1. Što je drvo, skicirajte i opišite dijelove drva ( od čega se drvo sastoji)?

Drvo je ogranski materijal nehomogen u organskom, anatomskom i fizičkom smislu.

Drvo je u botanici svaka višegodišnja biljka koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog
stabla i grana koje čine krošnju drveta. Stablo dijelimo na deblo i krošnju. U procesu
vegetiranja korijen i krošnja imaju biološku (fiziološku), a deblo mehaničku funkciju. Za
drvene kontrukcije praktičnu vrijednost ima deblo i dio krupnih grana krošnje (u proizvodnji
ploča na bazi usitnjenog drva).

2. Skicirajte i označite glavne elemente poprečnog presjeka debla.

3. Nacrtajte anatomske osi debla na jednom primjeru.

 4. Nabrojite vrste drva u graditeljstvu prema botaničkom podrijetlu.

Vrste drva u graditeljstvu prema botaničkom podrijetlu su:

• crnogorično drvo – četinari (meko drvo)
• bjelogorično drvo – listari (tvrdo drvo)

5. Nabrojite najmanje četiri vrste crnogoričnog odnosno bjelogoričnog drva.

Crnogorično drvo – četinari (meko drvo) – smreka, jela, bor, ariš

Bjelogorično drvo – listari (tvrdo drvo) – hrast, bukva, jasen, tik

6. Opišite osnovne karakteristike mekog odnosno tvrdog drveta.

Crnogorično drvo – četinari (meko drvo)

- brzi rast (stabla se mogu sječi nakon 30 godina) što rezultira niskom gustoćom i
relativno niskom čvrstoćom
- lošija trajnost
- zbog brzine sječe lako su dostupni i relativno jeftini

Bjelogorično drvo – listari (tvrdo drvo)

- tvrdo drvo raste sporije nego meko, koje obično rezultira drvom visoke gustoće i
čvrstoće, treba vremena da sazrije, više od 100 godina u nekim slučajevima
- trajnost velika
- tvrdo drvo skuplje od mekog drveta

7. Koju drvenu građu i proizvode na bazi drva poznajete?

Drvena građa i proizvodi na bazi drveta su:

• obla građa
• piljena građa
o letve b < 80 mm; d ≤ 40 mm
o daske b > 80 mm; d ≤ 40 mm
o deblje daske b > 3*d
o različite grede b ≤ h ≤ 3*b; b ≥ 40 mm
o četvrtina oblice b ≤ h ≤ 3*b; b ≥ 40 mm
• lijepljeni lamelirani nosači
• furnirski nosači
• pločasti proizvodi
o višeslojne lamelirane ploče
o lijepljene ploče od furnira
o furnirske ploče (LVL)
o drveni elementi od lijepljenog furnira
o lijepljene lamelaste ploče (OSB)
o ploče od iverice
o ploče s vlaknima – vlaknatice

8. Proizvodnja piljene građe (ukratko opisati).

Sječa > sušenje trupaca u šumi > transport > sortiranje (klasifikacija) trupaca > sušenje
trupaca u tvornici > piljenje trupaca > obrada (piljena građa)
 9. Kakva je to sanitarna sječa?

Sanitarna sječa je sječa u područjima pod zaštitom, parkovima, parkovima prirode i sl.

10. Kako se mogu sušiti trupci, a kako daske (lamele)?

Trupci se mogu sušiti u šumi i u tvornici. Sušenje trupaca u šumi nije preporučljivo, prakticira
se isključivo radi olakšanja transporta (smanjenje težine zbog gubitka vlage). Nakon
dovođenja u tvornicu, klasificiraju se i odlažu na stovarište trupaca do pada vlage na
optimalnu razinu za daljnju obradu (piljenje). A lamele se mogu sušiti prisilno i prirodno.

11. Klasifikacija trupaca.

Klasifikacija trupaca
• po debljini
• po klasi
o 1. klasa – trupci se označavaju plavom pločicom. To je najkvalitetnija klasa
drveta.
o 2. klasa – trupci se označavaju bijelom pločicom. Ova klasa ima malo
oštećenja.
o 3. klasa – trupci ove klase označavaju se crnom pločicom. Ta klasa ima jako
malu iskoristivost u daljnjoj preradi drveta u pilani. Obično se prodaje za
ogrjev.
• po duljini
(Pločice koje se koriste za označavanje trupaca, na sebi sadrže sve podatke o trupcima kao
što su: debljina, klasa, duljina i lokacija na kojem je drvo posječeno)

12. Što je klasifikacija drvene građe, i kakva može biti, opišite?

Klasifikacija drvene građe je vizualno ili strojno odabrano drvo bez nedopuštenih grešaka.
Razvrstavanjem (sortiranjem) drva, vizualno ili strojno, drvo se može razvrstati u klase
(razrede) čvrstoće. Razvrstavanje počiva na principu propisanih parametara i čvrstoće drva.

Vizualna klasifikacija zasniva se na slijedećim kriterijima razvrstavanja:

● greške poprečnog presjeka ● kvrge ● širina godova ● nepravilnost vlakana
● greške uslijed skupljanja ● greške boje drva ● napad insekata ● imela
● krivljenje građe ● nepravilnosti u srži drva

Strojno klasificiranje:
• mane vizualne klasifikacije prema čvrstoći mogu se strojnom klasifikacijom izbjeći
• strojevi za sortiranje uglavnom su takozvani strojevi savijanja, koji na malom rasponu
određuju srednju vrijednost modula elastičnosti
• strojno sortiranje još je uvijek predmet znanstvenih istraživanja u cilju optimiziranja
postupka
• uvode se novi postupci mjerne tehnike: skeniranja površine, mikrovalno snimanje,
gama prozračivanje, dinamičko tretiranje, itd.
 13. Nabrojite klase drvene građe za puno drvo i pripadajuće razrede čvrstoće
konstrukcijskog drva.

Četinjaće
Klasa drvene građe I II III
Razredi čvrstoće C30 (S13), C35, C24 (S10), C27 C14, C16 (S7), C18,
C40, C45, C50 C20, C22

Listači
Klasa drvene građe I II
Razredi čvrstoće D50, D60, D70 D30, D35, D40

14. Nabrojite klase drvene lamelirane građe i pripadajuće razrede čvrstoće

lijepljenog lameliranog drva.

LLD (četinjaće)
Klasa drvene lamelirane I II
građe
Uobičajeni razredi čvrstoće GL28h, GL28c GL24h, GL24c
Posebni razredi čvrstoće GL36h, GL36c GL32h, GL32c

15. Navedite nekoliko pozitivnih karakteristika (min. 5) i nekoliko nedostataka drva

kao materijala.

Pozitivne karakteristike materijala:

• mala zapremninska težina (600-800kg/m3): 13 puta lakše od čelika, 4 puta od betona
• velike čvrstoće, posebno vlačna u smjeru vlakanaca
• laka obrada
• velike mogućnosti oblikovanja poprečnog presjeka
• mala osjetljivost na temperaturne promjene
• otpornost na neke agresivne utjecaje (sol, fosfati, itd.)
• estetska svojstva

Nedostaci drva kao materijala:

• nehomogenost
• anizotropija
• zapaljivost
• promjena mehaničkih svojstava i volumena kod promjena vlažnosti

16. Što su tehnička svojstva drva, nabrojite ih?

Tehnička svojstva drva ili svojstva drva su potrebna (normirana) svojstva za određene
tehničke namjene.

Svojstva drva:
● fizička ● kemijska ● fizičko – kemijska ● mehanička
● termička ● električna ● aukustična ● estetska
 17. Nabrojite i ukratko opišite fizička, kemijska i fizičko-kemijska svojstva drva.

Fizička svojstva → biologija drva

● građa ● gustoća ● dimenzije i oblik
● poroznost ● sadržaj vode

Kemijska svojstva (elementarni i kemijski sastav drva)

Elementarni sastav suhog drva je otprilike isti za sve vrste drva.

Elementarni sastav drva
Element Raspon udjela (%)
Ugljik (C) 48 – 50
Kisik (O) 43 -45
Vodik (H) 5–6
Dušik (N) 0,04 – 0,26
Mineralne tvari 0,2 – 0,6

Kemijski sastav stanice četinjače i listače.

Kemijski sastav drva % Četinjače Listače
Glavni sastojci Celuloza 40 – 60 50 50
(ugljikohidrati) Hemiceluloza 15 – 20 23 26
Lignin 15 – 40 27 24
Ostali sastojci Masti, ulja, smole, vosak, minerali 2–7 - -

Fizičko – kemijska
● vlažnost ● kretanje vode ● stezanje/skupljanje ● bubrenje ● sorpcija
(Od fizičko – kemijskih svojstava drva od osobite važnosti je vlažnost jer voda u drvu znatno
utječe na njegova fizička i mehanička svojstva)

18. O čemu ovisi vlažnost drva u gotovim konstrukcijama?

Vlažnost drva u gotovim konstrukcijama ovisi o prostoru u kojem se nalazi.

• u grijanim dobro zračenim prostorima 6 – 12%
• u zatvorenim, ne grijanim prostorima 9 – 15%
• u natkrivenim, otvorenim prostorima 15 – 18%
• u potpuno slobodnim kontrukcijama 18 – 22%

19. Voda u drvu, točka zasićenja vlakanaca?

Voda u drvu dijeli se na:

• slobodna (naziva se i kapilarna jer ispunjava šupljine stanica drva)
• vezana
o higroskopna
o kemijski vezana
(Kod sušenja najprije ispari slobodna voda, nakon nje higroskopna; kemijski vezana voda ne
isparava – ona se može osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu (180°C))

Točka zasičenja vlakna – vlažnost koja odgovara isparenju slobodne vode (za četinjače kod
20°C iznosi 25 – 30%)
 20. Što je higroskopska ravnoteža odnosno higroskopno područje?

Higroskopska ravnoteža je ravnoteža između vodene pare u zraku određene temperature i

količine vode u stjenci drva. Ovaj proces očit je u higroskopnom području.

Higroskopno područje je područje do 30% vlažnosti.

21. Skicirajte deformacije elemenata poprečnog presjeka uslijed promjene vlažnosti

drva.

