Alija Izetbegovi}

Dnevni avaz
Specijalni prilog
Ponedjeljak, 19. oktobar/list
opad 2009.
(2003 - 2009)

NAROD PAMTI
PREDSJEDNIKA
2 Dnevni avaz, ponedjeljak,
INTERVJU Bakir Izetbegovi} {est godina nakon smrti oca
Alija bi sigurno
na{ao rje{enja za
sada{nje probleme
Bosnu je upore|ivao sa ~ovjekom koji je pre`ivio saobra}ajni udes, ostao je `iv, ali
mu je potreban niz operacija kako bi mogao da normalno funkcioni{e  Alija je
sigurno u srcima Bo{njaka, ali }e sve manje biti prisutan u njihovoj memoriji
Razgovarao:
Tarik LAZOVI]
lija Izetbegovi} sigurno je
A u srcima Bo{njaka, ali }e
sve manje biti prisutan u
njihovoj memoriji, a naro~ito u
memoriji njihove djece, ako se
dr`ava i intelektualci nastave
ovako odnositi prema vremenu
koje on simbolizira, ka`e u inter-
vjuu za „Dnevni avaz“ Bakir Ize-
tbegovi}, u povodu {este godi{nji-
ce smrti prvog predsjednika
RBiH.
Bakir Izbetbegovi} u razgovo-
ru o li~nosti i djelima svog oca
izra`ava odre|eno razo~arenje
zbog nesloge u probosanskom fr-
ontu, istovremeno smatraju}i da
„sada{nja atmosfera nekada li~i
na bezizlaz, a ustvari se radi o
po~etku vjerovatno svjetlijeg per-
ioda u historiji BiH“.
Politi~ka borba
 [est godina pro{lo je od smrti
predsjednika Izetbegovi}a, ali
danas se vi{e nego ranije, bar-
em u sferi politike i medija, go-
vori o sudbini BiH, za ~iji
opstanak on ima najve}e zaslu-
ge. Kako to komentirate?
- Nije u pitanju sudbina, odno-
sno opstanak BiH. Radi se o za-
vr{etku dejtonske faze, o iscrpljiva-
nju mogu}nosti koje je taj spora-
zum dao BiH, zauzimaju se pozici-
je pred budu}u fazu razvoja BiH,
briselsku fazu, kako to vole re}i.
Atmosfera je na momente veoma
napeta, li~i na bezizlaz, na kraj, a
ustvari se radi o po~etku novog,
vjerovatno svjetlijeg perioda u hi-
storiji BiH.
 Sje}anjem na predsjednika
Izetbegovi}a ne `eli se graditi
kult li~nosti, ve} na svojevrstan
na~in to je sje}anje na BiH, ali
onakvu kakvu su je u svojim
mislima i srcima imali patrioti i
ljudi koji su se borili za nju.
Kako je predsjednik Izetbego-
vi}, prema Va{em sje}anju, gle-
dao na ovu, kako mnogi ka`u,
dejtonsku BiH?
- Smatrao je da je i ovakav, lo{
Zahvalnost „Avazu“ na upornoj
borbi da se otmemo zaboravu
- Zaborav je opasna stvar. Oni-
ma koji zaborave, zlo }e se pono-
viti. Pojedini utjecajni intelektua-
lci i novinari idu i korak dalje,
mazohisti~ki minimiziraju tu
na{u borbu, ubijaju ponos, rugaju
se s vlastitim vrijednostima, a ti-
mir bolji od rata. Bosnu je upo-
re|ivao sa ~ovjekom koji je pre`iv-
io saobra}ajni udes, ostao je `iv, ali
mu je potreban niz operacija kako
bi mogao da normalno funkcio-
ni{e. I te operacije ve}inom su se
ve} desile - od tri vojske napravlje-
na je jedna, od tri grani~ne slu`be
jedna, od tri ekonomska prostora
jedan, itd. Preostali su jo{ finalni
