Professional Documents
Culture Documents
Boro Stjepanović - Gluma III - Igra PDF
Boro Stjepanović - Gluma III - Igra PDF
GLUMA III
Igra
Majci
2
GLUMA III; Igra, SADRŽAJ
SADRŽAJ
SADRŽAJ.......................................................................................... 3
UVOD .................................................................................................. 8
DRAMSKA IGRA.............................................................................. 9
Opšti pojam igre ................................................................................9
Dihotomije .......................................................................................10
Pravila ..............................................................................................13
LIK..................................................................................................... 17
UVOD ..................................................................................................18
Lik kao ličnost .................................................................................19
Lik kao oblik....................................................................................22
Aristotel o liku .................................................................................25
Hegel o liku......................................................................................29
KARAKTERIZACIJA.........................................................................30
Sistematizacija crta ..........................................................................31
Opšte crte ........................................................................................... 31
Posebne crte....................................................................................... 32
Spoljne i unutrašnje crte .................................................................... 34
Formulisanje crta .............................................................................36
Karakteristike karakteristika ............................................................36
TRANSFORMACIJA ..........................................................................39
V J E Ž B E ..................................................................................... 42
1. Pristup karakteru ..........................................................................42
1.1 Srednja linija organa ................................................................... 42
1.2 Uvodna vježba.............................................................................. 43
1.3 Opažanje karaktera...................................................................... 43
1.4 Vlastiti karakter............................................................................ 44
1.5 Imitacija ....................................................................................... 44
1.6 Biografija ..................................................................................... 45
1.7 Intervju......................................................................................... 45
1.8 Uzori ............................................................................................ 46
2. Karakterizacija iz situacije...........................................................47
2.1 Opšte sile...................................................................................... 47
2.2 Distinktivna određenja ................................................................. 47
3. Karakterizacija iz radnog procesa................................................48
3.1 Akter............................................................................................. 48
3.2 Profesija....................................................................................... 49
3.3 Društvena uloga........................................................................... 49
4. Karakterizacija iz okolnosti .........................................................50
4.1 Prostor ......................................................................................... 50
4.2 Vrijeme......................................................................................... 50
4.3 Način ............................................................................................ 51
5. Tipska karakterizacija ..................................................................51
5.1 Tipičnost....................................................................................... 51
5.2 Temperament................................................................................ 52
5.3 Mentalitet ..................................................................................... 52
5.4 Otvoren - zatvoren ....................................................................... 52
6. Unutrašnja karakterizacija ...........................................................53
6.1 Stare vježbe .................................................................................. 53
6.2 Voljna srž ..................................................................................... 54
6.3 Deviza .......................................................................................... 54
3
GLUMA III; Igra, SADRŽAJ
5
GLUMA III; Igra, SADRŽAJ
6
GLUMA III; Igra, SADRŽAJ
7
GLUMA III; Igra, UVOD
UVOD
8
GLUMA III: Uvod, DRAMSKA IGRA
DRAMSKA IGRA
"Umetnost počinje onde gde je kadra da vaspostavi red koji joj je svojstven i
koji se uzalud kleveće kao veštački i konvencionalan: tu je njen razlog
postojanja. Ona je igra. A šta bi bila igra bez pravila."
(R. Caillois∗)
∗
Radi identifikacije citata vidi Dodatak; INDEKSI, Lica i SPISKOVI, Citirani autori i djela.
Najčešće citirani autori predstavljeni su posebnim odgovarajućim inicijalima. Aristotel je "A",
Stanislavski "S" itd. O tome vidi Dodatak; SPISKOVI, Inicijali.
9
GLUMA III; Uvod, DRAMSKA IGRA
Dihotomije
10
GLUMA III: Uvod, DRAMSKA IGRA
izgleda. Oni koji poznaju i vole glumu kao igru u principu ne vole da
neko ko izgleda da jeste, zbilja i jeste to što izgleda. U tom slučaju
nema igre i to onda nije gluma. To je ona razlika koja bitno i
kvalitativno odvaja naturščike od pravih glumaca. Zadatak glumca
nije da prevari da jeste ono što nije, nego da vješto, ako treba, izgleda
da jeste ono što nije, ali da se u svakom trenutku može vidjeti razlika
između njega kakav jeste i onoga što on stvara kao da jeste.
I Stanislavski osuđuje glumu u kojoj dominira "jeste" nad
"izgleda". Poznate su anegdote o onom spavaču koji je loše igrao
spavanje zato što stvarno jeste spavao, odnosno o onoj glumici koja je
tako "dobro" igrala scenu umiranja da su svi pomislili da ona sama
umire. Nije cilj glumca da sa takvom uvjerljivošću "jede grožđe" da bi
mu ptice slijetale na ruku da i same kljucaju, nego da ponire u
stvarnost, da otkriva ono što je iza pojavnosti i što Brecht naziva
"zbivanje iza zbivanja". Ima i takvih vrsta glume, modela, u kojima bi
bilo poželjno da ptice slete na "grožđe", zato smo nekoliko puta uz
"liči" upotrijebili frazu "ako treba", to jest ako su takva ustanovljena
pravila, odnosno ako se u strukturi igre daje prednost simulaciji
stvarnosti nad konstrukcijom partiture kojom se ispituje ono što je iza
pojavnosti.
Laž - istina. O ovom paru već smo više puta govorili, posebno u
prvoj knjizi (v. GLUMA I; Čulno opažanje i doživljavanje,
STVARANJE ISTINE i u istoj knjizi Mišljenje, ISTINA I VJERA). Za
veliki broj teoretičara drame i dramske igre istina je u idealnim
oblicima koji čine stvarnost, a mimetičko stvaranje se bavi
11
GLUMA III; Uvod, DRAMSKA IGRA
12
GLUMA III: Uvod, DRAMSKA IGRA
Pravila
13
GLUMA III; Uvod, DRAMSKA IGRA
14
GLUMA III: Uvod, DRAMSKA IGRA
15
GLUMA III; Uvod, DRAMSKA IGRA
16
GLUMA III; Igra, SADRŽAJ
LIK
17
GLUMA III; Igra, LIK
UVOD
18
GLUMA III: Igra, LIK
19
GLUMA III; Igra, LIK
20
GLUMA III: Igra, LIK
svemu lik ipak opstaje. Ali sa tim likom koji je opstao treba biti
obazriv.
Naime, u pedagoškom postupku pokazalo se pogubnim svako
prerano bavljenje likom kao ličnošću. Takvo znanje, bez prethodno
utemeljene glume u ličnost studenta (igra u svoje ime), u strukturu,
pojedinačnosti i organizaciju radnje, ne baš nužno, ali u svakom
slučaju spontano vodi u izigravanje, pokazivanje, imitiranje,
gomilanje individualnih određenje bez reda i razloga, potiskivanje4 i
prikrivanje sebe i neuvažavanje partnera. Zato znalci liku shvaćenom
kao ličnost prilaze oprezno, nastojeći da mu dugo ne pridaju značaj5,
ali i da ga ne potisnu sasvim na periferiju. Opredjeljuju se za male
doze, otprilike onako kako se u farmaciji koriste otrovi: ljekoviti su u
malim količinama, a pogubni u velikim.
Oni koji glumu određuju kao "ja-i-ti-kao ličnosti-činimo-
-igrajući" ili kao "podražavanje radnje", drže se preporuke
Stanislavskog: "Ne smeju se igrati strasti i ličnosti, već treba biti
aktivan pod uticajem strasti i ličnosti", a ovaj stav zapravo je prvi u
evropskoj tradiciji iskazao Aristotel tvrdnjom da "lica ne delaju zato
da podražavaju karaktere, nego radi delanja uzimaju da prikazuju i
karaktere". Prema tome, lik kao ličnost (karakter) zapravo je sredstvo
koje je u funkciji nečeg drugog i ne vrijedi sam za sebe. U slučaju
glume lik je sredstvo u funkciji individualizacije, odnosno nivo u
organizaciji radnje, kako smo o tome već govorili. Tako shvaćen lik
nikako ne može biti ni počelo ni svrha dramske igre nego ono što i
jeste: varijabilni elemenat u strukturi, a varijabilni je zato što ga nekad
kao takvog ima, a nekad nema.6
22
GLUMA III: Igra, LIK
24
GLUMA III: Igra, LIK
Aristotel o liku
25
GLUMA III; Igra, LIK
mu, kao što je već pomenuto, govor ili način delanja bude otkrivao
neku volju..." (A) Lice još nije potpuno individualizovan karakter, ali
neki karakter jeste.
Kada licima, dalje, pripišemo "ovakve ili onakve osobine", ona
će biti puni karakteri. Karakteri treba da budu: a) plemeniti, da imaju
plemenitu volju; b) prilični, da im priliči, pristaje, odgovara ono što
čine; c) slični (ili vjerni), unošenjem određenih individualnih crta; i d)
dosljedni, "tako da jedno lice s ovakvim ili onakvim osobinama ovako
ili onako govori i dela po nužnosti ili po verovatnosti, i da se ova ili
ona radnja razvija posle ove ili one ili nužno ili verovatno". Šta bismo
od ovoga mogli i morali uvažiti? Sve, u određenim okolnostima.
Obično se smatra da u tragediji karakteri moraju biti plemeniti, a
da komedija podražava tzv. "niže" karaktere. Od modela igre, dakle,
zavisi hoće li i do koje mjere karakteri biti plemeniti. Treba naglasiti,
međutim, da je plemenitost za Aristotela moralna, a ne biološka
(plava krv), društvena ili politička kategorija. Stoljeća koja su slijedila
davala su, naprotiv, češće prednost društvenoj i političkoj hijerarhiji,
pa lica u tragediji dugo i gotovo isključivo bivaju dinasti i državnici.