22. Mehanička svojstva drva, nabrojite ih.

Mehanička svojstva drva su:

• čvrstoća
• elastičnost
• ostala mehanička svojstva

23. Čvrstoće drva (navedite ih, njihove oznake, skicirajte, ukratko opišite).

Čvrstoća
- mehanička svojstva drva analiziraju se na σ – ε dijagramima normiranim postupkom
na uzorcima borovine bez greške, vlažnosti 15%, uz brzinu nanošenja opterećenja od
3,0 kN/cm2/min

Tlačna čvrstoća paralelno s vlaknima→ fc,0,k Tlačna čvrstoća okomito na vlakna→ fc,90,k
Tlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
Granica proporcionalnosti σp je za četinare na 50 – 75%, a
za listare na cca 85% sile loma. Lom nastaje kao posljedica
izvijanja vlakanaca kasnog drva koji se utiskuju u zone
vlakanaca ranog drva. Lomna čvrstoća uzorka borovine je
3,5 do 5,0 kN/cm2.

Tlačna čvrstoća okomito na vlakanca

Opće karakteristike ovog dijagrama jesu male čvrstoće i
velike deformacije.

Uočljiva su tri karakteristična područja:

• početni – drvo se ponaša elastično, deformacije su
proporcionalne naprezanju
• srednji – vidi se veliko povrćanje deformacija uz
neznatan prirast naprezanja
• završni – deformacije se smanjuju uz prirast naprezanja

U završnom području dolazi do loma stjenki cjevatih vlakanaca čime se povećava zbijenost, a
time i otpor opterećenju. Do početka loma i zbijanja dolazi već u srednjem karakterističnom
području. Granica proporcionalnosti σp kod četinara je cca 35%, a kod listara cca 70% lomne
čvrstoće.

Vlačna čvrstoća drva paralelno s vlaknima → ft,0,k

Vlačna čvrstoća je vrlo visoka i kreće se u granicama 8,0 –

10,0 kN/cm2. Dijagram je gotovo pravolinijski, granica
proporcionalnosti je vrlo visoko, sasvim blizu lomne granice,
područje loma je vrlo usko. Navedene karakteristike su
karakteristike krtog materijala.

Vlačna čvrstoća drva okomito na vlakna → ft,90,k

Vlačna čvrstoća okomito na vlakanca je zanemariva. Ovu

vrstu naprezanja nazivamo još i naponom cijepanja. U drvenim
konstrukcijama ovakva naprezanja nisu dopuštena i treba ih
izbjegavati odnosno preuzimati posebnim konstruktivnim
mjerama.
Čvrstoća drva na savijanje → fm,k

I. Elastično područje, vrijedi Hookeov zakon i Navierova hipoteza ravnih presjeka.

Normalna naprezanja su linearno raspoređena prema neutralnoj osi i ispod su σp na
rubnim vlakancima i u vlaku i u tlaku.
II. Na rubnim tlačnim vlakancima naprezanja prelaze σpc i pojavljuju se plastične
deformacije. Naprezanja rubnih vlačnih vlakanaca i dalje su pod σpt. U tlaku
dijagram poprima paraboličan oblik, u vlaku je i dalje linearan. Neutralna os se
pomiče prema vlačnim rubnim vlakancima.
III. Povećanjem opterećenja ulazimo u treći stadij – stanje pred lom. Produbljava se
plastifikacija u tlačnoj zoni, neutralna os se pomiće još više prema vlačnom rubu,
vlačni rubni naponi rastu.
(Pomicanje neutralne osi prema rubnim vlačnim vlakancima posljedica je uspostavljanja
ravnoteže unutarnjih sila; površine pod dijagramima iznad neutralne osi (u tlaku) i ispod nje
(u vlaku) moraju biti iste → LOM)

Posmična čvrstoća drva → fv,k

Vrste čvrstoća drva na posmik

24. Kako se dobivaju čvrstoće drva (opišite, skicirajte)? Vidi pitanje 23.

25. Skicirajte i opišite stadije raspodjele normalnih naprezanja uzorka opterećenog

na savijanje. Vidi pitanje 23.
 26. Skicirajte i opišite čvrstoće drva u ovisnosti od smjera djelovanja sile u odnosu
na smjer vlakana.

27. Vrste čvrstoće drva na posmik (skicirajte). Vidi pitanje 23.

28. Elastične konstante (nabrojite ih, kako se dobivaju, koje su njihove vrijednosti i o
čemu ovise).

Vrsta drva Konstante elastičnosti

E║ E┴ G
Četinjače (meko drvo) 1000 30 50
Listače (tvrdo drvo) 1250 60 100

Najveću vrijednost ima modul elastičnosti u smjeru vlakanaca (uzdužna ravnina) – utjecaj
botaničke vrste, građe, volumne mase, sadržaja vode, ...

300 2500 ⁄
1⁄23 1⁄40 ∗ !
" 1⁄6 1⁄23 ∗ ! $ !

Moduli posmika definiraju se kao:

%" 1⁄15 ∗ ! $ ! &

% 1⁄9 1⁄10 ∗ ! &
%" 1⁄10 ∗ % " ( (! č ! &

Poisson – ov koeficijent
• Vrijednosti Poisson – ovog koeficijenta (ilustrativne vrijednosti – prema Wangaardu):

VLR = 0,372 VTR = 0,245

VLT = 0,467 VRL = 0,040
VRT = 0,435 VTL = 0,025

- za točne vrijednosti konstanti elastičnosti (E) i Poisson – ovog koeficijenta za pojedine

vrste drva potrebna su laboratorijska ispitivanja
 29. Opišite (definirajte) žilavost, tvrdoću, otpornost na habanje.

Žilavost je sposobnost drva da pod vanjskim utjecajima pretrpi deformacije, a da se ne slomi.

Žilavost je tim veća što je uočljivija razlika između granice elastičnosti i granice loma.

Tvrdoća je otpor kojeg drvo pruža utiskivanju drugog tijela u svoju masu (ovisi o botaničkoj
vrsti, zapremninskoj masi i količini vlage). Teže drvo iste vrste je tvrđe, s porastom vlage
tvrdoća opada. Tvrdoća je najveća u poprečnom presjeku (prosječna vrijednost za četinjače je
cca 3.0 kN/cm2, a za listače cca. 7.0 kN/cm2)

Otpornost na habanje je odupiranje postupnom skidanju slojeva pod utjecajem mehaničkih

sila. Mjeri se debljinom skinutog sloja (najslabiji otpor za habanje > smreka).

30. Koja su termička, električna i akustična svojstva drva?

Termička svojstva su:

● rastezanje ● specifična toplina ● koeficijent vodljivosti topline ●koeficijent difuzije
topline

Električna svojstva su:

● vodljivost ili otpor ● faktor energije ● dielektrična konstanta

Akustična svojstva:
● vodljivost ● rezonancija ● apsorpcija

31. Opišite estetska svojstva drva.

Estetska svojstva drva su:

● boja ● sjaj ● miris ● finoća ● tekstura

Boja: svojstvo se procjenjuje na prosušenoj građi (8 – 22% vlage) i odnosi se samo na srž
drva, ovisi o vrsti drva, vrsti i gustoći anatomskih elemenata, vrsti i kemijskom sastavu
infiltrata, staništu i klimi, boja našeg drva – od bjelkaste do tamnosmeđe, po boji se može
ocijeniti vrsta, kvaliteta, zdravlje drva, kao i način prerade

Sjaj: svojstvo drva da reflektira svjetlost, ovisi o vrsti drva, građi, infiltratima i načinu obrade

Miris: potiče od infiltrata (sama drvna tvar nema mirisa), najmanji je na staništu, a po
intenzitetu ovisi da li je drvo okoreno, tesano ili piljeno (pod jačim pritiskom miris je
intenzivniji)

Finoća: ovisi o građi, pravilnosti nizanja elemenata, o njihovom uzdužnom toku i duljini
(manja duljina i pravilniji raspored jamči veću finoću)
Tekstura: svojstvo koje se odnosi na izgled mehanički obrađenih površina, ovisi o
anatomskoj građi, obliku debla i načinu obrade, a različita je u poprečnom, radijalnom ili
tangencijalnom, te spiralnom presjeku (tekstura spiralnog presjeka bitna za izradu furnira
ljuštenjem). tekstura može biti pravilna (pripada drvu pravilnog oblika debla, unutarnje građe
i rasporeda elemenata; karakteristična za četinjače) i nepravilna (listače), po teksturi drva
mogu se procijeniti njegova tehnička svojstva
 32. Utjecaj vlažnosti na čvrstoće drva, skicirajte.

33. Skicirajte i opišite ovisnost deformacija od vremena za opterećeni i neopterećeni

uzorak drva.

0 – 1 → početna deformacija
1 – 2 → povećanje deformacija u vremenu
2 – 3 → trenutna povratna deformacija (rasterećenje
3 – t → zaostala deformacija koja teži konačnoj
vrijednosti

- kod dugotrajnih opterećenja javljaju se osim

elastičnih i plastične deformacije

34. Puzanje i tečenje drva (opišite, skicirajte).

I. krivolinijski dio krivulje – područje u kojem nastaju većim dijelom elastične

povratne deformacije
II. pravolinijski dio krivulje – područje plastičnih deformacija koje se mogu povećati
ili asimptotski približavati graničnoj vrijednosti
III. treći dio krivulje – područje naglog povećanja
deformacija koji završava lomom

Puzanje je proces neprekidnog povećanja deformacija pod djelovanjem stalnog opterećenja.

Tečenje je etapa puzanja u kojoj je primjetna jednolika brzina prirasta deformacija.
 35. Što je trajna čvrstoća drva, o čemu ovisi i koliko iznosi (dijagram trajne
čvrstoće)?

Trajna čvrstoća drva je maksimalno naprezanje kod kojeg se uzorak ne slama pod
djelovanjem trajnog opterećenja konstantnog intenziteta.

