zakon o lijekovima i medicinskim pomagalima.
- Zakon o sanitarnoj inspekciji („Službeni list RBiH“ broj 02/92 i 13/94),

- Zakon o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe (“Službeni list
RBiH”, broj 02/92 i 13/94),
- Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službeni list RBiH”, broj 29/05),
- Zakon o prometu otrova (“Službeni list RBiH”, broj 02/92 i 13/94),
- Zakon o prijevozu opasnih materija (Službeni list RBiH broj 2/92 i 13/98)
- Zakon o inspekcijama Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj 69/05)
- Zakon o hrani („Službeni glasnik“ broj 50/04)
Zakonska regulativa koju sanitarna inspekcija Brčko distrikta BiH primjenjuje u

inspekcijskom nadzoru nad prometom životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, pomoćnih
ljekovitih sredstava i medicinskih sredstava, prometom opojnih droga, prometom otrova i
prometom izvora jonizujućih zračenja je slična kao i zakonska regulativa koja se primjenjuje u
Republici Srpskoj.
U Brčko distriktu BiH se primjenjuje ista zakonska regulativa kojima je regulisana ova
oblast kao i u Republici Srpskoj, osim Zakona o inspekcijama koji je regulisan na nivou Brčko
distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 24/08 i 25/08).
Na nivou BiH veoma je malo urađeno na stvaranju jedinstvenih pravnih regulativa, jedina
zajednička saradnja je bila na izradi Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), zbog
toga entitetske sanitarne inspekcije rade po entitetskim i starim Zakonima i Pravilnicima od
SRBiH i SFRJ.
Praznine i razlike
Sve tri inspekcije rade po približno istim zakonima koji su usklađeni ili se usklađuju sa
standardima EU osim Zakona o inspekcijama, koji su donešeni za svaki entitet i Brčko distrikt
BiH posebno.
43
5.1.7.2 Rukovođenje i organizacija
Zdravstvena inspekcija RS je organizovana u okviru Republičke uprave za inspekcijske

poslove RS. Zbog postojanja više inspekcija u okviru Inspektorata, direktor Inspektorata ima
pomoćnika koji rukovodi zdravstvenom inspekcijom u svojstvu glavnog zdravstvenog inspektora
Glavni federalni zdravstveni i farmaceutski inspektor rukovodi zdravstvenom i

farmaceutskom inspekcijom u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, rukovodi inspektoratom
Federalnog ministarstva zdravstva, organizuje i izvršava programe rada u nadležnosti inspektorata
neposrednih izvršilaca federalnih graničnih inspektora na kopnenim prijelazima i aerodromima.
Saradnja se neposredno ostvaruje putem dnevnih i sedmičnih kontakata, te mjesečnih izvještaja
inspektora nad neposrednim inspekcijskim nadzorom pošiljki namirnica predmeta opšte upotrebe,
uvozom i prevozom radioaktivnih materija i otrova, kao i putnika u međunarodnom saobraćaju.
Zdravstvena inspekcija Brčko distrikta BiH je organizovana u Kancelariji gradonačelnika-

Inspekorata Brčko distrikta BiH, kojom rukovodi gradonačelnik preko šefa Inspektorata i glavnog
inspektora.
Praznine i razlike
Na osnovu gore navedene organizacione strukture uočljivo je da je lanac upravljanja

ostvaren u okviru inspektorata i da inspektorati djeluju kao nezavisne institucije odgovorne svojim
Vladama.
5.1.7.3 Procedure
Sanitarni inspektori obavljaju neposredni inspekcijski nadzor radi utvrđivanja zdravstvene

ispravnosti namirnica i predmeta opšte upotrebe koji se uvoze. Također vrše uzorkovanje radi
labaratorijskog ispitivanja namirnica i predmeta opšte upotrebe, putem ovlaštenih laboratorijskih
institucija, radi provjere njihove zdravstvene ispravnosti.
Obavljaju nadzor nad uvozom, izvozom i provozom kemikalija-otrova, a u Brčko distriktu

BiH i izvora ionizirajućeg zračenja .
Provođenje inspekcijskog nadzora iz oblasti sanitarne inspekcije jeste jedan od osnovnih

kriterija da bi se određena roba mogla proslijediti na dalju carinsku proceduru.
Uvoznik je dužan da prije carinjenja obavijesti graničnog sanitarnog inspektora, putem

špeditera, o prispijeću pošiljke. Ovu obavezu uvoznik treba da izvršava tako što će za svaku
prispjelu pošiljku podnijeti pismeni zahtjev za pregled pošiljke, kao i sljedeća prateća dokumenta:
Za namirnice i predmete opšte upotrebe (robe na režimu slobodnog uvoza), potrebna je
slijedeća dokumentacija :
- zahtjev za sanitarni pregled pošiljke,
- ispravu o zdravstvenoj ispravnosti robe, izdat od zemlje porijekla robe,
- fakturu na količinu za konkretnu pošiljku i
44
- original uplatnice na iznos naknade za pregled predviđen za konkretnu robu, propisano Odlukom
o visini naknade.
Zahtjev za sanitarni pregled pošiljke treba da sadrži sljedeće podatke:
- ime i tačnu adresu pošiljaoca, uvoznika i korisnika,

- sadržinu pošiljke i njenu masu i namjenu,
- podaci o isporučitelju i zemlji porijekla,
- podaci o prijevoznom sredstvu,
- vrijeme kada će pošiljka biti pripremljena za pregled i mjesto pregleda i
- broj i datum carinske prijave.
Za kemikalije/otrove :

- za Republiku Srpsku uvoz hemikalija koje su upisane u Inventar hemikalija je slobodan. Za uvoz
hemikalija koje se ne upisuju u Inventar hemikalija izdaje se odobrenje Ministarstva zdravlja i
socijalne zaštite Republike Srpske, za Federaciju BiH rješenje Federalnog ministarstva zdravstva
kojim je odobren uvoz i provoz firmi koja je registrovana u FBiH, a u Brčko distriktu BiH se ne
izdaju odobrenja za uvoz otrova, nego se priznaju odobrenja izdata od strane entitetskih organa i
- original uplatnicu na iznos naknade za pregled predviđen za konkretnu robu, propisano Odlukom
o visini naknade.
Kada se uvoze aditivi kojim se poboljšava kvaliteta proizvoda onda je analiza obavezna. Za
odobravanje uvoza aditiva neophodna je slijedeća dokumentacija:

- certifikat o ispravnosti proizvoda,
- proizvođačka specifikacija i
- original uplatnicu na iznos naknade za pregled predviđen za konkretnu robu, propisano Odlukom
o visini naknade.
U Federaciji BiH posebno se vrši kontrola zdravstvene ispravnosti dijetetskih proizvoda,

prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti dijetetskih proizvoda, gdje postoji stručna komisija
Federalnog ministarstva zdravstva koja vrši registraciju istih.
U Brčko distriktu BiH se primjenjuju propisi Republike Srpske i Federacije BiH zavisno od
mjesta teritorijalnog nadzora. Procedura je identična i prilikom izvoza i reeksporta kemikalija-
otrova.
Granični sanitarni inspektor je dužan da odmah po prijemu zahtjeva za pregled pošiljke iz

uvoza pristupi pregledu prispjele pošiljke. U slučaju prijema više zahtjeva za pregledom namirnica
odnosno predmeta opšte upotrebe granični sanitarni inspektor rješava o prioritetu pregleda, pri
čemu mora voditi računa o važnosti i kvarljivosti prispjelih pošiljki.
Pregled prispjele pošiljke obuhvata:
- pregled dokumentacije,
- utvrđivanje higijenskih uslova pod kojima je pošiljka dopremljena,
- fizički pregled pošiljke na prevoznom sredstvu ili u mjestu skladištenja,
- organoleptički pregled pošiljke i
- uzimanje uzoraka predmetne pošiljke radi laboratorijskih ispitivanja.
45
Kontrolom dokumentacije utvrđuje se njena vjerodostojnost, usklađenost pošiljke sa
izjavljenim karakterom i količinom robe, usklađenost deklarisanja robe sa zakonskim obavezama i
vjerodostojnost uplatnice o uplaćenoj naknadi za pregled konkretne robe.
Kada prilikom orangoleptičkog pregleda utvrdi da je pošiljka zdravstveno ispravna,

inspektor daje rješenje o puštanju robe u promet.
Ukoliko prilikom orangoleptičkog pregleda nije u mogućnosti da utvrdi zdravstvenu

ispravnost, inspektor će izvršiti uzorkovanje te pošiljke i zatražiti laboratorijsko ispitivanje. U
Republici Srpskoj uzorci se uzimaju u količini, broju i na način predviđen Pravilnikom o postupku
uzimanja uzoraka, njihovog čuvanja, načinu dostavljanja ovlašćenim laboratorijama i troškovima
postupka uzorkovanja („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 132/10) za RS, a u FBiH prema
Pravilniku o načinu uzimanja uzoraka za vršenje analize i superanalize namirnica i predmeta opšte
upotrebe („Službeni list RBiH“ broj 02/92 i 13/94), dok Brčko distrikt BiH primjenjuje propis koji
koristi RS. Prema propisanoj proceduri saglasnost za carinjenje pošiljke, koja se privremeno ne
stavlja u promet, u pravilu se ne daje do okončanja rezultata analize. Nakon dobijanja rezultata
inspektor donosi rješenje o puštanju robe u promet. U slučaju da je pošiljka robe zdravstveno
neispravna inspektor donosi rješenje o vraćanju pošiljke, a ako to nije moguće donosi rješenje o
uništavanju pošiljke.
Obavljeni nadzor sanitarnih inspekcija u entitetima u posljednje tri godine predstavljen je u

tabelama B i C, u Brčko distriktu BiH za zadnjih godinu dana u tabeli D. Tabele se nalaze u
prilogu ovog dokumenta.
Praznine i razlike
Procedura i dokumentacija za uvoz je veoma slična, ali postoji razlika u visini naknada za
obavljene zdravstvene preglede pošiljaka prilikom uvoza.
5.1.7.4 Ljudski resursi i obuka
Trenutni raspored graničnih inspektora po graničnim prijelazima i mjestima unutrašnjeg

carinjenja je predstavljen u tabelama E, F i G, a koje se nalaze u prilogu ovog dokumenta.
Inspektori su zaposleni sa odgovarajućom stručnom spremom i kao takvi zadovoljavaju zakonom
propisane uslove za rad u inspekcijskim organima.
Praznine i razlike
U skladu sa direktivama EU i obimom posla za granične prijelaze, sadašnji broj graničnih

inspektora je nedovoljan, zbog toga što granični prijelaz nije 24 sata pokriven sanitarnim
nadzorom. Nije realno da se granični prelaz pokriva 24 sata nego da inspektori (najmanje 2) rade u
skladu sa radom drugih službi i vanredno kada to nalaže situacija (aerodrom i zarazne bolesti).
46
Komuniciranje i razmjena podataka unutar službe obavlja se isključivo preko rukovodioca

inspekcije. Ta komunikacija je svedena na telefonsku komunikaciju i komunikaciju putem
službenih dokumenata. Nema razmjene informacija unutar službe koje bi bile dostavljene u
elektronskoj formi i ne postoji mogućnost za uspoređivanje podataka.
Praznine i razlike
Ne postoji zajednička baza podataka unutar službe u koju bi imali pristup samo sanitarni
inspektori iz ove službe i preko koje bi se moglo pratiti kretanje robe, kao i mjesto sanitarnog
nadzora za tu robu. Inspektori nisu opremljeni sa materijalno tehničkim sredstvima kako bi se
ostvarila bolja komunikacija unutar službe.
Organizovanjem Federalne uprave za inspekcijske poslove materijalno-tehnička

