1. Akomodacija- koja vlakna kontrolišu, šta kad se kontrahira m.

cilliaris, šta je signal da se počne

dešavati?
1.Na lateralnim hvatištima lećnih ligamenata za očnu jabučicu nalazi se i cilijarni mišić koji
ima dva odvojena snopa glatkih mišićnih vlakana, meridionalna i kružna vlakna. Prva se
protežu od perifernih krajeva suspenzijskih ligamenata do korneoskleralnog spoja. Kad se ta
vlakna kontrahuju periferna hvatišta lecnih ligamenata povuku se medijalno prema rubovima
roznice, te na taj nacin oslabe vlak ligament na lecu. Kruzna su postavljena kruzno oko
hvatista ligamenata. Kada se kontrahuju djeluju poput sfinktera tk. Smanjuju promjer kruga
sto ga cine hvatista ligamenata, pa ligamenti slabije vuku čahuru leće. Kad se m. Cilliaris
kontrahiraniti zonulle cilliaris se opuste pa se sočivo ispupči, poveća se antero-posteriorni
dijametar leće i zakrivljenost njene prednje površin naročito. Parasimpatički SIGNALI je
nadzitu i njihovo podraživanje uzrokuje kontrakciju oba snopa cilijarnog mišića. To izaziva
opustanje ligamenata lece, pa leca postaje ispupcenija, sto povecava njezinu lomnu jakost.
Kako se predmet priblizava oku( daleki) broj parasimpatickih impulsa koji dolaze u cilijarni
misic mora se stalno povecavati da bi oko trajno moglo zadrzati sliku predmeta u zaristu.
(Simpaticka stimulacija ima dodatni ucinak na relaksaciju).
2. Šta se nalazi u pigmentnom sloju?
2. Nalazi se crni pigment melanin, te spriječava odbijanje svjetlosti unutar očne jabučice, ali i
velike količine vitamina A, te rodopsin koji prodire u ovaj sloj iz vanjskog odsječka štapića.
3.Rodopsin (od čega nastaje, koja mu je uloga, te koji mu je aktivni oblik)?
3.Rodopsin je spoj skotopsina i karotenoidnog pigmenta retinala, posebnog retinala 11-cis-
retinala. Kad rodpopsin apsorbira svjetlosnu energiju, počinje se razgrađivati u vrlo malom
djeliću sekunde, a uzrok tome je fotoaktivacija elektrona u retinalnom dijelu rodopsina. Tako
dolazi do prelaska cis u trans oblik retinala, koji ima istu hemijsku građu kao cis, a različitu
fizikalnu građu- ispruženu, a ne zavinutu molekulu. Sve-trans- retinal se odvaja od skotopsina
i nastaje batorodopsin. Nestabilan je i razgrađuje se u lumirodopsin. On se raspada u
metarodopsin1 i nakon jednu milisekundu u metrodopsin2 i na posljetku, mnogo sporije u
potpuno razdvojene spojeve skotopsin i sve-trans-retinal. Aktivni spoj rodopsina je
metarodopsin2 koji pobuđje lektrične promjene u štapićima. On u obliku akcionog
potencijala vidnog živca prosljeđuje vidnu sliku u CNS.Obnavljanje rodopsina vrši se uz enzim
retinal-izomerazu.
4. Zašto je receptorski potencijal hiperpolarizirajući?
4. Kad se štapići izlože svjetlu, nastaje receptorski potencijal drugačiji od onog u drugim
osjetnim receptorima. Kad se pobude štapići poveća se negativnost membranskog
potencijala. Negativnost unutar membrane štapića je veće nego normalno.Tokom razgradnje
rodopsina, smanjuje se vodljivost membrane vanjskog odsječka štapića za natrijeve jone.
Natrij ulazi u receptor kroz kanale regulirane cGMP-om. Kalij izlazi iz stanice kroz propusn
kalijske kanale. Natrijsko-kalijska pumpa održava ravnotežu razina natrija i kalija unutar
stanice. U tami razina cGMP je visoka i natrijski kanali su otvoreni. Na svjetlu razina cGMP je
smanjena i natrijski kanali se zatvaraju što uzrokuje hiperpolarizaciju stanice.
5. Uloga X i Y stanica?
5. X stanice su najbrojnije ganglijske stanice ione čine 55% svoh stanica. Srednjeg su promjera
između 10 i 15 mikrometara, i prense signale promjera 14m/s. Ove stanice imaju mala polja
jer se njihovi dendriti ne razastiru široko u mrežnici. Zbog toga i njihovi signali predstavljaju
mala područja u mrežnici. Sitne pojedinosti vidne slike prenose se njima. Svaka X stanica
prima ulazne signale od barem ejdnog čunjića, vjerovatno je da su te stanice odgovorne za
gledanje svih boja. Y stanice su najveće od svih gangijskih stanica, promjera do 35
mikrometara, i prenose signale u mozak brzinom od 50 m/s. Ima ih najmanje od svih
ganglijskih stanuca, oko 5%. Imaju velika dendritična polja, tako da u njih pristižu signali
širokih područja u mrežnici. Ove stanice reagiraju kao mnoge amakrine stanice, na brze
promjene u vdinom prizoru, bilo da su to brzi pokreti ili brze promjene jakosti svjetla. One ne
obavješćuju precizno o mjestu događaja. Već samo daju prikladnu uputu kako bi se oči
usmjerile prema mjestu vidnog podražaja.
6. Kod kojih stanica se signal prenosi u elektronotoničnim vođenjem, koje su izuzetak i kako
se to vrši kod njih?
Elektotoničkim se prenosi kod štapića, amakrinim, bipolarnim, horizontalnim stanicama, a u
bidu akcionih potencijala se prenosi kdo ganglijskih stanica.