• ako naprezanja izazvana trajnim opterećenjem jednolikog intenziteta ne prelaze

granicu trajne čvrstoće, deformacije se (s porastom vremena) prigušuju i asimptotski
približavaju deformacijama koje pripadaju trajnoj čvrstoći uzorka
• u obrnutom slučaju, s vremenom se deformacije povećavaju do sloma

• krivulja trajne čvrstoće ima asimtotski

karakter, pokazuje da kod nižih nivoa
naprezanja do loma dolazi kasnije, dok kod
visokih trenutno
• očito je da čvrstoća pada prema graničnoj
vrijednosti – trajnoj čvrstoći koja se kreće u
granicama 45 – 60% od čvrstoća dobivenih na
brzo opterećenim uzorcima

36. Što je reologija drva, koja su osnovna

reološka svojstva drva?

Reologija je nauka o mehaničkim svojstvima drva uzimajući u obzir i vrijeme.

Osnovna reološka svojstva materijala su:

• elastičnost – svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja vanjskih sila vrati u
prvobitni (referentni) oblik
• viskoznost – svojstvo materijala da primi proizvoljnu trajnu deformaciju uz uvjet da je
dovoljno spora
• plastičnost – svojstvo materijala da pri određenim stanjima naprezanja primi trajnu
deformaciju
• realni materijali – predstavljaju kombinaciju navedenih svojstava, realni materijali su
reološki složeni materijali

37. Greške drva, nabrojite ih.

Greške drva su:

• nepravilnosti oblika
• nepravilnosti anatomske građe drva
• nepravilnosti obrade drveta (oštećenja od fizikalno – mehaničkih utjecaja)
• promjene boje i konzistencije drva
• oštećenja od insekata
 38. Opišite i skicirajte greške zbog nepravilnosti oblika oblog drveta.

Eliptičnost (ovalnost) – odstupanje poprečnog presjeka oblog

drveta od kružnog oblika.
• ogleda se u značajnijoj razlici između većeg i manjeg
promjera
• presjek se smatra pravilnim ako razlika između najmanjeg i
najvećeg promjera nije veća od 1/10 (10%) najvećeg
promjera
• mjeri se najveći i najmanji promjer na udaljenosti 1 m od
debljeg kraja oblovine sa točnošću 1 cm i nepravilnost
izražava odnosom njihove razlike prema većem promjeru

Žljebovitost (užljebljenost) – odstupanje poprečnog presjeka oblog

drveta od kružnog oblika u longitudinalnom smjeru, koji u preferiranim
zonama ima nepravilnosti u obliku žlijebova orijentiranih prema
unutrašnjosti.
• izražava se kao odnos dubine najdubljeg žljeba i maksimalnog
promjera na tanjem kraju
• presjek se smatra pravilnim ako taj odnos nije veći od 1/20 (%)

Koničnost (jedrina) – smanjenje promjera debla uzduž visine ili duljine debla.
• jedrina se izražava u centimetrima po metru na jednu decimalu
• drvo se smatra jedrim ako koničnost nije veća od 1% od većeg promjera

Zakrivljenost – odstupanje longitudinalne osi oblog debla od prave linije.

Zakrivljenost može biti:

• jednostruka – krivina samo u jednoj ravnini
• dvostruka – krivina u dvije ravnine
• višestruka – krivina u više od dvije ravnine

• izražava se u postocima kao odnos najveće visine

luka i duljine debla
• može se izraziti i u centimetrima po metru
 39. Opišite i skicirajte greške zbog nepravilonosti anatomske građe oblog drveta.

Nejednakost širine godova je nepravilnost strukture drva.

• mjeri se na čelu oblovine koja ima uže godove
• prosječna širina goda mjeri se na vanjskoj 1/3 polumjera u mm
• vrijednost 1/3 polumjera dijeli se sa brojem godova u tome području

Kovrdžavost je nepravilan, isprepleten tok drvenih vlakanaca

• ne mjeri se već se konstatira

Ekscentrično srce je srce koje značajno odstupa od geometrijskog središta na

poprečnom presjeku oblog drveta.
• mjeri se utvrđivanjem najveće udaljenosti između srčike i
geometrijskog središta oba čela trupaca
• ekscentričnost se izražava u postocima srednjeg promjera jednog čela
trupca

Dvostruko srce je postojanje dvaju srčika na poprečnom presjeku oblovine.

• mjeri se udaljenost srca od središta presjeka oble građe, izrazi u cm ili
postotku s obzirom na srednji promjer

Urasla kora je greška drveta koja označava postojanje dijela kore obuhvaćene
drvetom.
• može biti:
o površinska – kada izbija samo na jednoj strani građe
o prodiruća – kada izbija na dvije strane građe
• ne mjeri se, konstatira se samo njezina pojavnost

Usukanost vlakanaca odnosi se na spiralno ovijanje vlakanaca oko centralne osi debla.
• mjeri se veličina otklona žice na dužini od 1 m (odabere se dio trupca s najvećom
usukanosti)
• u slučaju pravog trupca, mjerenje se vrši minimalno 1 m od debljeg kraja.
• ako se usukanost mjeri u postocima otklona vlakanaca od promjene, može biti:
o usukanost do 5% ne smatra se greškom
o mala usukanost 5 – 10%
o srednja usukanost 10 – 20%
o velika usukanost preko 20%
Smolenice ili smolne vrećice su plankonveksne
šupljenice izdužene u pravcu toka žice i ispunjene
smolom.
• mjere se duljina i širina na najširem mjestu sa točnošću od 1 mm, te se greška iskazuje
izmjerenim veličinama
• smolenice po veličini mogu biti:
o sitne do 2x20 mm
o male do 5x50 mm
o srednje do 10x100 mm
o velike preko 100 mm bez obzira na širinu
Kvrge se normalno nalaze u svakom deblu.
• to su osnovice živih i dijelovi mrtvih grana obuhvaćeni godovima debla
• kvrga koja potječe od žive grane, naziva se živa ili srasla kvrga
(neispadajuća kvrga)
• kvrga koja potječe od mrtve grane, naziva se mrtva kvrga (ispadajuća
kvrga)

Podjela kvrga s obzirom na stupanj uraslosti:

• ne urasle kvrge – kvrge vidljive na površini oblovine
• zarasle kvrge – potpuno zarasle kvrge s vidljivim tragovima na površini
kore
• urasle kvrge – nevidljive na oblome drvu

Podjela kvrga po veličini:

• krvržice (do 6 mm promjera za četinjače, do 10 mm promjera za listače)
• male kvrge (7 – 20 mm promjera za četinjače, 11 – 20 mm promjera za listače)
• srednje kvrge (21 – 40 mm promjera)
• velike kvrge (preko 40 mm promjera)

Podjela kvrga prema zdravstvenom stanju:

• zdrave kvrge – bez tragova truleži i pukotina
• natrule kvrge – sadrže trulež do 1/3 površine presjeka kvrge
• trule kvrge – sadrže trulež preko 1/3 površine presjeka kvrge
• kvrge sa pukotinama – sa 1 ili više radijalnih pukotina

Podjela kvrga prema stupnju sraslosti s drvetom:

• srasle kvrge (neispadajuće) – godovi su srasli s okolnim drvom na ¾ opsega kvrge
• djelomično srasle kvrge – godovi su srasli s okolnim drvom na duljini od ¼ do ¾
opsega kvrge
• nesrasle (ispadajuće) kvrge – godovi su srasli s okolnim drvom na duljini manjoj od ¼
opsega kvrge

Podjela kvrga prema obliku:

• okrugle kvrge – odnos najmanje i najveće osi kvrge nije veći od 2
• duguljaste kvrge – odnos najmanje i najveće osi kvrge kreće se u rasponu od 2 do 4
• poleguše – odnos najmanje i najveće osi kvrge veći je od 4
 40. Opišite i skicirajte greške zbog nepravilnosti obrade drveta.

Raspukline (pukotine, napukline) – razdvajanje drvnih vlakana u uzdužnom

smjeru (npr. od skupljanja, sušenja, zime) Mjere se dubinom prodiranja duž drvnih
vlakana građe u cm, izražavaju se izmjerenom veličinom

Raspukline na obloj građi mogu biti:

• raspukline na periferiji čela građe
(male - ako ne prodiru prema srcu više od 10% promjera, velike - ako prodiru više od 10%)
• sunčane raspukline (napukline) na plaštu oble građe koje su:
(male - ako prodiru u dubinu do 2 cm, srednje - do 3 cm, velike - više od 3 cm)
• raspukline koje zauzimaju cijelo čelo oble građe u radijalnom ili tangencijalnom
smjeru i tek u pravcu drvnih vlakana, koje mogu biti:
(jednostavne - ako je samo jedna raspuklina, složene - ako ima više raspuklina
zvjezdaste - ako ima više raspuklina koje se križaju, male - ako im je dužina duž vlakana do
10 cm, srednje - do dužine jednog promjera, velike –dužina veća od jednog promjera

Paljivost predstavlja raspucavanje ovlog drveta u radijalnom smjeru, pri čemu

raspukline teku od srca gdje su najšire, a sužavaju se prema periferiji.

Paljivost prema dubini može biti:

• mala paljivost – dužina protezanja od srca prema periferiji do 1/6 debljine građe
• srednja paljivost – dužina protezanja od srca prema periferiji do ½ debljine građe
• velika paljivost – dužina protezanja od srca prema periferiji preko ½ debljine građe

Paljivost po obliku može biti:

• jednostruka paljivost – u smjeru jednog promjera (mjeri se dužina pukotine od srca)
• unakrsna paljivost – u smjeru dva različita promjera (dužina pukotine najvećeg kraka)
• zvjezdasta paljivost – u smjeru više od dva promjera (dužina pukotine najvećeg kraka

Zimotrenost ili raspukline od studeni – radijalne pukotine koje nastaju za

vrijeme jakog i naglog zahlađivanja i to najčešće za vrijeme jakih i hladnih
vjetrova.
Najčešće nastaju u donjim dijelovima debla, a pukotine su u početku najšire na
periferiji debla. Od proljeća se pomalo sužavaju i zarašćuju, mjeri se kao
raspukline

Okružljivost – je lučna ili kružna raspuklina, odnosno odlupljivanje drveta po

granici goda.

Po veličini može biti:

• djelomična okružljivost – kada pukotina zahvaća dio periferije goda
• potpuna okružljivost – kada pukotina zahvaća cijelu periferiju goda

Po broju godova u kojima se javlja može biti:

• jednostruka okružljivost (samo jedan god)
• dvostruka okružljivost – kada pukotina zahvaća dva goda
• višestruka okružljivost – kada pukotine zahvaćaju više od dva goda
(Mjeri se promjer raspukline u mm ili se promjer raspukline stavlja u odnos s promjerom)
 41. Opišite greške zbog promjene boje i konzistencije drva.