opremljenost Federalne sanitarne inspekcije je poboljšana. Izvršena je nabavka kompjuter a
uskoro će biti izvršena i nabavka prijenosnih računara na mjestima gdje se mora vršiti carinjenje
kao i automobila. Na Izačiću i Gorici, sanit. inspektori su odvojeni od tržišnih a pored toga se
koriste odvojeni prostori i odvojena oprema. Prvenstveno se misli na neadekvatan smještaj,
higijenske uslove, sredstva za komunikaciju (telefoni, telefaksi, kompjuteri, internet, mobilne
telefone), opremu za uzorkovanje, prevoz i sve ostalo što je neophodno za kvalitetan i efikasan rad
inspekcije. Pojedini carinski terminali i prijelazi nisu uređeni na način da omogućavaju kvalitetan
pregled roba, jer na istim ne postoji prostor predviđen za rad i smještaj sanitarnih inspektora.
Praznine i razlike
Zbog različitih smještajnih kapaciteta ne postoji jednaki uslovi u pogledu smještaja i uslova
za rad sanitarnih inspektora. Sve tri sanitarne inspekcije nisu jednako opremljene i nemaju iste
uslove za rad.
Zbog načina organizovanja sanitarne inspekcije u entitetima i Brčko distriktu BiH, ne

postoje zajedničke dodirne tačke u pogledu korištenja iste infrastrukture i opreme.
47
5.2. SARADNJA IZMEĐU SLUŽBI
Saradnja između službi u BiH u kontekstu procesa integrisanog upravljanja granicom

unaprijeđena je uspostavom Državne komisije za integrisano upravljanje granicom u BiH
(„Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i 98/09) od strane Vijeća ministara BiH u julu 2008. godine, i
Sporazum o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja
granicom u BiH. Rukovodioci slijedećih institucija su članovi Komisije: Ministarstvo sigurnosti
BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo
saobraćaja i komunikacija BiH, Granična policija BiH, Uprava za indirektno/neizravno
oporezivanje BiH (UINO), Ured za veterinarstvo BiH, UINO BiH za zaštitu zdravlja bilja.
Istovremeno sa uspostavom Komisije usvojena je i revidirana Strategija integrisanog

upravljanja granicom (IUG) i Akcioni plan za njenu provedbu. Državna komisija za integrisano
upravljanje granicom BiH (u daljem tekstu: Komisija) nadležna je, između ostalog i za praćenje i
nadzora nad implementacijom Strategije i Akcionog plana IUG. S ciljem adekvatnog ispunjenja
ciljeva postavljenih pomenutim dokumentima, formirane su četiri potkomisije pri Komisiji, i to:
potkomisija za pravni i regulatorni okvir, potkomisija za rukovođenje, organizaciju i procedure,
potkomisija za zajedničku analizu rizika te potkomisija za infrastrukturu. Imenovan je Nacionalni
koordinator za IUG iz Ministarsva sigurnosti BiH a odgovoran je za koordinaciju ispunjavanja
ciljeva koji se odnose prvenstveno na oblast međuagencijske saradnje. Imenovani su i koordinatori
uključenih službi koji su nadležni za ispunjenje ciljeva koji se odnose na saradnju unutar službe i
međuagencijsku saradnju. Svi koordinatori putem Nacionalnog koordinatora za IUG redovno
izvještavaju Komisiju.
Fitosanitarna, tržišna i zdravstveno-sanitarna inspekcija Republike Srpske maksimalno su

uskladile radno vrijeme sa ostalim službama, posebno carinom, te prilagodile rad i mimo
nephodnih uslova svjetlosti propisanih zakonskim propisima a sve u cilju poboljšanja efikasnosti
rada i unapređenja međuagencijske saradnje.
5.2.1. Pravni i regulatorni okvir
Sporazum o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog

upravljanja granicom u BiH potpisan je u septembru 2009. godine. Popisnici Sporazuma su
slijedeće institucije: Ministarstvo sigurnosti BiH (MSB BiH), Granična policija BiH (GP BiH),
UINO za indirektno/neizravno oporezivanje BiH (UINO BiH), Služba za poslove sa strancima
BiH (SPS BiH), Ured za veterinarstvo BiH (UV BiH), UINO BiH za zaštitu zdravlja bilja
(UZZBiH), Federalna UINO za inspekcijske poslove Federacije BiH (FUZIP), Republička UINO
za inspekcijske poslove Republike Srpske, i Ured gradonačelnika Brčko Distrikta BiH. Sporazum
predstavlja pravni okvir za implementaciju međuagencijske saradnje između navedenih institucija,
te reguliše osnovne oblasti saradnje, kao što slijedi:
- usklađivanje rada i unapređenje saradnje između organa koji vrše kontrolu prelaska
državne granice i zaštitu granice,
- zajedničku analizu rizika,
- sprovođenje zajedničkih akcija i drugih aktivnosti,
- pružanje stručne i tehničke pomoći i korištenje zajedničke opreme,
- određivanje i angažiranje službenika za kontakt,
- održavanje sastanaka,
48
- zajedničko obrazovanje i usavršavanje,
- razmjenu podataka i
- zajedničko informisanje javnosti.
Sporazumom je predviđeno da se pojedini oblici saradnje, kao i druga relevantna pitanja

međuagencijske saradnje detaljnije urede Protokolima. Takođe, Sporazum predviđa da postojeći
bilateralni sporazumi između uključenih agencija budu usklađeni sa okvirnim Sporazumom.
S ciljem operativne implementacije Sporazuma formirano je Zajedničko radno tijelo (ZRT)

koje se sastoji od predstavnika strana potpisnica Sporazuma. ZRT usko surađuje sa potkomisijama
formiranim pri Državnoj komisiji za integrisano urpavljanje granicom, te je Komisija zadužena i
za cjelokupnu koordinaciju implementacije Sporazuma.
Pored gore navedenog Sporazuma postoje i bilateralni Sporazumi o međusobnoj saradnji

između GP BiH, kao i poptisani Sporazumi između GP BiH i UZV BiH, te UINO BiH i UZV BiH.
Sporazum između GP BiH i UINO BiH je imao potpunu implementaciju, izrađen je Akcioni plan
kojim su se detaljnije razradile pojedine oblasti saradnje, formirano je tijelo zaduženo za
operativnu implementaciju. Preostala dva bilateralna sporazuma nisu nikada operacionalizirana.
Granična veterinarska inspekcija ostvaruje službenu saradnju sa svim službama koje djeluju na
granici. Ovu saradnju je potrebno konkretizovati u operativnom smislu, a što proizilazi
iz Sporazuma o saradnji službi koje učestvuju u graničnoj kontroli.
U skladu sa zakonskim nadležnostima, Sporazumom između UIO i GPBiH jasno su

razgraničene nadležnosti ove dvije agencije po kojima:
- GP BiH predstavja vodeću službu za kontrolu kretanje osoba a po pitanju graničnog kriminala
za trgovinu ljudima,
- UINO predstavlja vodeću službu za kontrolu kretanja roba (olakšanje trgovine), a po pitanju
graničnog kriminala za krijumčarenje robama.
Prema Sporazumu službe obavezno surađuju na otkrivanju sljedećih skrivenih roba:

eksplozivi, oružje koje obuhvata i oružje za masovno uništenje i narkotike. GPBiH i carina će
razmijeniti svaki obavještajni podatak, koji posjeduje GPBiH, a koji ukazuje da se prethodno
navedeni predmeti ilegalno unose na carinsko područje BiH, a carina će zauzvrat poštivati odluku
GPBiH da sami izvrše fizički pregled osoba, vozila i tereta u cilju traganja za prethodno
navedenim robama. Ukoliko carina odluči da ne uzme učešće u toj kontroli, GPBiH će obično
izvršiti pregled samo ukoliko je uočen rizik od prevare.
Uspostavljen je adekvatan mehanizam i pravni okvir za poboljšanje međuagencijske

saradnje. Formirana su relevantna tijela sa zaduženjem izrade pravnih akata kojima će se dalje
razraditi Sporazum o međuagencijskoj saradnji (ZRT i potkomisije za IUG).
Izrađen je dokument od strane Potkomisije za pravni i regulatorni okvir kojem je prikazan

generalni pregled stanja u oblasti zakonodavstva relevantnog za proces integrisanog upravljanja
granicom u BiH. Pomenutim dokumentom je prikazano stanje po pojedinim stubovima saradnje, tj
u saradnja unutar službi, međuagencijska saradnja, te međunarodna saradnja te su prikazani EU
zahtjevi i osnovno zakonodavstvo za navedene oblasti. Vezano za oblast međunarodne saradnje,
izrađen je dokument u kojem je dat pregled svih međunarodnih bilateralnih i multilateralnih
sporazuma i ugovora koji regulišu određene oblasti relevatne za prelazak ljudi, roba i vozila preko
državne granice BiH (Odnosi se na Poglavlje 5. 3. Međunarodna saradnja).
49
Potpisivanjem Sporazuma o međuagencijskoj saradnji u oblasti integrisanog upravljanja
granicom u BiH je stvoren pravni okvir za potpunu saradnju između svih relevantnih sužbi.
Potpuna implementacija Sporazuma predviđena je kroz izradu i primjenu Protokola za pojedine
oblike saradnje.
Vezano za pravni i regulatorni okvir u oblasti integrisanog upravljanja granicom izvršene su

značajne izmjene donesen je novi Zakon o graničnoj kontroli u junu 2009. godine („Službeni
glasnik BiH“ broj 53/09), te takođe su izrađeni i podzakonski akti kojima se regulišu slijedeće
oblasti: obavljanje graničnih provjera, granično odobrenje, privremeni granični prelazi, granični
incidenti, stadnardi i uslovi izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza, granična kontrola u
međuanrodnom tranzitnom prometu, upotreba tehničkih pomagala na graničnim prelazima,
odobrenja za kretanje članova posade stranog broda, prenos oružja i municije preko državne
granice, granične oznake i druga saobraćajna signalizacija, rješenja o području graničnog prelaza.
Usvojene su Izmjene i dopune Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni

glasnik BiH“ broj 56/08) te su doneseni podzakonski akati.
Praznine i razlike
Potrebno je izraditi Protokole na potpisani Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti IUG,

te osigurati da su svi oblici saradnje detaljno uređeni i u primjeni. Potrebno je revidirati postojeće
bilateralne sporazume. Potrebno je uspostaviti adekvatan mehanizam za redovito praćenje stanja,
promjena i zahtjeva u oblasti zakonodavstva relevantnog za IUG u skladu sa EU acquis
communnautaire. Izrađeni pregled stanja u oblasti legislative je potrebno unaprijediti i
konkretizirati, prezentirati uočene praznine i nedostatke u odnosu na EU acquis, te utvrditi plan
revizije i izrade novih dokumenata radi harmonizacije sa EU standardima.
5.2.2. Rukovođenje i organizacija
Organizacija rada graničnih prijelaza ovisi od kategorije prijelaza koji je definisan u

