o TABLAIV LMARUANOVIC,KASNA RUTMIRSEK ROLTURAU BREOETT Crea: N, Cmjanin ‘Gem 4 185.9 44,189 upk sit Original nautl rad POSUSKA KULTURA DrBORIVO! COVIC, Zemalsk maze BH, Sarajevo Definite se poses tulure kao aovootrvens java ranog i sredaea sroneanog doa aad tae cele Jdrana, Prarie se irda stadia, tris vag alata reprvia problem geopafkerxproanenost tals te-Daje se priodzsclia, spaelom: nari pave fae: Netao, Sov i Gagrie— Hitelf.Ataizrajy se pelo Karak, psebao obi ukrasi na keri, fara Netsjno 4 Sov, te (peliiaaro) fone Caprice Hei. Opa se veste nase (redlos, peda | ovoreet),eUpowfraikaejnagradinams. Dae fe pekazle onde | onaje, pe priveda,duovoa kulwra orginiac drt bales posatke inure. ete e da jo to roulatka popula,» mjelanom Denljoraaikon {eogastom priredom- Topull sa iabunsojana u 2genon pola sa edn pooat Up grotnia, U vakftnom djelarazmacaja se pial sm1eze poste kulure, menos odnosa prema enenlishin kultura (bison, Yatedolskom, bution zvonaeh pera fdr), kao | stove utara ‘alnbume u Dalai, Hereegovih, Bossi, Cj Gos, Abani al 1. ISTORUAT ISTRAZIVANIA Posuka kultura je najprie —{ to posvesateto — bila dfinsanaw Athooloskom leksikomn Bosne i Hercegovins!, ana ovom mjestu se prvi put celovto, monografski rade, naravno, na dansSnjem nivou istazenostiovog fenomena. To je vezno nasi ‘Hoga Kou os u tok itrazivana nokih nlzntta ove kulture u istoéno} Hercegovina Dredstoje nova, koja ée,vjeajem, btno dopunitisliky koja je danas 8 fragmenta, Tak, smatram da su dostd poduzctaiskopavanj, objavjena grada | stulje dovotna nova ra monografsku obrady, na koju Badu itrazivana treba da $2 stone, da je dopune i korigyu “Za otkrice ovog fenomena zashtan jena prvom mest Petar Ore. S njgovin viegodisnim intexzivaim obilascina terea i prkuplanjem grade v Sir okolint Po- sufja, a zatim iu drogim dijelovima zapadae Hercegovine pone stort istativanja posse kulture, P. Oret je prvi objavio sstematizovane podatkeo veéem brojumalazita ‘roe danas pripsajamo ovo} Kultur, mada treba rei da su gojedinatai nazi bili poznati ‘od rani ali van nckog odredenoe kulturnog Konteksia®. Nok od rumula w istoéu9 -Hercegovini itrativani 1967. 11968, (LuboadrTl, VI, VII, rah, 1 moguse rst Covi, Poros kur, ALBH 1, 122—183, *p.Oree1973; F, Fale 1896, 325-~326, B, Covie 1957, 244-245; 7. Andel 1969, 112.@ BEN RaMUEA ALA oars posutke tre, pa to spud w istorii jnog istrativana st bi se moglo 1e¢iiza tumulus u Bil] Vial kod Vida (Metkovie). Prvosistematskoiskopavan jednog nalazttaposaske kulture w zapadno} Herce- govinieveli uw B, Covi iP. Ore. 1975, godine na gorjem platou Trostuke gradine v Sovisima (Grade). Usijdil je istrazivane gradine Nefajnow Osoju kod Posuja, koje Seodvijalo unckolikokratki kampanj pod vodstvomB. CoviéaiB. Marjanovica zea 1977. 