Ali i to je samo jedno u nizu površnih tumačenja Aristotela.
Zahtjev da karakteri moraju biti prilični znači da se sami u sebi,
a posebno u priči, moraju kretati i iskazivati u krugu svojih
uobičajenih kompetencija koje ih čine onim što jesu: starac, mladić,
junak, kukavica, kralj, prostak8… Priličan karakter je usklađen sa
sobom i svojom okolinom i čini ono što se od njega u društvenoj
podjeli kompetencija očekuje. Međutim, kad bi to uvijek bilo tako -
drama ne bi postojala. Dramski sukob uglavnom počiva na tome što je
neko učinio nekome nešto što u tom odnosu ne priliči: plemić je
ošamario plemića, brat ubio brata, otac iznevjerio ćerku, žena
prevarila muža. A dramska tenzija i neizvjesnost nastaje uglavnom na
osnovu težnje da lik ispuni ono što mu priliči: da osveti oca, da spase
čast, da sačuva porodicu, da nađe sebe…
Zahtjev da karakter bude priličan zapravo se tiče njegovog
nastojanja da to bude, a ne njegove ostvarenosti kao takvog, jer je to
uglavnom iz raznih razloga nemoguće, i upravo je u tome onaj
najdramskiji elemenat priče.
Nas ovaj zahtjev upućuje na potrebu podrobne analize i scenske
realizacije onoga što Hegel zove "opšte stanje svijeta" ili konkretan
oblik moralnog i zakonskog života koji subjektu dozvoljava određeni
krug dejstvovanja, odnosno slobode na osnovu (ne)zavisnosti od tih
opštih uslova. Nepoznavanje ovih uslova čest je razlog
nerazumijevanja karaktera, njihove volje i konkretnih činova.
Civilizovan čovjek naravno ne razumije kako bilo kome može priličiti
krvna osveta, ili etničko čišćenje, ili pravo na prvu bračnu noć. Danas
studenti teško razumiju da u Aristotelovo doba nešto nije priličilo ženi
što možda danas priliči, ili se uopšte sumnja da je postojala institucija
ropstva i da su se prema njoj i takvi umovi kao što su antički odnosili
kao prema nečemu što je normalno i što se podrazumijeva. Zato što
nam nešto od onoga što čini karakter iz vizure aktuelnog načina
mišljenja izgleda nevjerovatno ili čak nemoguće, pribjegava se
ispravljanju, pojednostavljivanju i nasilnom aktuelizovanju pojedinih
26
GLUMA III: Igra, LIK
28
GLUMA III: Igra, LIK
Hegel o liku
29
GLUMA III; Igra, LIK
KARAKTERIZACIJA
30
GLUMA III: Igra, LIK
Sistematizacija crta
Opšte crte
31
GLUMA III; Igra, LIK
Posebne crte
32
GLUMA III: Igra, LIK
33
GLUMA III; Igra, LIK
34
GLUMA III: Igra, LIK
35
GLUMA III; Igra, LIK
Formulisanje crta
Karakteristike karakteristika
36
GLUMA III: Igra, LIK
37
GLUMA III; Igra, LIK
38
GLUMA III: Igra, LIK
TRANSFORMACIJA
40
GLUMA III: Igra, LIK
41
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
Lik
VJEŽBE
1. Pristup karakteru
42
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
43
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
1.5 Imitacija
(p, i; II)
44
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
1.6 Biografija
1.7 Intervju
45
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
1.8 Uzori
46
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
2. Karakterizacija iz situacije
47
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
3.1 Akter
3.2 Profesija
49
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
4. Karakterizacija iz okolnosti
4.1 Prostor
4.2 Vrijeme
50
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
4.3 Način
(p, i, s; II)
5. Tipska karakterizacija
5.1 Tipičnost
5.2 Temperament
(i; II)
5.3 Mentalitet
(i; II)
52
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
6. Unutrašnja karakterizacija
53
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
6.3 Deviza
(p, i; II)
54
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
6.4 Razumijevanje
55
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
7. Spoljna karakterizacija
56
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
nastavnik odredi ili studenti sami izaberu jednu ili više individualnih
spoljnih karakteristika svojih likova. Te karakteristike realizujte kroz
neposredno scensko dejstvo.
Primjeri: 1) Mali. 2) Brkat. 3) Prljav. 4) Nepočešljan.
Uputstvo: 1) Utvrdite koliko ta spoljna karakteristika ima veze
sa opštim, osnovnim određenjima lika. 2) Kod Brechta, Koriolan je
visok oko 165, a u našoj predstavi preko 190 cm. Postoje li
predubjeđenja o individualnim spoljnim karakteristikama pojedinih
likova? 3) Kod Shakespearea je Hamlet, po svjedočenju kraljice,
"gojazan i kratkog daha". A u predstavama koje smo gledali? 4) Može
li onaj koji snajperom ili granatama ubija djecu biti fizički lijep? Šta
znači ako je lijep?
7.4 Lice
57
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
7.5 Odjeća
58
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
Opis: KAPE (p, i; II). Nastavnik zada ili studenti sami odaberu
jedan odjevni predmet i ispituju mogućnosti određivanja.
Primjeri: Šeširi - filcani, lovački, kaubojski, žirado; modni
ženski šeširi; cilindar, polucilindar; kačket, beretka, šubara, fes, keče;
vojničke kape - titovka, šajkača, šapka; šljem - tropski, vatrogasni,
vojnički; kaciga.
Varijanta A: CIPELE (p, i; II).
Primjeri: Muška, ženska, dječija cipela; plitke, duboke,
salonske, sportske; ravne, sa niskom petom, sa visokom petom; kožne,
gumene, antilop; čizme, čizmice, sandale, espadrile, papuče, kopačke,
cokule, bakandže, opanci, kaljače.
Varijanta B: RUKAVICE (p, i; II).
Primjeri: Samo s palcem, s prstima, s podrezanim prstima, do
lakata; vozačke, bokserske, hirurške; kožne, gumene, azbestne,
svilene, vunene, najlonske, pamučne.
Varijanta C: KAPUTI (p, i; II).
Primjeri: Gunj, sako, smoking, frak, žaket, gerok; vjetrovka,
vijetnamka, jakna; mantil, zimski kaput, bunda, ogrtač, plašt, bade
mantil, kućni kaput.
Uputstvo: 1) Može se raditi kao pripremna vježba u što više
brzih promjena. 2) Kao improvizacija može se raditi na starom
materijalu kao nova okolnost.
Varijanta D: ODJEVNI PREDMETI U ODNOSU (i; II). Odredite
pojedinačnosti i improvizujte scenu u kojoj će u odnosu biti dva ili
više odjevnih predmeta. Snimite vježbu kamerom tako da u kadru
budu samo ti predmeti, odnosno dijelovi tijela na kojima su predmeti.
Primjeri: 1) Nove rukavice - pocijepane rukavice. 2) Vojničke
čizme - štikle. 3) Gunj - smoking.
7.7 Uniformisanje
59
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
7.8 Prerušavanje
7.9 Gizdanje
(i; II)
Zadatak: Oblici i funkcije gizdanja.
Opis: Odredite pojedinačnosti i u paru ili u grupi improvizujte
scenu u kojoj ćete se s razlogom nagizdati.
Primjeri: 1) Svadba. 2) Matursko veče. 3) Parada.
Uputstvo: 1) Utvrdite značenje konkretnog gizdanja i dovedite
ga do kraja, to jest da bude u funkciji neke radnje. Na primjer:
dopadanje, ili razveseljavanje, ili zastrašivanje. 2) Vježba se može
koristiti i u funkciji razvijanja i održavanja raspoloženja ili osjećanja
(v. GLUMA I; Osjećanje).
7.10 Ukrasi
60
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
7.11 Šminka
7.12 Maska
61
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
7.13 Frizura
8.2 Biće
(p, i; II)
63
GLUMA III; Lik, VJEŽBE
64
GLUMA III: Lik, VJEŽBE
65
GLUMA III; Igra, ULOGA
ULOGA
66
GLUMA III; Igra, ULOGA
"Razborit glumac, pre nego što shvati sitne ćudi i sitne spoljašnje
karakteristike lica koje glumi, mora nastojati da shvati opšteljudski
značaj uloge." (Gogolj)
67
GLUMA III; Uloga, IZBOR ULOGE
IZBOR ULOGE
68
GLUMA III; Uloga, IZBOR ULOGE
70
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
PRIPREMA ULOGE
TEKST
71
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
72
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
73
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
Rad na tekstu
Utisak
Htjeli ne htjeli, čitajući prvi put neki tekst o njemu stičemo i tzv.
prvi utisak. Praksa i iskustvo su pokazali da je to nezaobilazan
elemanat u razumijevanja teksta, odnosno uloge i da ga treba svakako
na neki način fiksirati da bismo ga u kasnijim fazama mogli koristiti.
Prvom utisku Stanislavski daje "skoro odlučujuće značenje",
poredi ga s prvim susretom budućih ljubavnika ili supružnika, smatra
ga prvom etapom u stvaranju. Preporučuje pažljiv pristup, jer površno
74
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
Činjenice
75
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
76
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
Treba otkriti to, a onda svi ostali odgovori neka budu u funkciji ovog
najvažnijeg.