sporazumima sa susjednim državama kao i Odlukama Vijeća ministara BiH, kao i infrastrukture
na graničnim prijelazima, frekvencije prometa i drugih uvjeta. Prisustvo službenika pojedinih
službi na graničnim prijelazima definirano je odgovarajućim odlukama nadležnih tijela kojima se
regulira ulazak ili izlazak putnika i roba na teritoriju Bosne i Hercegovine. Prisustvo pojedinih
službi na graničnim prelazima zavisi od kategorije graničnog prelaza (tj. da li se radi o
međunarodnim graničnim prijelazima ili graničnim prijelazima za pogranični promet, da li se radi
o prijelazima na kojima je dozvoljen promet akciznim robama ili pojedinim specifičnim robama,
da li je dozvoljen uvoz ili izvoz roba biljnog ili životinjskog porijekla).
Radno vrijeme službi koje obavljaju poslove na graničnim prijelazima je usklađeno sa

nadležnostima tih službi propisanim zakonima i internim aktima. Različite vrste kontrole
primjenjuju se u zavisnosti od analize rizika, zahtjevane procedure, raspoloživih informacija i sl.
Sporazumom o međusobnoj suradnji između institucija uključenih u proces integriranog

upravljanja državnom granicom Bosne i Hercegovine institucionaliziran je sistem koji osigurava
adekvatnu suradnju i planiranje aktivnosti i čime će se omogućiti razmjena relevantnih informacija
i obavještajnih podataka vezanih za sprječavanje kršenja zakona.
50
Takođe, pomenutim Sporazumom je generalno određena obaveza svih službi da usklade i
unaprijede svoj rad na graničnim prelazima, kao što je i usklađivanje radnog vremena, korištenje
zajedničke opreme, sprovođenje zajedničkih kontrola i akcija itd.
Praznine i razlike
Do potpune implementacije Sporazuma o međusobnoj suradnji između institucija

uključenih u proces integriranog upravljanja državnom granicom u Bosni i Hercegovini postojaće
eventualna potreba za saradnjom u pogledu interventnog djelovanja.
Rad svih uključenih službi na graničnim prijelazima još uvijek nije u potpunosti
organizovan shodno kategoriji graničnih prijelaza. Veterinarska, fitosanitarna, tržišna i
zdravstveno-sanitarna inspekcija Republike Srpske je uskladila radno vrijeme sa ostalim
službama, posebno carinom, te prilagodile rad i pored toga što nisu ispunjeni uslovi u pogledu
propisani zahtjeva osvjetljenosti na mjestu pregleda. Ostale službe nisu uskladile svoje radno
vrijeme, što dovodi do zastoja u protoku roba, i što čini dodatni trošak za privrednike.
Planovi za postupanje u vanrednim situacijama nisu urađeni niti na nivou pojedinih službi,
niti na međuagencijskom nivou za slučajeve kao što su elementarne nepogode, opasnost od
upotrebe radioaktivnih materijala, eksploziva, terorističkih napada, opasnih hemikalija, pojave
zaraznih bolesti, povećane iznenadne migracije i sl. Ove planove neophodno je sačiniti za sve
vrste graničnih prelaza (pomorski, drumski riječni, željeznički), te izvršiti njihovo međusobno
usklađivanje.
Analize rizika i zajedničke analize rizika kao osnove koje služe za alokaciju resursa i
organizaciju rada u svim uključenim službama rizika potrebno je dalje kontinuirano unaprijeđivati.
Također potrebno je razviti sisteme ranog upozoravanja i obavještavanja između uključenih

službi, kao preventivne mehanizme kojima će se unaprijediti zajednička analiza rizika, procedure
za postupanje i sl.
5.2.3. Procedure
Važeći zakonski propisi definišu obaveze u postupcima prilikom kontrole svake konkretne
službe. Podzakonskim provedbenim aktima sve uključene agencije i službe detaljnije su definisale
postupke u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Potpisanim sporazumom o međusobnoj
saradnji između institucija uključenih u proces integriranog upravljanja državnom granicom u
cilju zajedničkog djelovanja, a suglasno zajedničkoj analizi rizika i operativnim potrebama,
definisane su zajedničke akcije.
Na temelju navedenog sporazuma, a u cilju poboljšanja efikasnosti, operativnosti i

racionalizacije u obavljanju poslova graničnih kontrola izraditi će se procedure kojima će se
detaljno razraditi pojedini oblici suradnje čime će se omogućiti zajednička i koordinirana kontrola.
U proteklom periodu neke od uspostavljenih zajedničkih procedura (npr „Lauffzetel“ – raspored
procedura) pokazale su se kao neadekvatne (opterećenost službenika vođenjem evidencija,
nemogućnost elektronske obrade podataka, usporavanje prometa na graničnim prelazima i sl.) te
se pristupilo njihovom mijenjanju i ukidanju.
51
Neke od ustanovljenih procedura još uvijek se teško provode u praksi, odnosno postoje
problemi u njihovoj primjeni (npr. slučajevi ustupanja privremeno oduzetih roba u graničnom
pojasu, prekršajnog i krivičnog procesuiranja, razmjena podataka i informacija i sl.)
Od posebnog značaja je uspostaviti procedure koje se odnose na rad zajedničkog Centra za

analizu rizika i saradnju sa lokalnim centrima.
Potrebno je da sve službe uključene u prekograničnu kontrolu pojednostave svoje procedure

s ciljem efikasnijeg, bržeg i ekonomičnijeg protoka ljudi i roba preko državne.
Saradnja među komplementarnim službama je ograničena, kako domaćim, tako i
međunarodnim, i zasniva se na kontaktima u incidentnim situacijama. Ne postoji propisan resorni
proceduralno predviđen način komuniciranja medu organima različitih administrativnih cjelina po
pitanjima prekograničnog protoka roba. Sa ostalim službama uključenim u graničnu kontrolu roba,
tržnom i sanitarnom inspekcijom, DGS, UIO, UV itd. saradnja i komunikacija ostvarena je samo
na nivoima procedure izvršenja nadzora, nije uspostavljena na rukovodećim nivoima i ostvaruje se
na inicijativu nekog od nadležnih organa.
UINO koordinira kontrolu prijenosa roba osigurava da ne dođe do pregleda prije nego što
osoba, koja ulazi na carinsko područje sa ili bez vozila, bude imala priliku da prijavi robe carini i
da se bilo kakvo traganje za skrivenim robama od strane carine i GPBiH ne duplicira. Kontrola
roba se odvija na lokaciji koju odredi carina.
U slučaju da GPBiH otkrije skrivene robe, oni će odmah obavijestiti carinu, koja će
preduzeti sve potrebne mjere kako bi regulisala situaciju. U tom kontekstu skrivene robe se odmah
predaju carini na postupanje.
Praznine i razlike
Nisu razvijene zajedničke procedure za postupanje uključenih agencija. Praksa je pokazala

da je neophodno pristupiti izradi i razvoju zajedničkih procedura koje se odnose na pojedine
vidove kontrole putnika i roba koje prelaze granicu, postupaka prilikom privremenog oduzimanja
roba, vođenja prekršajnih i krivičnih postupaka, zajedničkog rada na graničnim prelazima i sl.
Ovakvim procedurama prevazišli bi se problemi koji proističu iz zakonskih nedorečenosti i
međusobnog preklapanja nadležnosti, te ubrzao protok roba i putnika na graničnim prelazima te
smanjili troškovi.
Model granične kontrole predložen od strane Potkomisije za olakšanje trgovine u kojem su

sadržane upute za zajedničke procedure uključenih službi s ciljem olakšanja trgovine potrebno je
dalje unaprijediti.
5.2.4. Ljudski resursi i obuka
Sve agencije i službe uključene u proces integrisanog upravljanja granicom susreću se sa

problemom obezbjeđenja potrebnog broja stručnog kadra za obavljanje poslova iz zakonom
propisanih nadležnosti. Kadrovska popuna uglavnom je vezana za probleme nedovoljnosti
finacijskih sredstava u budžetima institucija i službi, kao i nemogućnošću stimulisanja za prijem
određenih vrsta nedostajućih kadrova (informacione tehnologije i sl.)
52
Problem kadrovske popune Granična policija je u prethodnom periodu rješavala
školovanjem kadrova (kadeta) u vlastitom Centru za obuku. Međutim uspostavljanjem Agencije za
školovanje i stručno usavršavanje policijskih kadrova na državnom nivou, mora se pristupiti
prestruktuiranju Centra sa naglaskom na stručno usavršavanje kadrova. Ostale agencije kadrovsko
popunjavanje vršile su putem javnih oglasa u skladu sa zakonskim obavezama.
Obzirom na ciljeve Strategije IUG, obuka kadrova na polju međuagencijske saradnje,

zajedničkog postupanja i zajedničke analize rizika nameće se kao imperativ. Ovi ciljevi su
uspostavljeni i u Sporazumu o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces
integrisanog upravljanja granicom.
S tim u vezi u prethodnom periodu, tokom 2008 i 2009.godine realizovano je nekoliko

zajedničkih obuka, kao što su obuke iz zajedničke analize rizika na lokalnom i regionalnom nivou,
obuke za službenike koji rade u lokalnim i zajedničkom centru za anlizu rizika, suprostavljanja
prekograničnom kriminalitetu i sl. Međutim ove obuke se ne provode na sistemskoj osnovi.
Praznine i razlike
Potrebno je uspostaviti programe zajedničke obuke za sve službenike u agencijama i

službama obuhvaćenim IUG, gdje bi se obuka kadrova iz navedenih oblasti vršila na sistematskoj
osnovi sa usaglašenim planovima i programima obuke.
5.2.5. Komunikacija i informacione tehnologije
Jedan od osnovnih elemata koji pomažu djelotvornost graničnih službi je dostupnost

modernih komunikacionih mreža i IT tehnologija.
Granična policija i UINO preduzele su značajne korake na uspostavljanju internih

informacionih sistema. Međutim ostale agencije obuhvaćene IUG još uvijek se nalaze na početnoj
fazi razvoja informacionih sistema. Loša informacijska uvezanost uključenih agencija i službi
jedan je od osnovnih razloga nedovoljene i neblagovremene razmjene informacija i podataka.
Informacije i podaci o uočenim nepravilnostima u prekograničnom prometu ne razmjenjuju se
dovoljno brzo i efikasno između agencija kao i sa drugim graničnim prelazima, što utiče na
kvalitet obavljenih kontrola.
Uspostavljanje zajedničkog centra za analizu rizika (anex 1 Sporazuma o osnivanju ZCAR)

treba da omogući olakšani i ubrzani protok podataka i informacija između uključenih agencija i
službi. Jedan od osnovnih elemenata za nesmetan rad u Lokalnim centrima je implementacija
kompletnog IT sistema ( IT mreža, baze podataka, linkovi prema Zajedničkom Centru, kao i
prema Inspektoratima Federacije BiH, Republike Srpske i BD).
Granična veterinarska inspekcija mora biti horizontalno i vertikalno povezana u jedinstven

informacioni sistem i sa drugim veterinarskim službama uključenim u kontrole uvezenih pošiljki u
državu.
Inspektorat Republike Srpske poboljšao je nadzor fitosanitarne, tržišne i zdravstveno-

sanitarne inspekcije kako na granici tako i u unutrašnjoj kontroli uvođenjem savremenih
informacionih tehnologija (Inspekcijski informacioni sistem Republike Srpske) čime je
omogućena brža i efikasnija dostupnost i razmjena podataka.
53
Razmjena podataka sa službama uključenim u proces graničnih kontrola nažalost obavlja se
samo u slučaju urgentne potrebe. Ista procedura nije ustanovljena u obliku formalnog dokumenta.
Praznine i razlike
Informacije koje se odnose na neku od uočenih nepravilnosti u prekograničnom prometu, a

