You are on page 1of 27

KAPÍTULU I

INTRODUSAUN

1.1. Antesedénsia

Iha era globalizasaun nia laran,agora dadaun influensia ne’ebe aumenta lukro

ne’ebe esforsu iha mundu no buat sira ne'ebé hetan dezempregu ka performa neʼebé

diʼak iha ema ida sei hasoru kondisaun. Ho kompetisaun barak iha mundu esforsu

saming halo konsumidór ona iha neʼebá sira ne'ebé barak opsaun ne'ebé fó hosi

empreza ne'e, entaun konsumidór sei seletivu liu iha ne'eba determina opsaun produtu

ne'ebé mak hakarak (Wasesa et. al, 2014).

Buat ne'e esforsu tanba jestaun ne'ebé metin ba ita nia aumenta promosaun no

mós estratéjia komersializasaun sira ne'ebé uza ho objetivu atu hetan benefísiu hosi tuir

alvu korporativu. Objetivu prinsipál sira ne'ebé forma órgaun ida-idak ne'ebé esforsu

ka empreza ida mak hetan rlukru(Rustami et. al, 2014). Tuir Swastha (2002:27) lukru

bele halo sai no empreza ne'e altera. Iha neʼebá mak trick barak ne'ebé bele sei hetan

lukru ne'ebé boot liu.Ida-neʼe ida mak bele aplika atu hetan rendimentu ne ' ebé garante

ho motifikasaun no kustu produsaun ne ' ebé sei empreza (Wasesa et. al, 2014).

Tuir Rahardjo (2000:33)iha parte glove iha sentidu ho relasaun kona-ba kustu

produsaun ba lukru likuidu korporativu iha kazu ida ne'e hetan atu haree ba Unrealized

korporativu balansu relatoriu sei mosu karik kustu produtu ne'e bo'ot atu kompara ho

kustu sira aresued.Hakaʼas an sei hetan reletivu kle'an liutan iha kustu produsaun ba

1
konsumidór sira, atu kustu produsaun alvu tiha ona plotted hosi empreza nia fó hetan

períodu atu alkansa husi garanteba kustu ne’ebe fo efisiente(Wasesa et. al, 2014).

Tuir Kotler (2006:30), kustu produsaun konstitui fa'an tiha ona rezulta husi

empreza sira atu bele prosesa komersializasaun ka forma parte ida husi rezultadu

programa komersializasaun tomak. Ema ida-idak empreza iha komersializasaun

estratéjia ne ' ebé variable/, depende ba rekizitu ida empreza ida-idak.Nune'e ba

estratéjia komersializasaun mós ajusta ho kompeténsia sira ne'ebé iha fundu metin liu

kombina ba variável haat ne'ebé konstitui prinsipál ba komersializasaun sistema ne'ebé

mak produtu, folin estrutura, atividade promosaun nian, no sistema distribuisaun

(Swastha no Irawan, 2008:10). Coperativu polítika atu buku sira-nia atividade

promosaun sei determina tan neʼe, oinsá mak korporativu volume.Buat ne'e tanba karik

korporativu iha kualifikasaun produtu ne'ebé iha folin sistema distribuisaun ne'ebé di'ak

no posível maibé la bele hatama produtu barak no merata, tanba ne'e produtu ne ' ebé

mak resulta sei la iha pontu ba fa'an (Hamzah, 2002).

Tuir Rangkuti (2002: 1), atividade promosaun ba iha neʼebá mak empreza barak

konstitui atividade investimentu mak importante duni liu husi komersializasaun

atividade. Promosaun sai hanesan instrumentu commonest iha kria objetivu rua

komunikasaun entre korporativu ho konsumidór. Iha kazu ida-ne'e, empreza bele

utiliza ferramenta promosaun hanesan publisidade, promosaun komersializasaun,

pesoál fa'an no publisidade médiu atu hato'o informasaun kona-ba produtu no profeta

persepsaun di'ak ba produtu ba konsumidór ho efetivu no efisiente.Ba efeitu prinsipál

2
sira kona-ba promosaun ne'ebé halo hosi empreza fó informasaun no ba influénsia

kona-ba aumentu kustu (Alma, 2009:181). Promosaun tenke mós la'o tuir

komersializasaun planu atividade ne'ebe sei lori no lukru atu dezenvolve lalais nafatin

(Mukodim, 2007).

Tanba ida-ida ne'ebé elemental sai mold unrealized parte ida, kustu sai hanesan

fonte informasaun importante analisis kle'an strategi empreza. Problema sira ne'ebé

mosu dala barak mak kustu planeamentu ne'ebé insufficiently koresponde ba saida mak

akontese sooth (Rustami et. al, 2014).Buat ne'e strove ba empreza sira atu bele

komprende liu situasaun merkadu baibain determina outgrow nia folin neʼebé sei iha

kestaun sira, tan neʼe, kustu sira ne ' ebé tiha ona atu fó sai ho efetivu ona uza no

efisiente (Wasesa et. al, 2014).Ninia outgrows kustu iha atividade promosaun hosi

korporativu ba merkadu nia rezultadu produsaun ba konsumidór sei sai influensia

ne'ebé hari atu fó dezenvolve no konsumidór merkadu dezenvolve. Promosaun mak

kustu númeru ida ne'ebé mak fó sai ba promosaun (Kotler, 2006:640).