Analiza
77
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
78
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
79
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
80
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
Probanje
81
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
82
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
84
GLUMA III; Uloga, PRIPREMA ULOGE
85
GLUMA III; Uloga, IGRANJE ULOGE
IGRANJE ULOGE
Izvođenje
86
GLUMA III; Uloga, IGRANJE ULOGE
87
GLUMA III; Uloga, IGRANJE ULOGE
Glumačka etika
88
GLUMA III; Uloga, IGRANJE ULOGE
90
GLUMA III; Uloga, IGRANJE ULOGE
91
GLUMA III; Uloga, VJEŽBE
Uloga
VJEŽBE
1. Uloga
93
GLUMA III; Uloga, VJEŽBE
2. Rad na tekstu
96
GLUMA III; Uloga, VJEŽBE
2.2 Činjenice
(p; I, II, III, IV)
99
GLUMA III; Igra, SISTEMI
SISTEMI
100
GLUMA III; Igra, SISTEMI
"U doba proturječnih diskursa sve manje izgleda važno (ako je ikada i bilo
uistinu važno) ispitivati koja je teorija kazališta ispravna, prije se treba
pitati za koga se i s kojim ciljem pojedina teorija razvijala te za kakve se
ciljeve mogla ili bi se mogla koristiti." (Marvin Carlson)
102
GLUMA III; Igra, SISTEMI
PREGLED IDEJA
103
GLUMA III; Igra, SISTEMI
104
GLUMA III; Igra, SISTEMI
105
GLUMA III; Igra, SISTEMI
106
GLUMA III; Igra, SISTEMI
107
GLUMA III; Igra, SISTEMI
108
GLUMA III; Igra, SISTEMI
109
GLUMA III; Igra, SISTEMI
110
GLUMA III; Igra, SISTEMI
111
GLUMA III; Igra, SISTEMI
112
GLUMA III; Igra, SISTEMI
113
GLUMA III; Igra, SISTEMI
114
GLUMA III; Igra, SISTEMI
115
GLUMA III; Igra, SISTEMI
116
GLUMA III; Igra, SISTEMI
117
GLUMA III; Igra, SISTEMI
118
GLUMA III; Igra, SISTEMI
119
GLUMA III; Igra, SISTEMI
120
GLUMA III; Igra, SISTEMI
121
GLUMA III; Igra, SISTEMI
122
GLUMA III; Igra, SISTEMI
123
GLUMA III; Igra, SISTEMI
124
GLUMA III; Igra, SISTEMI
125
GLUMA III; Igra, SISTEMI
126
GLUMA III; Igra, SISTEMI
127
GLUMA III; Igra, SISTEMI
128
GLUMA III; Igra, SISTEMI
129
GLUMA III; Igra, SISTEMI
130
GLUMA III; Igra, SISTEMI
131
GLUMA III; Igra, SISTEMI
132
GLUMA III; Igra, SISTEMI
134
GLUMA III; Igra, SISTEMI
135
GLUMA III; Igra, SISTEMI
136
GLUMA III; Sistemi, VJEŽBE
Sistemi
VJEŽBE
1. Seminarski rad
(p, st; I, II, III)
2. Ključne riječi
(p; III)
137
GLUMA III; Sistemi, VJEŽBE
3. Na istom - sistemi
138
GLUMA III; Igra, MODELI
MODELI
139
GLUMA III; Igra, MODELI
PODRAŽAVANJE SAMO
141
GLUMA III; Igra, MODELI
142
GLUMA III; Igra, MODELI
PREDMET PODRAŽAVANJA
Vremenski planovi
144
GLUMA III; Igra, MODELI
Vršioci radnje
145
GLUMA III; Igra, MODELI
146
GLUMA III; Igra, MODELI
Organizacija radnje
147
GLUMA III; Igra, MODELI
znate ni ko ste, ni s kim ste; ni šta, ni zašto radite; koju ulogu igrate, u
kojoj predstavi; ne znate tekst, a morate na scenu.
Kao i sve drugo što je vezano za glumu i modeli fiksiranja ili
improvizacije, za publiku, više izgledaju nego što jesu, to jest kada se
publici čini da je sve improvizacija - zapravo može biti čvrsto
fiksirana struktura, a kada se čini da je sve fiksirano - zna biti
improvizacija.
Improvizacija, i u pedagoškoj praksi i u procesu pripreme uloge,
a kad je, rijetko, ima i u izvedbi, mora biti precizno pripremljena,
onako kako smo o tome, govorili u prvoj knjizi (v. GLUMA I;
Vježbanje, Priprema improvizacija).
Fiksiranje izgleda kao lakši postupak, i zbilja, ako se pod
fiksiranjem podrazumijeva strogo strukturiranje i mehaničko
izvođenje, onda jeste lakše. Tako nešto zbilja postoji, kao produkt
"saradnje" neambicioznih glumaca i pretencioznih reditelja. Tada je
sve izrežirano, do posljednjeg detalja, improvizacije nije bilo ni na
probi, a kako da je bude na predstavi.
Fiksiranje kao dio kreativnog postupka glumca bazirano je na
dobro pripremljenoj improvizaciji, u jednom momentu ključni dijelovi
uloge se zbilja utvrđuju, ali kao relativno nepromjenljivi i mora se
dobro paziti da se glumcu ostavi dovoljan prostor u kome njegova
psihotehnika ulogu doživljava kao nedovršenu, a proces dovršavanja
dešava se u toku izvođenja koje je disciplinovano provođenje
dogovorenih linija i elemenata. Tako gluma postaje, evo još jednog
paradoksa, disciplinovana kreativna improvizacija na temu čvrsto
fiksiranih elemenata i linija uloge.
148
GLUMA III; Igra, MODELI
149
GLUMA III; Igra, MODELI
TEHNIKA PODRAŽAVANJA
150
GLUMA III; Igra, MODELI
151
GLUMA III; Igra, MODELI
152
GLUMA III; Igra, MODELI
153
GLUMA III; Igra, MODELI
Tehnička ograničenja
154
GLUMA III; Igra, MODELI
DRUGE DATOSTI
Žanrovi
156
GLUMA III; Igra, MODELI
157
GLUMA III; Igra, MODELI
Stilovi
159
GLUMA III; Igra, MODELI
160
GLUMA III; Igra, MODELI
Stilski pravci, kao i stilske ravni, nikada u praksi nisu čisti kao
kad se o njima samo govori. Često u istoj ulozi miješamo različite
pravce, a još češće ravni, jer su uloga i predstava i njihov stil ono
jedinstvo kome težimo, a ne ni pravac ni ravan.
Uz pojam stila neposredno se veže tehnički postupak stilizacije.
Klajn stilizaciju smatra izvještačenošću i udaljavanjem od prirodnog.
Takva stilizacija se u glumi ogleda "u suviše pravilnim, suviše tačno
odmerenim, krutim mimičkim i pantomimskim pokretima koji deluju
kao pokreti nekog mehanizma, neke navijene lutke, marionete". U
praksi, stilizacija je zbilja najčešće to, i ako bi bila samo to, morali
bismo reći da je neinventivna, dosadna i nepotrebna. Međutim, ako
pod stilizacijom pokušamo da zamislimo estetizaciju u cilju što boljeg
izražavanja konstantnih i uvijek konkretnih varijabilnih pravila,
organizaciju radnje koju sprovodi glumac sa punom sviješću o svojoj
umjetnosti koja nikada nije samo puko podražavanje nego stvaralaštvo
u cilju postizanja sklada i harmonije svih upotrijebljenih sredstava i
postupaka, onda bi stilizacija bila temeljni tehnički postupak, a stil
konačni i puni izraz.
Mediji
161
GLUMA III; Igra, MODELI
162
GLUMA III; Igra, MODELI
163
GLUMA III; Igra, MODELI
164
GLUMA III; Igra, MODELI
165
GLUMA III; Igra, MODELI
CILJEVI PODRAŽAVANJA
U nastojanju da ovu temu zaokružimo i završimo valja nam
nešto reći i o tome kako se konstituišu različiti modeli igre prema
ciljevima podražavanja.
Stanje svijeta
166
GLUMA III; Igra, MODELI
njega. Tako je gluma često bila jeres, ali ne tolika da bi bila potpuno
ukinuta.
U smutnim vremenima glumci se nužno pitaju da li su svojom
igrom mogli više učiniti u moralnom smislu, a u sretnim: jesu li mogli
učiniti više u tehničkom. Obično je teško odvojiti te dvije stvari, pa
intenzivna borba za moralnu promjenu svijeta zahtijeva i nova
tehnička i kreativna rješenja, a ne rijetko i "kabinetski" ili
"laboratorijski" rad značajno promijene do tada vladajuće nazore u
društvu.
Prođe li se u mislima ponovo kratak pregled ideja iz prethodnog
poglavlja imaćemo pred sobom čitav niz ličnosti i modela igre koji su,
sa ciljem da promijene društvo ili individuu, kulturne obrasce,
umjetničku teoriju i praksu, glorifikovali ili rušili svijet kakav su
poznavali. Pošto je o tome tamo bilo dosta govora ovdje će biti
dovoljno ovoliko.
Funkcija igre
Može se, ali teško, glumiti, a ne pitati: čemo ovo služi? Čak i
kad se kaže da je gluma neposredna bezrazložnost i da se glumi zbog
glume same, ipak joj je i tada pripisana neka svrha, možda i najtačnija
i najbolja. Druge svrhe su one standardne, klasične i bilo koja
glumačka praksa teško će ih zaobići.
Dakle, funkcija glume može biti estetska, zabavna, spoznajna
(edukativna, didaktična), terapeutska ili psihološka u bilo kom smislu,
socijalna itd. Prema funkciji biraju se i sredstva, prema sredstvima
konstituišu se prepoznatljivi modeli.
Studenti se moraju upoznati sa činjenicom da će glumiti u
nacionalnom teatru ili u nekom koji neće imati tu funkciju, dakle biće
lokalnog karaktera (republički, pokrajinski, regionalni, gradski).