vezane su za provedbu inspekcijskog nadzora (na primjer po fito-sanitarnim pitanjima), ne
razmjenjuju se dovoljno brzo i efikasno među službama na drugim graničnim prijelazima.
U ovom segmentu neophodna je potpuna reforma dosadašnjeg stanja, jer ne postoje takvi IT
kapaciteti koji bi omogućili blagovremenu razmjenu bitnih informacija, a sve u cilju što
efikasnijeg sistema kontrola. Razvoj kompatibilnih komunikacionih i informacionih sistema,
zasnovanih na najboljim praksama EU je prioritet u radu svih agencija.
Takođe, neophodno je uspostaviti tehnička rješenja za međusobne konekcije na baze

podataka koje su neophodne za rad zajedničkog i loklanih centara za analizu rizika. Potrebno je u
što kraćem roku otkloniti preostale tehničke nedostatke kako bi profunkcionisala razmjena
informacija i sa tehničkog aspekta,odnosno kako bi se uspostavio održiv sistem razmjene
informacija između centra za analizu rizika u agencijama i Zajedničkog centra za analizu rizika.
5.2.6. Infrastruktura i oprema
Trenutna situacija je takva da su granične službe smještene u različitim uslovima u

zavisnosti od stepena opremljenosti graničnih prelaza.
Odlukom Vijeća ministara BiH, UINO BiH je data nadležnost da upravlja i održava
granične prelaze. Pored toga, Ministarstvo finansija i trezora BiH propisalo je Instrukciju za
planiranje i dodjelu sredstava iz proračuna kojom se reguliše način snošenja svih troškova vezanih
za upravljanje i održavanje graničnih prelaza.
Praznine i razlike
Na osnovu Sporazuma između Agencija koje učestvuju u integrisanom upravljanju

granicom vrše se zajedničko planiranje, izgradnja i rekonstrukcija graničnih prelaza koji bi bili
izgrađeni u skladu sa važećim Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti
graničnih prelaza.
UINO treba da, u skladu sa Zaključkom Vijeća ministara BiH, usvoji Izmjene i dopune
Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta kojim će se formirati
organizacionu jedinicu koja bi planirala i organizovala izgradnju i održavanje graničnih prelaza,
objekte, infrastrukturu i opremu. i vrši planiranje režijskih troškova (električne energije,vode,
komunalija zemljarine idr.) za sve korisnike prostora na graničnim prelazima.
Potrebno je da sve agencije, na osnovu Sporazuma o međusobnoj saradnji u oblasti IUG,

dostavljaju svoje planove na osnovu kojih će UINO praviti planove svih investiciono-razvojnih
troškova i kapitalnih ulaganja u razvoj i unapređenje graničnih prelaza.
54
5.3. MEĐUNARODNA SARADNJA
5.3.1. GRANIČNA POLICIJA BiH
Imajući u vidu da granica BiH još uvijek nije obilježena, te da je raspadom bivše države
došlo do situacije da se veliki broj privatnih posjeda državljana jedne države nalaze na području
druge države, u određenim situacijama je dolazilo do incidentnih situacija, koje nisu do sada imale
štetne posljedice po odnose BiH sa susjednim zemljama, ali su materijalnu štetu pretrpjeli građani
obje države.
Potpisani su Sporazum o određivanju graničnih prelaza i Sporazum o pograničnom prometu

i saradnji sa Crnom Gorom i u tijeku su pregovori sa Republikom Hrvatskom o revidiranju
sporazuma kojima je reguliran status graničnih prijelaza, a čime će se na adekvatniji način
regulisati pitanja kategorija graničnih prelaza kao i bolji uslovi za građane koji žive u
pograničnom pojasu.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema potpisane sporazume o granici sa susjednim

zemljama, što je preduslov za obilježavanje državne granice. Postignut je napredak sa Crnom
Gorom s kojom je parafiran Ugovor o granici, te nema otvorenih graničnih pitanja.
Praznine i razlike
Potrebno je da se nakon stupanja na snagu bilateralnih ugovora pristupi izradi provedbenih

protokola kojima će se preciznije definisati pojedina područja saradnje. Potrebno je da se ostvari
jača saradnja sa graničnim policijama susjednih zemalja s ciljem prevazilaženja postojećih
problema (kontrola i zaprečavanje mjesta pogodnih za ilegalan prelazak granice, vršenje
graničnog nadzora, i sl.) koji proističu iz činjenice da državna granica nije identificirana i
obilježenja.
U skladu sa Konvencijom o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Europi, potpisani su

provedbeni protokoli o provođenju zajedničnkih patrola, održavanju redovnih sastanaka na svim
nivoima (centralnom, regionalnom i lokalnom nivou), i to sa Republikom Srbijom i Crnom
Gorom.
Sa Republikom Hrvatskom potpisan je Sporazum o zajedničkom nadzoru državne granice

takođe su potpisani rotokoli o provođenju zajedničkih patrola, održavanje redovnih sastanak,
formiranje zajedničkih sitražnih timova i službenom tranzitu preko.
Granična policija BiH takođe ostavruje saradnju sa INTERPOL-om, EUROPOL-om,

FRONTEX-om, MARRI Centrom, SECI centrom, DCAF-om, a ista se ogleda kroz razmjenu
informacija, učestvovanjem u međunarodnim operativnim akcijama suzbijanja ilegalnih migracija
i trgovine ljudima, te nadalje kroz edukaciju policijskih službenika, doniranje opreme i sl.
55
Uspostavljen je sistem ranog upozoravanja i razmjene informacja o ilegalnim imigracijama
za zemlje u regionu.
Ostvaruje se saradnja i sa međunarodnim organizacijama u BIH, kao npr: Delegacija

Europske komisije u BiH, EUPM, IOM, ambasade zemalja EU, SAD, EUFOR, ICITAP i druge.
Praznine i razlike
Potrebno je u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizilaze iz gore navedenih

sporazuma, odnosno dovesti do potpune implementacije istih.
5.3.1.3. Procedure
U prethodnom periodu potpisano je više protokola i sporazuma sa susjednim zemljama

kojima je uspostavljen normativni okvir za provođenje zajedničkih procedura sa nadležnim
tijelima susjednih zemalja na državnoj granici BiH. U skladu sa Sporazumom između Vijeća
ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u nadzoru državne granice („Službeni
glasnik BiH“ broj 10/07), potpisani su:
- Protokol između Ministarstva bezbjednosti BiH, Granične policije i Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva policije o provođenju mješovitih
patrola uz zajedničku državnu granicu;
unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva policije o osnivanju zajedničkih
grupa za suzbijanje kriminaliteta;
unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva policije o upućivanju službenika za
vezu;
- Protokol između Ministarstva bezbjednosti BiH - Granične policije i Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske- Ravnateljstva policije o službenom tranzitu preko
državnog područja druge ugovorne strane u cilju postupanja na vlastitom državnom
području.
U skladu sa Konvencijom o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi potpisani su slijedeći

Protokoli i Sporazumi:
a) Sa R. Srbijom:
- Protokol između Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih

poslova Republike Srbije o provođenju zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu;
- Protokol između Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih
poslova Republike Srbije o održavanju redovnih sastanaka predstavnika granične policije
na državnom, regionalnom i lokalnom nivou.
b) Crnom Gorom:
- Protokol između Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva

unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore o organizovanju i održavanju redovnih
sastanaka između graničnih policija na državnom, regionalnom i lokalnom nivou;
56
- Protokol između Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva
unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore o provođenju zajedničkih patrola uz
zajedničku državnu granicu;
- Sporazum između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore o provođenju
graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima.
Održavanje zajedničkih sastanaka i provođenje zajedničkih patrola sa susjednim zemljama,

pored preventivnog djelovanja, dalo je prve opipljive rezultate na polju sprečavanja krijumčarenja
roba preko državne granice BiH, ilegalnih migracija i sprečavanja svih drugih oblika
prekograničnog kriminaliteta.
Praznine i razlike
Zakonodavstvo BiH i susjednih zemalja nije u potpunosti usklađeno u pogledu nadležnosti

koje se odnose na nadzor državne granice i vršenje graničnih provjera. Nadležnosti carinskih i
policijskih organa susjednih zemalja nisu identični kao u BiH, tako da su pojedina ovlaštenja i
odgovornosti policijskih organa i službi susjednih zemalja u pojedinim segmentima drugačija nego
u BiH (npr. kontrola opasnih materija, krijumčarenje lica, vozila i sl.)
U dosadašnjem funkcioniranju GPBiH, značajan broj kadrova službe izvršio je obuku u

zemljama EU, u različitim oblastima funkcioniranja graničnih poslova.
Obuka se izvodila u graničnim centrima u unutrašnjosti država ili pak na samoj granici. S
tim u vezi određeni dio službenika je upoznat sa međunarodnom i praksom EU u pogledu vršenja
granične kontrole.
Na centralnom i operativnom nivou službenici GPBiH su upoznati sa EU praksom u

pogledu razmjene informacija putem centara za kooperaciju (CCPD) što je veoma bitno u daljoj
implementaciji obuke službenika na nižoj razini, koji će neposredno učestvovati u radu budućih
centara.
Broj službenika koji osim domaćeg poznaju i tom prilikom koriste i strane jezike ne
zadovoljava standarde EU.
Praznine i razlike
Odjel za međunarodnu suradnju koji postoji na centralnom nivou upravljanja (Glavnom

uredu GPBiH) prati, uspostavlja i održava međunarodnu suradnju, i to u pogledu provođenja
obuke odnosno dostavljanja periodičnih izvještaja o radu, radi upoznavanja zemalja u regiji o
trendu kriminaliteta i drugih aktivnosti vezanih za državnu granicu.
Službenici na nižim nivoima rukovođenja u GPBiH nisu obuhvaćeni obukom iz oblasti

integrisanog upravljanja granicama.
57
Granična policija BiH ima neformalnu saradnju sa Ministarstvima unutrašnjih poslova

Srbije i Crne Gore i Republike Hrvatske koja se ogleda u razmjeni podataka i operativnih saznanja
na operativnom nivou, te operativnih sastanaka radi organizovanja povremenih zajedničkih akcija
na terenu.
Na više međunarodnih graničnih prelaza uspostavljene su direktne telefonske linije sa

graničnim prelazima u susjednim zemljama koje su u funkciji brže razmjene informacija između
susjednih graničnih prelaza i ubrzavanja protoka putnika.
Praznine i razlike
Razmjena informacija na unificiranim obrascima ili standardiziranim komunikacionim

sistemima ne postoji na najnižim (lokalnim) nivoima upravljanja, iako ona može biti od pomoći i
ukazati na probleme koji se javljaju na pojedinim GP-a i poslužiti kao osnova za povećanje
prohodnosti na granici i kvaliteta kontrole.
Ugovorom između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o zajedničkim lokacijama na

graničnim prijelazima („Službeni glasnik BiH“ broj 09/05) definisana je uspostava i korištenje
zajedničkih graničnih prelaza, izgradnja i zajedničko korištenje objekata, instaliranje i korištenje
telekomunikacionih uređaja i slična pitanja. Aneksima ugovora određeno je 6 lokacija koje se
koriste kao zajednički granični prelazi.
Sa Crnom Gorom potpisan je Sporazum između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i