Promjena boje je odstupanje od prirodne boje drveta pod djelovanjem oksidacije, svjetlosti i
drugih činitelja, pri čemu drvo dobiva sivu, žućkastu, bjeličastu, smeđu i tamnu boju
(sivljenje, žućenje, smeđenje i crnjenje).

Lažna srž je promjena anatomske građe, ima nepravilan oblik koji se ne poklapa sa
granicama.

Mrazna srž je postojanje lažne srži uslijed djelovanja mraza, sivosmeđe boje sa tamnijim
rubom.

Prešlo drvo je drvo čija su se fizikalna i mehanička svojstva u toku prirodnog procesa
(starenja) smanjila (volumna masa, čvrstoća, elastičnost).

Sržne mrlje i trake su promjene boje uslijed djelovanja gljiva koje umanjuju tvrdoću drva.

Obojenost bijeli je promjena boje uslijed djelovanja gljiva koje ne izazivaju trulež i ne
umanjuju tvrdoću drva.

Piravost je promjena prirodnog tona boje oble i piljene građe u crveno i crveno – smeđe uz
smanjenje permeabilnosti tj. Propustljivosti za tekućine (posljedica razornog djelovanja
gljivica na srušenom deblu).

Smeđenje ili rujavost predstavlja prvi stadij truleži koji se ogleda u promjeni normalnog tona
boje drva i smanjuje čvrstoću drva. Smeđenje se može pojaviti u središnjem dijelu stabla ili se
širi od periferije.

Može biti:
• mala rujavost – kada je trakasto zahvatila periferiju čela oble građe
• srednja rujavost – kada je trakasto zahvatila periferiju i sredinu čela građe
• velika rujavost – kada je potpuno zahvatila jedno čelo oble građe
• potpuna rujavost – kada je potpuno zahvatila oba čela oble građe

Trulež je pojava razaranja drva uslijed djelovanja gljiva koja se ogleda izrazitom promjenom
boje, a zatim smanjenjem težine, čvrstoće i tvrdoće drva. Drvo s kasnim stadijem truleži ne
može se koristiti kao tehničko drvo. Trulež se javlja u stojećem, oborenom i prerađenom
drvetu.

Po boji razlikuje se:

• bijela trulež
• crvena trulež
• boginjava trulež
• prošarana trulež

Prema smještaju razlikuje se:

• periferna trulež
• centralna trulež
• nepravilna trulež
 42. Opišite greške zbog oštećenja od insekata.

Bušotine (hodnici) i rupe (otvori) su oštećenja koja insekti stvaraju u drvu.

Razlikujemo oštećenja po dubini, veličini i broju.

Po dubini:
• plitke – kada nisu dublje od 5 mm
• duboke – kada su dublje od 5 mm
Po veličini:
• sitne – kada je promjer do 3 mm (mušićavo drvo)
• krupne – kada je promjer veći od 3 mm (crvotočno drvo)
Po broju:
• mala mušićavost odnosno crvotočnost – kada su bušotine, najviše 1 po metru dužine
šumskog sortimenta
• srednja mušićavost odnosno crvotočnost – kada su bušotine, najviše 4 po metru dužine
šumskog sortimenta
• velika mušičavost odnosno crvotočnost – kada su bušotine raspoređene u grupama po
čitavom plaštu šumskog sortimenta

43. Što je trajnost drva i o čemu ovisi?

Trajnost drva je svojstvo da se odupire štetnom utjecaju atmosfere, raznih kemijskih tvari te
štetočinama biljnog i životinjskog podrijetla, a kreće se od nekoliko mjeseci do praktično
neograničenog broja godina (ovisno o okolini i načinu ugradnje).

Činitelji trajnosti:
• botanička vrsta drva
• položaj u poprečnom presjeku (srž, bijel)
• težina drva (kod iste vrste)
• vrijeme sječe
• sadržaj vode
• kemijske tvari
• eksploatacijski uvjeti

44. Klasifikacija prema trajnosti drva.

Klasifikacija prema trajnosti drva:

1. klasa – klasa vrlo otpornog drva
2. klasa – klasa otpornog drva
3. klasa – klasa srednje otpornog drva
4. klasa – klasa drva male otpornosti
5. klasa – klasa neotpornog drva

45. Tko je i kada patentirao proizvodnju lijepljenog lameliranog drva?

Otto Hetzer iz Weimara patentirao je u lipnju 1906. godine postupak proizvodnje lijepljenog
lameliranog drva, a što je bio temelj današnjoj modernoj proizvodnji lijepljenih lameliranih
konstrukcija.
 46. Navedite osnovne faze kod proizvodnje LLD nosača.

Trupci od jelovine ili smrekovine > proizvodnja piljene građe (lamela) > sušenje lamela
(prirodno ili prisilno) > strojna klasifikacija lamela prema kriteriju čvrstoće > uzdužno
spajanje lamela lijepljenjem (zubčasti spoj) > blanjanje lamela > nanošenje ljepila na lamele >
lijepljenje lamela uz pritisak > blanjanje lameliranog nosača > pakiranje lameliranog nosača.

47. Koje uvjete moraju ispuniti ljepila u proizvodnji LLD nosača?

Ljepila koja se upotrebljavaju u proizvodnji nosača inženjerskih konstrukcija moraju ispuniti

slijedeće uvjete:
1. posmična čvrstoća lijepljenog spoja mora biti veća od posmične čvrstoće drva
paralelno sa vlakancima
2. lijepljeni spojevi ne smiju imati pad čvrstoće u vremenu (trajna čvrstoća)
3. ljepilo mora biti otporno na agresivne kemijske utjecaje koji se mogu pojaviti tokom
ekspolatacije kontrukcije.
4. ljepilo mora biti vatrootporno.

48. Svojstva rezorcinskog ljepila (ukratko).

Rezorcinsko ljepilo podnosi najteže uvjete eksploatacije – (potpunu izloženost atmosferskim

utjecajima) bez ograničenja u pogledu vlage i temperature.
• radi se o vodenoj otopini rezorcin – formaldehidne smole: (C6 H4 OH)2
• miješa se sa praškastim katalizatorom (ljepilo: katalizator > 5:1)
• u tehnologiji lijepljenja koristi se kod vlažnosti 10 – 15%
• kvalitetniji spojevi ostvaruju se kod nižih vlažnosti

49. Kontrola kvalitete LLD nosača.

Svaki proizvedeni nosač mora imati popratnu dokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete,
a u nju se unose slijedeći podaci:
• vrsta drva i klasa
• vlažnost lamela u fazi lijepljenja
• vrsta ljepila i atestna dokumentacija proizvođača ljepila
• najmanje i najveće debljine lamela
• temperatura i relativna vlažnost zraka pogona u fazi polikondenzacije ljepila
• ostvareni pritisak u fazi polikondenzacije ljepila
• ostvarena geometrija u odnosu na projekt
• rezultati ispitivanje savojne čvrstoće zupčastih spojeva
• rezultati ispitivanja posmične čvrstoće ljepila
• kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja vlačne čvrstoće ljepila
(Ispitivanja posmične čvrstoće ljepila vrše se na uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosača
(van projektnih dimenzija); ispitivanja do loma provode se na normiranim uzorcima)
 50. Širina poprečnog presjeka (lamela) LLD nosača.

Širina poprečnog presjeka

• najveća širina lamele može iznositi 22 cm, prema tome, širina poprečnog presjeka
nosača može iznositi najviše 22 cm
• ako se zahtjeva veća širina nosača, lamele se moraju izvesti iz dva dijela
• širina poprečnih presjeka ovako izvedenih nosača može iznositi najviše 28 cm
• poprečni preklopi u dva susjedna sloja moraju biti veći od dvije debljine lamele
• alternativno, veće širine presjeka odnosno krutosti nosača dobiju se slaganjem 2 ili 3
nosača u blok ili izvođenjem komponiranih poprečnih presjeka

51. Debljina i orijentacija lamela.

Debljina lamela

Ravni lijepljeni lamelirani elementi

• debljina lamele 6 mm ≤ a ≤ 33 mm
• iznimno (samo kod ravnih elemenata koji neće biti izloženi ekstremnim promjenjivim
klimatskim djelovanjima)
o debljina lamele 6 mm ≤ a ≤ 42 (45) mm
• zakrivljeni lijepljeni lamelirani elementi
o debljina lamele rin ≥ 200a → a ≤ rin/200
• dopustive granice
150a ≤ rin < 200a → a ≤ 13 + 0,4 (rin/a – 150) u mm
Rin ≤ 150a → nije dopušteno

Orijentacija lamela
• desnom stranom lamele nazivamo stranu bliže srcu, lijevom bliže kori
• sušenjem odnosno povećanjem vlažnosti lamela se deformira

52. Skicirajte ispravno orijentirane lamele na jednom primjeru poprečnog presjeka,

označite strane lamela.
 53. Transport drvene konstrukcije (LLD nosača).