Katak kustu promosaun atribui prop fluency metin iha esforsu aumentu ne'ebé

utilised kustu produsaun hetan superordinate ninian benefísiu (Hermono et. al, 2012).

Ida-neʼe sai husi deklarasaun Alma (2009:157), iha maneira jerál se lents fundu

vermellu ba komersializasaun atividade ne’ebe faʼan montante aumenta.Ho mos

sentidu faʼan step-up, hetan rendimentu/lukru korporativu sei mós aumenta. Aleinde

kustupromosaunne'ebé kona-ba importánsia atu iha respeitu boot ninia lukru ne’ebe

uitoan, produsaun ne'ebé kustu. Kustu produsaun konstitui la'o kustu ba mengolah

3
prima sai produtu ne'ebé sai fonte ida ne'ebé iha objetiva. Atu hamriik no ba produsaun

ne'ebé efisiente, produsaun tanba kustu operasaun sira ne ' ebé mak fó (Rustami et. al,

2014).

Kustu no rendimentu konstitui fatór katak momentously kleʼan ema ida-idak

kompañia, no katak empreza book an iha servisu no mós manufacturing área negósiu

nian, no konta kona-ba ida-neʼe tenke halo ho efisiente no efikás karik (Rahmawati

et. al, 2014).Produsaun ladiak kustu jestaun begets isin kona-ba rendimentu ne sei

simu. Kualifikasaun prima objetivu di'ak rezultadu diʼak produtu (Prihandoko, 2016).

Produsaun ne'e atividade iha prosesu sira ne'ebé metin no prima revamp hanesan

ida ramata sasan liuhusi labouring fasilidade produtu seluk no objetivu. Bele hatete

katak kustu produsaun ne'e kustu sira ne'ebé rai-nain penyediaan prima ba kustu ne'ebé

mak fó sai ba memproduksi raw materiál tan neʼe, hanesan remata sasan ne'ebé prontu

kona-ba fa'an (kusumah, 2009).

Kustu produsaun bele mós utiliza hanesan instrumentu hodi aumenta rentabilidade

ne'ebé endeavored hosi empreza (Rahmawati et. al, 2014). Katak produsaun kustu

hanesan conditioner outgrows folin fa'an produtu ka servisu sira ne'ebé tuir ida-neʼe sei

haree ba outgrow ida-neʼe katak iha hetan lukru (Djamalu, 2013)Manufaktur negósiu

konstitui empreza sira ne'ebé halo atividade produsaun atu lori pontu siraa hanesan

produtu ne'ebé sai husiTelekomcel Lospalos. Ho empreza sira ne'ebé mak halo parte

iha klase empreza Telekomcel Lospalos to'o oras ne'e, rejistu to'o step-up faʼan iha

4
mandatu no produsaun ba rendimentu laba katak sira hatán-simu. Ida-neʼe mak backed

ho kustu promosaun no kustu produsaunne'ebé fó sai ona husi empreza sira.

Fenomena ne'e hatudu nia problema ba rendimentu brutu sentidu moos oin

Telekomcel Losposlos to'o períodu 2006 2015. kustu produsaun signifikankatak

promosaun ne'ebé mak fó, sai lukru taxa ne ' ebé bele simu, atu analiza kona-ba

fenomena ne ' ebé akontese iha Telekomcel Losposlos to'o períodu ne'e-nian.Iha

peskiza balun ne'ebe husi researcher uluk halo tuir buat ida halo hosi Musdilawati

(tinan-2014) hatudu ba sentidu influensia pozitivu entre kustupromosaun ba

rendimentu brutu. Martana et. al (2015) hatudu ba sentidu influensia pozitivu entre

kustu produsaun ne'ebé faan sira nia produsaun. Wisesa et. al (tinan-2014)iha ninia

pontu peskiza ida ne'e ba sentidu influensia pozitivu entre faʼan lukru taxa. Rustami

et. al (tinan-2014) iha ninia rezultadu peskiza hatudu katak kustu promosaun,kusto

produsaun influensia pozitivu ba rendimentu brutu iha korporativu. Rezultadu

peskiza, ne ' ebé kustu promosaun ne ' ebé negativu iha influênsia faan sira nia

produsaun.

Ho liafuan sira ne’ebe maka mensiona iha leten maka ho nia titulu:

’’INFLUENSIA KUSTU PROMOSAUN NO KUSTU PRODUSAUN BA LUKRU

LIKUIDU IHA TELEKOMCEL LOSPALOS ”

1.2. Formula Problema

5
Atu minimija iha leten,autor koko halo diskusaun kona-ba demostrasaun tuir

mai ne’e.

1. Saida mak influensia kustu promosaun ba lukru likuidu kona-ba Telekomcel

Losposlos?

2. Saida mak influensia kustu produsaun ba lukru likuidukona-ba Telekomcel

Losposlos?

3. Saida mak influensiakustu promosaun no kustu produsaun kona-ba Telekomcel

Losposlos?

1.3. Limitasaun problema

Hanoin ba limitasaun peskisador tantu husi parte kapasidade ho tempu ba forsa

no kustu ho ida ne’ebe peskisador senti presija atu fo limitasaun problema iha peskija

ida ne’e.