7. Koja su četiri neura pri prenošenju štapićima?

štapić , bipolarna, amakrina , ganglijska

 UHO
8. Kako se prenosi signal?
8. Živčana vlakna iz Kortiejva spiralnog gangliona ulaze u stražnju i prednj kohlearnu jezgru, koje
su smještene u gornjem diejlu produžene moždine. Na tom se mjestu sva vlakna
prekopčavaju, a neuroni drugog reda uglavnom prelaze na suprotnu stranu moždamog debla,
da bi završili u gornjoj olivarnoj jezgri. Odatle se nastavlja kroz lateralni lemniskus. Neka
završe na toj jezgri, a neka zaobilaze tu jezgru i dolazeu donje kolikule, gdje se sva ili gotovo
sva vlakna prekopčavaju. Konačno se slušni put nastavlja slušnom radijacijom nastavlja do
slušne kore, koja je smjeptena u gornjoj vijuzi temoralnog režnja.
Iz uha se signali prenose putevima na na objema stranama mozga, ali ipak viš na suprotnoj
strani. Na namjanje tri mjesta u moždanom stablu zvučni putevi se križaju, trapezoidno tijelo,
komisuri izmedju dviju jezgara lateralnog lemniskusa, komisura koja povezuje dva donja
kolikula.
9. Zašto signal ide brzo, sporo , pa iščezne?

9. Zato što se koeficijent elastičnosti bazilarnih vlakana koji je visok u blizini ovalnog
prozorčića potpuno smanjuje uzduž membrane. Brzi prijenos vala omogućuje zvukovima
visoke frekvencije da dopru dovoljno daleko u pužnicu kako bi se raspršil i odvojili jedan od
drugog u bazilarnoj membrani. Bazilarna membrana može titrati gore-dolje, jer su u početku
valovi manji, a kako se približava bazilarnoj membrani koja odgovara toj frekvenciji on titra
gore- dolje sa lahkoćom dok mu se sba energja ne potroši.