Prvom je primaran zadatak da njeguje i razvija vrijednosti nacije koja
je ustanovila državu, drugima da funkcionišu u okvirima lokalne
zajednice prema potrebama različitih društvenih grupa koje tu
zajednicu čine. Jasno je da se u oba slučaja ne može igrati isto.
Glumi se za odrasle ili za djecu, što je u suštini, s obzirom na
konstantna pravila isto, ali u praksi je u mnogo čemu različito. Za
odrasle se igra najčešće da bi se zabavili, da bi se oslobodili
svakodnevnih briga, ali za probraniju publiku i zbog raznih drugih
funkcija, sve do visokog estetskog doživljaja. Međutim, ta igra
uglavnom se uklapa u koncept slobodnog vremena koje odraslima za
nju ostaje. Igra za djecu dio je njihovog obaveznog obrazovnog
programa, estetskog i moralnog vaspitanja i u svemu treba da na taj
izazov odgovori.
Glumi se za slavu ili za pare, i koji god se pristup odabere, mada
često ne može ni da se bira, to dalje podrazumijeva čitav niz izbora
koji nužno dovode do tome odgovarajućeg modela. Uslovno je i
figurativno rečeno "za slavu" i "za pare", jednostavnije - glumac je ili
u službi svoje umjetnosti i tome podređuje sve, ili je u službi
"blagajne" koja mu određuje sve.
Osim što je uslovno i figurativno, ovo je rečeno i grubo. Nikada
to nije tako jednostavno i ogoljeno. Oni koji su tobože posvećeni
167
GLUMA III; Igra, MODELI
Kao što smo više puta naglašavali, akcenat u ovim knjigama nije
na teorijskim uvodima nego na vježbama koje se rade ili bi mogle da
se rade na određene teme. Teorijski uvodi služe da se u vježbanju ne
zaluta i da se potencijali vježbi maksimalno iskoriste u skladu i u
okvirima teme.
Tako i ovaj put, u istorijskom pregledu ideja, u razmatranju
osnovnih pojmova sistema i modela može biti i istine i laži, i korisnog
i nekorisnog. Ali ostaje neporeciva činjenica da glumci, ako hoće da
valjaju i sebi i drugima, ako neće da ih prevode žedne preko vode,
moraju biti u stanju da u praksi razlikuju pojmove dramskog, epskog i
poetskog; naturalističkog i simbolističkog; proživljavanja i
predstavljanja, poistovjećivanja i distance, autopenetracije; literarnog i
ne-literarnog; iluzionističkog i ne-iluzionističkog; figurativnog i
apstraktnog; moraju razlikovati žanrove, medije i stilove... Nema toga
tako mnogo, ali jako je važno da se i u glumi ustanove teorijske i
istorijske koordinate, da se zna šta se čemu suprotstavlja, šta se na šta
naslanja; šta se, kad i zbog čega koristilo; šta bi se, kad i zbog čega
moglo koristiti - ne zbog rekonstrukcije nego zbog komunikacije.
Takođe, više puta smo naglašavali da u glumi ništa nije
jednoznačno, samo to i ništa drugo. U dramskom ima i epskog i
poetskog, u naturalističkom bar zrno simbolističkog; nema
poistovjećivanja bez predstavljanja ni proživljavanja bez distance,
figuracije bez apstrakcije... U pojedinim periodima jedan aspekt je
bivao u prvom planu, u drugima drugi. A zapravo sve je tu, sve
vrijeme, i dobro je što je tako, jer se na taj način održava nužna
neizvjesnost i napetost, prevazilazi mehaničnost i omogućava
glumačka kreativnost.
U vježbanju stvari su samo privremeno odvojene, reklo bi se
nepomirljivo. Neka tu tako i bude, ali na kraju, svako mora prema sebi
i prema svojoj publici naći najbolji amalgam svega toga što u glumi
postoji od kad je svijeta i vijeka i što će postojati dovijeka.
168
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
Modeli
VJEŽBE
1. Uvodne vježbe
1.2 Doručak
(p, i; III)
169
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
2. Dramski
2.1 Radnja
170
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
171
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
3. Epski
172
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
3.2 Komentari
173
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
174
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
175
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
3.7 Istoriziranje
(i; III)
176
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
177
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
3.11 Songovi
178
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
4. Poetski
179
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
180
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
5.1 Drvo
(p; III)
182
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
6. Komedija
183
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
184
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
185
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
186
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
6.4 Nehotično
187
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
188
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
189
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
6.10 Dodaci
190
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
Varijanta A: PAMET (p, i; II, III). Otkrijte šta kod nekoga može
biti smiješno u vezi sa njegovom pameću.
Primjeri: 1) Ograničenost. 2) Glupost. 3) Naivnost. 4)
Pretencioznost.
Varijanta B: KARAKTER (p, i; II, III). Otkrijte smiješno u tuđem
karakteru.
Uputstvo: 1) Materijal potražite: a) u sferi potreba, želja i
namjera koje ličnost iskazuje, b) u onome što zovemo karakterne
osobine, spoljne i unutarnje. 2) V. ovdje vježbu Poroci.
Varijanta C: PROFESIJA (p, i; II, III). Materijal tražite u
profesiji ličnosti, tamo gdje se profesija "prikazuje samo preko
spoljašnjih manifestacija, čime se oduzima smisao njenom sadržaju"
(Prop). Neke su profesije već izašle na glas kao posebno pogodne za
komičnu obradu.
Primjeri: 1) Policajac. 2) Vatrogasac. 3) Vojnik. 4) Doktor. 5)
Filozof. 6) Pjesnik.
Uputstvo: 1) Zadatak ćete lakše obaviti ako već sama profesija
ne zahtijeva naročit umni napor, kao prva tri primjera. 2) Sljedeća tri
primjera zahtijevaju da se svedu na formu da bi funkcionisali
komično. 3) Znate li u literaturi primjere u kojima su navedene
profesije smiješne? 4) Odigrajte te primjere.
Varijanta D: GOVOR (p, i; II, III). Otkrijte smiješne strane
govora neke ličnosti.
Uputstvo: Potražite materijal: a) u artikulaciji (šprahfeleri), b)
u akcentuaciji (lokalni govor, dijalekat, žargon), c) u slatkorječivosti,
d) u siromašnom rječniku, e) u profesionalnom govoru, f) u
drastičnom odstupanju od srednjih vrijednosti u nekoj govornoj
konstanti (previsoko - prenisko, preglasno - pretiho, prejako -
preslabo, prebrzo - presporo).
Uputstvo: 1) U svakom posebnom slučaju pokušajte i da
odigrate to smiješno što ste kod drugoga otkrili. 2) Ne tražite sve
oblike smiješnog u jednoj osobi. Kod nekoga ćete naći jedno, kod
nekoga drugo.
191
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
6.13 Poroci
192
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
6.16 Klovn
(i, s, st; I, II, III)
Zadatak: Ispitivanje procesa nastajanja klovna kao najtipičnije
smiješne figure.
Opis: Koristeći repertoar postupaka iz prethodnih varijanti, kao i
ono što inače znate o klovnovima neka svako stvori svog klovna.
Uputstvo: 1) U zagrijavajućim vježbama ispitajte hodove,
skokove, iznenadne susrete, sudare i njihov komični potencijal u
različitim prostorima. 2) Odredite jednostavnu dominantnu emociju i
prenesite je na partnera i na publiku. 3) Ispitajte rad klovnovskih očiju
koje se kreću od objekta do partnera i publike. Očima usmjeravajte
pažnju i prenosite centar akcije. 4) Smislite masku, najprije obavezni
nos, a onda po potrebi i sve ostalo (šminku, kostim, rekvizitu). Neka
ovi dodaci budu najneposredniji izraz klovnovog karaktera. 5) Neka se
govor kreće u okviru nekoliko jednostavnih i atraktivnih fraza i
neartikulisanih oglašavanja koja simultano prate fizičku akciju. 6)
Radi jasnoće i efektnosti pokret po potrebi usporite, a postupke
obavezno, naročito u ponavljanjima preuveličajte. 7) Situacije
formirajte oko najjednostavnijih fizičkih i najčešćih duhovnih potreba:
jelo, piće, fiziološke potrebe, ljubav, druženje, odbrana dostojanstva.
8) Prepreku za ostvarenje potrebe predimenzionirajte, ali joj prilazite
naivno i neoprezno. 9) Prelistajte knjige, vidite filmove, pođite u
cirkus i saznajte sve što se može o klovnovima. 10) Na prvoj godini
poigrajte se tim zadatkom neobavezno, da biste zabavili sebe i druge.
V. GLUMA I; Oslobađanje, Zabavljanje. 11) Na drugoj godini uradite
klovna koristeći sva znanja o karakterizaciji, izgradnji i igranju lika.
12) Na trećoj godini igrajući istog, ili drugog klovna, upotrijebite
znanja o modelima igre i pokažite visok stepen tehničke
osposobljenosti postavljajući sebi više standarde u izboru i realizaciji
svega onoga što vaš klovn radi.
7. Tragedija
196
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
8. Stilovi
197
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
9. Mediji
198
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
9.3 Praksa
199
GLUMA III; Modeli, VJEŽBE
200
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
TEHNIKA
201
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
"Uostalom, koji je umetnik izgubio išta od svoje genijalnosti zato što je jasno
formulisao pozitivne datosti svoje tehnike."
(E. Souriau, Dvesta hiljada dramskih situacija)
202
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
203
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
204
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
205
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
Tehnička sredstva
206
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
207
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
Tehnička ograničenja
208
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
209
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
210
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
211
GLUMA III; Igra, TEHNIKA
212
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
GLAS I GOVOR
"Nije dovoljno samo govoriti, nego treba govoriti kao što valja."