1.4.Objektivu peskiza

Objektivu husi peskija ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e.

1.Atu hatene ninia influensia kona-ba kustu promosaun no lukru likuidu iha

telekomcel lospalos ?

2. Atu hatene ninia influensia kona-ba kustu produsaun no lukru likuidu iha

telekomcel lospalos ?

6
3. Atu hatene ninia influensia kona-ba kustu promosaun no kustu produsaun iha

telekomcel lospalos ?

1.5 Benefísiu Peskiza

Peskiza ida ne’e hala’o husi hakerek nain iha interese hodi bele sai benefisiu:

a. Hakerek Nain

Sai hanesan kriteria ida atu hetan titulu licenciatura iha UNITAL no hetan

esperansa hodi nune’e aumenta ita nia hanoin

b. Ba Kompanhia

Bele uja resultadu estudu ida ne’e nu’udar informasaun ka entrega nomos

nu’udar konsiderasaun material atu koalia kona-ba teoria ba rendimentu

empreza sira ne’ebe enfrentadu problema no foti desizaun.

c. Ba Universidade

Lei ne’ebe bele khasana biblioteka adisional nu’udar referensia ba kompara

ne’ebesei iha biblioteka no foti desisaun.

1.6 Sistematika Hakerek

Iha hakerek proposal ida ne’e bele apresenta tolu (3) kapitulu kompostu hosi:

KAPÍTULU I INTRODUSAUN

Iha deskrisaun konaba Antesedensia,Formulasaun Problema,Limitasaun Probl

ema,Objektivu Peskiza,Benifisiu Ba Peskiza.

7
KAPÍTULU II LANDASAN TEORIA

Bazeia Ba Teori Durante Ne’e Iha Deskrisaun kona-ba Lukru

Likuidu,Definisaun Lukru,. Konseitu lukru,Definisaun lukru likuidu,Tipu-Tipu

Lukru,Efeitu Lukru,Presagen Sekuensia Lukru,Faktor-Faktor Lukru,Kustu

Promosaun,Definisaun Kustu,Definisaun Promosaun,Efeitu

promosaun,Definisaun Kustu Promosaun,Kustu Produsaun,Definisaun produsaun,Def

inisaunKustu Produsaun,Klasifikasaun Kustu Produsaun,Efeitu Kustu

Produsaun,Relevante Resultadu Husi Peskiza,Deskrisaun Paragrima

Variavel,Hipothesis.

KAPÍTULU III METODOLODIA PESKIZA

Metodolgia Peskiza Ne’e Iha Deskrisaun Ida Kona-ba Tipu Peskiza,Fatin


Peskiza,Tempu peskiza,Metode Kona-ba Peskiza,Tipu No Fonte Dadus,Tipu
Dadus,Fonte Dadus,Populasun No Amostra,Populasun,Amostra,Definisaun Variavel
Operasional,Teknik Rekolha Dadus,Teknik Analiza Dadus.

8
KAPÍTULU II

LANDASAN TEORIA

2.1.Lukru Likuidu

2.1.1. Definisaun Lukru

Osan sai importante no bázika liu husi observasaun jerál finansas katak iha

rekursu barak. Ida empreza ida-idak sei koko atu hetan lukru maximal, tanba ida-idak

hetan lukru ne’ebe atu husi hakarak firme ascendant ba viabilidade koporativu neʼe.

Tuir Harahap (2009:113)Lukru mak foti produsaun iha selu iha periodu

kontabilidade ida. Empreza ida ne'e mak arranja ho objetivu atu hetanlukru ne'ebé

garante kustu ne'ebé efetivu no efisiente. Tuir Soemarso (2004:245)lukru tanba

propriedade liu ka diferensa akuzasaun iha konseitu ho esforsu atu hetan lukru ne'e iha

periodu. Lukru sai hanesan susesu dezempeñu indikador ka empreza sira.Ho hetan

lukru korporativu hetan nafatin variabilidade no dezenvolve ne’ebe esforsu.

9
Simamora (2002:45), lukru mak kompara entre rendimentu ho akuzasaun

kuandu lukru ultrapasa akuzasaun tanba rezultadu sira ne'ebé mak lukru taxa. Taxa

lukru betokens rentabilidade ne’ebe esforsu (Wild et.al, 2005:25). Se iha empreza ida

iha lukru boot liu fali akuzasaun, tanba empreza sei hetan lukru. Iha parte seluk

korporativu iha nian opiniaun ne'ebé ki'ik liu kona-ba akuzasaun ne'ebé esforsu tanba

esperiénsia lakon iha periodu ne'e.

Definisaun baze hodi bele halo osan ne'e foti propriedade selu ka reprezenta

diferensa entre lukru kona-ba iha períodu ida-ne'ebé fó. Lukru mós hanesan factor ne

duni influensia kona-ba variabilidade korporativu no dezenvolve empreza.

2.1.2. Konseitu Lukru

Tuir Hendriksen (2004:329)Brutu konseitu kompostu hosi forma oinsá bruto

nia lalaok no tipu, entre sira mak:

1. konseitulukru ekonomi

Importante sira ne'ebé mak lukruemprezariál no brutu ne'ebé permanente.