Vlade Crne Gore o provođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima.
Praznine i razlike
Nedostaju pravne procedure koje utvrđuju obaveze službi u osiguranju zajedničke granice,
kako zelene i plave granice tako i prostora oko graničnih prijelaza.
GPBiH učestvuje u razvoju radio sistema TETRA koji je važan ne samo sa aspekta kvaliteta
rada policijskih agencija nego i radi kvaliteta prekogranične saradnje sa
susjednim zemljama.
Na državnoj granici se ne nalaze objekti koje zajednički koriste agencije iz BiH i susjednih
zemalja, u kojima se provode zajedničke aktivnosti.
58
5.3.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA
S ciljem da se osiguraju uvjeti za razvoj efikasnog migracijskog sistema u BiH u smislu

poboljšanja pravno regulatornog okvira jest zaključivanje i implementacija sporazuma o
readmisiji, koji predstavlja glavni element u saradnji zemalja na području spriječavanja i kontrole
ilegalne imigracije.
Važno je istaći da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o readmisiji sa zemljama u

okruženju koji predstavljaju glavni element u suradnji zemalja na području spriječavanja i
kontrole ilegalne imigracije.
Praznine i razlike
Neophodno je pristupiti reviziji postojeći sporazuma o readmisiji sa susjednim zemljama

kojima će se preciznije definisati pojedina područja saradnje odnosno iste uskladiti sa
sporazumom potpisanim između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi potrebno je suradnju sa zemljama okruženja formalizirati u cilju redovne

razmjene informacija i uspostaviti Koordinacijsko tjelo između predstavnika koji provode politiku
kretanja i boravka stranaca i azila u Bosni i Hercegovini.
Suradnja Službe za poslove sa strancima i odgovarajućih agencija u Bosni i Hercegovini kao

i sa nadležnim sluzbama zemalja u okruženju i zemalja EU obavlja se formalnom
korespondecijom ili putem Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Služba za poslove sa strancima takođe ostavaruje saradnju sa INTERPOL-om, IOM-om,

ICITAP-om, Delegacija Europske komisije u BiH, EUPM-om, ambasadama zemalja EU, SAD-
om, EUFOR-om i drugima a ista se ogleda kroz razmjenu informacija, učestvovanjem u
operativnim akcijama suzbijanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, te nadalje kroz edukaciju
službenika, doniranje opreme i sl.
Praznine i razlike
Postignut je značajan napredak u suradnji sa zemljama iz okruženja u pogledu kontrole

ilegalne migracije, međutim, isti bi se trebao intenzivirati zajedničkim edukacijma, operativnim
aktivnostima i uspostavom elektronskih sistema razmjene podataka.
59
5.3.2.3. Procedure
U prethodnom periodu potpisano je više protokola o provedbi sporazuma sa zemljama

članicama Europske Unije kojim je uspostavljen normativni okvir za provođenje zajedničkih
procedura sa nadležnim tijelima susjednih zemalja.
U dosadašnjem funkcioniranju Službe za poslove sa strancima, značajan broj kadrova

Službe izvršio je obuku u zemljama EU, u različitim oblastima koje se tiču kontrole ilegalnih
imigracija.
Obuka se izvodila u prihvatnim centrima u unutrašnjosti država ili pak na dijelu

međunarodnih zona (aerodromi). S tim u vezi, određeni dio službenika je upoznat sa
međunarodnom i praksom EU u domenu kontrole ilegalnih migracija.
Prema usvojenim planovima obuke za zaposlene organizuju se obuke koje drže domaći i
međunarodni eksperti iz raznih oblasti.
Praznine i razlike
Postoji potreba za kontinuiranim obukama, te angažovanjem zaposlenih u smislu

učestvovanja na radionicama, kao i stvoriti uslove da se stečena znanja prenesu na druge uposlene.

putem. Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena
je putem LAN-mreže i E-mail vezom.
Komunikacija između Ministarstva sigurnosti BiH i Granične policije BiH moguća je putem
internet e-mail veze. Pristup podacima i njihova zaštita osigurava se na način ograničenja pristupa,
uz korištenje posebnih korisničkih imena i šifri. Podaci se redovno snimaju na zaštićene medije i
čuvaju na sigurnom mjestu.
Trenutno ne postoji mogućnost za zajedničku upotrebu infrastrukture i opreme.
60
5.3.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE (UINO)
Okviri bilateralne i multilateralne međunarodne saradnje postavljeni su sporazumima koji

regulišu saradnju graničnih službi u različitim oblastima, uključujući i UIO. Navedeni oblici
saradnje sprovode se i kroz učešće u različitim međunarodnim organizacijama i regionalnim
inicijativama.
Od juna 2007. godine UIO je član IOTA, a od 04. jula 2008. godine Bosna i Hercegovina je
članica Svjetske carinske organizacije (WCO). UINO je uključena i u aktivnosti koje provodi
SECI – Inicijativa za saradnju država jugoistočne Evrope.
BiH je sa susjednim zemljama sklopila ugovore u kojim je definisano preko kojih graničnih
prelaza će se odvijati međunarodni robni i putnički promet, a kategorizacija graničnih prelaza je
uređena Protokolom o kategorizaciji graničnih prelaza zaključenih između BiH i susjednih država,
s tim da izvjestan broj istih nije u funkciji iz razloga što ne postoje tehnički uslovi za obostrano
uspostavljene carinske i inspekcijske kontrole.
BiH je sklopila Ugovore o saradnji i uzajamnoj pomoći u oblasti carina sa Hrvatskom,

Srbijom, Crnom Gorom i Turskom, a u toku su pregovori o sklapanju takvih ugovora sa
Makedonijom, Albanijom, Češkom Republikom.
U ugovorima o saradnji i uzajamnoj pomoći strane potpisnice ugovora preuzele su obavezu

da obezbjeđuju i međusobno razmjenjuju informacije vezane za naplatu carinskih dažbina i
poreza, provođenje zakonskih odredbi o zabranama, ograničenjima i obaveznim kontrolama, kao i
pružaju pomoć u sprječavanju svih vidova prevara. Smisao ovih ugovora o međusobnoj pomoći je
zajedničko ulaganje dodatnih napora u cilju zaustavljanja tendencije nezakonite trgovine ljudima i
robama, opojnim drogama, oružjem, radioaktivnim materijalom i sl.
Osim toga, UIO traži pomoć i uspostavu saradnje sa drugim službama, van domena ugovora
o uzajamnoj pomoći, kao što je Interpol, kako bi se blagovremeno otkrile i spriječile prevare. Od
22.11.2007. godine u Bosni i Hercegovini u primjeni je Sporazuma CEFTA, a od 01. jula 2008.
godine stupio je na snagu Privremeni sporazum o trgovinskim pitanjima između EU i BiH.
Prioritetne obaveze koje proizilaze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) su

usklađivanje carinskih propisa, procedura, radnih praksi i standarda BiH sa pravnom tekovinom -
acquis, radnim praksama i standardima EU, čime se stvaraju temelji da carinski sistem i carinska
služba, te s njom povezani privredni subjekti, u trenutku pridruživanja, dostignu nivo evropskih
carinskih standarda, zatim da se dostigne djelotvornost i spemnost carinske službe za provođenje
acquis, tj. da se ti propisi pravilno i ujednačeno provode na cijelom carinskom području. Upravo
je to jedan od osnovnih zadataka postavljenih pred UIO u pripremama za članstvo u EU.
Postizanjem te svrhe doprinijeće se olakšanju i ubrzanju protoka roba, povećanju efikasnosti
carinskih kontrola, modernizaciji carinskog poslovanja, nadgradnji radne prakse u pojedinim
carinskim oblastima, pripremama za elektronsko poslovanje i povećanju pravne sigurnosti
učesnika u carinskim procedurama.
61
Trendovi u globalnom trgovinskom sistemu, posebno novi zahtjevi za povećanje sigurnosti,
te pojednostavljenje i olakšanje međunarodne trgovine, postavljaju pred UIO potpuno nove
zadatke i daju carini jednu novu ulogu, te je i u tom pogledu neophodno usklađivanje našeg
carinskog zakonodavstva sa acquis. U ispunjenju ovog zadatka, u novoj ulozi koju će UIO imati u
postizanju sigurnosti i olakšavanju globalne trgovine, težište je na upotrebi informacionih
tehnologija i metoda modernog upravljanja rizicima.
Od 01. januara 2010. godine u BiH je u primjeni Konvencija o TIR karnetu, čime je
omogućeno da se postupak provoza odvija olakšano, u skladu sa TIR Konvencijom, što
predstavlja značajno pojednostavljenje carinskog postupka provoza.
Praznine i razlike
Potrebno je na osnovu bilateralnih i multilateralnih sporazuma pristupiti izradi provedbenih

protokola kojima će se preciznije definisati konkretna područja saradnje. Također je potrebno je
da se ostvari jača operativna saradnja sa carinskim službama susjednih zemalja s ciljem
prevazilaženja postojećih problema vezanih za prekogranično kretanje roba.
Postoji potreba za daljim aktivnostima na intenziviranju saradnje sa zemljama sa kojima

nisu zaključeni ugovori o saradnji, da bi se obezbijedila bolja saradnja i razmjena informacija.
Treba intezivirati jačanje prisustva UIO na međunarodnom planu u okviru WCO, SECI
inicijative, sa zemljama članicama EU, kao i sa drugim zemljama.
UIO u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, koristi sve mogućnosti saradnje koje su
propisane međunarodnim ugovorima, odnosno protokolima o saradnji. Međutim i pored toga,
prisutan je nedostatak razmjene međusobnih informacija, odnosno nedovoljne mogućnosti
učestvovanja u zajedničkim operacijama koje imaju za cilj otkrivanje i sprječavanje nezakonite
trgovine, prekograničnog kriminala, pa samim tim i zaštitu finansijskih interesa i sigurnosti BiH i
vanjskih granica Evropske unije.
Praznine i razlike
Iako postoji napredak u saradnji sa susjednim zemljama, isti bi se u borbi protiv

prekograničnog kriminala u narednom periodu trebala intenzivirati čemu mogu doprinijeti
organizovanje zajedničkih edukacija, zajedničkh pokaznih vježbi i operativnih aktivnosti, kao i
uspostavljanje elektronskih sistema razmjene podataka.
5.3.3.3. Procedure
Iako carinske službe susjednih zemalja imaju potrebu da međusobno razmjenjuju

informacije vezano za određene učesnike u spoljnotrgovinskom poslu, važeće propise, postupanja
s određenim robama i sl., ta razmjena informacija i saradnje nije sistematska i istu je potrebno
podići na viši nivo.
62
Bosna i Hercegovina je u okviru inicijative putem SECI centra učestvovala u nekoliko
međunarodnih operacija na sprečavanju i otkrivanju povreda propisa i suzbijanju prekograničnog
kriminala, čime je direktno učestvovala u razmjeni informacija, kontroli po informacijama drugih
administracija, kao i povratnim informacijama o rezultatima.
U skladu s Protokolom o razmjeni carinskih informacionih listova kojeg su potpisale UIO i