Transport drvene konstrukcije (LLD nosača)

• za transport drvene konstrukcije mora se izraditi plan kojim se prikazuje i opisuje
način transporta
• u planu treba dati dokaz da za vrijeme transporta neće doći do napona i deformacija
većih od dopuštenih
• u dokazu treba uzeti u obzir i dinamičko djelovanje pomoću dinamičkog faktora
• planom transporta mora se riješiti način osiguranja stabinosti nosača protiv prevrtanja
za vrijeme transporta
• položaj nosača za vrijeme transporta treba u pravilu biti isti kao položaj u konstrukciji
• nosači se ne smiju transportirati u horizontalnom položaju ukoliko nije statičkim
dokazom riješeno pitanje krutosti noseće konstrukcije transportnog sredstva
• krutost mora biti takva da spriječi štetno djelovanje transporta na nosače
• put transporta nosača mora biti utvrđen, sa svim radijusima krivina te postojećim
ograničenjima gabarita na putu
• utovar, transport te istovar nosača mora biti takav da ne dođe do oštećenja ili
mjestimičnog utiskivanja u strukturu drva
• ako dođe do promjene elemenata planiranog transporta mora se izraditi novi plan
transporta uvažavaći sve rečeno

54. Montaža drvene konstrukcije (LLD nosača).

Montaža drvene konstrukcije (LLD nosača)

• montaža drvene konstrukcije može se obaviti samo na osnovi plana montaže
• planom montaže treba dokazati da za vrijeme planiranog načina montaže neće doći do
napona i deformacija u elementima konstrukcije većih od dopuštenih
• mora biti dokazano da neće doći do gubitka stabilnosti elemenata za vrijeme montaže
• mjesta prihvaćanja nosača za vrijeme podizanja i montaže moraju biti osigurana da ne
dođe do utiskivanja u strukturu materijala ili bilo kakvih oštećenja
• ako se promjene elementi plana montaže treba izraditi novi plan s novim elementima

55. Eksploatacija drvene kontrukcije (LLD nosača).

Eksploatacija drvene konstrukcije (LLD nosača)

• u tijeku ekspolatacije lijepljene lamelirane konstrukcije mora se voditi računa o njenoj
ispravnosti te o tome voditi pismena dokumentacija
• kod drvenih konstrukcija sa vijcima kao trajnim spojim sredstvima treba predvidjeti
njihovo naknadno pritezanje, naknadno pritezanje se obavlja prve, treće, desete i dalje
svakih 10 godina kod objekata stalnog karaktera

56. Građevinsko – fizikalne mjere zaštite drva.

Građevinsko – fizikalne mjere zaštite drva su:

• eliminirati ili svesti na najmanju moguću mjeru utjecaj padalina i vlaženja
• zaštititi elemente izložene padalinama i omogućiti njihovu laku izmjenu
• izbjeći kontakt sa tlom
• omogućiti cirkulaciju zraka
• omogućiti dostupnost radi pregleda i eventualne izmjene elemenata
 57. Konstruktivne mjere zaštite drva.

Konstruktivne mjere zaštite drva su:

• omogućiti cirkulaciju zraka i prosušivanje
• osigurati što bržu odvodnju i spriječiti prodor vode u elemente i spojeve

58. Konstruktivne mjere zaštite kod sprječavanja šteta prouzročenih djelovanjem

insekata.

Sprječavanje šteta prouzročenih djelovanjem insekata:

• sa svih strana drvenih elemenata nanijeti zaštitu koja djelotvorno štiti od napada
insekata
• kod izloženih drvenih elemenata osigurati neozračene prostore
• osigurati stalnu i neometanu kontrolu elemenata do kojih insekti imaju pristup

59. Konstruktivne mjere zaštite kod sprječavanja šteta prouzročenih djelovanjem

gljivica.

Sprječavanje šteta prouzročenih djelovanjem gljiva:

• na vanjskim zidovima potrebna je dugoročno sigurna zaštita od vremenskih utjecaja
kako bi se zaštitilo od prodora padalina, uključujući i spojeve s drguim elementima
konstrukcije ( prozori i vrata), a što vrijedi i za unutarnje zidove u vlažnim područjima
• na krovu se mora osigurati mogućnost isparavanja u slučaju neplanirano velike
količine vlage, a što se uglavnom može postići difuzijski otvorenim pokrovom

60. Kemijske mjere zaštite drva (kada se primjenjuju)?

Kemijske mjere zaštite

• ukoliko se navedenim mjerama ne postiže traženi nivo zaštite, potrebno je primijeniti i
kemijsku zaštitu
• kemijsku zaštitu obavezno primijeniti u agresivnim sredinama (vlažne i tople sredine
koje pogoduju biološkom napadu)
• uz navedene mjere potrebno je projektnim rješenjem spriječiti da drvena konstrukcija
bude ugrađena u zatvorenim prostorima relativne vlažnosti zraka preko 80%
• zaštita čeličnih spajala se u pravilu provodi, a mora biti tako izvedena da ne utječe na
trajnost drvenih elemenata konstrukcije
• kemijske mjere zaštite drva potrebne su za drvo koje je izloženo opasnosti od napada
gljiva i/ili opasnosti nastanka šteta uslijed djelovanja insekata
• zaštita od insekata i mikroorganizama (gljivica) → upotrebljavati samo suho drvo,
vlažnosti manje od 20%

61. Najbrojite postupke ne tlačne i tlačne obrade kod postupka zaštite drva.

Postupci ne tlačne obrade mogu biti:

● nanošenjem zaštitnog sredstva četkom ● prskanjem ● potapanjem ● difuzijom
Postupci tlačne obrade mogu biti:
● potapanjem pod naizmjeničnim tlakom ● vakumskom obradom (potapanjem)
• postupke zaštite u načelu treba obavljati u (proizvodnom) pogonu, a ne na gradilištu
• pri tom treba osigurati da se ne dogodi emisija otrovnih tvari i kontaminacija vode i tla
 62. Zaštita drvene površine.

Zaštita drvene površine

• obrada površine drva smatra se jednim od najvažnijih postupaka u modernoj
drvogradnji
• cilj joj je održati vrijednost drva i oblikovati drvo
• vanjski dijelovi bi zbog bolje refleksije sunčeve svjetlosti trebalo zaštititi svijetlim
lazurama
• redovita obrada površine drva je neophodna

63. Zaštita spojeva od korozije.

Zaštita spojeva od korozije – prema EC5 čelična spajala je potrebno štititi od korozije
galvanskim pocinčavanjem, ovisno o razredu uporabljivosti konstrukcije prema donjoj
specifikaciji

64. Tipovi drvenih konstrukcija, podjela.

Tipovi drvenih konstrukcija:

• prema funkciji
o stropne konstrukcije
o krovne konstrukcije
o konstrukcije hala
o mostovi
o skeletne konstrukcije
o skele
• prema statičkom djelovanju
o linijski sustavi
o ravninski sustavi
o prostorni sustavi
• prema načinu izvedbe
o monolitna izvedba
o izvedba čavlanjem
o izvedba lijepljenjem

65. Od čega se sastoje drveni stropovi, kakvi drveni grednici mogu biti?

Drveni stropovi sastoje se od:

• drvenih grednika – nosiva konstrukcija stropa
• stropne konstrukcije – konstrukcija plafona, podgled
• konstrukcije poda

Drveni grednici mogu se izvesti od:

• masivnih greda (postavljaju se na razmaku od 80 – 90 cm)
• polugreda (postavljaju se na razmaku 60 – 70 cm)
• mosnica (postavljaju se na razmaku od 50 cm)
• radi horizontalnog ukrućenja zgrade, stropovi moraju biti dobro povezani sa zidom
• kod drvenog grednika, grede moramo vezati željeznom sponom za serklaž
• greda mora biti oslonjena na zid barem za jednu visinu
 66. Opišite funkcije krova.

Nosiva funkcija (dio statičkog sustava objekta)

• statički sustav krovne konstrukcije uvjetovan gabaritima i tlocrtom objekta

Zaštitna funkcija (klimatski – atmosferski utjecaji)

• izbor pokrova uvjetovan nagibom, očekivanom trajnošču i klimatskim (atmosferskim)
uvjetima

Praktična (namjenska) funkcija

• stambeno (poslovno) iskoristiv prostor potkrovlja

Estetska funkcija
• utjecaj na izgled objekta i sklad s okolinom

67. Što je krovna konstrukcija ili krovište?

Krovna konstrukcija ili krovište je nosiva konstrukcija projektirana tako da je u stanju

prihvatiti utjecaje vlastite težine, snijega, vjetra, te korisnog opterećenja (ljudi) i bez
deformacije ih prenijeti na vertikalne konstrukcije objekta (zidovi, stupovi) i temeljno tlo.

68. Podjela klasičnih krovišta.

Podjela klasičnih krovišta:

• prema broju krovnih streha – uvjetovane tlocrtom
o jednostrešni, dvostrešni, višestrešni (kombinacija)
o složeni ili raščlanjeni krovovi
• prema nagibu – vrsta pokrova; klimatski uvjeti
o strmi – poprečni nagib α ≥ 25°
o blagi – poprečni nagib 5° ≤ a ≤ 25° (jednostrešna klasična krovišta)
• prema vrsti konstruktivnog sustava – ovisno o broju, vrsti i položaju oslonaca ili
rasporedu nosivih zidova objekta
o osnovni oblici
o specijalni oblici – varijante osnovnih oblika
• prema vrsti potkonstrukcije
o drvena ili armirano betonska – način oslanjanja

69. Podjela klasičnih krovišta prema konstruktivnom sustavu.

Podjela klasičnih krovišta prema konstruktivnom sustavu:

• roženička krovišta
• pajantna krovišta
• pajantna krovišta na jednostrukim i dvostrukim stolicama
• krovišta sa sljemenjačama na jednostrukim stolicama
• krovišta sustava jednostrukih i dvostrukih stolica
• krovišta sutava jednostrukih i dvostrukih visulja
 70. Nabrojite i opišite vrste krovne građe (rog, podrožnica, vezna greda, ...).

Roženica ili rog preuzima opterećenje od pokrova na razmacima od 60 – 100 cm, najčešće 80
cm.

Podrožnica je uzdužna greda koja preuzima opterećenja od rožnica na međusobnoj

udaljenosti do cca. 4,5 m.

Vezna greda postavlja se na međusobnim razmacima 3 – 5 m. Može biti stropna greda ili
neovisno o stropnoj konstrukciji s ležištima na vanjskim zidovima. Kod krovnih visulja
preuzima ukupno opterećenje krovišta i prenosi na vanjske zidove.

Kliješta ukrućuju krovne stolice i postavljaju se obostrano na stupove.

Razupora razupire roženice krovnih visulja, maksimalne duljina razupora cca. 4 m.

Kosnik preuzima horizontalne sile i ukrućuje krovište.

Ruke se postavljaju obostrano kod stupova, smanjuju raspon podrožnica i preuzimaju dio
njihovog opterećenja. Postavljaju se u ravnini okomitoj na kosnike.

Vezna greda, stup, donja i gornja podrožnica tvore PUNI VEZ koji je osnovni konstruktivni
element drvenog krovišta. Dolazi na razmacima 3,5 – 4,5 m tj. 5 polja između 2 puna veza,
preuzima opterećenja i ukrućuje krovište.