1 1982. godine, U medyyremenu je B. Covié w dva rada donio dio aalazas obje sistematsk istrzivanegradinc. Used je (1978 — 1980) sistematsko iskopavanje B. Marijanovia u Ravlica peti u Peé—Mlinina kod Gruda, To iskopavang dalo je, 0 najmladem stoju (Ravlia pena IV), Kompakcoe nalaze posuske kulture, Priblizo wkto vrijeme dovefeno je i Kompleksno isativanj gradina na podrugju Glamo, Livaa, ‘Duvaa i Buskog bist (A. Bona iB. Govodarica) U tom okra kao posebao Zao pokzzalo se gradinsko naselp Veliki gradac ma Prva (udaljom teksts Privala),analaze Televantne za pososarkulturu dali sus: Velika Gradina u Mesihovini Perovil),Gradac 1 Vueipol | Gradae na ZanuSéenu v Karlovy Hans (ei lokalite na poxrueja Duvns) tenavedenih istativanp objvili su B. Marijanovie® iB, Govedarica’ B. Covié Je 1983. godine pekazao osnovne karakeristke posuske Kalu, mada je nije jo tko imenovao, vt je obragio kao zpadnohercegovatk facies Srem okvn rang bonzanoe, dota Jedranse rie. Nove podatko dala su dala rekopnosiranjau zapadnojHereego- Vint (P. Oree, B. Marijanovie, B. Covi) i wistotnoj Hercegovini (B. Maijanovs, Cowie, Z. Kuni, D. Odavie). Osnori podac o nalazitia poste Kaur det fikovanimn tom pilikom dati suv toma 3. Arhooloskogleksikona, Posve nove {donekle seotekivane renulate dso je sondirang { sistematsko iskopavanf nkolixo gradina i petina na podrutju Stoca i Capline, koje je vodio B. Marjanovie®. 2. VABNUA NALAZISTA I OBLAST RASPROSTIRANJA (04 vaznjinalazitta koja pripsujemo ovo klturinajbrojaja su nase, Ukupno in je evideniano 84, od cepa $1 gradinsko, 28 ovorena; vangradinska | 10 petinkih, Druga vist nalazittaGine tumuli. Ni je na podrutjrasprostranja posutke kulture zabiljzeno veoma moogo, ali valjaimatia un da do th groboil hunk! mode piped cetinskoj Kultur ranog bromzanog doba, ik pak mladim perodina (kasno bromzano i 2eljemo doba). Stopa su ovdjeposuSko kulur pripisan samo onl od dosad itrazivanih woul al elvan (Kau mia § popisom) 2m, Cove 1983; B Covi 1983s, 161—170; 1. Marove 1980, 8-98 * priikom navodeala wpoprafsinpaaka 0 alata, ia inten (sive) malaika, nivod se nasefeso jes (42aprad) sete opin. To se oda na ppl atau Kats P Cove 1978, 135—137; 8, Covie 1980, B, MarJenove 1981, 1-18, 410,54. 2B. Govedarin 1982, 115—130, 154156 161, 16170; up takode A. Renae 1985 * 5. Conte 19832, 138-161, ALDH, Reg 20, 2925. ° Reza jl niu oben, pa Kolegi B. Marifanoviu nap zabvalpjom io sam u oe rad mogao ulti eke od pstaks orl psa alte itoton Hercegovi, 2p a. 199.6027 SSM Raat Raion o \Nekolikonalazitta matemo smatratiKjataim 2a defniciju posuske kulture, nj periodizaeju i hronoloij, pa je © njima potrebno neo vie re, To su: — Netajno, To gradinsko nase (SI. 1) smyjeteno je na najvisem diet hrbata Jednog izdutenog brijega koji pripada brovitom pojasu 80 razdvaja Posutko od Iot= ‘ko Bekijskog pol, Briegeelalivoonizak (797 mnadmorskevisin), ali mu je oka oloty takay dase ajega sagleda ne samo blizackolina vet i pree2an dio oba pomen pola, Dok su sjeveroistogna i jugozapadna padina dost strmeitedepristypane, prostory rain ako 3 prise hrbatombijga sa severozapadajugos.oka, pa jena tim praveima ‘gradina njace wvrdena, Na strmijj, jugozapadno) strani, Koja gleda na Imosko—De~ ijsko pole, niss konstatovani ost fortfkacije, dok su stale tl trane tiene vanskim, ‘unutretnjim suhozidom, Na govern) strani j uaz, lagano lankiran. Obramben zidovi ‘sizarseni, azmatan dio kaniona odavno odneseaiugraden umd fogradevbli2jokolin fradine. Mjestimiéno se jo8 moto zaaaiti vansko lice subozida, siobeno od rupnileg Kamena, Debjna oba zis moglae f2noit oko 2 m, ali nena citavom potezu, Uautraj. 