(Shakespeare)
213
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
POSTAVKA GLASA
ARTIKULACIJA
214
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
215
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
216
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
AKCENTUACIJA
217
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
Dijalekat
218
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
219
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
Versifikacija
220
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
STRUKTURA GOVORA
221
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
222
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
223
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
Konstante i figure
224
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
glasnost, a u okviru trajanja čak nekoliko više ili manje sličnih, a ipak
različitih nizova signala kao što su tempo i ritam, odnosno agogika i
metrika.
Signali pojedinačnih glasovnih konstanti javljaju se i u govoru.
One su takođe i konstantne vrijednosti govora, pa ih možemo zvati i
govornim konstantama. Kako je sam glas u funkciji govora, tako su i
glasovne (govorne) konstante, udružene i pojedinačno.
Glasovne konstante javljaju se u govoru udružene, u spregu,
nikada pojedinačno, jer to je njihova priroda, da su neprestano
prisutne. A ako nam se čini da je neki govor samo glasan ili samo
snažan, onda je to zato što u spregu prevladava - dominira ta
konstanta za koju nam se čini da je jedina. Konstantu koja dominira
zovemo dominanta.
Vladanje konstantama predstavlja složen tehnički problem
razlikovanja i realizacije njihovih karakterističnih pojedinačnih
signala i nizova signala koji se konstituišu u ono što teorija dikcije
zove figure vertikalne ose: dinamika, melodika, agogika i ritmika.
Figure vertikalne ose prepoznaju se kao nizovi signala iste vrste,
ne nužno neposredno jedan za drugim, nego prije razasuti u prostoru i
vremenu, ali ipak povezani jer se konačno po vrsti prepoznaju, vezuju
u jedinstven tok kojim obilježavaju govor ili fizičko dejstvo, odnosno
posebnu sekvencu dramske radnje, lik, ulogu i priču u cjelini.
Prema tipu signala razlikujemo dinamiku, koja se formira na
temelju signala intenziteta, melodiku koju čine intonativni signali po
visini ili dubini, agogiku - figuru u kojoj su objedinjeni signali tempa i
ritmiku kao niz različitih signala (dinamičkih, melodičkih, agogičkih)
koji stvaraju utisak izvjesne pravilnosti i međusobnog podudaranja u
nizanju.
225
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
226
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
227
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
228
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
229
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
Vidovi saopštavanja
230
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
231
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
Logički akcenat
232
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
234
GLUMA III; Tehnika, GLAS I GOVOR
235
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
Glas i govor
VJEŽBE
1. Upotreba glasa
1. Postavka glasa
237
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
one pak koji imaju lijen govorni aparat, osnovni ton uopšte ne smije
biti pasivan. Takvi, neka se u uvježbavanju osnovnog tona razbude i
angažuju više nego obično kako bi već od prvog tona ustanovili jasnu
tehničku osnovu svog govora. 4) Slušajte dobro jedni druge. Skrenite
pažnju onima koji su svoj tekst izgovorili glasnije nego što to inače
čine, ili snažnije, ili dublje, ili brže. 5) Insistirajte na cjelini fraze, kao
da izgovarate jednu riječ: dobardan, stalamalamara, tobeornottobe…
A sve one moguće varijetete koje biste već sada da postignete,
ostvariće nekad kasnije jasna misao, konkretan cilj, i vaše opušteno
tijelo.
Varijanta: CENTAR (p, i; I). Postepeno, širite svoj dijapazon oko
osnovnog tona, posebno u svim konstantama, ali ne izlazite izvan
okvira koji možete smatrati svojom sredinom ili centrom, to jest izvan
prostora u kome govorite bez ikakvog naprezanja.
Uputstvo: V. ovdje LIK, Srednja linija organa.
238
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
239
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
3. Artikulacija
3.1 Brzalice
3.2 Učvršćivanje
(p, I)
4. Akcentuacija
242
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
243
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
6. Govorne figure
244
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
7. Vidovi saopštavanja
7.1 Informacija
245
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
7.2 Pripovijedanje
246
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
7.3 Besjeda
8. Logički akcenat
8.1 Logika
247
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
248
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
249
GLUMA III; Glas i govor, VJEŽBE
250
GLUMA III; Tehnika, POKRET
POKRET
251
GLUMA III; Tehnika, POKRET
252
GLUMA III; Tehnika, POKRET
publika pita: "Zašto su ovi glumci ovako ružni?", odgovor je lako dati:
"Zato što loše igraju, a loše igraju zato što ne vladaju svojim tijelima!"
Ali, nipošto ne znači da glumac treba da se zadovolji svojim
tijelom takvim kakvo je. Naprotiv, kako god da izgleda i koliko god
da je spretno i kontrolisano, uvijek može bolje. Uopšte, nužno je da
tijelo bude što zdravije, snažno i izdržljivo; onda, na fizičkom planu,
opušteno, kako bi nesmetano distribuiralo energiju u sve svoje
dijelove, a na psihološkom, unutarnjem - slobodno, da bi moglo da
propušta naredbe volje do najskrivenijih podsvjesnih dijelova
glumčeve ličnosti. O procesu oslobađanja opširno smo govorili u
prvoj knjizi u poglavlju OSLOBAĐANJE (Energija, Grč i opuštanje,
Dječije igre).
Posebnu pažnju valja obratiti na neke dijelove tijela koji i
najmanjim svojim nedostacima mogu značajno umanjiti glumačke
sposobnosti. To su prije svega zglobovi, vratni pršljenovi i kičmeni
stub koji treba da budu to što po svojoj prirodi jesu: mjesta na kojima
se tijelo pregiba i tako biva savitljivo, koordinirano i elegantno. Na
žalost, svjedoci smo da mnogi glumci izgledaju kao da su istesani iz
jednog komada drveta, ili u najboljem slučaju iz nekoliko, ali
međusobno nepovezanih i neusklađenih.
Dalji uslov za specifično funkcionisanje pojedinih dijelova, ali i
za njihovo pravilno povezivanje u organsku cjelinu čine mišići i
mišićne grupe. I krutost i mlitavost u opštem držanju tijela uzrokuju
neosvješteni i neutrenirani mišići koji u prvom slučaju sve dijelove
panično drže u kakvoj takvoj vezi, a u drugom su se predali strahu i
dijelovi tijela se na njima samo bezvoljno klate.
Nasuprot svim mišićima koji se u teretani mogu precizno
oblikovati stoje oni koji se ne vide, a u glumi su možda i najvažniji:
dijafragma i mišići grla i usne duplje od čije pokretljivosti, snage i
zdravlja zavise produkcija glasa i govor. Neosvještenost i
neutreniranost ovih mišića ne mogu nadoknaditi nikakva autentičnost i
spontanost, "fizička lepota, šarm, zavodljivost", a takođe "ne bi mogli
da budu zamenjeni ni najsavršenijom učenošću".
253
GLUMA III; Tehnika, POKRET
254
GLUMA III; Tehnika, POKRET
255
GLUMA III; Tehnika, POKRET
256
GLUMA III; Igra, DODATAK
Pokret
VJEŽBE
1. Tijelo
257
GLUMA III; Igra, DODATAK
2. Iskustvo pokreta
258
GLUMA III; Igra, DODATAK
3. Mirovanje
259
GLUMA III; Igra, DODATAK
4. Osnovni kvaliteti
260
GLUMA III; Igra, DODATAK
5. Pokret i prostor
6. Pokret i zvuk
7. Pokret i lik
8. Kodifikacija
9. Svakodnevne kodifikacije
263
GLUMA III; Igra, DODATAK
264
GLUMA III; Igra, DODATAK
265
GLUMA III; Igra, DODATAK
DODATAK
266
GLUMA III; Dodatak, ZAKLJUČAK
ZAKLJUČAK
267
GLUMA III; Dodatak, ILUSTRACIJE
ILUSTRACIJE
1. Rad na tekstu
A) UTISAK
U nekoliko rečenica formulišite svoj prvi utisak o:
a) priči
b) vašem liku
c) drugim likovima
B) ČINJENICE
Zapisujte isključivo, ali sve, ono što nađete u tekstu zadatka (scene, komada, romana...)
1. KO?
Zapišite imenice koje se odnose na vaš lik. (Npr.: medvjed; uzurpator; susjed; vatra, barut, raketa). Šta
kaže:
a) pisac
b) lik o sebi
c) drugi o njemu
2. S KIM?
Zapisujte imenice koje se odnose na druge likove, a koji su s vašim u značajnoj vezi.
a) lik A
b) ostali likovi
3. KAKAV?
Bilježite pridjeve i izraze iz kojih se vidi kakav je ko. (Npr.: Nepravedan, okrutan, pa čak i nevjeran)
a) vaš lik
b) lik A
c) ostali likovi
4. ŠTA?