Negósiu lukru, normalmente konstitui fakar osan ne'e aumenta tan mudansa

appreciative bens,brutu permanente iha tempu neʼe, neʼebé iha osan ne'ebé fó knaar

(sustentável) ka hetan brutunormalmente katak (normalized) konstitui brutu estavel

estimadu mediu ne'ebé hetan sai at p erusahaan livelong.

10
2. Konseitu lukrukontabilidade

Lukru Kontabilidade mak konseitu kontabilidade ka baze ne'ebé sukat. Maske

operasaun lukru ranges negósiu ne'ebé di'ak iha lukru ka aspetu lukru ne'ebé

permanente, maibé ida-ne'e hetan lukru la iha osan ne'ebé pratiku ka sekuênsias.

Tuir Stice et. al, (2004: 230)nelementu prinsipál iha haat disponivel lukru,

ne'ebé mak hanesan tuir mai ne'e:

a. Rendimentu (reseita)

Mak atuál tama ka aumenta seluk ne'ebé ativu ida entitas ka ninia kumpre obri

gasaun seidauk kumpri (ka kombina iha rua ne'e) durante produsaun ka sasan

ida, ne’ebe servisu sira-nia aplikasaun, ka atividade sira seluk nia konstitui

esforsu ne'ebé boot liu ka esforsu prinsipál ida di'ak ne'ebé halo sirania entitas

katak.

b. Enkargu (despeza)

Mak objetivu aktual ka seluk ba bens ka mosu ida-neʼe kumpre obrigasaun

seidauk kumpre (ka kombina iha rua) produsaun sasan ida, ka servisu sira-nia

aplikasaun, seluk atividade sira halo nia konstitui ka esforsu ne'ebé boot liu ka

esforsu prinsipál ne'ebé halo husi entitas katak.

11
c. Hetan (hetan)

Sira aumenta kle'an ekuitas (bens líkidu) transasaun importante ida hosi ka

transasaun ne'e la'o hanesan dala ida entitas no transasaun hotu-hotu, instánsia

no kondisaun seluk ne'ebé relasiona entitas ne'ebé, maibé mai husi rendimentu

ka nain investimentu.

d. Dezvantajen (lakon)

Sira menus ekuitas kle'an (bens líkidu) transasaun importante ida hosi ka

transasaun ne'e la'o hanesan dala ida entitas no transasaun hotu-hotu, instánsia

no kondisaun seluk ne'ebé relasiona ho entitas ne'ebé, maibé mai husi

rendimentu ka nain investimentu.

2.1.3 Definisaun lukru Likuidu

Tuir Ismaya (2010) lukru likuidu mak diferensa propriedade iha despeza katak

akuzasaun konstituilukru ne'ebé sae kona-ba kapitálidane’ebe mai husi atividade

negósiu. Iha parte seluk tuir Keiso et. al, (2009: 148) lukru likuidu mak hanesan

lukru ne’ebe servisu ka empreza ba períodu ka tempu ida. Lukru taxa bele sai tiha husi

tesi propertied fali rezultadu, akuzasaun no impostu (Soemarso, 2004:227).

Kona-ba definisaun ba bele glean husi rede lukru ne ' ebé mak diferensa entre

lukru iha despeza katak rai-nain yielding servisu ida metin ne ' ebé kle'an ne ' ebé fó ba

periodu.

12
2.1.4 Tipu – Tipu Lukro

Tuir Soemarso (2004:74) Tipulukru fahe parte haat(4), mak hanesan tuir mai

ne'e:

1. Taxa lukru sa'e diferensa chargeses liu propertied no konstitui sa'e ne ' ebé klaru

kona-ba kapitál ne'ebé ema ida mai husi atividade negósiu.

2. Brutu lukru ne'ebé mak diferensa entre fa'an líkidu no kustu ba sasán ne'ebé

fa'an.

3. Esforsu lukru mak ain sa'e ba akumulasaun lukru taxa kona-ba akuzasaun

esforsu ka lukru

4. Esforsu brutu ida sai at de'it kona-ba atividade prinsipál ne'ebé korporativu.

Konhesidu hetan mak ain akumulasaun lukru taxa ida ne'e hamenus

responsabilidade ne'ebé limitadu ho distribuisaun lukru ne'ebé mak halo.

2.1.5 Efeitu Lukru

Bazeia ba Anise no Amlulik (2003:216) ba efeitu lukru ne ' ebé relatóriu ne'e

hanesan tuir mai ne'e:

1. Hanesan objetivu indikador efesiensi nia lents fundu ne ' ebé bate korporativu

kle'an ida mak halo iha zoom kembaliannya nian.

2. Hanesan jestaun susesu sekuênsias.

3. Hanesan determinasaun, ida-neʼe iha output fiskál sira ne ' ebé planeamentu

4. Hanesan instrumentu kona-ba rekursu ekonómiku operasaun ida estadu nian.

13
5. Hanesan bónus kompensasaun no divizaun.