zahvati na Ustavu i uklju~enju
BiH u euroatlantske integracije.
 Smatrate li da bi Alija, kako
ve}ina Bo{njaka voli re}i, imao
rje{enje za sada{nju politi~ku
situaciju u BiH? To se mnogi u
BiH pitaju danas.
- Ako je znao na}i rje{enja 1992.
Bakir Izetbegovi} pored o~evog mezara: Nepravedno su iz SDA odstranjeni neki sposobni ljudi
i 1995. godine, u vremenu i okolno-
stima neuporedivo te`im od da-
na{njih, vjerovatno bi znao na}i
rje{enja i za sada{nje probleme.
 Osje}ate li Vi, kao njegov
sin, saborac i saradnik, ali i kao
me i sami sa sobom. List za koji vi
pi{ete svakako je ~astan izuzetak.
Stoga, evo, koristim priliku da
„Avazu“ zahvalim na upornoj
borbi da se na{e temeljne vrije-
dnosti sa~uvaju, da se otmemo
zaboravu - isti~e Izetbegovi}.
19. oktobar/listopad 2009.
~lan stranke koju je osnovao i
vodio, nekada razo~arenje oni-
me {to rade ili ne rade njegovi
politi~ki nasljednici - aktuelni
bo{nja~ki politi~ki lideri?
- Vi{e sam razo~aran onime
{to svi zajedno nismo uradili i
uspjeli. Dakle, ne samo politi~ari
nego i svi drugi koji su bitno utje-
cali na stanje i atmosferu u ze-
mlji, na omogu}avanje i onemo-
gu}avanje projekata koji su treba-
li da zemlju izvedu iz kalju`e i za-
ostajanja. Bilo je previ{e nesloge
u probosanskom frontu, borbe za
vlast i dominaciju preko le|a Bo-
sne i Bo{njaka, nezrelih i nerea-
lnih procjena na bazi kojih se ve-
oma odlu~no djelovalo, prete`no
ru{ilo ono {to me|unarodna zaje-
dnica ili doma}i lideri ponude.
Ostali smo bez reforme Ustava,
bez valjane reforme policije, resu-
rsi kojima BiH raspola`e su nei-
skori{teni, autoput se gradi pre-
sporo, itd.
 Mnogi Alijini saradnici, lju-
di u koje je on imao povjerenje,
pod razli~itim okolnostima su
oti{li iz SDA, ili su politi~ki
marginalizirani i demotivirani
za bavljenje politikom. Kako
Vi na to gledate?
- Mnogi su oti{li, mnogi ostali.
Politi~ka borba je te{ka i mu~na
stvar, trebaju jaki `ivci i stomak
da se u njoj opstane, da se progu-
taju nepravde. Za neke je bolje da
specijalni prilog
Alija Izetbegovi} 1998. godine s tada{njim ~lanovima Predsjedni{tva BiH
Mom~ilom Kraji{nikom i Kre{imirom Zubakom: Znao se poslu`iti lukavstvom
Kako je pregovarao s
Mom~ilom Kraji{nikom
- Alija Izetbegovi} ponekad se
znao poslu`iti lukavstvom, reci-
mo u odre|ivanju izgleda bh.
monete. Srbi su imali pravo da
odrede izgled novca koji }e biti u
upotrebi u RS, ali je krajnju rije~
imao medijator iz me|unarodne
zajednice. Pregovarali su Alija i
Mom~ilo Kraji{nik. Na{a, feder-
alna moneta od po~etka je izgle-
dala normalno, a Mom~ilo je do-
nosio prijedloge pune krstova, cr-
kava, gusala. Alija je tra`io da se
uklone vjerski i nacionalni si-
mboli, {to je medijator prihvatio,
pa je odlu~eno da na nov~anica-
su oti{li. Nepotrebno i neprave-
dno su odstranjeni neki sposobni
ljudi poput prof. Ejupa Gani}a,