Zapisujte glagole. (Npr.: Sjedite; pravo u sobu upada; poklanjate mi tuđe vlasništvo) To su radnje koje
su obavljali, obavljaju ili će obavljati:
a) vaš lik
b) lik A
c) ostali likovi
5. ZAŠTO?
Zapisujte izraze koji određuju želju, potrebu, motiv, cilj, htijenje, volju, nastojanje, nagovještavaju neki
plan za budućnost. (Npr.: Potreban mi je uredan život; neka vam Bog da sloge i ljubavi; hoće da vas
vidi; da se oslobodimo predrasuda; ucmekaću je kao vrapca) To su razlozi zbog kojih likovi čine to što
čine.
a) vaš lik
b) lik A
c) ostali likovi
6. GDJE?
Zapisujte izraze koji određuju mjesto događanja. (Npr.: Salon na imanju; ide prema vratima; stavlja
pištolj na sto)
a) vaš lik
b) lik A
c) ostali likovi
7. KAD?
Zapisujte riječi i izraze koji određuju vrijeme vršenja radnje, odnosno trenutak za otpočinjanje ili
završavanje radnje. (Npr.: Danas je tačno sedam mjeseci kako je umro moj muž; meni je novac
potreban danas; dok mi ne vrati)
a) vaš lik
b) lik A
c) ostali likovi
8. KAKO?
Zapisujte priloške oznake kojima se određuje način vršenja radnje. (Npr.: Otvoreno iznosim svoje
mišljenje; nišanite polako; zašto tako zvanično)
a) vaš lik
b) lik A
c) ostali likovi
C) ANALIZA
268
GLUMA III; Dodatak, ILUSTRACIJE
Povežite utvrđene činjenice, odvojite važno od nevažnog. Zadati materijal dopunite vlastitim
materijalom, to jest logičnim, mogućim i zanimljivim zamislima svoje mašte.
1. PRIČA
Napravite sekvencijalnu podjelu priče, utvrdite događaje i njihov sklop u situaciji i okolnostima.
1.1 Sekvence i događaj
Podijelite zadatak na velike i male sekvence (odlomke i parčad). Imenujte svaku sekvencu glagolskom
imenicom. (Npr.: Provaljivanje; izbacivanje; vraćanje) Imena treba da odrede radnju i podstaknu razvoj
priče.
odlomci parčad
(I) a) b) c)
(II) a) b) c)
(III) itd. a) b) c)
Jednom rečenicom iskažite događaj u cjelini zadatka. (Npr.: Edip spasava grad od kuge)
Jednom rečenicom iskažite događaj u svakom posebnom odlomku. (Npr.: Edip ispituje glavnog
svjedoka; ili Kažnjava krivca itd.)
1.2 Situacija
Odredite dinamičke sile u cjelini zadatka i u odlomcima.
1.2.1 Objekat
Najprije odredite objekat, to jest ono željeno. Sve ostale pozicije kasnije odredite prema objektu. (Npr.:
Objekat je promjena; pa dalje - subjekat želje za promjenom; protivnik promjene; pomoćnik subjekta ili
protivnika promjene, korisnik promjene itd.)
1.2.2 Pozicije
Odredite poziciju vašeg lika i drugih likova kao dinamičkih sila u cijelom zadatku, a zatim u
odlomcima.
1.3 Okolnosti
Uz pomoć činjenica i vaše mašte odredite osnovne okolnosti u okviru kojih se razvija priča. (Npr.:
gostinska soba u kući Glembaja; u noći između pola tri i pola četiri; űberspannt)
Mjesto:
Vrijeme:
Način:
2. LIK
Povežite sve činjenice o liku, dopunite ih logičnim, mogućim i zanimljivim zamislima svoje mašte.
Odvojite važno od nevažnog. Ustanovite unutrašnja određenja lika kao vršioca radnje prikladnog priči.
Utvrdite spoljna i druga određenja. Primjenjujući ostale korisne postupke utvdite devizu, uzor,
biografiju i budućnost lika. Stvorite konačan zaključak o liku određujući osnovnu karakteristiku,
osnovnu radnju i osnovni zadatak.
2.1 Unutrašnja karakterizacija
Između brojnih određenja, koja su data ili koja ste sami izmaštali za svoj lik, izdvojite jedno osnovno i
nekoliko sporednih. Planirajte radnje pomoću kojih ćete ih realizovati.
2.1.1 Iz situacije
Odredite osnovnu poziciju vašeg lika u cjelini zadatka i u odlomcima. Za svaku poziciju planirajte niz
radnji. (Npr.: Subjekat istrage će tražiti krivca, skupljati dokaze, ispitivati svjedoke; protivnik će
skrivati krivca, uništavati dokaze itd.)
2.1.2 Iz okolnosti
Utvrdite jedno osnovno i nekoliko sporednih određenja. Odredite svoj lik iz okolnosti:
a) mjesta (Npr.: ovdašnji, prvi, gornja)
b) vremena (Npr.: starovremski, buduća, jučerašnji)
c) načina (Npr.: umorno, brzo, trapavo)
2.1.3 Iz radnog procesa
Utvrdite mjesto vašeg lika u užem radnom procesu koji se odvija u događaju ili priči, kao i u širem
procesu iz koga lik ulazi u priču. (Npr.: iz užeg - onaj koji poslužuje, to jest konobar; ona što s' udaje ili
mlada, udavača; onaj koji kumuje ili kum; iz šireg - kao zanimanje - pisac, šofer, električar ili društvena
uloga - majka, sestra, plemić)
Odredite radnje pomoću kojih namjeravate realizovati određenja iz radnog procesa:
2.2 Spoljna određenja
2.2.1 Opis
Opišite svoj lik spolja. Navedite šta ćete učiniti da ostvarite taj spoljni izgled.
2.2.2 Slika
Nacrtajte svoj lik. Portret, cijelu figuru, u nekoj radnji. Sliku priložite kao poseban materijal.
2.2.3 Kostim
Opišite kostim, napravite specifikaciju:
2.2.4 Rekvizita
Opišite rekvizitu, napravite specifikaciju:
2.2.5 Šminka i frizura
Opišite šminku i frizuru i specifikujte potrebe:
2.3 Druge crte
Utvrdite zajedničke, tipske, individualne i distinktivne crte u mjeri u kojoj pomažu konkretizaciji i
razvoju priče. Navedite radnje koje ćete obaviti da biste realizovali crte.
2.3.1 Zajedničke
Navedite određenja bilo koje vrste po kojima se vaš lik može svrstati u istu grupu sa nekim drugim
269
GLUMA III; Dodatak, ILUSTRACIJE
Datum: Potpis:
2. Drvo
270
GLUMA III; Dodatak, ILUSTRACIJE
3. Jaje
271
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
PRIMJERI
(I) uvod
Govorit s tobom želim otvoreno. Čuj. Zagonetkom tamnom ništa neću
krit.
(V) prijedlozi
a) šta je trebalo on da uradi
Zar te zbilja vlast zabliještila toliko? Moraš biti vođ? Zar nisi vojsci
mogo ovu reći riječ: "Ahejci, ako želja k Troji vuče vas i treba l' neko
mrijet, nek kocka baca se. Tek to bi bilo pravo! A ne svoju kćer
Danajcima predavat kao žrtven dar.
b) a šta Menelaj
272
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
(VI) zaključak
Da l' pravo progovorih. Reci svoju riječ. Pa ako pravo rekoh, ne daj
našu kćer, i smatraću te mudrim dokle god si živ.
273
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
274
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
275
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
276
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
čas tema
1 IZLOŽENOST I PREVAZILAŽENJE
IGRA I ISTINA
uvod vježba
Razgibavanje Izloženost
Hvatalice Savladavanje nelagode
Ogledalo (u hodu) Predavaonica scena
Pražnjenje Stvarno u fiktivnom
Poruka Fiktivno u stvarnom
2 PROMJENA
OPAŽANJE I DOŽIVLJAVANJE
Razgibavanje Otkrivanje promjene
Hvatalice Opažanje razlike
Ogledalo (u hodu) Opažanje sile
Pojmovi Budi sila
Usmjeravanje energije Opažanje prostora i vremena
Doživljaj prostora
3 RAZMJENA
OPAŽANJE
277
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
Hvatalice Konfrontacije
Ogledalo (u hodu) Opažanje predmeta
Pražnjenje Opažanje svojstava
Pisaća mašina Opažanje osoba
Dlanovi Opažanje samoga sebe
4 RAZMJENA
DOŽIVLJAVANJE - vid
Hvatalice Usmjerenje i veza
U mraku Saradnja
Pojmovi Saradnja u grupi
Šetnja na slijepo Gledanje
Sjećanje na vizuelni utisak
Viđenje akcije
5 RAZMJENA
DOŽIVLJAVANJE - sluh
Poruka Šta ti radim - šta mi radiš
Skeniranje Slušanje
Diktat Zvuk po sjećanju
Indikacija Proizvodnja zvuka
Muzika
6 DOŽIVLJAVANJE
kinestetičko čulo
Igre povjerenja Poza
Ravnoteža Vajanje
Uklanjanje tenzija Ogledalo
Kipovi Tjelesna slika
Leti, leti... Stajanje i hodanje
7 DOŽIVLJAVANJE
dodir, ostala čula
Poruka Dodirivanje
Uklanjanje tenzija Sjećanje na dodir
Opuštanje grčenjem Miris
Dlanovi Ukus
Toplo-hladno
Glad-žeđ
Bol
8 OBJEDINJENA ČULA
RAD S PREDMETIMA
Opuštanje grčenjem Objedinjena čula
Posluživanje Konfrontacija s predmetom
Svojstva predmeta
Otjelotvorenje
Utjelovljenje
9 OBJEDINJENA ČULA
RAD S PREDMETIMA
U mraku Upotreba predmeta
Pisaća mašina Teškoća s predmetom
Promjena predmeta
Odnos prema predmetu
10 OBJEDINJENA ČULA
RAD S PREDMETIMA
Igre s loptom Igra s predmetima
Mali poligon Složena vježba
Igre snage
11 GOVORNA RADNJA
Diktat Podjela u govoru
Razbrajalice Individualni govor
Pozdravi
Uvjeravanje
Govor u improvizaciji
12 MAŠTA
UOBRAZILJA
278
GLUMA III; Dodatak, PRIMJERI
279
GLUMA III; Dodatak, INDEKSI
INDEKSI
1. Lica
280
GLUMA III; Dodatak, INDEKSI
281
GLUMA III; Dodatak, INDEKSI
Šaljapin, F. I. Zakhava, B. E.