Carinska uprava Republike Srbije, carinski informacioni listovi (CIL-ovi) se razmjenjuju za sva
drumska teretna prevozna sredstva (natovarena i prazna) na graničnim prelazima između Bosne i
Hercegovine i Republike Srbije. Razmjena CIL-ova je jedan od oblika sprečavanja
prekograničnog kriminala na granicama zemalja jugoistočne Evrope sa ciljem nastavka borbe
protiv nelegalne trgovine i carinskih prevara.
Praznine i razlike
Na zajedničkim graničnim prijelazima postoji mogućnost zajedničkih kontrola roba i

putnika, kao i direktna razmjena potrebnih informacija, s tim da da je u cilju omogućavanja takvog
postupanja neohodno stvoriti odgovarajući pravni okvir, te raditi na jačanju međusobnog
povjerenja i saradnje.
UIO u okviru postojećeg broja zaposlenih uključuje se u vidove međunarodne saradnje

shodno zaključenim ugovorima i potpisanim protokolima.
Prema usvojenom Planu obuke za zaposlene se organizuju obuke koje drže domaći ili
međunarodni eksperti iz raznih oblasti.
Pored navedenog, oblast obučavanja svojih zaposlenih UIO vrši posredstvom posebne
organizacione jedinice za obuke.
Praznine i razlike
Postoji potreba za kontunuiranim obukama, te angažovanjem zaposlenih u smislu

učestvovanja na radionicama, kao i stvoriti uslove da se stečena znanja prenesu na drge uposlene.
Informacioni sistem pruža realne mogućnosti za obezbjeđenje dvosmjernih komunikacija za

prikupljanje potrebnih podataka.
Također je omogućen pristup međunarodnim bazama podataka kao što su Interpolova baza
za zaštitu umjetnina i dr., te mogućnosti u pogledu prikupljanja i razmjene informacija na svim
nivoima, ali to ipak ne može zadovoljiti potrebe službe i zahtijeva ulaganje dodatnih napora i
materijalnih sredstava kako bi sistem u potpunosti služio svrsi.
UIO je uspostavila svoju WEB stranicu i ''otvorenu liniju'' koja je u funkciji 24 časa, što je u
velikoj mjeri od pomoći svim učesnicima u carinskom postupku.
63
Praznine i razlike
Vertikalna saradnja unutar službi i horizontalna saradnja među službama na obje strane iste
granice još uvijek ne osigurava pravovremeno sve potrebne informacije.
Jedan od osnovnih elemenata, koji olakšavaju djelotvornost graničnih službi, je raspolaganje

modernom IT mrežom, što se postavlja kao ozbiljan cilj.
Potrebno je obezbijediti da se u slučaju potreb posla omogući pristup uposlenim uvid u

evidencije koje se vode pri UIO, a koje se odnose na povrede propisa.
UINO dijeli prostore sa carinskom službom R. Hrvatske kako na teritoriji BiH (Doljani,
Izačić) ili Hrvatske (Neum, Hukića Brdo). Planirani su slični projekti sa carinskim službama R
Srbije i R. Crne Gore.
U praksi se pokazalo da su zajednički granični prelazi ekonomski opravdani, te da je

saradnja graničnih službi daleko bolja i kvalitetnija nego između službi koje su na fizički
odvojenim graničnim prelazima.
Granični prelazi nemaju svu potrebnu infrastrukturu i opremu, kao ni odgovarajuću IT

komunikaciju na bilateralnom i multilateralnom nivou u skladu s dobrom praksom EU.
Praznine i razlike
Određeni broj graničnih prelaza ne zadovoljava standarde Evropske unije, te je neophodna

njihova modernizacija i poboljšanje IT komunikacija.
5.3.4. URED ZA VETERINARSTVO
Međunarodna suradnja ostvarena je između UZV/KZV BiH i Svjetske organizacija za

zdravlje životinja (OIE), kroz članstvo, a u tijeku su pregovori za članstvo u Organizaciju UN za
ishranu i zemljoradnju (FAO) i Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).
KZV na propisan način izvještava međunarodne organizacije za zarazne bolesti o stanju

zaraznih bolesti i usvojenim mjerama.
Saradnja se odvija i sa međunarodnim veterinarskim, zdravstvenim i sličnim institucijama i

udruženjima (O.I.E, Svjetska zdravtsvena organizacija - WHO, FAO, Evropska komisija i sl.)
UZV/KZV BiH ima bazu/registar podataka o svim uvoznim i izvoznim objektima koji su na
listi zemalja članica EU i drugih zemalja, te podacima iz nadležnosti UZV/KZV BiH.
64
UZV/KZV teži poboljšanju suradnje s nadležnim službama u drugim zemljama. UZV/KZV
ostvaruje saradnju sa drugim državama potpisujući protokole i ugovore o veterinarskoj saradnji.
Praznine i razlike
Služba granične veterinarske inspekcije UZV/KZV BiH nije još uvijek uspostavila saradnju
sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija i saznanja, što bi trebala biti bilateralna
inicijativa.
Za suradnju sa odgovarajućim službama susjednih država, odnosno suradnju sa

odgovarajućim međunarodnim organizacijama treba biti određena kontakt osoba.
Granična veterinarska inspekcija nema adekvatno uspostavljenu saradnju sa drugim

službama EU i susjednim zemljama.
Praznine i razlike
Veterinarska služba nema razrađen master plan u oblasti međunarodne saradnje.
5.3.4.3. Procedure
Memorandum o razumijevanju sa zemljama CARDS programa o međusobnoj razmjeni

informacija isključivo vezanim za rad graničnih veterinarskih inspektora u međunarodnom
prometu je izrađen, ali jos uvijek nije potpisan od strane svih zemalja učesnica.
Praznine i razlike
Usklađivanje radnih procedura i radnog vremena službe GVI BH sa drugim službama na

granici te službama GVI u susjednim zemljama - približavanje istih standardima u zemljama EU
i dobrim praksama (srednjoročni plan) je od krucijalne važnosti.
Osoblje GVI nije dovoljno obučeno u oblasti međunarodnih standarda i praksi. Suradnja je
naročito izražena u razmjeni informacija vezanih za kretanje zaraznih bolesti, edukaciji,
učestvovanju na seminarima i okruglim stolovima.
Praznine i razlike
Treba unaprijediti obuku osoblja GVI u oblasti međunarodnih standarda i praksi. Obuka
veterinarskih inspektora treba da se temelji na međunarodnim standardima i aktualnim naučnim
dostignućima iz predmetne oblasti.
65
Postoji potreba za stalnim praćenjem propisa od strane zadužene osobe koja će sve
promjene ili nove propise prenijeti nižim nivoima.
Putem IT sistema se vrši komunikacija sa domaćim i međunarodnim relevantnim

institucijama. Ne postoji direktna komunikacija sa evropskim veterinarskim sistemom za preglede
na granici i certifikaciju TRACES.
Praznine i razlike
Međunarodna saradnja se mora vršiti preko UZV/KZV, koja će propisati uslove i načine
komunikacije na lokalnim nivoima.
Operativna baza podataka mora se u budućnosti prilagoditi i omogućiti uključenje u

evropski veterinarski komunikacijski sistem TRACES.
GVI smješteni su u objekte zajedno sa ostalim službama na granicama osim na GVIP Rača,
koji je izgrađen u skladu sa standardima EU.
Ne postoji mogućnost izgradnje zajedničkih GVIP-ova sa susjednim državama na istim

lokacijama.
Praznine i razlike
Veliki broj graničnih prelaza nema pretpostavke za kvalitetno obavljanje veterinarsko

zdravstvenih pregleda kako je to uređeno na certificiranim graničnim prelazima EU.
5.3.5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA
U donesenim zakonskim okvirima nacionalnog nivoa predviđeni su određeni modaliteti

koordinacije i saradnje sa međunarodnim tijelima, kako iz nadležnosti zdravlja bilja, tako i
međunarodnih trgovinskih odnosa. U sporazumima koje je u ime Bosne i Hercegovine potpisalo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO), kao trenutno validna
institucija s obzirom na aktuelno organizacijsko uređenje segmenta zaštite zdravlja bilja, u dijelu
regulisanja protoka ovih roba u prekograničnoj trgovini, izdiferencirani su obavezujući oblici za
uređenje ove oblasti.
66
Ovaj vid saradnje ne spada u ustavne ovlasti entiteta i Brčko distrikta BiH, pa se sve
aktivnosti u ovom domenu odvijaju preko državnih institucija, Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH i Direkcije za Evropske integracije BiH.
Po njihovom nahođenju uposlenici u ovom segmentu prisustvuju određenim seminarima,

edukacijama ili stručnim treninzima vezano za izradu zakonskih i podzakonskih okvira u
organizaciji međunarodnih i NGO institucija.
Praznine i razlike
Model unutar EU, vezano za informisanje i komunikaciju o regulatornim zahtjevima u

pogledu realizacije prekograničnog prometa biljem i reguliranim objektima, sasvim je drugačiji od
onog koji se kod nas primjenjuje.
Trenutno zainteresirani uvoznici koji žele uvesti robu u BiH, kontaktiraju resorne entitetske
organe uprave, ministarstva poljoprivrede, poljoprivredne inspektorate, glavne inspektore, vezano
za dobijanje informacija o zakonskim okvirima koji regulišu uvoz na teritorij BiH, odnosno
područje određenog entiteta (FBiH ili R.S.).
Odgovor na upite internacionalnih subjekata (u smislu obaveze proistekle iz Konvencija

(IPPC), a vezano za evidentiranje pojave biljne bolesti i štetočine na nekoj od pošiljki u prometu
preko državne granice), trenutno jedino mogu pojedinačno dati entitetski nadležni poljoprivredni
inspektorati, kao i informaciju o zaustavljanju određene pošiljke. To znači da uvoznik ili subjekt
koji želi saznati zašto je njegova pošiljka zaustavljena ili vraćena na graničnom prijelazu Bosne i
Hercegovine treba kontaktirati organ inspekcije onog administrativnog dijela kome pripada
konkretni granični prelaz.
Bosna i Hercegovina u ovom segmentu, a i u čitavoj resornoj nadležnosti poljoprivrede,

nema cjelinu regulisanu nacionalnim ministarstvom poljoprivrede BiH. Entitetska ministarstva i
entitetski poljoprivredni inspektorati, kao i inspektorat Brčko distrikta BiH su resorno odgovorni
za oblast nadzora prekograničnog prometa.
Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja je institucija zadužena za međunarodnu komunikaciju

te je uspostavom web stranice omogućila da svi zainteresovani mogu imati uvida u zakonske i
podzakonske akte koje Uprava donosi kao i o aktivnostima koje provodi.
Praznine i razlike
Kao zemlja koja je ratifikovala IPPC (Međunarodnu Konvenciju o zaštiti bilja), te u skladu
sa zahtjevima prema propisima WTO, SPS i TBT ugovorima, Bosna i Hercegovina mora
uspostaviti adekvatne nacionalne organe i institucije, te odgovarajuće instrumente za stalni kontakt
po ovoj problematici, te odgovoriti na obavezu obezbjeđenja komuniciranja sa komplementarnom
inspekcijom zemlje porijekla robe i izvještavanja o stanju vezano za intercepciju na području
administrativno nadzorne odgovornosti. Trenutna situacija je suprotna navedenom.
67
5.3.5.3. Procedure
Trenutni obrazac kojim se regulišu odnosi BiH u međunarodnoj trgovini je takav da u

prethodnom procesu dobijanja uvoznog rješenja, na osnovu obrazaca dokumenata prethodne
saglasnost ili mišljenja Sektora poljoprivrede entitetskih Ministarstava, Uprava BiH za zaštitu
zdravlja bilja izdaje dokument Rješenja dozvole za uvoz u BiH, kao osnovni preduslov u smislu
obavezne dokumentacije za uvoznu proceduru.
Sa aspekta nazora prekograničnog protoka ovih roba, po njihovom prispijeću na

administrativnom graničnom prijelazu, procesom provjere prateće dokumentacije i obavljanja
inspekcijskog nadzora na osnovu resorskih zakona iz zaštite zdravlja bilja, ocjenjuje se da li roba
sa tih aspekta može dobiti rješenje te administrativno-teritorijalno pripadajuće inspekcije, o
nepostojanju zdravstvenih ili drugih smetnji za uvoz roba biljnog karaktera ili smetnji za uvoz
zaštitnih sredstava na teritorij BiH.
Praznine i razlike
U slučajevima „incidentnih“ pošiljki potreban vremenski period za ostvarenje službenih