9.
10. Šta se dešava kada se stereocilije odvoje od kinocilija i koji proces nastupa?

10. Dolazi do zatvaranja jonskih kanala za pozitivne jone i doći će do hiperpolarizacije

receptora. Prema tome kad se bazilarna vlakna saviju prema skali vestibuli, stanice s
dlačicama se depolariziraju, a kad se saviju u suprotnom pravcu, stanice s dlačicama se
hiperpolariziraju, čime se stvara izmjenični receptorski potencijal stanica s dlačicama. To
podražuje završetke slušnog živca koji su u sinaptičkoj vezi sa bazom stanica s dlačicama.
 11. Endokohlearni potencijal
Skala medija je ispunjena tekućinom koja se zove endolimfa, a perimlifma u skali vestibuli i
skali timpani. Skala vestibuli u skala timpani su spojene izravno sa subarahnoidalnim
prostorom oko mozga. Perilimfa ima jednak sastav cerebrospinalnoj tekućini. Endolimfu
stvara stria vascularis i sadrži veliku koncentracju kalija, a malu natrija. Između endolimfe i
perilimfe postoji potencijal od +80mV, koji je s unutrašmnje strane pozitivan, a sa vanjske
negativan. Taj se potencijal zove endokohlearni potencijal, a nastaje kao posljedica
neprekidnog prijenosa pzitivnih kalijevih jona u skalu mediu iz skale timpani.
12. Uloga gornjeg medijalnog olivarnog jedra?
Ima ulogu u zamjećivanju u vremnu ulaska zvučnih signala u oba uha. Ta jezgra sadrži veliki
broj neurona koji ima dva glavna dendrita- jedan usmejren ulijevo, drugi udesno. Iz desnog
ulazi na desni dendrti, a lijevog na lijevi dendrit. Neuroni blizu jednog ruba jezgre reagiraju
maximalno pri maloj vremenskoj razlici, a neuroni blizu suprotnog kraja jezgre reagiraju pri
velikoj vremenskoj razlici, a oni izmedju na umjeren vremenske razlike. Tako se u gornjoj
medijalnoj olivarnoj jezgri stvara prostorni obrazac neuronske stimulacije, pri čemu zvukovi
koji dolaze iz frontalnog smijera podražuju jedan skup olivarnih neuronaa zvukovi koji dolaze
sa strane pod različitim uglovima maksimalno podražuju skupove neurona na suprotnim
stranama. Prostorni raspored signala prenosi se sve do slišne kore, gdje se smijer zvuka
određuje prema mjestu koje je maksimalno podraženo.

12. Osnovnih pet okusa?

kiselo, slano, slatko, gorko i umami

13.Čemu je proporcionalna jačina kiselog?

Uzrokuju ga kiseline tj. Koncentracija vodikovih jona. Jakost mu je približno proporcionalna logaritmu
koncentracije vodikovih jona. Jači osjet je ako je hrana kiselija.

14.Najmanji prag ima okus za gorko, jer ima ulogu od zaštite mnogih otrova u hrani.