71. Skicirajte poprečni presjek roženičkog (praznog) krovišta i označite njegove

elemente.

72. Skicirajte poprečni presjek pajantnog krovišta i označite njegove elemente.

73. Skicirajte poprečni presjek krovišta sustava jednostruke ili dvostruke stolice.

74. Skicirajte poprečni presjek krovišta sustava jednostruke ili dvostruke visulje.

75. Nabrojite i skicirajte najčešće oblike lijepljenih lameliranih nosača.

 76. Osnove koncepta EC?

Koncept dimenzioniranja s parcijalnim koeficijentima sigurnosti.

Pomoću njih je moguće uzeti u obzir:
• nesigurnosti pri određivanju utjecaja i materijalnih konstanti
• doprinose raznih kombinacija utjecaja (opterećenja)
• trajanje utjecaja
• mikroklime prostora konstrukcije

Temelji se na statistički neujednačenim vjerojatnostima pojedinih veličina, naročito utjecaja

(opterećenja) te karakteristikama materijala → te se vrijednosti obuhvaćaju metodama
vjerojatnosti i statistike.
Mjera sigurnosti je pouzdanost → jednoznačno definirana graničnim stanjima.
 77. Sigurnost (globalni faktor sigurnosti), skicirajte.

*+ ( ! , ! ! - $ &
*. ( ! , ! ! - ( ! !
*. /0 ⁄ 0 1 , ! !

78. Što se uzima u obzir pomoću parcijalnih koeficijenata sigurnosti, kakve

parcijalne koeficijente sigurnosti imamo, kolike su im vrijednosti?

Pomoću njih je moguće uzeti u obzir:

• nesigurnosti pri određivanju utjecaja i materijalnih konstanti
• doprinose raznih kombinacija utjecaja (opterećenja)
• trajanje utjecaja
• mikroklime prostora konstrukcije

*+ ( ! , ! ! - $ &
*. ( ! , ! ! - ( ! !
*. /0 ⁄ 0 1 , ! !

79. Što je karakteristična vrijenost utjecaja ili svojstva materijala, čemu odgovara
(kojoj fraktili) u statističkoj raspodjeli kod utjecaja odnosno svojstva
materijala?

Karakteristična vrijednost utjecaja ili svojstava materijala je vrijednost koja s

propisanom vjerojatnošću neće biti prekoračena u pretpostavljenom neograničenom nizu
ispitivanja. Općenito, ta vrijednost odgovara utvrđenoj ili dogovorenoj fraktili pretpostavljene
statističke raspodjele utjecaja ili svojstva (u donjem slučaju 95% ili 5% fraktil) što znači da je
to vrijednost koja će u 95% slučajeva biti veća od označene, odnosno samo u 5% slučajeva
biti manja od označene.
 80. Granična stanja, što su, na što treba obratiti pozornost, odnosno što obuhvaćaju,
koje uvjete treba dokazati?

Granična stanja su stanja, prekoračenjem kojih konstrukcija ne bi mogla na duže vrijeme

ispuniti prihvaćene projektne zahtjeve.

Granična stanja podijeljena su kako slijedi:

● granično stanje nosivosti ● granično stanje uporabljivosti

Granično stanje nosivosti je stanje, koje bi u slučaju urušavanja ili drugih oblika otkazivanja
nosivosti konstrukcije, moglo ugroziti sigurnost ljudi.

Granična stanja nosivosti na koja treba obratiti pozornost sadrže:

• gubitak ravnoteže konstrukcije ili jednog od njezinih dijelova promatranih kao kruta
tijela
• otkazivanje, zbog prekomjernog deformiranja, preko sloma ili gubitaka stabilnosti
konstrukcije ili jednog njezinog dijela, uključujući ležajeve i temelje

• ako se ispituje granično stanje statičke ravnoteže, pomicanje ležaja ili deformiranje
konstrukcije, treba dokazati da je:
2,245 < 2,457
gdje je:
Ed,dst – proračunska vrijednost nepovoljnih (destabilizirajućih) učinaka djelovanja
Ed,stb – proračunska vrijednost povoljnih (stabilizirajućih) učinaka djelovanja

• ako nastupi stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednog poprečnoga presjeka
dijela g rađevine ili spoja (izuzev zamora), treba dokazati da je:
2 ≤ /2
gdje je:
Ed – proračunska vrijednost djelovanja (neke unutarnje sile)
Rd – pripadna proračunska vrijednost otpornosti

Granično stanje uporabljivosti je ono stanje kod čijih prekoračenja više nisu ispunjeni
propisani uvjeti uporabljivosti.

Granična stanja uporabljivosti koja se moraju razmotriti obuhvaćaju:

• deformiranja (progibe) koji utječu na izgled ili predviđenu uporabu konstrukcije ili
koja prouzrokuju štete na površini drveta ili na ne nosivim dijelovima
• vibracije koje izazivaju nelagodu kod ljudi, štete na građevini ili njezinim uređajima ili
koje ograničavaju njezinu funkcionalnost
• pukotine u drvetu koje mogu utjecati na izgled, trajnost ili vodonepropusnost
• oštećenja drveta zbog prekomjernih naprezanja koja mogu dovesti do smanjenja
trajnosti

Kod graničnog stanja uporabljivosti treba dokazati da je:

2 ≤ 92
gdje je:
Ed – proračunska vrijednost učinka opterećenja jedne od kombinacija (npr. progib)
Cd – nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proračunske učinke (npr. dopušteni
(granični) progib)
 81. Napišite koja proračunska stanja poznajete, opišite.

Proračunska stanja dijele se na:

• stalna stanja koja odgovaraju normalnim uvjetima uporabe konstrukcije
• prolazna stanja, npr. za vrijeme gradnje ili popravka
• izvanredna stanja, npr. požar

82. Djelovanja, podjela.

Djelovanje (F) je:

• sila (opterećenje) koja djeluje na konstrukciju (izravno djelovanje) ili
• prisila (neizravno djelovanje), npr. zbog djelovanja temperature ili slijeganja

Djelovanja se dijele:
• prema vremenskoj promjenjivosti
o stalna djelovanja (G), npr. vlastita težina konstrukcije, opreme, ne nosivih
dijelova i tehničkih uređaja
o promjenjiva djelovanja (Q), npr. uporabno opterećenje, opterećenje vjetrom ili
snijegom
o izvanredna djelovanja (A), npr. Požar, eksplozija ili udar vozila
• prema prostornoj promjenjivosti
o nepomična djelovanja, npr. vlastita težina
o slobodna djelovanja, koja proizlaze iz različitih položaja djelovanja, npr.
slobodna uporabna opterećenja, vjetar, snijeg, itd.
• po prirodi i/ili odazivu konstrukcije
o statička djelovanja, koja ne izazivaju znatna ubrzanja konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa
o dinamička djelovanja, koja izazivaju znatno ubrzanje konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa

Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje. U drvenim konstrukcijama rijetko se upotrebljava i

praktički nema značenja te se dalje neće razmatrati.

Neizravna djelovanja mogu biti stalna Gind (npr. slijeganje oslonaca) ili promjenjiva Qind (npr.
promjena vlažnosti), pa ih treba na odgovarajući način uzimati u obzir.
 83. Koja je razlika između karakteristične i reprezentativne vrijednosti nekog
djelovanja, što je proračunska vrijednost djelovanja, što je proračunska
vrijednost učinka djelovanja?

Karakteristična vrijednost nekog djelovanja njegova je glavna reprezentativna vrijednost.

Karakteristične vrijednosti stalnog djelovanja (Gk) odredit će se kako slijedi:

• ako je promjenjivost G mala, može se uzeti samo jedna vrijednost Gk
• ako promjenjivost G nije mala, uzimaju se dvije vrijednosti; gornja vrijednost Gk,sup
(0,05 fraktila) i donja Gk,inf(0,95 fraktila)
(U većini slučajeva može se pretpostaviti mala promjenjivost G, te je Gk srednja
karakteristična vrijednost)

Za promjenjiva djelovanja karakteristična vrijednost (Qk) odgovara ili:

• gornjoj vrijednosti, koja ima predviđenu vjerojatnost da neće biti premašena ili donjoj
vrijednosti, s tim da vjerojatnost ne padne ispod predviđene, tijekom referentnog
razdoblja
• nazivnoj vrijednosti koja može biti određena u slučajevima kad statička raspodjela nije
poznata

Za izvanredna djelovanja reprezentativne su vrijednosti općenito karakteristične vrijednosti

Ak koje odgovaraju propisanoj vrijednosti.

Najvažnija reprezentativna vrijednost jest karakteristična vrijednost Qk (95% fraktila funkcije

distribucije opterećenja).

Daljnje reprezentativne vrijednosti izražavaju se s pomoću karakteristične vrijednosti Qk uz

primjenu koeficijenata ψi.

Te vrijednosti, definirane su na ovaj način:

• kombinacijska vrijednost ψ0 Qk
• česta (učestala) vrijednost ψ1 Qk
• kvazistalna (nazovistalna) vrijednost ψ2Qk

84. Kada i gdje se primjenjuju koeficijenti kombinacija, na što se odnosi pojedini

koeficijent kombinacije?

Kombinacijske vrijednosti upotrebljavaju se za provjeru graničnih stanja nosivosti i

nepovrathih graničnih stanja uporabljivosti.

85. Koje se kombinacije djelovanja primjenjuju kod graničnih stanja nosivosti?

Primjenjuju se sljedeće kombinacije djelovanja za:

• stalna i promjenjiva stanja – osnovna (karakteristična) kombinacija:
2 : *;,< ∗ %0,< + *@,> ∗ A0,> + : *@,B ∗ CD,B ∗ A0,B
<=> BE>
• izvanredna stanja – izvanredna kombinacija:
2 : %0,< + F2 + GC>,> C ,> H ∗ A0,> + : C ,B ∗ A0,B
<=> BE>
 86. Kako se definira proračunska vrijednost otpornosti (svojstva gradiva), detaljno
opišite?

