Professional Documents
Culture Documents
Hidraulika I Pneumatika Seminarski Rad
Hidraulika I Pneumatika Seminarski Rad
RAD
-HIDRAULIKA I PNEUMATIKA -
Kompresorsks stanica
1. Pneumatika
2.Vazduh
4.Kompresorska stanica
5. Kompresori
6. Klipni kompresori
7.Reezrvoar za vazduh
8. Cevovod i armatura
11.Regulator pritiska
12. Zauljivač
14. Filteri
15. Razvodnici
16. Ventili
1. PNEUMATIKA
Reč pneumatika vodi poreklo od starogrčke reči pneuma što znači dah ili
disanje.Danas međutim pojam pneumatike ima mnogo šire značenje i odnosi se
na oblast nauke koja se bavi izučavanjem procesa prenosa i obrade informacije
kao i korisnog rada uz pomoć gasova pod pritiskom različitim od atmosferskog.
Mogućnost vršenja rada pomoću gasa koji se nalazi pod većim pritiskom od atmosfer-
skog čovek je uočio još u davnoj prošlosti.Ukoliko se u poklopljenom sudu kuva voda
vodena para,koja se na taj način stvara,povećava pritisak gasa u sudu sve dok ne
podigne poklopac da bi izašao višak mešavine vazduha i vodene pare.Jedan od prvih
pneumatičkih uređaja je kovački meh,koji koristi energiju komprimovanog vazduha
da bi raspalio plamen.Među prvim uređajima koji rade pomoću energije vazduha
svakako je vetrenjača,a 1774. već postoji detaljan tehnički opis puške,koja radi na
principu komprimovanog vazduha.
PRITISAK p ( N / m2 ; bar )
TEMPERATURA T (K) ; t ( O C )
GUSTINA ρ ( kg / m3 )
VLAŽNOST VAZDUHA φ ( % )
PRITISAK
Normalno stanje gasa je stanje pri standardnoj temperaturi od nula stepeni i
apsolutnom pritisku p = 1,01325 bar (standardni atmosferski pritisak)
p = F/S
F – pritisak (sila kojom fluid deluje na uronjenu površinu)
S – površina
Kod klipnih kompresora vazduh se sabija pod dejstvom klipa koji se kreće u
cilindru.
Postoji više vrsta klipnih kompresora i to:
𝐷2 ∙ 𝜋
𝑉 =𝜆∙ ∙ 𝑠 ∙ 𝑛(𝑚3 /𝑚𝑖𝑛)
4
Gde su: λ(-)-koeficijent punjenja kompresora(0,7-0,88),D(m)-unutrašnji
prečnik cilindra, s(m)-hod klipa, n(𝑚𝑖𝑛−1 ) broj obrtaja.
(2𝐷2 − 𝑑 2 ) ∙ 𝜋 𝐷2 𝜋
𝑉=𝜆∙ ∙ 𝑠 ∙ 𝑛 ≈ 1,96 ∙ 𝜆 ∙ ∙ 𝑠 ∙ 𝑛(𝑚3 /𝑚𝑖𝑛)
4 4
Takodje, moguće je odrediti i snagu potrebnu za pogon kompresora na
osnovu približnog obrasca:
7. REZERVOAR ZA VAZDUH
Rezervoar za vazduh ima više namena kada se postavlja iza kompresora,a ispred
razvodne mreže. Nije prvenstveni zadatak rezervoara da umiri pulzirajuću struju
klipnog kompresora,jer bi za to bila dovoljna samo 10-50 struka zapremina
cilindra poslednjeg stupnja.
Mnogo veći zadatak sastoji se u tome da reguliše rad kompresora prema
potrošnji vazduha. U rezervoaru se izdvaja kondezovana voda iz vazduha i
kapljice ulja od kompresora. Zbog toga se obično rezervoari postavljaju 10-15 m
od kompresoara na severnoj strani kompresorske stanice.
Veličina rezervoara zavisi pored ostalog i od načina rada kompresora. Ako
kompresor ima automat za isključivanje pogonskog elektromotora,broj
isključivanja i isključivanja može biti maksimalno 15 puta na čas za razliku
pritiska od 1bar. U tom slučaju zapremina rezervoara se odredjuje po sledećem
obrascu:
V=0,9·V(𝑚3 )
gde je: V zapremina rezervoara u (m3), a ,V kapacitet kompresora u (m3/min)
usisanog vazduha.
Ako regulator rada kompresora, kada je dostignut dovoljan pritisak,na isključuje
pogonski motor, već omogućuje rad kompresora na prazno, bez opterećanja,
onda broj uključivanja na čas ide do 100, a zapremina rezervoara u tok slučaju
može biti kontrolisana prema obrascu:
𝑉 = 0.4 ∙ 𝑄(𝑚3 )
Osim toga preporučuje se da ima još po jedan ili dva otvora za naknadno
uključivanje razvodne mreže i mesta za postavljanje termometra.Ventil
sigurnosti na rezervoaru se reguliše na najveći radni pritisak uz 10% povećanja.