6. Hanesan instrumentu jestaun motivasaun iha operasaun korporativu.

7. Hanesan faktores iha prosperidade ne’ebe deviden ka divizaun.

Kona-ba citation hodi bele remata ona, ninia relata lukru ka rekoñese katak liu

ho osan ka mis sai mak katak kona-ba objetivu indikador efesiensi nia lents fundu

ne'ebé mak uza basal sekuênsias, determinasaun, operasaun, jestaun susesu motivasaun

no prosperidade ba divizaun deviden nian ne'ebé báziku hodi investe ka neʼebé imbed

ninia kapitál iha empreza.

2.1.6 Presage Sekuênsias Lukru

Sukat ho efetivu ligasaun lukru, lukru ne ' ebé agora no futuru unrealized ho

eskala ne ' ebé nakonu ho investimentu kapital(Wild et. al, 2005: 36). Nia uza ne'e

previzaun kona-ba analisis no lukru hatutan atu komprende no fo fila sistema.

Tuir Wild et. al (2005: 36) hein ka estimativa hein kona-ba previzaun osan

ne'e mak prevee iha buat barak, ne'ebé mak:

1. Kresimentu istória aumenta

2. Muda retorno ne'ebé metin

3. Kondisaun kona-ba esforsu ne'ebé mak estimadu.

4. Estimativa retornu projetu foun

Esplikasaun husi baze hodi bele iha konkluzaun lukrutakings hetan hodi bele

prevé pasadu totál, lukru ne'ebé oras ne'e no tempu oin mai lukru uluk hanesan materiál

14
ne'ebé kle'an halo análize, aleinde fila-fali kona-ba investimentu kapital inklui mós iha

elementu ka prinsipál médiu no sai iha metodu lukru

2.1.7 Factor-Faktor Lukru

Empreza ida halo atu hetan lukru ne'ebé ema konsidera klaru husi fatór sira

ne'ebé fó severally. Mulyadi (2001:513) interposing factor-faktor ne'ebé haree lukru

mak hanesan tuir mai ne'e:

1. Kustu

Kustu konstitui sakrifísiu ne'ebé sukat ho osan ne'ebé mak uza atu halo kona-

ba esforsu ida. Kustu produaun ida ka servisu sira sei haree folin fa'an

produsaun katak pertinente

2. Presu Folin

Objetiva atu forma partikulár totál katak selu hosi konsumidór ba sasan no

servisu sira ne'ebé bele simu. Folin objetiva produsaun ka servisu sira sei haree

ba output produsaun fa'an ka servisu sira ne'ebé relevante.

2.1 Kustu Promosaun

2.2.1 Definisaun Kustu

15
Kustu mak hanesan buat ne ' ebé mak rekoñese iha sira nia atuál. iha kustu

promosaun katak sá sai buat diʼak faʼan (kustu) kobre kustu, entretantu iha estensivu

katak sá mak kobre kustu di'ak faʼan savvy (kustu) no enkargu (expence). Kustu mak

halimar favorites avalia ne ' ebé mak tau iha konsiderasaun no klean kona-ba kustu sira

ne’ebe mak fa'an diʼak ka akuzasaun. Iha parte seluk sasan no servisu diretamente katak

sukat osan atu halo produsaun.

Tuir Shahab (1999:41), kustu mak sesante osan ka susesu ne ' ebé bele simu

atu lori kona-ba empreza ka ba produsaun prosesu kona-ba buat neʼebé uza atu bele

hetan rezultadu ne ' ebé di'ak liu.

2.2.3 Definisaun Promosaun

Promosaun hateten buat ida ne ebé falsu komersializasaun kle'an ida ne'ebé

importante. Promosaun mak komunikasaun informasaun ida kona-ba fa’an ka hola

ne'ebé iha objetivu atu muda atitude no hahalok. Produsaun ne'ebé di'ak iha folin ka

faʼan liuliu, labele k garante susesu komersializasaun ba produdusaun ne'e.Buat sira-

neʼe mak reverential tanba se produsaun no katak folin ne'ebé di'ak hosi konsumidór

produsaun kauza oin mai sei la hetan susesu iha komersializasaun. Swastha (2008:349)

hatete katak promosaun mak informasaun atuál ka persuasi ba asaun sira-ne ' ebé kria

mos iha komersializasaun.

16
Tan neʼe, promosaun sai hanesan aspetu dehan nuneʼe iha komersializasaun

jestaun no dala barak ona dehan hanesan prosesu ne ' ebé kontinua. Ida-ne'e mak halo

tanba promosaun ne ' ebé halo atu hamosu ka inovasun atividade oin-oin korporativu.

2.2.4 Efeitu Promosaun

Bazeia ba Tjiptono (2008:221), ba efeitu promosaun prinsipál mak informa,

haree makaʼas no fó hanoin ba alvu opiniaun kona-ba empreza no ninia

komersializasaun.

Ba efeitu katak promosaun sai hanesan sekuénsia ona esklaresida:

a. Informa (Informa).

b. Objetivu opiniaun Makaʼas (makaʼas)

c. Hanoin kona-ba (Remainding)

Husi penjelesan hamriik iha eskada, iha liafuan balu ne ' ebé hetan promosaun

fó ho esforsu atu lori ema ida ba bele hatene produtu metin, tuirmai, hanoin kona-ba

ida-neʼe, muda atitude ne ' ebé gosta, sira balu, tuirmai, sei sosa no sempre hanoin-

hetan katak produtu. Aleinde ne'e, promosaun ne'ebé mós uza haree tiha ninia lukru

dahuluk ne'ebé hanoin-hetan menus iha produsaun ne'e.Rossiter no Percy (Prayitno,

1993) iha promosaun objetivu hanesan komunikasaun sira-nia efeitu hanesan tuir mai

ne'e:

a. Menumbuhkan mak persepsaun hatán ba nesesidade (kategoria nesesidade).