Proračunska (projektirana) vrijednost Xd svojstva gradiva definira se kao:

I2 JK2 ∗ I0 ⁄*.

gdje je:
Xk – karakteristična vrijednost svojstva gradiva (čvrstoća, krutosti)
kmod – modifikacijski čimbenik kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja opterećenja i postotak
vlažnosti u konstrukciji na mehaničko svojstvo čvrstoće
γM – parcijalni koeficijent svojstava gradiva

87. Koja granična stanja uporabljivosti treba dokazati kod drvenih konstrukcija?

Kod graničnog stanja uporabljivosti treba dokazati da je:

2 ≤ 92

gdje je:
Ed – proračunska vrijednost učinka opterećenja jedne od kombinacija (npr. progib)
Cd – nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proračunske učinke (npr. dopušteni
(granični) progib)

Kod drvenih konstrukcija sljedeća granična stanja uporabljivosti moraju biti dokazana:
• deformacije (progibi, klizanje spajala)
• vibracije

88. Deformacije, opišite, skicirajte.

Deformacije konstrukcije proizlaze iz učinaka djelovanja (kao što su uzdužna i poprečna sila,
moment savijanja i zajedničko klizanje) i od vlažnosti, moraju ostati unutar granica uzimajući
u obzir mogućnost ošterećnja površine materijala, stropova, podova, pregrade, funkcionalne
potrebe, kao i sve zahtjeve izgleda.

Komponente deformacije, proizlaze iz mjerodavnih kombinacija djelovanja, prema slici na

kojoj su simboli definirani kao što slijedi:
• Uinst – trenutna deformacija (elastična)
• Ucreep – deformacija od puzanja
• Ufin – konačna deformacija

Deformacije se općenito označavaju simbolom u, za progib se koristi simbol w.

 89. Koje se kombinacije djelovanja koriste kod dokaza graničnih stanja
uporabljivosti?

Kod dokaza graničnih stanja uporabljivosti primjenjuju se sljedeće kombinacije djelovanja:

• karakteristična (rijetka) kombinacija
2 : %0,< + A0,> + : CD,B ∗ A0,B
<=> B=
• kvazi – stalna (nazovistalna) kombinacija
2 : %0,< + : C ,B ∗ A0,B
<=> B=>
• karakteristična (rijetka) kombinacija
2 : %0,< + A0,> + : CD,B ∗ A0,B
<=> B=
o pojednostavljena pravila za rijetku kombinaciju
2 : %0,< + A0,>
<=>

2 : %0,< + 0,9 ∗ : A0,B

<=> B=

90. Kolike su vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti kod dokaza graničnih

stanja uporabljivosti?

PARCIJALNI FAKTORI SIGURNOSTI UTJECAJA

slučaj dimenzioniranja stalni utjecaji γG promjenjivi utjecaji γQ

granično stanje nosivosti 1,00 0,00
- povoljno djelovanje 1,35 1,50
- nepovoljno djelovanje
granično stanje uporabljivosti 1,00 1,00

PARCIJALNI FAKTORI SIGURNOSTI MATERIJALA

situacija dimenzioniranja parcijalni koeficijent γM

osnovne kombinacije 1,30
-Puno drvo, iverica (particleboards), vlaknatice 1,25
(fiberboards), drvo u spojevima 1,20
-LLD, "konektor" ploče 1,10
-LVL, šperploče (plywood), OSB (oriented strand
board)
-čelik u spojevima
slučajne kombinacije 1,00
 91. Izračun trenutnog elastičnog progiba, od čega se dobiva?

Kao što znamo iz klasične teorije greda i ploča, trenutni elastični progib, winst, analitički
izračunava se kao zbroj progiba od momenta savijanja (winst,M), poprečne (winst,V) i uzdužne
(winst,N) sile pomoću sljedećeg izraza:

O∗O P
LBM45 N $
D,JQRM ∗ S
T ∗ TU ∗P
+N $ +N $ WBM45,. + LBM45,X + LBM45,Y
%D,JQRM ∗ FV D,JQRM ∗ F

gdje je:
O, O P & $ & $ č $ &
T, TU ( (! č $ & $ č $ &
,P -$ ž $ & $ č $ &
, %
D,JQRM D,JQRM ! $ &! $ $ č $ (
S !
F ( &!š ( (! č (! (! ! č (!
FV ( č ( &!š ( (! č (! (! ! č (!
F
FV - (! & ( (! č (! 1,20
1,2
, 1 - (! & ( (! č (!

• s obzirom da je odnos G/E u drvenim kontrukcijama vrlo mali (1/16 za crnogorično

puno drvo), u nekim slučajevima drugi dio jednadžbe može se zanemariti (od
poprečne i posebno uzdužne sile)

92. Koja je razlika između trenutnog elastičnog i konačnog progiba, opišite, napišite
izraze za komponente progiba?

Za izračun konačnog progiba vrijede slijedeće jednadžbe

L\BM LBM45 + L]^QQ_

W]^QQ_ 2Q\ ∗ LBM45 - Progib od puzanja

L\BM LBM45 ∙ G1 + 2Q\ H

L\BM L\BM,; + L\BM,@> + : L\BM,@B

B=

93. Kako se uzima u obzir progib od puzanja?

W]^QQ_ 2Q\ ∗ LBM45

 94. Koji se dokazi za progibe provode, kako glase i na što se odnose?

Sljedeći uvjeti za progibe elemenata kod graničnog stanja uporabljivosti moraju biti
zadovoljeni:
LBM45 LBM45,@ ≤ LBM45,abc 1
L\BM LBM45,; ≤ L\BM,dBJ 2
LMQ5,\BM L\BM L] ≤ LMQ5,\BM,dBJ 3

95. Vibracije, opišite, koji se dokaz vibracija provodi, kako glasi i na što se odnosi?

• ljudsko tijelo jako je osjetljivo na vibracije

• kako bi se izbjegla nelagoda zbog vibracija, potrebno je voditi računa o njima te
izvršiti odgovarajuće dokaze za vibracije
• kod drvenih kontrukcija koje su pretežno opterećene statičkim opterećenjem, dokaz
vibracija u pravilu može se izostaviti
• kod stropova (greda) sportskih objekata, npr. za gimnastiku, ples itd., mogu biti
potrebne posebne studije
• kod stambenih stropova, eurocode daje jednostavni dokaz vibracija u vidu sprečavanja
max. progiba od 6 mm za kvazi – stalnu kombinaciju djelovanja
• progib od 6 mm odgovara frekvenciji od 7,2 Hz, za frekvencije veće od 8 Hz potrebni
su posebni dokazi koje eurocode također daje

96. Skicirajte karakteristične koordinatne osi na primjeru poprečnog presjeka

elementa od drva.

97. Kakva je uloga koeficijenta kh kod drva, gdje se primjenjuje?

kh je koeficijent utjecaja visine presjeka za čvrstoću na vlak i koristimo ga kod kontrole

nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog djelovanju vlačnih naprezanja u smjeru
vlakanaca.
 98. Objasnite razliku između bruto, neto i efektivne površine, skicirajte?

99. Što je kc,90, gdje se primjenjuje i o čemu ovisi?

kc,90 je koeficijent povećanja proračunske čvrstoće ovisno o duljini kontaktne površine.

Koristi se kod kontrole nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog djelovanju
centričnih tlačnih naprezanja u smjeru vlakanaca u samom elementu, a na kontaktnoj površini
sa priključnim elementom se očituju kao naprezanja tlaka okomito na vlakanca. Ovisi o vrsti
drveta, h i l.

100. Što je km, gdje se primjenjuje, koliko iznosi i o čemu ovisi?

km je koeficijent oblika poprečnog presjeka naprezanog na savijanje i koristimo ga kod

kontrole nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog savijanju. Ovisi o vrsti
presjeka.
km = 0,70 za pravokutne poprečne presjeke
km = 1,00 za ostale poprečne presjeke

101. Što je kv, gdje se primjenjuje i o čemu ovisi?

Kv je koeficijent učinka koncentracije naprezanja (pod kutom) i koristi se kod kontrole

nosivosti poprečnog presjeka elementa u kojem poprečna sila izaziva posmična
naprezanja.
 102. Na primjeru pravokutnog poprečnog presjeka definirajte pomoću
određenih izraza proračunsko naprezanje od vlaka, tlaka, posmika i savijanja.
+f,g +k,g
Vlak e5,D,2 hi
≤ j ∙ ,5,D,2 Tlak e],D,2 hi
≤ ,],D,2

.m,g .p,g Xm,g Xp,g

Savijanje eJ,l,2 nm
eJ,o,2 np
Posmik ql,2 1,5 h
qo,2 1,5 h

103. Skicirajte i opišite naprezanja od posmika kod oslabljenih poprečnih

presjeka na ležaju.

Kod nosača oslabljenih na ležaju s donje strane presjeka (zasijecanje nosača na

opterećenoj strani presjeka), kontrolu nosivosti treba provesti uzimajući u obzir
koncentraciju naprezanja u području oslabljenja izazvanog redukcijom visine poprečnog
presjeka, pri čemu se razmatra utjecaj promjene visine nosača i volumena.

Dokaz nosivosti provodi se za aktivnu (reduciranu) visinu karakterističnog presjeka na

ležaju nosača, prema:
T2 ,V,0 q2
q2 1,5 ∗ ; ,V,2 JK2 ∗ q2 ≤ V ∗ ,V,2 → ≤ 1,0
1 ∗ ℎQ\ *. V ∗ ,V,2

kv – koeficijent učinka koncentracije naprezanja (pod kutom)

kv,90 – koeficijent oblika oslabljenja za slučaj redukcije pod pravim kutom (stepenasta
redukcija)
ki – koeficijent oblika oslabljenja za slučaj kose redukcije na ležaju
 104. Čemu je jednako proračunsko naprezanje od torzije kod kružnih
poprečnih presjeka, a čemu kod pravokutnih poprečnih presjeka?
.fuv,g ∗.fuv,g
Za kružne poprečne presjeke radijusa r: q5K^,2 nfuv ^ w ∗x

.fuv,g .fuv,g
Za pravokutne poprečne presjeke: q5K^,2
nfuv y∗j∗7z

105. Kakav odnos uvažava dokaz kod zajedničkog djelovanja tlaka paralelno
vlakancima i savijanja, a kakav kod zajedničkog djelovanja vlaka paralelno
vlakancima i savijanja?