15.Okusni pupoljak
15. Sastoji se od pedeset modificiranih epitelnih stanica, od koji su neke sustentakularne, a neke
oksne. Okusne stanice se zamjenjuju novim, dipbom epitelnih stanica. Stanice koje su zrele nalaze se
blizu središta pupoljka, raspadaju se i nestaju. Vanjski vršci okusnih stanica poredani su oko sićušne
pore. S vrška svake okusne ostanice strši kroz okusnu poru do usne šupljine preko mirkovila ili
okusnih dlačica. One čine receptorsku površinu za okus. Između okusnih stanica isprepleteni su
razgranati završeci nekoliko okusnih živčanih vlakana, koje podražuju receptorske okusne stanice.
Veliki broj ih se nalazi crikumvalatnih papila, srednji na fungiformnim papilama, ali i na folijatnim.
16.Ko prima ove senzacije?
16. Okusni signali idu s prednje dvije trećine jezika u lingvalni zivac zatim hordom timpani u facijalni a
odatle u solitarni trakt. Iz stražnjeg dijela jezika idu preko glosofaringeusa takođe u solitarni trakt.
Receptori su dlači ce mirisnih ćelija.
17. Prijenos preko G- proteina
17. Membrana okusnih stanica negativno je nabijena s unutrasnje strane. Primjena okusne tvari na
okusne dlačice uzrokuje smanjene negativnosi potencijala, a smanjenje je direktno srazmjerno
logaritmu koncentracije te tvari. Ta promjena je receptorski potencijal. Mehanizam se sastoji u
vezanju okusnih hemijskih tvari za bjelančevinsku receptorsku molekulu koja se nalazi na vanjskoj
površini receptorske stanice za okus, u blizini membrane osjetnih dlačica. T o otvara jonske kanale što
omogućuje pozitivnim jonima natriaj ivodika da uđu i depolariziraju normalnu negativnsot u stanici. U
slučaju natriejvih i vodikovih jona, koji pobuđujuosjet slanoga odnosno kiselog, receptorske
bjelančvine otvaraju specifične jonske kanale na apikalnim membranama okusnih stanica. A slatkog i
gorkog dijelovi receptorskih molekula koji strše kroz apikalnu membranu aktiviraju prijenosne
molekule drugog glasnika u okusnim stanicama, a oni uzrokuju unutarstaniče hemijske promjene koje
pobuđuju okusne signale.
18. Brza adaptacija okusa
18. Velik stepen adaptavije događa se u CNS-u. Adaptacija je gotovo potpuna i zbiva se tokom
približno jedne minute trajnog podraživanja. Okusna živčana vlkana pokazuju da je adaptacija okusnh
pupoljaka obično odgovorna za polovinu adaptacije.
19. MIRIS
19. Površina mirisne membrane 2,4 cm2
gdje se ona nalazi?
Medijalno se nabire i spusta duz gornjeg diejla septuma, a laterlano se nabire preko gornje nosne
skoljke.
20. Treći neuron kod mirisa
20. Ne postoji
21. Uloga centrifugalnih vlakana
21, Ta vlakna zavrsavaju na zrnastim stanicama smještenim izmedju mitralnih i resičastih stanica.
Zrnaste šalju inhibicijske signale do mitralnih i resičastih stanica. Inhibicija je važna u ovom slučaju
radi izoštravanja sposobnosti za razlikovanje jednog mirisa od drugoga.

22. Uloga Rensahowih stanica

22. U tijesnoj vezi s motoneuronima u prednjim rogovima kičmene moždine

Postoji veliki broj malih neurona koji se zovu Renshawove stanice. Gotovo odmah pošto akson
prednjeg motoneurona napusti tijelo neurona od njega se odvajaju kolaterale koje idu prema
obližnjim Renshawovim stanicama. To su inhibicijske stanice koje odašilju inhibicijske signale u
susjedne motoneurone. Stoga podraživanje motoneurona uzrokuje inhibiciju obližnjih motoneurona
što se naziva lateralnom inhibicijom. Motorički sistem omogućuje nesmetan prijenos primarnih
signala u željenom smjeru, istodobno inhibirajući lateralno širenje signala.