17
b. Hatama atu komprende kona-ba ninian produtu ba konsumidór (preokupasaun

hirak awarness).

c. hodi hanoin kona-ba ninian produtu (preokupasaun hirak hanoin).

d. Makaʼas opiniaun ne ' ebé atu sosa produtu ida (intensaun atu sosa

preokupasaun hirak).

e. Counter balancing hotchpotches fraku elemental komersializasaun seluk (sosa

fasilitasaun)

f. Produtu ne ' ebé imbedding no imajen metin (pozisionamentu).

2.2. 5 Definisaun Kustu Promosaun

Tuir Salad (2003:179), promosaun Fa'an ne'e iha aktividade promosaun ida

mak atribui estimula sira expropriasaun konsumidór no ajuda ne 'ebé fa'an servisu iha

komersializasaun . Atu hala'o atividade ida ne'e ita tenke presiza kustu ne'ebé fó sai ona

husi empreza. Tanba ne'e, kustu promosaun mak kustu sira ne'ebé mak uza hodi

finansia atividade fa'an.Tuir Rangkuti (2009:56) promosaun sacrificial ekonómiku ida

ne'e fó sai ona husi empreza sira atu halo nia promosaun. Iha parte seluk, promosaun

kustu terminologia Mulyadi (2002:530 kazus) mak folin neʼebé kobre buat hotu-hotu

atu hala‟o atividade promosaun ka atividade ne ' ebé atu fa'an produtu metin ne ' ebé

di'ak hanesan sasan no servisu kona-ba buyer to'o kréditu ne ' ebé halibur sai kas.

Kustu promosaun limitasaun ne'ebé korporativu husi hatutan hotu-hotu kustu

katak hosi empreza sira atu hala'o ninia sasán ka promosaun. Tuir Kotler (2006:23)

promosaun

18
kustu bele atu konaba kustu osan rezultadu publisidade no kustu promosaun komersia

lizasaun.Kona-ba kustu promosaun konstitui kle'an kustu apoia korporativu

utilisedding promosaun labele atu aumenta rendimentu no produtu faʼan katak iha

produsaun korporativu. Buat ne'e nesesita jestaun komersializasaun empreza ida ne'ebé

hanoin katak nia orsamentu planeamentu ba promosaun atu intensaun koorporativu

ne'ebé halo atu hetan.

2.3. Kustu Produsaun

2.3.1. Definisaun Produsaun

Tuir Assauri (tinan 1980:7) Produsaun ne'e atividade hotu-hotu iha kria no

aumenta utilidade (utilidade) sasan no servisu buat ida. Iha parte seluk métodu no tech

ne ' ebé uza iha mengolah prima sai produtu neʼebé ema bolu nuʼudar ho prosesu

produsaun (Nasution, 2003: 1)Nu'udar funsaun jestaun, produsaun beibeik atu ema

haree ba produtu prescriptive no ala kriasaun konsiderasaun step-up no faan

menus.Buat ida iha arte ian katak produsaun smengikuti neʼe sei sai merkadu onorárius,

sira la hanesan iha báziku ne ' ebé halai tuir empreza tarjetu matan ida. Tanba ho

kontinuidade estavel ne ' ebé hein katak bele halo estavel akizisaun (Fahmi, 2014).

2.3.2. Definisaun Kustu Produsaun

Iha reprezentasaun write-up ekilíbriu sekuensiál hetan hodi bele hetan hosi

kustu agglomeration organizasaun terminolojia funsaun, iha kustu ida akontese.

Marjinalmente kustu agglomerated hanesan kustu ba fábrika no kustu nonpabrik nian.

19
Fábrika kustu mós iha conceive manufatura ka produsaun kustu kustu. Tuir Mulyadi

(tinan 2012:16),kustu produsaun ne ' ebé reprezenta kustu sira ne ' ebé mak fó sai iha

prima jestaun sai produtu, ne ' ebé mak uza ba kustu produtu hirak-neʼe, no iha periodu

kontabilidade kustu produtu sedu mak sei iha prosesu. Iha kustu meantime ne ' ebé mak

hetan fó ho sasan makings no penyediaan servisu mak kustu produsaun (Hansen no

Mowen, tinan 2002:24).

Nafarin (2009:497) define kustu produsaun ne'e kustu hotu-hotu ne ' ebé hetan

fó ho hetan produtu, fatin neʼebé iha ninia elementu disponivel – elementu produtu ne

' ebé folin iha. Bele konklui kustu produsaun ne'e biayabiaya ne ' ebé uza iha prosesu

produsaun katak nia montante ne ' ebé boot liu iha ninia seluk kustu tipu.