Edhem Bi~ak~i}a, Mustafe Muje-
zinovi}a, itd. Ali, evo, Mujezino-
vi} se vratio. Nadam se da }e ovaj
put uspjeti da se odr`i.
Vitalan narod
 Njeguju li Bo{njaci kao nar-
od na pravi na~in sje}anje na
predsjednika Izetbegovi}a?
- Alija Izetbegovi} sigurno je u
srcima Bo{njaka, ali }e sve manje
biti prisutan u njihovoj memoriji,
a naro~ito u memoriji njihove
djece, ako se dr`ava i intelektua-
lci nastave ovako odnositi prema
vremenu koje on simbolizira. To
vrijeme uspravljanja Bo{njaka,
ma budu likovi bosanskih pisaca.
Kada je to apsolvirano, Alija
je, na zaprepa{tenje Kraji{nika,
odustao od dizajna podloge koji
je predlagala Federacija i prihva-
tio dizajn nov~anice RS, i time
dobio jedinstven izgled novca.
Mom~ilo se bunio, ali je medija-
tor presudio da mi imamo pravo i
na takvu odluku, pa smo dobili
nov~anice koje izgledaju jedna-
ko, samo {to se na onima koje se
emituju u ime RS nalazi lik Petra
Ko~i}a, a na „federalnim“ Nikole
[opa. I narod ih vi{e i ne razliku-
je - pri~a Izetbegovi}.
vrijeme nevjerovatne borbe i po-
nosa namjerno se gura u zaborav,
uz svesrdnu pomo} predstavnika
me|unarodne zajednice.
 [ta je s dr`avnim organima,
entitetskim i kantonalnim, bri-
nu li se oni da njegovi lik i djelo
ostanu na znanje generacijama
koje dolaze?
- Ne znam {ta se mo`e u~initi
na dr`avnom nivou, ali u Federa-
ciji i kantonima moralo bi se radi-
ti vi{e na tome da se obilje`e i
upamte vrijeme i borba na koju bi
svaki narod morao biti ponosan.
Bo{njaci su hrabar i vitalan nar-
od, ali su, na`alost, kroz stolje}a
navikli da kona~na presuda dolazi
iz Istanbula, Be~a, Beograda... Sa-
da gledaju prema Briselu, Va{i-
ngtonu, ~ekaju. Vrijeme ja da se
oslobode tog kompleksa. Upravo
borbom od 1992. do 1995. izborili
su pravo da hodaju uspravno i da
vladaju svojom sudbinom.
 Aktuelni su politi~ki prego-
vori o ustavnim reformama, ka-
ko se voli re}i, klju~nim poli-
ti~kim pitanjima. Mo`ete li na
neki na~in opisati kako je pre-
dsjednik Izetbegovi} pregovar-
ao, a vodio je mnoge te{ke pre-
govore, posebno one u Dejtonu?
- U svojim memoarima on opi-
suje pregovore i ka`e da se u `ivotu
bavio raznim poslovima, kao mladi
zatvorenik radio je kao drvosje~a i
fizi~ki radnik, ali da su mu pregovo-
ri bili najte`i posao u `ivotu. Ve}in-
om sam bio uz njega na pregovori-
ma, naro~ito u @enevi, pripremao
sam mu materijale, pravio analize.
Pregovarao je uporno, smireno, ni-
kada se nije prepu{tao emocijama,
nikada nije odustajao. Pregova-
ra~ku poziciju postavljao je tako da
interes svog naroda locira, utopi
unutar op{tih interesa, univerzalnih
i logi~nih principa, unutar interesa
svih gra|ana i dr`ave, interesa
me|unarodne zajednice.
specijalni prilog Dnevni avaz, ponedjeljak,
19. oktobar/listopad 2009. 3 Izetbegovi}eva vizija Bosne bila je jasna