Vlak paralelno vlakancima i savijanje

{f,|,g {~,m,g { {f,|,g {~,m,g {
0 ∗\
+ 0 ∗\
+ J ∗ \~,p,g ≤ 1,0 0} ∗\f,|,g
+ J ∗0 + \~,p,g ≤ 1,0
} f,|,g } ~,m,g ~,p,g } ∗\~,m,g ~,p,g

gdje je:
σt,0,d – proračunsko naprezanje od vlaka
ft,0,d – proračunska čvrstoća na vlak
σm,y,d – proračunsko naprezanje od savijanja oko osi y-y
σm,z,d – proračunsko naprezanje od savijanja oko osi z-z
fm,d = fm,y,d = fm,z,d – proračunska čvrstoća na savijanje
kh – koeficijent utjecaja visine presjeka za čvrstoću na vlak i savijanje
km – koeficijent oblika poprečnog presjeka naprezanog na savijanje
km = 0,70 – za pravokutne poprečne presjeke
km = 1,00 – za ostale poprečne presjeke
(Zajedničko djelovanje vlaka i savijanja zasniva se na linearnom interakcijskom odnosu)

Tlak paralelno vlakancima i savijanje

e],D,2 eJ,l,2 eJ,o,2 e],D,2 eJ,l,2 eJ,o,2
• € + + J∗ ≤ 1,0 • € + J ∗ + ≤ 1,0
,],D,2 j ∗ ,J,l,2 ,J,o,2 ,],D,2 j ∗ ,J,l,2 ,J,o,2

gdje je:
σc,0,d – proračunsko naprezanje od tlaka
fc,0,d – proračunska čvrstoća na tlak
σm,y,d – proračunsko naprezanje od savijanja oko osi y-y
σm,z,d – proračunsko naprezanje od savijanja oko osi z-z
fm,d=fm,y,d=fm,z,d – proračunska čvrstoća na savijanje
kh – koeficijent utjecaja visine presjeka za čvrstoću na savijanje
km – koeficijent oblika poprečnog presjeka naprezanog na savijanje
km = 0,70 – za pravokutne poprečne presjeke
km = 1,00 – za ostale poprečne presjeke

• za svaki presjek izložen zajedničkom djelovanju tlaka i savijanja prethodno se mora

utvrditi postoji li mogućnost izvijanja u ravnini, kao i bočnog izvijanja
• pod uvjetom da presjek nema izražen i dodatni problem stabilnosti, dokaz nosivosti za
zajedničko djelovanje tlaka paralelno vlakancima i savijanja uvažava nelinearni
interakcijski odnos pojedinačnih komponenti naprezanja
• budući da tlačna zona presjeka ima mogućnost plastifikacije u tlačnoj zoni, tlačna
naprezanja ne ulaze s punom vrijednošću u izraz za kontrolu nosivosti
 106. Kako se uzima u obzir izvijanje kod tlačnih elemenata, skicirajte,
objasnite?

Kontrola nosivosti poprečnog presjeka elementa koji je naprezan na tlak paralelno

vlakancima, a pri tom ima i izraženu mogućnost izvijanja, sadrži u sebi i dokaz stabilnosti.

e],D,2
Dokaz nosivosti i stabilnosti sadrži tako slijedeći uvjet koji treba ispuniti:
e],D,2 ≤ ] ∗ ,],D,2 → ≤ 1,0
] ∗ ,],D,2
gdje je:
σc,0,d – proračunsko tlačno naprezanje
fc,0,d – proračunska tlačna čvrstoća
kc – koeficijent izvijanja od tlačne sile

107. O čemu ovisi djelotvorna (efektivna) duljina izvijanja kod tlačnih

elemenata, čemu je jednaka?

Djelotvorna (efektivna) duljina izvijanja ovisi o rubnim uvjetima.

108. Na što se svodi dokaz stabilnosti tlačnog elementa ako koeficijent izvijanja
ima jediničnu vrijednost, koja je granična vrijednost vitkosti odnosno relativne
vitkosti kada se izvijanje uzima u obzir?

Dokaz stabilnosti tlačnog elementa ako koeficijent izvijanja ima jediničnu vrijednost
svodi se na dokaz nosivosti poprečnog presjeka elementa.

109. Kako se uzima u obzir bočno izvijanje (izbočavanje) kod elemenata

naprezanih savijanjem, skicirajte, objasnite?

Mogućnost gubitka ravnoteže poprečnog presjeka (prevrtanje) uslijed bočnog izvijanja

treba obavezno ispitati, pa kontrola nosivosti poprečnog presjeka sadrži i dokaz
eJ,2
stabilnosti, odnosno slijedeće uvjete koje je potrebno ispuniti:
eJ,2 ≤ ]^B5 ∗ j ∗ ,J,2 → ≤ 1,0
]^B5 ∗ j ∗ ,J,2
gdje je:
σm,d – proračunsko naprezanje od savijanja
fm,d – proračunska čvrstoća od savijanja
Kcrit – koeficijent bočnog izvijanja od savijanja
Bočno izvijanje – imamo pomak u prvcu jedne i druge osi i rotaciju poprečnog presjeka.
 110. O čemu ovisi djelotvorna (efektivna) duljina izvijanja kod elemenata
naprezanih savijanjem, čemu je jednaka?

Djelotvorna duljina bočnog izvijanja (lef) nosača čiju vrijednost određuje razmak bočnih
ukrućenja nosača, različita je za vertikalna djelovanja (savijanje u ravnini elementa) i
poprečna ili horizontalna djelovanja (savijanje izvan ravnine elementa).

lef = a – za vertikalna djelovanja koja presjek bočno izvijaju (prevrtanje), lef odgovara
razmaku poprečnih pridržanja nosača (raspon polja stabilizacijskog veza)
lef = l – za horizontalna djelovanja koja prihvaća stabilizacijski vez (rešetkasta struktura u
kojoj je glavni nosač pojasni element), lef označava razmak viličastih ukrućenja na
ležajevima nosača (istovremeno su to i ležajevi rešetkastog sustava stabilizacijskog veza)
između kojih nosač nije bočno ukrućen

111. Na što se svodi dokaz stabilnosti bočnog izvijanja (izbočavanja) elementa

naprezanog savijanjem ako koeficijent izbočavanja ima jediničnu vrijednost, koja je
granična vrijednost relativne vitkosti kada se izbočavanje uzima u obzir?

Dokaz stabilnosti bočnog izvijanja elementa naprezanog savijanjem ako koeficijent

izbočavanja ima jediničnu vrijednost svodi se na dokaz nosivosti poprečnog presjeka.

112. Koje dokaze stabilnosti provodimo kod elemenata drvenih konstrukcija?

Slučajevi dokaza stabilnosti:

• tlak paraleleno vlakancima s izvijanjem → izvijanje
• savijanje s bočnim izvijanjem → izbočavanje
• tlak parapelno vlakancima s izvijanjem i savijanje s bočnim izvijanjem → izvijanje s
izbočavanjem
• vlak paralelno vlakancima i savijanje s bočnim izvijanjem → vlak s izbočivanjem

113. Skicirajte primjer osiguranja elementa (nosača) od bočnog izvijanja

(izbočavanja).

114. Što je stabilizacijski vez ili spreg, koja je njegova funkcija?

Stabilizacijski vezovi ili spregovi su posebne konstrukcijske cjeline koje se najčešće

formiraju u ravninama krovnih ploha, a preuzimaju horizontalna opterećenja okomita na
ravninu glavnih nosača (najčešće opterećenja vjetrom, pa se najčešće i nazivaju
vjetrovnim spregovima).

Osim prijenosa horizontalnih sila, spregovi stabiliziraju glavne nosače tako da:
• smanjuju duljine izvijanja tlačnih pojaseva rešetkastih nosača
• osiguravaju tlačne pojaseve savijanih nosača od izbočavanja
 115. Kakve je elemente, nosače, potrebno stabilizirati stabilizacijskim vezom?

Stabilizacijskim vezom stabiliziraju se rešetkasti nosači, monolitni i LL nosači,

podrožnice.

116. Da bi imali globalnu stabilnost konstrukcije, kakve mjere moramo

poduzeti, skicirajte?

Globalna stabilnost konstrukcije zajamčena je ako su poduzete mjere u oba ortogonalna

pravca (poprečni – u ravnini i uzdužni ili bočni – izvan ravnine) kojima se onemogućavaju
neželjeni pomaci statičkog sustava izazvani horizontalnim djelovanjima na konstrukciju
koja je u stanju prihvatiti sva ostala vertikalna djelovanja.

117. Koliko se glavnih nosača može stabilizirati jednim spregom, skicirajte?

Jednim spregom preporuča se stabilizirati ne više od 6 glavnih nosača (ili max. 25 m

duljine objekta).

Za sliku vidi pitanje 116.

118. Kako nosači moraju biti pridržani na ležajevima da se spriječi prevrtanje

nosača, što ako nisu pridržani?

Nosači na ležajevima moraju biti viličasto pridržani tako da se spriječi njihovo prevrtanje.
Ako nisu pridržani doći će do njihovog prevrtanja.

119. Skicirajte na jednostavnom primjeru jedan horizontalni poprečni,

vertikalni uzdužni i vertikalni poprečni spreg.
 120. Koja sve opterećenja mogu djelovati na stabilizacijski vez (spreg),
objasnite i skicirajte?

Spregovi preuzimaju horizontalna opterećenja okomita na ravninu glavnih nosača

(najčešće opterećenja vjetrom, pa se najčešće i nazivaju vjetrovnim spregovima)

121. U stabilizacijskom vezu, vertikale i dijagonale se proračunavaju na kakvu

silu, skicirajte na primjeru?

Jednoliko raspoređeno opterećenje zamjenjuje se silama u čvorovima sprega, dimenzioniraju

se vertikale i dijagonale (u pravilu sve na najveću silu) i provjeravaju pojasevi na dodatne sile
sprega.

Spregovi izvedeni sa prekriženim dijagonalama od okruglih čeličnih profila (takozvane

"mekane" dijagonale), proračunavaju se samo na uzdužnu VLAČNU silu.

Vertikalni spreg Horizontalni spreg

122. Da li položaj stabilizacijskih vezova ovisi o statičkom sustavu, skicirajte i

objasnite ako ovisi?

Položaj stabilizacijskih vezova ovisi o statičkom sustavu.