2d je uz sjeveroistoeni rb platoa bio wt. To je urvrdeno prilikom iskopavana na rubu nutrajeg plato na tom potezs. Tom pilkom je konstatovano postojanetemela inate sve do temeljne zone unistenog) suhoeida, sri svega oko 1—2 m. $ druge strane, oa tajuprozenjim takama s obj strane hrbatabrjegazidovi su moglt biti sii od 2 m. Preobltna visi ziova tesko je precjenit ali (sobeiom na koliiny urusenog kamen na neki tatkama) pla desta verovato dane prelazila 2 m, | atone SV) 1: gradina Nejno — Abb.1: Walburg Netjno ‘Nase je bio unutranplato, zation nit plato na jugezapadn) stan, ce uski sjeverozapadai tsleverostogn plato izmedu vanskog | unutranjeg suhoria. Prostor“ RAE SSR REE NR izmedu oba suhozida na semi, sjeverozapadno strani po sve pric nije bio maslen, codnosn0 upotebliavan 2a podizanekusa, mada je, ayjerovatife, siuio za neke drupe potrebe stanovnikagradino. Trobe zabljel dena unutratnjem plato, na juzngj strani (Sonds N) konsatovano postojane prostoraveitine nekolikodeschina Kadri tetara ‘a kojem je ulturnslojposve drugog karaker, evel trait siromatannalazina, bez ostaaka Kuéaog Hepa — yerovamo takode prazan prostor, bez grsdevina, motda ‘amijenen obavljanju nih ajedntkihpostova Sanovnika, Treba reli toda jecentralni io platoa danas kreviiprosor na kojem su smo mjestimigno ofucan stat kultumog sloj, ito tnkom humusu iu pukotinama izmeda blokovapriodaihstijena, i vzbovi Str iztla, No, to je karaktristéno za katketeene vopite— na oj vedo ta ostale {jelove pata neStoviSojpovzSinikutumi slo je erodira, To aie ranog da smatramo dau vrijeme Zivota nase tj prostor nije upotebjavan za podizanje kaa Proma tomo, ulupan naselen prostor mogao je most neo preko 2,000 mi. ravi, intakni Kult sloj Konstatovan je wz robove unurasne placa v bliku pojasa Srine 3 — 6 m izmedu krSevtog sreita i ruba platoa (odnosno wnctatnjeg ‘subozda), te na uskom jugoistotnom plato fzmed obs suhoeida. Na tj prostor bilo je -koacentisao iskopavano, cbavjeno sstomom sondivelitine 4x 4m, 3x4 m, 2x 6 mh, ok su na jugoistoenom plarou bile skopane dvje posye male sonde (II mi) da seu Jearakter soja. Ukupno eistrazena povsina od 122m, vecim dijlom na sjeveroistoenoj {jugoistoeng srant unutrasnie platoa. DebijinaKalrurnog soja anol je 0,40 do 0,60 ‘au pukotinamaizmed sijesa myestimienanesto vise (up, Sl. 2). Zdrav ine vrbovi NEGAINO conan Ax aTaext raOPiL —<—— 6 sruwna caivac KAMEN) ‘nOscons soon SI. 2: Netsno, Sond A soa profil — ABb.2:Netsno, Sond A, Osa TORR ests RUCTORA 6 Prirodnih stijena ma Kojima su vidljve Jaraktristitne erozivac promjene, t ostaci Drvobitaog humusa w obliku veoma tame, gotovo crne zemlje pomijesanc sa sinim amenjea na uskim prostorima izmodu stijena, Dok je ma ju2no i jugozapadno) strani onde C, D, E, F, G, M, N) Kultur! sloj bio manje—vie jdinstven (raze nijanse rveukastosmede zemlje), ma sjeveroistocno} strani (soade A, BK, L)ralkyju se jasno dva strtuma: don, koi in sipka, suhae zemlja oker2ue il rant boje, debline 0,15 400,30 cm, igor, koi esata cd wrde, »masnij« tamnosmede il ervenkastosmede zene piblizno iste debline, koja ispodtankog humusa. Ova podjela nema, medutim, nokog bitijeg hrenoloskog ili kuturoloskog znataja: detalja analiza relativao bopatih nalaza nije pokazala nikakvaranlieu iamedu ta dvasloja al pogledu oblika keramike, ntl v pogtedu oramentaaihtenika i mociva,