Ščepkin, Mihael Zeami, Kenze Motokijo
Šijan, Slobodan Zlatousti, sv. Ivan
Šklovski, Viktor B. Zola, Emile
2. Pojmovi
akter dihotomije
artikulacija - izdvojenost - integracija
- artikulatori - laž - istina
- brzalice - rad (posao) - zabava
- horizontalni oval - simulacija - konstrukcija
- konsonanti - sloboda - regulacija
- prepreka - stvarnost - fikcija
- sonanti dijelovi govorne izjave
- sfera - akcenatski takt
- učvršćivanje - blok
- vertikalni oval - ekspiratorna grupa
- vokali - glas
- interpunkcija
ciljevi podražavanja - odlomak
- funkcija igre - parče
- stanje svijeta - rečenica
crte - respiratorna pauza
- aktancijalne - riječ
- individualne - slog
- kratkotrajne distinktivnost
- opšte crte dramska igra
- osnovna - konstantna pravila
- pojedinačne - varijabilna pravila
- posebne crte druge datosti podražavanja
- povremene - v. mediji
- praktične - v. stilovi
- sistematizacija crta - v. žanrovi
- spoljne crte društvena uloga
- sporedne
- tipske efekat začudnosti
- trajne - čuđenje
- unutrašnje crte - v. distanca
- zajedničke - v-efekt
etika
282
GLUMA III; Dodatak, INDEKSI
istinitost ples
izbor uloge pokret
- podjela - kodifikacija
- kasting - mirovanje
- fah - osnovni kvaliteti
- tijelo
karakter podražavanje samo
- bogat - afirmacija
- čvrst - deziluzionizam
- dosljedan - iluzionizam
- nezavisan - imitacija
- osoben - istinolikost
- plemenit - konstrukcija
- priličan - kreacija
283
GLUMA III; Dodatak, INDEKSI
284
GLUMA III; Dodatak, INDEKSI
- važna zanimljivost
- velika
vršioci radnje žanrovi
- figuralni - sredstva
- nefiguralni (apstraktni) - tema
- poistovjećivanje (identifikacija) - tragedija
- predstavljanje (distanca) - ugao gledanja
- stabilni tip - v. komedija
- transmutacioni tip želja
285
GLUMA III; Dodatak, SPISKOVI
SPISKOVI
1. Inicijali
A - Aristotel
AA - Artaud
AI - Anne Ubersfeld
B - Brecht
Đ - Đorđević
H - Hegel
K - Carlson
S - Stanislavski
286
GLUMA III; Dodatak, SPISKOVI
3. Vježbe
287
GLUMA III; Dodatak, SPISKOVI
288
GLUMA III; Dodatak, BILJEŠKE
BILJEŠKE
1
Tim povodom treba zapaziti da se nekoliko stotina godina kasnije u Evropi i Sjevernoj
Americi mnogi pozivaju na dalekoistočne tehnike ne brinući nimalo o zanimljivosti, ali u isto vrijeme
ima i onih koji tehniku vide isključivo u funkciji uspješne komunikacije (V. Spolin), dakle
zanimljivosti.
2
"Pravilo je uvek bilo ograničeno samom svojom definicijom, nesposobno da se prevaziđe ne
uništavajući samo sebe, uvek isto, dosledno, nesavitljivo, kruto, da tako kažem - tiransko. Zakon je,
naprotiv, po definiciji neizbežan i suštinski nepromenljiv, ali širok, elastičan, prilagodljiv,
istovremeno vrlo prost i opšte prirode, i ne prestajući da bude Zakon uvek spreman da bude obogaćen
svim onim što razmišljanje, iskustvo ili istorija, potvrđujući ga, doprinose njegovom objašnjenju kao
i svim protivurečnostima koje treba da budu u njega uključene." (Brunetière)
3
"Potrebno je brižljivo se držati pravila i svako preterivanje izbegavati čak i za novim i
neobičnim tragajući." (Zeami)
4
"...Mene nikada nije sasvim zadovoljavala ta ideja o odbacivanju sopstvene ličnosti i njenoj
zameni drugom, imaginarnom. (...) Meni se pre čini da se radi o sasvim obrnutom mehanizmu:
sopstvena ličnost se ne potiskuje, već se neki njeni delovi - potisnute želje i osobine kojima nije
pružena prilika da se ispolje - koriste za oblikovanje željenog lika. Potisnute se osobine na taj način
ispoljavaju, a lik dobija na istinitosti i uverljivosti." (Freudovo pismo Iveti Gilbert, 8. mart, 1931.,
citirano prema knjizi Stivena Arona Strah od nastupa)
5
U našem jeziku jedan od sinonima za ličnost, karakter, upravo je riječ značaj!
6
"Još bez radnje ne bi moglo biti tragedije, a bez karaktera bi. Baš tragedije većine novijih
pesnika nemaju karaktere." (A)
7
"O.B. Hardison nadalje piše da je ethos za Aristotela uvijek u izravnom odnosu sa mithos;
naglasak nije na detaljnoj razradi lika, kao u velikom dijelu modernog kazališta, već u razvoju
činitelja prikladnog radnji (BS)." (M. Carlson)
8
Servantes se žali u Don Kihotu da se u Španiji dramatičari ne pridržavaju priličnosti i vjernosti
tipu nego prikazuju "starca junaka, mladića kukavicu, lakaja govornika, paža savjetnika, kralja
prostaka i princezu sudoperu".
9
"Cilj je najvažniji valjanu sličnost u svemu postići" ili na drugom mjestu "sličnosti sa likom
pažnju pokloniti" (Zeami)
10
"Tumači li verno lik koji mu je poveren, utisak sigurnosti će odavati; a iz sigurnosti glumčeve
u sebe samoga, snaga njegove igre proističe." (Zeami)
11
"Jer samo individue, bilo da se radi o ljudima ili bogovima, jesu u stanju da stvarno delaju i
ukoliko se življe moraju uplitati u ono što se događa utoliko će više biti u pravu da glavno
interesovanje privuku na sebe." (Hegel)
12
"Dakle, na spoljašnjost posebno ukazujem jer se njome osnovna (obeležja) uloge ističu.
Zanemari li se spoljašnjost ma kog lika, suština će njegova gledaocu promaći." (Zeami)
13
"...predodžba i sud uzeti zajedno, obavljaju upravo one unutarnje funkcije koje je po staroj
definiciji obavljao razum (intelekt)." (S) A spajanje volje i osjećanja objasnio je nemogućnošću da se
u praksi nađe granica između njih, "gdje završava jedno i počinje drugo". U tome ima mnogo istine
jer i psiholozi smatraju da "emocija neizbježno uključuje u sebe i težnju", to jest da su "i nagon i želja
uvijek manje ili više emocionalni" (S.L. Rubinstein).
14
"...ako ništa ne uradimo sa svojim tijelom, glasom, načinom govora, hoda, djelanja, ako ne
nađemo odgovarajuće karakterne osobine lika, onda teško da ćemo prenijeti život ljudskog duha." ili
na drugom mjestu: "...bez vanjske forme ni unutarnja karakternost, ni kroj duše lika neće doprijeti do
gledaoca. Vanjska karakterističnost objašnjava, ilustrira i na taj način prenosi u gledalište nevidljivi,
unutarnji, duševni crtež uloge." (S)
15
"Acteur označava čoveka koji igra stalno jednu te istu ulogu, a comedien lice koje podleže
stalnim transformacijama i koje ovaploćava u sebi likove tako različite da se ne mogu prepoznati."
(Jerzy Płaźevski)
16
"Velika je razlika tražiti i birati u sebi analogna osjećanja s ulogom ili ostaviti sebe takve
kakvi smo i izdati ulogu dotjerujući je prema sebi." (S)
289
GLUMA III; Dodatak, BILJEŠKE
17
"...mnoga (su) loša djela za dobroga glumca dobra, a mnoga dobra loša za lošega glumca."
(Pincian)
18
Tu nužnu pripadnost glumca određenoj vrsti uloga zovu fah.
19
O tome je možda najbolje pročitati mnogo opširnije kod Hirscha u "Načelima tumačenja". A
ovdje ovoliko, prateći istog Hirscha.
20
"...moglo bi se držati više proba za stolom nego što je uobičajeno." (B)
21
"Od početka predstave do katastrofe, od trenutka kad se prvi glumac pojavi na pozornici pa
dok je zadnji ne napusti, glavni likovi uvijek moraju biti djelatni, a kazalište mora stalno i bez
prekida biti zaokupljeno opisom namjera, očekivanja, nevolja, strasti, nemira i drugih takvih
uzbuđenja, tako da gledatelji vjeruju kako radnja nikada nije prestala." (D'Obignac, prema Carlsonu)
22
"Umetnost je san višeg nivoa. Umetnost je surogat za san tamo gde on, san ne može da
dosegne - u spoljašnjoj realnosti. Umetnost je konsenzus među delovima čovekove ličnosti i tako
njihov integrator." (P. Ognjenović)
23
"Nedopustivo je da se reditelj iživljava muštrajući glumce. Nedopustivo je da se glumac
iživljava iscrpljujući rediteljeve nerve." (S)
24
"Glumac je obavezan radi drugih da igra punim tonom. Ipak partneri moraju shvatiti, da ako
glumac bude cedio ulogu da bi povukao za sobom lenjog, tupog glumca koji slabo radi, to takođe nije
posao." (S)
25
"Neka su potišteni u kući, a u pozorištu neka se osmehuju. Oni čvršći neka im pomažu u
tome." (S)
26
Marvin Carlson, Kazališne teorije I-III, Hrvatski centar ITI, Zagreb 1996.