2.3.3. Klasifikasaun Kustu Produsaun

Tuir Usry (2005:24), fahe auxilia produsaun kustu sai tolu ida parte ida, ne ' ebé mak

hanesan tuir mai ne'e:

1. Diretu materiál kustu materiál

Direta ne ' ebé mak sai parte divórsiu ne ' ebé la liu husi produtu tan neʼe, no

hetan ona isin researched no edge ba produtu ne'e (Norren, 2000:50).

2. Direta traballu kustu

tuir Nafarin (2009:100) traballu direta servisu maundeobra mengolah direta

produtu. Diretu onorárius labouring ne ' ebé kompostu hosi oras onorárius

labouring direta no padraun vensimentu direta traballu.

20
3. Fábrika overhead kustu

Comprise hotu-hotu manufatura kustu ne ' ebé la hetan researched

straightforward atu prodús partikulár ida. Overhead ne'e normalmente fábrika

inserts kustu manufatura hotu-hotu, só deʼit prima direta no labouring direta.

Iha neʼebá mak elementu mós kona-ba fábrika overhead despeza ne ' ebé mak:

kustu prima indireta, kustu traballu indireta, kustu depresiasi nian no bens ne '

ebé fiksa amortisation, hadi'a kustu no prezerva makina, kustu eletrisidade no

bee fábrika, fábrika kustu insurance no operasaun sira seluk.

2.3.4.Efeitu Kustu Produsaun

Liafuan korporativu intensaun atu hetan lukru ho hetan rendimentu no distritus

ida ne ' ebé sacrificial halo atu hatene kona-ba lukru boot oinsá mak sira-ne ' ebé mak

at needful medida ida-ne ' ebé di'ak kona-ba propriedade no mós korban tiha ona atu

halo.

Iha neʼebá mak barak mós produsaun kustu objetivu (Mulyadi, 2012:20)

hanesan tuir mai ne'e:

a. Atu estabelese produsaun gasta liuliu.

b. Atu ajuda jestaun arranges kustu operasaun iha pontu.

c. Atu ajuda jestaun iha prosesu foti desizaun short-range.

2.4.Relevante Rezultadu Husi Peskiza

21
Antecedente daudaun osan ne'e relativamente barak kona-ba halo. Maske

nune'e, peskiza ne'e iha variedade konsideradu katak variavel hanesan objetivu variável

katak variable, liu husi fatin neʼe variable, no tinan katak variable.Antigu liu husi seve

mak hanesan tuir mai: Musdilawati (tinan-2014) halo peskiza kona-ba promosaun

kustu influénsia ba lukru atu hetan ne'e. Katak peskiza uza analisis regression linear

bifilar ho yielding pontu sistem sai disponivel promosaun kustu influénsia ba lukru atu

hetan ne'e. Afande no Maina (2015) halo peskiza kona-ba Efeitu Promosaun Kona-ba

Fa'an lukru.Peskiza ne'e uza analisis deskritiva ho rezultadu observationaling atu

influénsia ne ' ebé disponivel iha promosaun produsaun. Martana et. al (2015) halo

peskiza ho afeita ba produsaun ne ' ebé kustu ba lukru taxa.

Peskiza ne'e uza analisis regression linear bifilar ho yielding pontu ne'ebé liu

husi produsaun disponivel kustu influénsia ba lukru taxa ida ne'e. Peskiza ne'e uza

analisis deskritiva ho rezultadu observationaling atu influénsia produsaun ne'ebé

disponivel ba nivel lukru.Wisesa et. al (tinan-2014) halo peskiza ho volumed afeita ba

títulu mente nia fa'an ba lukru taxa kona-ba Peskiza ne'e uza analisis regression linear

bifilar ho yielding husi pontu ida ne'e ba marcos sentidu fa'an volume influénsia mente

ba lukru taxa.

Rustami et. al halo (tinan 2014) kustu afeita ba peskiza produsaun ba lukru

kona-ba kafé powder bayuatis korporativu. Peskiza ne'e uza atu peskiza methodic ho

analyst bifilar linear regression ho yielding husi pontu ida ne'e ba marcos sentidu

influénsia iha kustu produsaun ba labapada powder kafé bayuatis metin sira-nia leet.

22
Widnyanaet. al (tinan-2014) halo kustu sira ne ' ebé afeita ba promosaun peskiza ne '

ebé atu hetan lukru kona-ba Peskiza ne'e uza atu peskiza methodic ho analisis

regression linear bifilar ho yielding husi pontu ida ne'e ba marcos sentidu influénsia

entre promotioning kustu ne ' ebé atu hetan lukru kona-ba Neʼe.seunghun (2015) halo

Análize Kona-ba Kustu nian peskiza, produsaun, Lukru ba a. Empreza Produtu Oioin.

Peskiza ne'e uza analisis deskritiva ho observationaling rezultadu ne ' ebé atu fó-hatudu

mos sentidu relasaun entre folin, produsaun no lukru. Halo (tinan 2014) esplísitu kustu

afeita ba peskiza promosaun ba lukru líkidu step-up.Peskiza uza ba grupu methodic

analisis ho pontu sistem yielding sai ba promove sentidu kustu influénsia ba produsaun

no fó influénsia aumenta lukru taxa.