kontakta sa komplementarnom inspekcijom zemlje porijekla robe utiče na zadržavanje roba u
carinskom/graničnom području, jer ne postoje propisane ni definirane tačke kontakta za
zainteresirane strane (inspekcije).
Ljudski resursi za provedbu graničnog nadzora u su zadovoljavajućeg kapaciteta. Stručna

osposobljenost u osnovnom nivou je obezbjeđena zakonskim uvjetom da inspektori za zaštitu
zdravlja bilja mogu biti samo osobe sa minimalno fakultetskim obrazovanjem iz oblasti
poljoprivrede.
S obzirom na evidentan nedostatak materijalnih sredstava u budžetima resornih

inspektorata, ovi inspektori nemaju priliku da kroz specijalističke seminare ili kurseve proširuju i
obnavljaju svoja znanja, niti da se kontinuirano upoznavaju sa promjenama u EU praksi. Kroz
TAIEX program EU pokušava se nadoknaditi taj problem i organizirati povremena posjeta
inspektorati u zemlje EU. Međutim to je nedovoljno potrebno je češće organizirati studijske
posjete kao i posjete eksperata EU inspektorati entiteta i Brčko distrikta.
Također, ne postoji sistem saradnje sa komplementarnim inspektoratima u drugim

zemljama, kako bi se kroz međusobne studijsko-radne posjete proširila saznanja, kako u
organizaciono-izvršnom dijelu, tako i po specijalističkim okvirima nadzora (principi i načini
determinacije bolesti ili štetočine, provjera vjerodostojnosti dokumentacije, postupci sa
incidentnim robama, itd.) .
68
Praznine i razlike
Realnost je da sredstvima EU još uvijek nije data podrška uspostavi tehničkih kapaciteta za
provedbu ovih graničnih nadzora, u smislu da je organizovana edukacija graničnih inspektora u
izvršnom dijelu, niti da su podržani zahtjevi za obezbjeđenje minimuma graničnih priručnih
laboratorija.
U Federaciji BiH, interna komunikacija, komunikacija sa drugim administrativno zasebnim

komplementarnim službama, svedena je na telefonsku komunikaciju,a u toku je postupak nabavke
softwera, instalacija i uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.
U Republici Srpskoj interna komunikacija, komunikacija sa drugim administrativno

zasebnim komplementarnim službama, obavlja se putem e-maila i direktno putem IMS
(informacioni sistem).
U Brčko distriktu BiH također postoji elektronska evidencija nadzora prometa ovih roba, u
toku je uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.
Praznine i razlike
Međutim ne postoji međusobna povezanost između Inspektorata i Uprave BiH za zaštitu

zdravlja bilja, čime bi se omogućilo funkcionisanje Lokalnog centra za analizu rizika i omogućilo
blagovremeno obavještavanje u skladu sa međunarodnim standardima.
Trenutno ne postoji mogućnost za zajedničku upotrebu infrastrukture i opreme. Svaka

inspekcija, odnosno svaki subjekt provedbe nazora pripada različitim institucijama, kako po
nivoima uprave (državni/entitetski), tako i po budžetskim izdvajanjima za njegovo funkcionisanje.
Tako se dešava da Uprava za indirektno oporezivanje traži da im inspektorati entiteta plaćaju
korištenje smještajnog prostora na GP-ma koji su sagrađeni uz pomoć EU, Svjetske Banke ili
kreditnim sredstvima na osnovu zaduženja Bosne i Hercegovine. To je po nama «nonsens» s
obzirom da su svi učesnici u prekograničnom nadzoru dio zajedničkog sistema zaštite domaćeg
tržišta, zdravlja ljudi, bilja i životinja i domaće proizvodnje.
69
5.3.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA TEKST SE DODATNO USAGLAŠAVA
Zakonski i regulatorni okvir nije usklađen sa standardima i regulativama koje primjenjuju

zemlje EU.
Praznine i razlike
Zakonski okviri na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, kao ni procedure koje se
primjenjuju, nisu usaglašeni, niti na nivou BiH, a niti sa standardima i praksom zemalja EU.
Saradnja tržišne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH sa odgovarajućim službama

zemalja susjeda i zemalja EU se obavlja isključivo putem Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH.
Praznine i razlike
Evidentan je nedostatak saradnje sa zemljama okruženja i zemljama EU, od kojih bi se

mogla koristiti iskustva vezana za organizaciju i rukovođenje službom.
5.3.6.3. Procedure
Donošenje propisa koji će regulirati ovu nepokrivenu oblast, a odnosi se na mogućnost

zajedničkog rada u kontrolama roba pri uvozu, te informiranje između službi ne možemo
predložiti iz razloga što sadašnjim propisima to nije propisano.
Međunarodne informacije i obavještenja se prenose putem Glavnog tržišnog inspektora

entiteta i šefa Inspektorata Brčko distrikta BiH i glavnog inspektora, i to na način da on nalaže
obavezu i način postupanja, odnosno putem saopštenja u cilju informisanja građana i uvoznika i
drugih pravnih i fizičkih lica.
Praznine i razlike
Sa praksom i standardima zemalja EU nismo upoznati, niti su nam ti podaci dostupni.
70
Prema aktu o unutrašnjoj organizaciji broj stručnih izvršilaca koji su obučeni prema
domaćem zakonodavstvu je zadovoljavajuća i upoznati su sa postupcima i procedurama u
obavljanju kontrola u skladu sa odredbama domaćeg zakonodavstva.
Praznine i razlike
Evidentan je nedostatak edukacije tržišni inspektora entiteta i Brčko distrikta BiH o

standardima koji se primjenjuju u zemljama EU.
Služba nema IT komunikaciju sa susjednim zemljama, niti sa zemljama EU.
Praznine i razlike
Nedostatak IT međunarodne povezanosti je evidentan.
Služba tržišne inspekcije na unutrašnjim mjestima carinjenja nema adekvatan prostor za rad,
kao ni potrebnu opremu.
Praznine i razlike
S obzirom da je tržišna inspekcija prisutna na unutrašnmjim mjestima carinjenja, korištenje

zajedničke infrastrukture i opreme nije moguće.
5.3.7. SANITARNA INSPEKCIJA
Postojeći zakonski okvir ne obavezuje sanitarnu inspekciju na saradnju sa određenim

međunarodnim organizacijama i srodnim inspekcijama u regionu, ali i u svijetu. Sada se saradnja
odvija preko nadležnih ministarstava i vlada, prvenstveno na projektima Svjetske zdravstvene
organizacije, UNICEF-a i drugih sličnih organizacija koje provode projekte u oblasti zdravstva.
Praznine i razlike
71
Ranije navedeno je karakteristično za sve tri sanitarne inspekcije (sanitarne inspekcije
entiteta i Brčko distrikta BiH), koje nemaju obavezu saradnje sa međunarodnim organizacijama
niti sa sanitarnim inspekcijama u Regiji, ali ni na međunarodnom nivou.
5.3.7.2 Rukovođenje i organizacija
Ne postoji saradnja između glavnih sanitarnih inspektora entiteta i Brčko Distrikta sa

glavnim sanitarnim inspektorima drugih zemalja. Čak ako se i odvija bilo kakva saradnja, ona je
neformalnog karaktera, a ne saradnja na osnovu nekih sporazumima o saradnji srodnih inspekcija.
Praznine i razlike
Karakteristično je za sva tri glavna inspektora da ne postoji komunikacija i saradnja sa

inspektorima iz drugih zemalja, nego se ona odvija preko slijedećih agencija: Agencija za hranu,
Agencije za nadzor nad tržištem te Agencije za lijekove i medicinska pomagala.
5.3.7.3. Procedure
Ne postoje međusobno povezane procedure sanitarne inspekcije entiteta i Brčko Distrikta sa

sanitarnim inspekcijama drugih zemalja.
Praznine i razlike
Karakteristika je da sve tri inspekcije (inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH), nemaju
usaglašene procedure i postupke sa standardima zemalja EU.
Zajednička obuka dijela nadzora sanitarnih inspektora sa inspektorima drugih zemalja,

odvija se povremeno na trening kursevima, koje organizuju različite međunarodne organizacije.
Praznine i razlike
Obuke koje se organizuju uz predavanja međunarodnih stručnjaka su rijetke i nedovoljne.
Ne postoji stalna razmjena informacija nego samo povremena i neformalnog je karaktera

odnosno razmjena informacija se odvija preko Agencije za hranu, Agencije za nadzor nad tržištem
i Agencije za lijekove i medicinska pomagala (RASFF i RAPEX sistem).
Praznine i razlike
72
Trenutna situacija je takva da su sanitarne inspekcije loše opremljene, te ne postoji ni
tehnička mogućnost komunikacije, niti razmjene podataka, kako sa odgovarajućim inspekcijama
susjednih zemalja, tako ni sa inspekcijama drugih zemalja.
Ne postoji nikakva zajednička infrastruktura koju koriste naša sanitarne inspekcije entiteta i
Brčko distrikta BiH sa sanitarnim inspekcijama drugih zemalja.
Praznine i razlike
Do sada se ovim pitanjima nije posvećivala potrebna pažnja.
6. MIGRACIJE, VIZE, AZIL
Koncept integrisanog upravljanja granicom, pored ostalog, obuhvata i oblast migracija, pri
čemu se poseban akcent stavlja na uspostavljanje efikasne saradnje državnih institucija, službi i
tijela uključenih u (preko)granične aktivnosti, odnosno državnih institucija koje su u vezi sa ovim
aktivnostima.
Radi uređenja i usaglašavanja sa Acquis-om u predmetnoj oblasti, postignut je značajni

napredak, u smislu poboljšanja pravnog okvira kojim se reguliraju pitanja kretanja i boravka
stranaca u Bosni i Hercegovini, postignut je usvajanjem Zakonom o kretanju i boravku stranaca i
azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 36/08) koji je u dovoljnoj mjeri usklađen sa Pravnom
stečevinom (acquis communautaire) EU, a u oblasti imigracija u potpunosti sa Šengenskim
sporazumom u oblasti viza.
Od momenta stupanja na snagu ovog zakona doneseno je niz podzakonskih akata kojima su
definirani postupci ulaska i boravka stranaca, vize, putni list, nadzor i udaljenja, ovlaštenja,
pokriće troškova kao standardi o funkcioniranje Imigracijskog centra:
- Pravilnik o ulasku i boravku stranaca,