27
Toby Cole and Helen Krich Chinoy, Actors on acting, Njujork, 1970.
28
Alison Hodge, Twentieth Century Actor Training, London i Njujork, 2000.
29
Cezare Molinari, Istorija pozorišta, Vuk Karadžić, Beograd, 1982.
30
Silvio D'Amico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1972.
31
Zdenko Lešić, Teorija drame kroz stoljeća, Svjetlost, Sarajevo 1977.
32
Pisci ne brinu o vjernosti tipu pa stvaraju "starca junaka, mladića kukavicu, lakaja govornika,
paža savjetnika, kralja prostaka i princezu sudoperu". (Servantes)
33
"Ako je pjesništvo, kako smo rekli, častan posao, u svijetu koristan, kako se one koji ga
obavljaju može smatrati zlima i nevrijednima?" (Pinciano)
34
U knjizi Twentieth Century Actor Training, London-Njujork, 2000.
35
"Novo kazalište nije stvorilo ni jednog novog glumca - stvaraoca snažnog u slikanju života
ljudskog duha, ni jedne nove metode, ni jedne naznake traženja u oblasti unutarnje tehnike, ni jednog
blistavog ansambla; jednom riječju: ni jednog dostignuća u oblasti duhovnog stvaralaštva." (S)
36
"Novo se stvara sada od davno zaboravljenog starog koje se pokazuje u novim
kombinacijama." (S)
37
"Cilj је nајvаžniјi vаljаnu sličnоst u svеmu pоstići" (Zeami).
38
"A Hugo od Sen Viktora napominjao nam je da ukoliko sličnost biva nesličnija, utoliko pre
nam se razotkriva istina..." (U. Eco, Ime ruže)
39
"Jer, podražavanje je čoveku urođeno još od detinjstva, i on se od ostalih stvorenja razlikuje
po tome što on najviše naginje podražavanju i što prva svoja saznanja podražavanjem stiče; zatim, svi
ljudi osećaju zadovoljstvo kad posmatraju tvorevine podražavanja." (A)
40
"... nа krај svоgа putа stižе, dо cvеtа idеаlnоg u kоmе unutrаšnjа i spоljаšnjа igrа srаstајu gdе
sе iluziја krоz glumu u stvаrnost pretvara.
Nеmоgućе је svu dubinu igrе nа оvоm stupnju rеčimа оbјаsniti." (Zeami)
41
O poetskom modelu piše i Jovan Putnik u knjizi Prologomena za pozorišnu estetiku, Sterijino
pozorje, Novi sad, 1985.
42
"Ko nam može dokazati da ne bi mogao da postoji čitav niz epskih pozorišta koja bi imala
sasvim različit smisao?" (Sartre)
290
GLUMA I; Dodatak, BILJEŠKE
43
"Osjećaj očekivanja je sastavni dio našeg odnosa prema vremenu." (Jacques Derrida)
44
Na toj liniji, neočekivano za mnoge, naći će se i Stanislavski: "Proces proživljavanja, to jest
odgajanja u sebi neophodnih elemenata skrivenih u duši za lik koji tumačim, shvaćam razumom
(BS)".
45
Klajn, Hugo: Osnovni problemi režije; Rad, Beograd, 1951. ili Univerzitet umetnosti u
Beogradu, Beograd, 1979.
46
"U svakoj epohi glumce međusobno razlikuje način kojim uvjeravaju i način kojim se
raznovrsni gledaoci dopuštaju uvjeravati." (Louis Jouvet)
47
Romantičarski stil u glumi prepoznaje se po snažnim osjećanjima, deklamatorstvu punom
tremoliranja u glasu i govoru, po naklonosti ka "neracionalnom, čudesnom, ka idealizaciji i
poetizaciji, ka lepoj pozi i veličanstvenom gestu". (K)
48
"Realizmom se ovdje mislim poslužiti kao oznakom za onu viziju koja drži da su sva
transcedentalna, dublja i dalja značenja nesaglediva bez punog prikazivanja čulno očiglednih pojava,
stvari i odnosa, u kojima su ona imanentno sadržana; nasuprot viziji (recimo, Platonovoj, kršćanskoj
ili simbolističko-ekspresionističkoj) koja princip pojava traži van njih samih, u sferi ideja koje se u
materiji mogu samo prolazno i neadekvatno utjeloviti." (Darko Suvin)
49
"Tekst ima smisla samo kad se nekom upućuje: partneru ili publici." (Louis Jouvet)
50
Branko Balj, Tehnika kao zajednica, Dnevnik, Novi Sad, 1991.
51
Grotovski u članku Pragmatski zakoni (Barba - Savarese, Tajna umetnost glumca, Beograd,
1996.)
52
"Kada posmatramo hod jednog no glumca, koji vuče stopala po podu ne podižući ih, mi u
stvari posmatramo razradu nečega što je u osnovi svakodnevnog, normalnog načina hodanja u toj
kulturi." (Grotowski)
53
Viola Spolin, Improvisation for the Theater, 1999.
54
"Svrha (se) postavlja u posredan odnos prema objektu, pa između sebe i objekta umeće neki
drugi objekat" (Hegel)
55
"Makar ponegde i savršenstvo dostigao, sredstava glumačkih lišen, umetnik bez budućnosti
ostaje; a sredstvima ovladavši, seme će cvetanja budućih steći." (Zeami)
56
"Nisu li sposobnosti (glumčeve) visoko razvijene, odsustvo maske nepodnošljivo postaje."
(Zeami)
57
"Jezik je najekonomičniji simbolizam. (…) Ni jedna moć ne može nikad biti ravna toj moći,
koja čini tako mnogo sa tako malo sredstava." (Benvenist)
58
Intonacija ili melodija, kao pojam kojim hoćemo da označimo sveukupnost odnosa elemenata
u strukturi govora? Kojim god terminom da se poslužimo, činimo to za nevolju, najprije zato što se i
jedan i drugi pojam koriste prije svega u muzici, a zatim - ni njihova upotreba u svakodnevnom
životu ne ide nam bog zna kako na ruku. Pod intonacijom se obično misli na dobro ili loše zvučanje
glasa ili instrumenta, a pod melodijom "skladan niz zvukova koji obrazuju stanovito muzičko
jedinstvo". Međutim, pošto nama poznati autori govore o ovome što nas zanima ili kao intonaciji ili
kao melodiji, ostaćemo pri tome, ali ćemo odmah reći da će nas u tom okviru zapravo zanimati
funkcionisanje govornih konstanti, povezivanje njihovih signala u glasovne i govorne figure
verikalne ose, u "nedjeljiv splet dinamičkih, melodičkih, agogičkih i ritmičkih nizova u prostoru ma
kog strukturalnog elementa govornog izraza" (Đ).
59
U tekstu L'art théâtral (1863) Joseph Samson (1793-1871), vodeći učitelj glume u Comedie
Française na "vječno" pitanje treba li naglasiti stihove ili pokušati pretvoriti ih u prozu, predlaže
rješenje koje je klasična idealna sredina:
"Izbjegavaj obje i kloni se shema. / Istinu potraži izmeđ' dva ekstrema - / I srca svog žudnju da
u pjesmi ječi. / Te aleksandrince da u prozu zgnječi. / Opravdanja nema pogrešnome smjeru. / Uvredi
za uši i za pravu mjeru."
60
"PODATAK, smatramo, predstavlja onaj način saopštavanja koji ne nosi u sebi izrazitiju
dijalošku angažovanost, značajniju individualizovanost iskaza i svesnu težnju za delovanjem na svest
i osećanje sagovornika." (Đ)
61
"Metodi utvrđivanja smisaonih signala, smatramo, služe samo za one slučajeve kod kojih se
logički poredak ne može odmah uočiti ili koji na prvi pogled predstavljaju sumu različitih
mogućnosti logičkog poretka..." (Đ)
62
"Najčešća greška sreta se u postupku da se u rečenici, pri analizi tekstova, uvek traži i utvrđuje
samo po jedan logički akcenat, najviši." (Josip Kulundžić)
291
GLUMA III; Dodatak, BILJEŠKE
63
Primjeri su uzeti iz Gramatike srpskohrvatske dikcije dr Branivoja Đorđevića.
64
Oba primjera i objašnjenja uzeti su iz knjige Fragmenti o teatru Josipa Kulundžića.
65
"Strujeći mrežom mišićnog sistema i razdražujući unutarnje pokretačke centre, energija
izaziva vanjsku radnju." (S)
66
"U čovjeku postoje i djelaju volja, um, osjećanje, mašta, podsvijest, a tijelo kao najosjetljiviji
barometar, odražava njihovo stvaranje. Stoga i svi najsitniji mišići treba da budu izvježbani,
"razrađeni". Treba tako izvježbati tijelo, pokrete i sve ono što pruža mogućnost da se glumčeva
proživljavanja izraze da bi se instinktivno, brzo i izrazito otjelovila emocija." (S)
67
"Mislim da možemo da zaključimo da je veliki deo fizičke obuke kakva se tradicionalno nudi
glumcu ne samo nebitan za njega već je (...) povremeno čak i štetan." (Anne Dennis) Ponovićemo i
ono mišljenje Stanislavskog o baletu koje smo citirali u prvoj knjizi: "Balet je divna umjetnost, ali...
ne za nas, dramske glumce. Nama treba nešto drugo. Druga plastika, druga gracija, drugi ritam, gesta,
hod, pokret. Sve, sve drugo!" (S)
292