2.5.Deskrisaun Paradigma Variavel

Enkuadramentu nia hanoin no utiliza bebeik no hetan katak researcher baze ba

objetivu ida nian hosi liña peskiza peskiza.Kuadru sira hanoin katak peskiza ida ne'e

mak hanesan tuir mai ne'e:

Kustu
pppromosaun
(X1) Lukru lukuidu
(Y)
Kustu produsaun
(X2)

23
Deskrisaun:

X1=Kustu promosaun

X2=Kustu produsaun

Y=lukru likuidu

2.6 Hipothesis

Problema Baze fórmula, ba efeitu peskiza no haree hanesan nia rezultadu no

kuadru hanoin sira ne ' ebé partisipa, tanba ne'e marka husi peskiza hypothesis hanesan

tuir mai ne'e:

BiayaPromosi (X1),BiayaProduksi (X2),lukru Likuidu (Y.)

KAPÍTULU III

METODOLOGIA PESKIZA

3.1 Tipu Peskiza

3.1.1 Fatin Peskiza

24
Fatin peskiza nudar lokal ne’ebe fokus ba peskizador atu halo peskiza mak iha
postu administrativu........................municipiu..............

3.1.2 Tempu peskiza

Tempu ba peskiza sei realiza iha


dia.........fulan..............to’odia..........fulan............tinan 2018.

3.2 Metodu Kona-ba Peskiza

Tuir (Sugiyono 2003;110) metodu peskiza ne’ebe uja hanesan peskiza


deskriprif ne’e peskiza halo kona-ba valor variavel independente,se ida ka liu variavel
(independente)nia komparasun ka relasun ho variavel seluk.

3.3. Tipu No Fonte Dadus

3.3.1. Tipu Dadus

Tipu dadus ne’ebe uja iha peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:

a. Dadus kuantitativu

Dadus ho modelu ou numeru konta husi total ruma liu-liu relatoriuho


objektivu peskiza nian.

b. Dadus kualitativu

Dadus la uja formula ho numeru maibe elaborasaun ka liafuan

3.3.2. Fonte Dadus

a. Dadus primeira mak


Dadus ne’ebe hetan ka halibur direitamente husi peskizador terenu
b. Dadus Sekundariu mak
Dadus ne’ebe hetan ka halibur husi preparasaun fontes ka instituisaun.

3.4 Populasaun, No Amostra

25
3.4.1 Populasaun

Tuir populasaunSugiyono (2013:90) mak territoriál generalizing ne'ebe barak


liu kona-ba: objetu ka objetu ne ' ebé iha kualidade no karakteristiku partikular liubá
husi reseita estuda no depois iha konkluzaun. Populasaun sira iha liu husi promosaun
ne ' ebé folin, produsaun ne ' ebé folin, no taxa lukru iha Telcomcel lospalos.

3.4.2 Amostra

Bazeia ba amostra Sugiyono (2013:91) halo parte montante no karakteristiku


compete hosi populasaun sira-neʼe. Determinasaun foots nia amostra ne ' ebé sei iha o
populasaun totál ne'e halo hosi sampel lori iha pontu. Amostra iha liu husi ne'e parte
populasaun montante iha Telcomcel lospalos kona-ba períodu 2006 to nian tinan 2015.

3.5.Definisaun Variável Operasionál

Tuir sugiyono (2013:38) mak ida nu’udar atribuitu liu hotu ka karakter ka
pontu kona-ba ema ,objektivu ka aktividade sira ne’ebe hatene partikular diferensia
nebe’e mak bele hodi reseita ba estuda no depois konluzaun.

Dependente variavel mak variavel ida katak kestaun osan ne’ebe hanesan no
mos senti livre variavel sugiyono (2013:39) tamba ne’e iha peskiza ida ne’ebe hanesan
variavel dependen ka lukru likuidu.

Independen variavel ba konstitui variavel livre,ho sentidu variavel iha relasiona


ka ne’ebe hanesan tanba nia muda ka mosu variavel ne’ebe mak sei aumenta. sugiyono
(2013:39) Iha peskiza ne’ebe hala’o knaar variavel hanesan independen mak
promosaun no kustu produsaun.

3.6 Teknik Rekolha Dadus

Prosedur ne’ebe uja hodi rekoilha dadus mak hanesan

1.Teknik kestionariu ka lista pergunta

26
Ho teknik ida ne’e hakerek nain prepara lista perguntas kona-ba lista
implikasaun rendimentu konsumu hodi fahe ba respondente sira atu fo resposta
tuir kondisaun ida-idak nian.

2.Observasaun

Hakrek nain direitamente ba falin peskiza hodi situasaun no kondisaun


relasiona ho peskiza ne’ebe atu halo.

3.Intervista

Husu no hatan diretamente iha fatin refere hodi hetan informasaun relevante
kona-ba peskiza.

4.Dokumentasaun

Informasaun hetan liu husi dadus ne’ebe preperadu ona (relatoriu foto nst).

3.7 Teknik Analiza Dadus


Uja hodi hare kuantidade influensia variavel independente ba iha variavel
dependen no formula kona-ba regresiu korelasaun simples hodi analiza dadus.

Y=a+bsl+e

Y=variavel dependente (rendimentu brutu)

X=variavel independen(influensia kustu promosaun ho kustu produsaun)

A=konstante

Bl=koofisiente ne’ebe relasaun ho variavel independen

E=erru

27

You might also like