Debljina zida rezervoara se izračunava prema prečniku i maksimalno
dozvoljenom pritisku.
8. CEVOVOD I ARMATURA
Spoljni 6 8 10 12 15 18 22
prečnik (mm)
Unutrašnji 4 6 8 10 12 15 19
prečnik (mm)
Nazivni 4 6 8 10 12 16 20
prečnik (mm)
Unutrašnji I 4,5x8,5 6x10 8x14 10x16 13x24 16x24 20x28
spoljašnji
prečnik (mm)
9. 1 PRIKLJUČCI ZA CEVI
Vazduh pod pritiskom koji dolazi iz kompresorske stanice sadrži u sebi uljme i
vodene pare.da bi se komprimirani vazduh mogao koristiti u pneumatskim
uređajima treba da bude očišćen od svih stranoh sastojaka. Nečistoća ili
prisustvo uljnih para i kapljica vode štetno deluje na pneumatske uređaje, a u
nekim slučajevima ne mogu ni ispravno funkcionisati. Zbog toga je potrebno već
kod projektovanja razvodne mreže komprimiranog vazduha instalaciju izvesti
tako da do potrošača dospe očišćeni vazduh.
Udaljavanjem vazdušnog voda od glavnog voda dolazi do hlađenja vazduha pa
zbog toga i stvaranja vodenih kapljica. Da bi do potrošača došao vazduh
oslobođen kondenzata, postavlja se prečistač. Na slici 9. je prikazano jedno od
konstruktivnih rešenja prečistača tj. odvajanje kapljica vode i ulja i mehaničkih
nečistoća.
Na taj način vazduh dalje odlazi kroz otvor II prečišćen i relativno osušen.
Postoje i druga konstruktivna rešenja prečistača zavisno od toga do kog stepena
je potrebno prečistiti tj. Osušiti vazduh.
11.REGULATOR PRITISKA
Vazduh iz rezervoara komresorske stanice dolazi sa pritiskom oko 7bar ili više.
Zavisno od opterećenja razvodne mreže, pritisak vazduha u mreži može da
varira što može da bude smetnja ispravnom radu pneumatskih uređaja.zbog toga
se ispred instalacije postavlja regulator pritiska sa manometrom. Regulator
pritiska na slici 114 održava konstantan pritiska u instalaciji bez obzira na
oscilacije pritiska iznad regulisanog.vVazduh pod pritiskom dolazi kroz
priključak I i dospeva ispod membrane. tako se stvori sila koja diže membranu.
Sa suprotne strane nalazi se opruga čija se seila može podešavati uvijanjem ili
odvijanjem vretena. Za jedno konstruktivno rešenje sve veličine su
konstantne,sem pritiska.Vazduh iz komore ispod membrane produžava ka
potrošaču. Jednoga momenta pritisak vazduha ispod membrane daveće jednu
silu koja će se uravnotežavati sa silom opruge iznad membrane. Kada pritisak
vazduha iza regulatora počinje da raste opruga se sabija pa se postepeno zatvara
dalje priticanje vazduha u regulator.
Kada zbog potrošnje, pritisak
vazduha iz regulatora počinje da opada,
opruga potiskuje membranu na niže I
ventil se otvara. Otvaranjem ventila
ponovo dočazi vazduh pod pritiskom u
regulator. Na taj način se održava uvek
jednak pritisak u vodi iza regulatora. U
kojim granicama se pritisak održava
zavisi od konstruktivnog izvođenja samog
regulatora.
14. FILTERI
Gel-filter (adsorber)
Označavanje razvodnika
Pored toga, treba razlikovati razvodnike kod kojih posle aktiviranaj vazduh
prolazi ka izvršnom organu i one, kroz koje stalno postoji prolaz vazduha,a kada
se aktiviraju prekida se struja vazduha. Prema tome postoje razvodnici koji su
normalno zatvoreni i normalno otvoreni. U prvom slučaju kad je razvodnik
neaktiviran nema prolaza vazduha kroz razvodnik, a u drugom slučaju kroz
razvodnik postoji veza sa izvršnim organom. Ova veoma važna karakteristika
razvodnika posebno sa tekstom označava u prospektu proizvođača. Oba rešenja
koriste u pneumatskim instalacijama zavisno od toga kakav funkcionalni zadatak
treba da izvršava postavljeni sistem.
16. VENTILI
Nepovratni ventili
Slika 14: Nepovratni ventil sa kuglicom Slika 15: Nepovratni ventil sa klipom