23. Na koja dva načina receptor mišićnog vretena može biti nadražen?
23. dvije posebne vrste osjetnih receptora- miscno vreteno i golgijev tetivni organ; Krajeve vlakana
koja se mogu kontrahovati podrazuju gama- motorička živčana vlakna, a alfa- eferentna vlakna inv
ekstrafuzalana vlakna skeletnog mišića.
24. monosinapticki luk
24. receptor(slobodni nervni zavrsetak), aferentni neuron, sinapsa (nervni centar), eferentni neuron,
efektor
25. Podražaj za Golg. Tetivni organ?
25. Povećanje mišićne napetosti
26.Podražaj za mišićno vreteno?
26. Promjena dužine mišićnih vlakana
27.Refleks fleksora i kako se još zove?
27. Ili refleks uklanjanja, ovisi o podraženom osjetnom živcu, integracijski centri u kicmenoj mozdini
izazivaju kontrakciju onih misica koji ce bolno podrazeni dio tijela najusojesnije domaknuti od
predmeta sto izaziva bol. Vecina signala kod ovog refleksa prolazi kroz veci broj neurona
-divergentne sklopove kojima se siri refleks na misice
-sklopove za reciprocnu inhibiciju
-sklopove za naknadno izbijanje
28. Primarno motorno polje
28.Prva vijuga ceeonih reznjeva ispod sredisnje brazde, lateralno u silvijusovoj brazdi, proteze se
rpema gore do najgornjih dijelova mozda a zatim se spusta duboko u uzduznu brazdu( area 4 po
brodmanu), ucestvuje u kontroli kontrakcije pojedinacnih misica, u sednjem dijelu sake i lice, trup
blizu vrha mozga, a područje za noge i stopala u dijelu primarne motoricke kore koja uranja u
uzduznu brazdu.
29. Šta je oštećeno ako osoba ne može formirati riječi?
29. straznji lateralni dio prefrontalne kore, a dio premotoričkom području, t. Brokino područje.
30.Aferentni i eferentni putevi
30.Aferentni- kortikopontocerebelarni koji izvire u motoričkoj i premotoričkoj kori. Te
somatosenzroičkoj kori, a onda ide kroz jezgre ponsa i i pontocerebelarnim traktovima ide u
lateralne dijelove cerebelarnih hemisfera, aferentni putevi obuhvataju olivocerebelarni trakt,
vestibulocereberalna vlakna, retikulocerebelarna vlakna. Aferentni oz perfierije- ventralni i dorzalni
spinocerebelarni put; EFERENTNI- od vermisa kroz nc fastigus u medularna i pontalna područja
moždanog debla, put koji započinje u intermedijarnoj zoni cerebelarne hemisfere, kroz nc.
Interpositus kroz ventrolateralnu i ventroanteriornu jezgru talamusa onda u mozdanu koru, sredisnje
strukture talamusa pa bazalne ganglije i put koji započinje u lateralnoj zoni cerebelarne hemisfere
koji ide kroz nc. Dentatus u ventrolateralnu u ventroanteriornu jezgru talamusa u modzanu koru.

31. asocijativna podrucja

31.parijeto-okcipitotemporalno, prefrontalno, limbičko

32.Vernikovo područje

32.Somatsko, vidno i slušno područje, sastaju se u stražnjem dijelu gornjeg sljepooočnog režnja..to je
sjeciste razvijeno na dominantnoj strani mozga na lijevoj strani u gotovo svih dešnjaka, i ima ulogu za
više misaone razine mozdanih funkcija koje nazivamo inteligencijom. Oštećenjem ne prepoznajemo
smisao riječi.
33. Šta znači da je hemisfera dominantna?
Stražnji dio lijevog sljepoočnog režnja pri rođenju obično je veći od desnoga, lijeva strana se počinje
upotrebljavati više od desne. Nakon toga zbog težnje da se pozormost usmjeri prema prema bolje
razvijenom području brzina ucenja u mozdanoj hemisferi koja prva šocne djelovati brzo se povecava,
a u suprotnoj hemisferi koja se koristi manje, ostaje malom. Lijeva strana postaje dominantna u
odnosu na desnu stranu.

34. Oštećenje lateralnog dijela hipotalamusa?

osjecaj za glad je pojačan, razvija se bijes, hiperaktivnost
35. Put analize kad signal stigne u vidno polje?
Vidni živčani signali idu iz mrežnice prema vidnim živcima. U vidnoj hijazmi vlakna iu nazalnih
polovina mreznice prelaze na suprotnu stranu, gdje se pridruzuju vlaknima iz temporalnig diejla
mreznice drugog oka i s njima cine optick traktove. Vlakna iz svakog vidnog trakta se prekopcavaju u
dorzalnoj talamicnoj genikulatnoj jezgri odakle prolaze kroz vidnu radijaciju i idu do primarne vidne
kore u podrucju fissure kalkarine.