- Pravilnik o nadzoru i udaljenu stranaca,
- Pravilnik o pokriću troškova udaljena stranaca,
- Pravilnik o putnom listu,
- Pravilnik o standardima i funkcioniranju Imigracijskog centra,
- Pravilnik o ovlaštenjima inspektora za strance,
- Pravilnik o ovlaštenjima službenika osiguranja,
- Pravilnik o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima,
- Pravilnik o azilu BiH i
- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja kjnige gostiju
U budućem radu potrebno je donijeti i druge pravilnike propisane Zakonom o Službi za

poslove sa strancima.
Uspostavljen je Registar stranaca, kao podzakonski akt Zakona o kretanju i boravku

stranaca i azilu BiH. Registar stranaca predstavlja zbir svih evidencija vezanih za izdavanje viza,
ulazak, kretanje i boravak stranaca u BiH, odnosno svih slučajeva u kojima su strancima
73
pravosnažnim odlukama nadležnih organa u BiH izrečene prekršajne i kaznene mjere, a koje se
vode u skladu sa zakonskim odredbama, i na način propisan zakonom. Registar je u nadležnosti
Ministarstva sigurnosti BiH. Pristup je omogućen službama koje su u sastavu ministarstva, te
entitetskim ministarstvima unutrašnjih poslova, na način i do nivoa kako je to propisano
Pravilnikom. Kao i za svaku bazu podataka, neophodno je konstatno raditi kako na proširivanju
evidencijski podataka, tako i na tome da baza bude pregledna i što jednostavnija za korištenje.
Također, veliku pažnju treba posvetiti zaštiti podataka od zloupotrebe.
Uspostavljen je Imigracioni centar kao specijalizirana ustanova za prihvat i smještaj

stranaca, kojima se od strane nadležnog organa donosi mjera o stavljanju pod nadzor. Zabilježen je
konstatan rast korisnika IC, te je u 2010 godini u odnosu na 2009 godinu zabilježen rast od 75,28
%, što znači da treba razmišljati u narednom periodu ukoliko trend povećanja korisnika bude
prisutan o povećanju smještajnih kapaciteta. Također, za potrebe azilanata egzistira i azilantski
centar.
Kontinuirano se provodi obuku kadrova iz oblasti primjene zakona koji regulišu pitanja
kretanja i boravka stranaca, pitanja vezanih za ostvarivanje prava stranaca na podnošenje zahtjeva
za azil, pitanja vezanih za kontrolu ličnih i putnih isprava i viza, odnosno prepoznavanja i
otkrivanja krivotvorina, kao i prevenciji, otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju ilegalnih imigracija,
krijumčarenja lica i trgovine ljudima, naročito ženama i djecom. S praksom provođenja obuka
treba nastaviti u budućnosti, te kontinuirano usavršavati kadrove organizovanjem, seminara,
radionica itd...
Značajan napredak, u smislu poboljšanja pravno regulatornog okvira jest zaključivanje i

implementacija sporazuma o readmisiji, koji predstavlja glavni element u saradnji zemalja na
području sprečavanja i kontrole ilegalne imigracije. Ovi sporazumi uključuju odredbe o readmisiji
vlastitih državljana, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva. S ciljem da osnaže svoju
saradnju u efikasnoj borbi protiv ilegalnih migracija potpisan je Sporazum između Bosne i
Hercegovine i Europske Zajednice o readmisiji lica koja borave bez dozvola.
Sporazumom su definisane obaveze zemalja potpisnica u provođenju procedura readmisije i

tranzita lica koja nelegalno borave, kao i troškovi nastali provođenjem navedenih procedura, te je
definiran i način zaštite podataka i klauzula o nepostojanju utjecaja.
Na zahtjev zemlje članice Europske Zajednice ili Bosne i Hercegovine, bit će potpisan
provedbeni protokol koji će uključivati pravila o:
- određivanju nadležnih organa,

- uslovima za povratke uz pratnju, uključujući tranzit državljana trećih zemalja i lica bez
državljanstva pod pratnjom i
- dodatnim sredstvima i dokumentima, uz one predviđene Aneksima Sporazuma.
Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji lica koja borave
bez dozvole stupio je na snagu 1. Januara 2008. godine. Implementacija navedenog sporazuma u
dijelu prihvata državljana BiH realizira se preko Ministarstva sigurnosti- Sektora za imigraciju. U
ovoj oblasti su uočeni značajni problemi zbog toga što ne postoji jedinstvena baza podataka o
svim državljanima BiH, a i nadležnost za oblast državljanstva i provjere identiteta nalaze se na
različitim nivoima vlasti.
74
Za efikasnu realizaciju navedenog dijela Sporazuma potrebno je osigurati efikasnu saradnju
svih nadležnih institucija s ciljem da se utvrde državljanstvo i identitet lica koje je najavljeno za
readmisiju kao bh. državljana.
Implementacija Sporazuma između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji

lica koja borave bez dozvole u dijelu prihvata i povratka državljana trećih zemalja je u nadležnosti
Službe.
S ciljem da se prati ukupna realizacija navedenog sporazuma i definira profil ilegalnih

imigranata, potrebno je razviti zajednički model praćenja između Sektora za imigraciju
ministarstva sigurnosti i Službe za poslove strancima.
Takođe, iz zajedničkih izjava koje prate Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i
Hercegovine o readmisiji kako je predloženo, odnosno smatra se uputnim, da Bosna i
Hercegovina zaključi sporazume o readmisiji sa Švicarskom, Danskom, Norveškom i Islandom,
uz iste uvijete kao i sa Evropskom zajednicom, Bosna i Hercegovina je to i učinila sa svim ovim
zemljama osim sa Islandom, što će u narednom periodu i učiniti.
Kao jedan od srednjoročnih prioriteta iz Evropskog partnerstva navodi se započinjanje

pregovora o sporazumima o readmisiji sa zemljama iz kojih ilegalni migranti ulaze u Bosnu i
Hercegovinu na svom putu prema zemljama Evropske unije, kao i sa zemljama iz kojih potječu
ilegalni imigranti.
Bosna i Hercegovina je stavljena na tzv. bijelu šengensku listu, te stim u vezi kao imperativ
nameće se potreba sprječavanja nelegalnih migracija, posebno iz naše zemlje ili iz drugih zemalja
preko teritorije Bosne i Hercegovine, prema drugim državama Evropske unije, zemljama
kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i ka drugim državama uopšte. Zbog toga je
neophodno ne samo zaključivanje sporazuma o readmisiji s tim zemljama nego i pooštravanje
viznog režima sa svim državama afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi se otežao ulazak
njihovih državljana u Bosnu i Hercegovinu i tako spriječio nelegalni tranzit i migracija u Evropsku
uniju ili druge zemlje.
Važno je istaći da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o readmisiji sa zemljama u

okruženju koje su u najvećoj mjeri zemlje porijekla ili zemlje tranzita ilegalnih migranata, kako
slijedi; Republika Srbija, Republika Hrvatska, Crna Gora.
Potpisivanjem navedenih sporazuma umnogome se olakšalo vraćanje lica koja nelegalno

borave na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Takođe, potrebno je posebno naglasiti potpisivanje Sporazuma sa zemljama iz afroarapskog

i azijskog kompleksa, kako bi bilo moguće lakše i u što kraćem vremenskom periodu vratiti
državljane ovih zemalja, jer dosadašnja praksa nam govori da je saradnja u provjeri i prihvatu lica
od strane ovih zemalja jako spora, odnosno u najvećem broju slučajeva zemlje iz ovih regiona ne
sarađuju u procedurama povrata svojih državljana koji nelegalno borave u Bosni i Hercegovini.
Sistem unaprjeđenja u oblasti viza, migracija i azila, te njegovog usklađivanja sa evropskim

standardima, razvijat će se u okviru odvojenih aktivnosti.
Potrebno je:
75
- izvršiti potrebne izmjene i dopune viznog režima BiH, kako bi se uskladio sa Acquis-om EU,
ali i posebnim interesom BiH.
- zaključiti preostale bilateralne ugovore o admisiji/readmisiji sa zemljama Evrope.
76

Pravilnik o Načinu Prijavljivanja Prikupljanja I Praćenja Neželjenih Reakcija Na Lekove

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik o Načinu Prijavljivanja Prikupljanja I Praćenja Neželjenih Reakcija Na Lekove

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

ANALIZA STANJA I POTREBA

PRILOG UZ STRATEGIJU INTEGRISANOG UPRAVLJANJA GRANICOM U BOSNI I

Sarajevo, mart 2011. godine

Državna komisija za integrisano upravljanje granicom, formirana Odlukom Vijeća ministara

U skladu sa Smjernicama i konceptom za izradu strategija integrisanog upravljanja

- Saradnja unutar službi – poglavlje 5.1.,

Navedeni nivoi saradnje razrađivani su po sljedećim osnovama:

1. Pravni i regulatorni okvir,

U ovoj knjizi, koja je u prilogu Strategije integrisanog upravljanja granicom u Bosni i

1. Granična policija BiH,

5.1.1. GRANIČNA POLICIJA BiH

5.1.1.1 Pravni i regulatorni okvir

Procjena postojeće situacije

Navedeni zakonodavni okvir u najvećoj mjeri je usklađen sa standardima i najboljom

5.1.1.2. Rukovođenje i organizacija

Procjena postojeće situacije

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji GPBiH utvrđene su organizacione jedinice i njihov

Na centralnom nivou rukovođenja ne postoji odjel koji se isključivo bavi analizama

Procedure i postupci policijskih službenika GP BiH regulisani su uglavnom internim

U pogledu razmjene informacija koje se odnose na kriminalitet, uspostavljen je koncept

GP BiH uspostavila je Evidenciju graničnih dosijea (EGD) u kojoj se nalaze podaci o

Uspostavljena Evidencija graničnih dosijea još nije u potpunosti funkcionalna, obzirom da

Također, GP BiH nema uspostavljene procedure sa nadležnim tijelima vezano za postupanje

Procjena postojeće situacije

Nedostatak policijskih službenika je evidentan, što je imalo odraza na organizaciju i

Obuka policijskih službenika u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima odvija se u

Stručno usavršavanje policijskih službenika odvija se putem internih obuka (koje se

Uspostavljanje Agencije za školovanje i stručno usavršavanje zahtjeva da se pristupi

Za vrijeme tzv. „prelaznog perioda“ u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima

GP BiH se i dalje susreće sa problemom obezbjeđenja specijalističkog kadra, posebno u

5.1.1.5. Komunikacija i informacione tehnologije

Procjena postojeće situacije

Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da

Komunikacija između organizacionih jedinica Granične policije BiH ostvaruje se putem

GP BiH je uspostavila saradnju sa nadležnim tijelima u BiH, sa kojima na osnovu

Računarska oprema koja se nalazi u organizacionim jedinicama GP BiH nije uvezana u

Organizacione jedinice GP BiH opterećene su formalnim preprekama upravljanja

Potrebno je dalje preduzimati mjere na uspostavljanju informacionog sistema u Graničnoj

5.1.1.6 Infrastruktura i oprema

Procjena postojeće situacije

Stanje infrastrukture na graničnim prelazima u BiH još uvijek se ne može ocjeniti

Granična policija BiH je u prethodnom periodu preduzela značajne napore na nabavci

Dalji razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, kao i nabavka opreme ograničena je

5.1.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA

5.1.2.1 Pravni i regulatorni okvir rada službe

Procjena postojeće situacije

Služba za poslove sa strancima osnovana je s ciljem da se premjesti kontrola migracija na

- Kantonalna ministarstva unutarnjih poslova,

S obzirom na ograničene resurse i ovlaštenja, prethodni sistem je bio veoma neučinkovit te

- Pravilnik o ulasku i boravku stranaca,

Procjena postojeće situacije

Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Službi za poslove sa

Kao agencija za kontrolu migracija, Služba za poslove sa strancima je podjeljena na dva

Službenici Imigracijskog centra su nadležni za nadzor nad ilegalnim imigrantima i njihovo

Za razliku od GP BiH i SIPA-e, Služba za poslove sa strancima nije policijska agencija.

Na Centralnom nivou rukovođenja ne postoji operativni centar nego se dežurni u terenskim

Procjena postojeće situacije

Međusobne procedure i postupci regulisani su uglavnom internim aktima – uputstvima, na

Veza između organizacijskih jedinica sprovodi se u najvećem dijelu faksom, a potom

5.1.2.4. Ljudski resursi i obuka

Procjena postojeće situacije

Služba je nedovoljno kadrovski popunjena. Sposobnost operativnog osoblja je veoma niska.