Nestabilna angina pectoris ili preinfarktna angina (masijerova angina pectoris) je ona u kojoj dominira

spazam I skleroza kao tipovi suženja koronarnih arterija I predominantno se radi o tipu koji se javlja
kao posljedica teške ishemije srca bol je konstantna čak I u stanju mirovanja, te ne prestaje ni kod
uzimanja Nitro preparata.

U ovom tipu koronarne arterije su izrazito sklerotične pri čemu nastaje I spazam. Ovo je također I
miješani tip angine pectoris u kojem se bol javlja I pri naporu I pri mirovanju. Veoma brzo može
dovesti do infarkta ili smrti. Također, veoma učestala je I akutna koronarna okluzija kao posljedica ove
bolesti.

Povezanost miokardnih mostova I nestabilne angine pectoris nije direktno istražena, i otvara nam
veliko polje za nova istraživanja. Neka istraživanja se baziraju na jednom pacijentu, koji dolazi na
kliniku sa simptoima NAP, dok neka se baziraju na pregledima angiograma veceg broja pacijenata.
većina istražiivača sugestira da su za ovu temu potrebna veća istraživanja koja mogu poduprijeti
teoriju da su miokardni mostovi zapravo jedni od uzročnika same nestabilne angine pectoris.
Istraživanja sprovedena su prikazivala najčešće da kod NAP nekog pacijenta je koronarografijom
najčešće utvrđeno postojanje debelih miokardnih mostova koji sužavaju lumen same arerije, pritom
najčešće RIVA u donjoj trećini, što bi mogao biti potencijalni uzrok NAP.

Istraživanja koja ću vam predstaviti su rađena kod pacijenata koji nemaju ugrađene stentove I nemaju
historije koronarnih bolesti.

Ipak u nekim istraživanjima kao što su rađena u Turskoj, radilo se istraživanje na 7200 angiografa gdje
su prisutni MM u 50% slucajeva, te pojava nestabilne angine pectoris. Utvrđeno je da je oko 50%
slučajeva gdje su prisutni MM zapravo slučajeva koji su se na kliniku javili sa jakim I stalnim bolovima
u prsima.

Također, postoji još rezultata kod pacijenata sa dijagnozom NAP gdje je angiografija pokazala prisustvo
MM koji su prikazani na tabeli:

Prikupljanjem ovih podataka, došlo je do zanimljivog otkrića da je kod svakog od njih navedeno u
izvještaju da je pri EKG-u ustanovljeno da je prisutna elevacija ST-vala, što je prikazano na slici, I može
dovesti u konačnici do akutnog infarkta miokarda.

Također, jedno veliko istraživanje je sprovedeno da bi se ustanovilo da li godine imaju ikakav uticaj na
stvaranje određenih bolesti u prisustvu miokardnih mostova, među njima I NAP. Istraživanje su
sproveli u Kini, gdje je uzeto u istraživanje 3155 pacijenata sa raznim tipovima koronarnih
insuficijencija, gdje su poredani po godinama <45, 45-54, 55-64, >65 godina. Pored učestalosti
koronarnih insuficijencija rađeni su I drugi testovi reakcija na razne lijekove na primjer.

Testovima je utvrđeno prisustvo miokarnih mostova u otprilike 16% paacijenata, od kojih se prosječno
40% žali na bolove u prsima, najviše pacijenti godina 45-64 (čak 46%), dok kod pacijenata godina <45,
I preko 65 je taj procenat manji, oko 40%. Konstatovali su da kod starijih pacijenata se rjeđe pojavljuje
NAP (kod pacijenata preko 85 godina) nego kod mladih što može da ukazuje na razne rizikofaktore koji
mogu da utiču na brže stvaranje iste. Ipak, istraživanje nije direktno potvrdilo da se sav procenat
odnosi na NAP, tako da rezultate ne možemo uzeti kao 100% validne I temeljite, ali ipak pored ovog, u
istraživanju je prikazan odnos miokardnih mostova I mnogih drugih koronarnih bolesti, uticaja
lijekova, I nekih rizikofaktora na manifestaciju određene bolesti.

Još jedno je istraaživanje

sprovcedeno je gdje je istraživana
povezanost miokardnih mostova I
spazama, koji kasnije postaju
uzrocnici I nestabilne angine
pectoris. Rađena je na 114
pacijenata tako što se acetilholin
unosio infuzijom u LKA kod
pacijenata sa anginom pectoris.
Miokardijaln mostovi su bili
prisutni u 41 pacijenta, 36%.
Pacijenti sa miokardnim
mostovima bili su skloniji
stvaranju spazama I NAP (73%),
koji se javljao u središnjem segmentu RIVA, što ih je dovelo do zaključka da miokarni mostovi ipak
povećavaju rizik koronarnog spazma koji može kasnije dovesti do NAP I drugih slicnih koronarnih
bolesti.

Kao zaključak o povezanosti, ne možemo jasno reći da ima povezanosti, jer još nije jasno dokazana
uprkos svim slučajevima iznesenim. Postoje tek nekoliko slučajeva o povezanosti, ali nema većih
istraživanja koji to mogu podržati I objedinjenih rezultata, već su najčešće prikazani kao izvještaj o
jednom pacijentu. Dobijeni rezultati par istraživanja jasno ukazuju na to da je povecan rizik od
nastanka spazma, NAP te u krajnjem slucaju I infarkta ili iznenadne smti bas prisustvo miokarnih
mostova. Medjutim, Rezultate je potrebno dalje prikupljati i jos istraživati. Sve u svemu, ovo nam
otvara jedno veliko I široko polje za istraživanje, I dodavanje mnogih parametara, što nam može dati
bolji uvid na kliničku manifestaciju miokarnih mostova, te otkriti potencijalna rješenja problema.
Za glasnogovornika

Idu teze pa slike jedno ispod drugog mozes ih poslagat al nemoj puno mijesat bgt

NESTABILNA ANGINA PECTORIS

- Masijerova, preinfarktna

- Konstantnan bol, čak i za vrijeme mirovanja ili nakon uzimanja Nitro preparata

- Posljedice: infarkti i okluzije

- Povezanost sa miokarnim mostovima je slabo istražena

- - istraživanje pregledom angiografa

- - slučaj jednog pacijenta

TABELA IDE NAKNADNO JER MI JE MRSKO UOKVIRIT JE

- Gotovo u 100% slučajeva prisutna elevacija ST vala

NOVI SLAJD

- Prisustvo miokardnih mostova na stvaranje određene bolesti

- 3155 pacijenata

- Pacijenti su podjeljeni u 4 grupe na osnovu broja godina

- Istraživanje o povezanosti miokardnih mostova I nastanka spazma koji uslovljava stvaranje

nestabilne angine pectoris I u krajnosti infarkta

- 114 pacijenata