36. vrste pamćenja

36 kratkotrajno, srednje dugo pamcenje, dugotrajno

37.Mehanizam habituacije
37. Habituacija senzoričkog zavrsetka posljedica je zatvaranja kalcijskih kanala ali zrok nije sasvim
poznat. U habituirani zavrsetak ulaz mnogo manja kolicina kalcija pa se oslobadja i mnogo manje
prijenosne tvari iz senzorickog zavrsetka, jer je ulazak kalcija glavni poticaj za njeno otpustanje.
38. Uloga hipokampa u pamcenju
38. –najmedijalniji dio spljepoocnog reznja, ako se odstrani onda se ne mogu pohranjivati verbalne i
simbolicke vrste pamcenja, u dugotrajno pamcenje pa ni srednje dugo pamcenje, ako ono traje vise
do nekoliko minuta. Stoga ti ljudi ne mogu uspostaviti novo dugotrajno pamcenje inih vrsta
informacija koje su osnova inteligencije sto se zove anterogradna amnezija. Misli koje uzrokuju bol
poticu centar za kaznu, a podrazaji koji uzrokuju ugodu poticu limbicke centre za nagradu.

38. Centi za nagradu i kaznu

38. centri za nagradu- uzduz medijalnog telencefalicnog snopa, lateralnoj i ventromediajlnoj jezgri
hipotalamusa. Jači podrazaj ovog podrucja moze izazvati bijes. Manje snazni centri za nagradu-
amigdala, septum, bazalnim ganglijama.
centri za kaznu- znakovi nelagide, bolesti, straha- sredjisnja siva tvar koaj okruzuej silvijusov akvedukt
u mezencefalonu i protezu se prema periventrikularnom podrucju hipotalamusa i talamusa. Centar za
kaznu moze zakociti centar za nagradu.
39. ekscitatoni i inhibicijski signali
39. Pri izvodjenu brzih motorickih pokreta pocetni signal iz motoricke kroe ili mozdanog debla
najprije pojacava ekscitaciju stnaica duboke jezgre ali vec nakon nekoliko milisekunda pojave se
inhibicijski signali iz Purkinjeovih stanica. Taj inhibicijski signal nalikje zakasnjelom signalu negativne
povraten sprege koji je djelotvoran u prgusivanju.

40. uloga spino, vesti i cerebrocerebelum

vest- osigurava zivcane sklopove za vecinu tjelesnih pokreta kojima se odrzava ravnoteza
spinocer-sklopovi za uskladjivanje pokreta uglavnm distalnih dijelaova udova. Osobito Prstiju i sake
cerebrocer-planiranje hotimicnih uzastopnih pokreta tijela i udova nekoliko desetinki uanprijed prije
izvodjenja samih pokreta
41. Za vrijeme dubokog spavanja na EEG-U se prikazuje delta val
42. dvije karakt spinocerebeluma
intermedijerna zona cerebeluma dobiva inf iz motoricke kore velikog mozga i iz nc- rubera koji mali
mozak bavjestavaju o namjeravanom slijedu pokreta, zatim povratne signale iz perifernih dijelova
tijela koji mali mozak obavjestavaju o stvarnim pokretima sto se urpavo izvode
kad intermedijaerna zona usporedi namjeravane pokrete s onima sto se izvode stanice duboke jezgre
n. Interpozitusa odasilju ispravljacke signale u motoricku koru i magnocelularni dio nc rubera.

43. rem spavanje paradoks- aktivan mozak ali nije dovoljno da bi bili svjesni okoline

7.