Deset najvećih glavobolja IT menadžera u 2007.

godini

Djelatnost informatičke tehnologije je, uglavnom, rješavanje problema i održavanje redovnog poslovanja.
Što je zaposlenik u informatičkoj službi neke tvrtke više pozicioniran, složeniji su i problemi koje mora
rješavati. U ovom tekstu pokušali smo identificirati 10 najvećih problema s kojima su se IT menadžeri
susretali u 2007. godini.

Odabrao: Marko Biljan, marko.biljan@sap.com

10. Držanje dalje od Windows Viste

Informatički odjeli uvijek oklijevaju s usvajanjem novih operativnih
sustava, čak i kada ovi imaju vidljive prednosti za tvrtku. U slučaju
Windows Viste, prednosti baš nisu tako jasne. Neke tvrtke kupovale su
licence za Vistu u sklopu vlastitog općeg ugovora o licencama s
Microsoftom. Međutim, mali broj njih doista je i instalirao taj operativni
sustav. Usprkos Microsoftovom kreativnom marketingu, tvrtke još uvijek
promišljaju što bi to Vistu činilo vrijednom muke njezinog instaliranja.

9. Centralizirani informatički odjeli nasuprot onim

decentraliziranima
Mnoge tvrtke muče se s odgovorom na pitanjem trebaju li centralizirati ili decentralizirati svoje informatičke odjele.
Centralizacija omogućava udruživanje potencijala i veću specijalizaciju zaposlenih, a decentralizacija pruža informatičkom
odjelu bolju povezanost sa svakom poslovnom jedinicom. Neke tvrtke važu između veće centralizacije i decentralizacije.
Godine 2007., decentralizacija je bila popularni pristup, no interne rasprave se nastavljaju, pa se neke tvrtke odlučuju za
hibridni pristup.

8. Spremanje podataka
S porastom količine podataka koji se digitaliziraju i zbog toga što su veliki multimedijski streamovi sve češće dio
podatkovnog prijenosa, potrebe za većim kapacitetima za pohranu podataka, u mnogim tvrtkama, naprosto su
eksplodirale. Mnoge od njih projektirale su svoje podatkovne sustave za skalabilnost, no i oni, u mnogim slučajevima,
postaju premali brže nego se očekuje. Ta pomama za skladišnim kapacitetom neće skoro prestati. U pozadini puke
nabave više sredstava, postoji prijeka potreba za boljim rješenjima za optimalizaciju pohrane podataka i rješavanje
problema dupliciranja podataka na mnogim mrežama.

7. Briga o potrošnji struje i energije

U djelatnosti informatičke tehnologije javila se kolektivna volja za
stjecanjem kontrole nad potrošnjom energije iz ekonomskih i ekoloških
razloga. Primjerice, u Kaliforniji, SAD i nekoliko drugih jako napučenih
velegradskih područja u svijetu, javljaju se problemi ponude i potražnje
energije, koji izazivaju strah mnogih informatičkih menadžera. Nažalost,
proizvodi i rješenja još uvijek kaskaju za voljom stvaranja “zelenr
informatičke tehnologije.”

6. Usklađivanje informatičke tehnologije i poslovnih ciljeva

Dobar informatički odjel uvijek traži nove i naprednije tehnologije kao pomoć za poboljšanje poslovanja tvrtke. Međutim,
poslovanje često mijenja svoje planove i ciljeve ne obavještavajući pravodobno informatički odjel, što može dovesti do
nesuglasja koje rezultira neučinkovitosti i beskorisnim utroškom sredstava. Kako to popraviti? Ponajprije, gotovo je
nemoguće previše komunicirati o nečemu, pa ako je već potrebno zgriješiti, predlažemo neka to bude prekomjerna
interna komunikacija. Dodatno, pogledajte 3. točku ove liste.

5. Udovoljavanje propisima
Od HIPAA do zakona Sarbanes-Oxley, FERPA i PCI, udovoljavanje propisima zagušilo je mnoge informatičke službe u
tvrtkama i progutalo veliki dio proračuna za informatičku tehnologiju zbog kadrovskih potencijala neophodnih za
udovoljavanje tim propisima. Mnogi informatički odjeli muče se na koji bi način trebali integrirati aktivnosti udovoljavanja
propisima u svoj redovni rad i/ili za njih pribaviti dodatna sredstva.

4. Pomanjkanje procjene rizika za informatičku sigurnost

Previše tvrtki gleda na sigurnost kao na tehnološko pitanje koje se može riješiti pravim hardverom ili softverom.
Nedovoljan broj njih stavlja sigurnosno težište na ono što je doista važno, a to su podaci tvrtke. Mnoge od njih počinju
shvaćati da je način da se to učini procjena rizika. Njome se vodi računa o tome gubitak kojih podataka bi bio najskuplji,
te o vjerojatnosti kvarenja i trošku osiguranja podataka.

3. Stjecanje ili zadržavanje mjesta u rukovodećem timu

Jedan od primarnih motiva za operativnost funkcije IT mendžera tvrtke,
davanje je mjesta informatici na sastancima na kojima se raspravlja o
strateškim planovima tvrtke i njihovoj finalizaciji. Budući da tehnologija
daje veliki doprinos poslovanju i pomaže inovacijama, opravdano je da
informatika ima predstavnika na razini rukovodstva. Prije desetljeća,
zapošljavanje IT menadžera bilo je iznimno važno. Međutim, u proteklih
pet godina ta funkcija počela je gubiti privlačnost. Neki informatički
odjeli sada se svrstavaju među operacije i odgovorni su operativnom
rukovoditelju. Nužno je da bar jedan informatički rukovoditelj bude na
strateškim sastancima visoke razine unutar tvrtke.

2. Invazija potrošačke tehnologije

Zaposlenicima je danas lakše nego ikad doći do tehnologija koje im
pomažu da svoj posao obavljaju ne konzultirajući informatički odjel.
Problem je što su mnoge od tih tehnologija izvan dogovorene strategije,
te mogu dovesti do sigurnosnih rizika i onih vezanih za usklađenost s
propisima. Razlog zbog kojeg radnici posežu za tim potrošačkim
tehnologijama je što se one brže i lakše nabavljaju samostalno nego
preko informatičkog odjela, koji, obično, odbacuje ili odugovlači s izvršenjem mnogih zahtjeva korisnika. Korijen
problema je u prekidu komunikacije informatičara i korisnika, što nas izravno dovodi do broja 1 našeg popisa.

1. Pretvaranje informatičke službe u uslužnu tvrtku

Informatički odjeli u prošlosti su bili čuvari računalne mreže i zaštitnici tehnološke imovine tvrtke. U odnosu na korisnike,
informatički odjel često je smatrao da ga treba zaštititi od njega samog. Taj pristup naziva se “ glumljenje Boga na mreži”
i premda je, možda, u prošlosti poslužio svrsi, u 2007. godini puno tvrtki je shvatilo da iz temelja trebaju promijeniti
vlastiti pristup. Najbolji informatički predvodnici pretvaraju svoje odjele u uslužne tvrtke s težištem na tehnologiji u službi
poslovanja, poslužujući krajnje korisnike u partnerskom odnosu, educirajući ih o informatičkim strategijama i rizicima koji
proizlaze iz njihova zaobilaženja.