SJE]ANJA Ispovijest 97-godi{njeg Klju~anina

Spojio poziciju i opoziciju u
zajedni~ki front odbrane BiH
Alija nije zaboravio Ejuba, Iako smo pripadali razli~itim politi~kim opcijama,
spojila nas je zajedni~ka ideja - ideja otpora
velikosrpskom re`imu iz Beograda

jer robija se ne zaboravlja

Kao {to mu pred o~ima lete slike susreta s predsjednikom 1996., tako Ejub
Vu~ki} pamti i zeni~ku robija{nicu daleke 1949. i mladog Aliju Izetbegovi}a u njoj
97 godina Ejuba Vu~ki}a

U iz Vukovog Sela kod

Klju~a stala su dva svje-
tska i jedan balkanski rat, pre`iv-
io je vojske raznih evropskih nar-
oda koje su gazile dolinom Sane,
tri dr`avna sistema, desetlje}a ne-
ima{tine sa sedmero djece iz dva
braka, mladomuslimanstvo, skri-
vanje od Ozne po {piljama oko
Vukova Sela, su|enje u Klju~u
1947. s bukagijama na nogama,
robijanja po komunisti~kim ka-
zamatima u Banjoj Luci i Zenici,
prisilni rad u Vare{u, Kaknju, Tu-
zli, Stocu, Stoj~evcu, Jablanici i
vje~itu borbu za egzistenciju.
Okupio se svijet
Da nije bilo robije, ovaj skro-
mni selja~ki sin najvjerovatnije
nikada ne bi ni oti{ao dalje od
Vukovog Sela i Klju~kog sreza. A
koju god `ivotnu pri~u zapo~ne,
ovaj skoro stoljetni starac vedrog
pogleda stalno se vrati na njemu
najdra`u uspomenu - susrete s ra-
hmetli Alijom Izetbegovi}em. Pr-
vi je bio prije 60 godina u zatvoru
u Zenici, drugi u Klju~u prije 13
godina.
- Javljaju da Alija dolazi iz Sa-
nskog Mosta, okupio se svijet k’o
za Titinog zemana, svi ho}e da vi-
de predsjednika. Ja obuk’o najbo-
lje odijelo, kupio mi sin Kemo,
svez’o kravatu, i progurao se do
Vu~ki}: Pre`ivio tri rata, razne vojske, Oznu, kazamate
- Dide, vidi{ li ovu crtu, ovdje - Nisam, Ejube, robija se ne
}e Alija iza}i iz vozila. Ti mu zaboravlja...
pri|i. Nakon 20 minuta predsjednik
Suze starca
nad ki{nim
Pi{e: Miro LAZOVI]
Nakon prvih vi{eparlamenta-
rnih izbora u oktobru 1990. godi-
ne, kao ~lan Parlamenta BiH i {ef
Poslani~kog kluba SDP-a imao
sam priliku ne samo da upoznam
lidere pobjedni~kih stranaka ne-
go da aktivno u~estvujem u nepo-
srednim razgovorima koji su oni
kroz parlamentarnu proceduru i
mimo nje ~esto i na dramati~an
na~in vodili.
To je bilo vrijeme raspada
biv{e zajedni~ke dr`ave i bur-
nih politi~kih potresa i sukoba
koji su nezaustavljivo prijetili
erupcijom na na{im bh. prosto-
rima. U takvim, za BiH drama-
ti~nim i neizvjesnim uslovima
bli`e sam upoznao i lidera SDA
Aliju Izetbegovi}a.
Uru~enje nagrade
Iako smo pripadali razli~itim
politi~kim opcijama, spojila nas
je zajedni~ka ideja - ideja otpora
velikosrpskom re`imu iz Beogra-
da i borba za odbranu cjelovite
razbijanju slike o gra|anskom
ratu koja se ve} po~ela stvarati.
Posebno je ta njegova opredje-
ljenja cijenila ameri~ka javnost, ko-
ja mu je 1997. godine u re`iji Ame-
ri~kog centra za demokratiju dodi-
jelila nagradu. Ivo Kom{i} i ja na
poziv Izetbegovi}a prisustvovali
smo uru~ivanju nagrade u zgradi
Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Doprinos opstanku
Tom prilikom Izetbegovi} je
rekao: „Odbrana demokratije u
Bosni zasluga je mnogih ljudi koji
su pripadali razli~itim narodima i
razli~itim politi~kim strankama u
zemlji. Dana{nji ~in razumijem
kao priznanje svim tim ljudima
koji su u te{kim danima rata i
op}e konfuzije sa~uvali kompas,
ostaju}i ~vrsto na pravcu tolera-
ncije i demokratije. Moja vizija
Bosne je jasna: cjelovita i demokr-
atska zemlja...“
Iako je bio bo{nja~ki lider s ja-
kim etni~kim i vjerskim emocija-

nebom BiH. U tim prvim mjesecima agr-

Ogromna masa svijeta na d`enazi Aliji Izetbegovi}u 2003. godine
zgrade Op{tine. Policija ne da
pri}i. Pitam jednog policajca: Ka-
ko bi’ ja pre{ao do Alije, a on mi
odbrusi: Ti kod Alije?! A {to?
- Zajedno smo robijali... -
odgovorim, a on me gleda i ka`e:
Merhaba, predsjedni~e, evo me
u drugom razredu gimnazije
Godine 2003. Ejub Vu~ki},
tada 91-godi{njak, do{ao je na
d`enazu svom robija{kom drugu
i svom predsjedniku. U ogro-
mnoj masi svijeta pod ki{nim
nebom nad Sarajevom malo ko
je primijetio suze na njegovim
stara~kim obrazima...
Tako i bi. Izlazi Alija iz kola, a se vratio iz zgrade Op}ine i s Eju-
ja mu pri|oh. bom Vu~ki}em u prolazu prozbor-
- Selam alejk, alejkumu selam. io jo{ koju.
Jesi me zaboravio? - pitam ga.
Alija me kratko gleda i s osmi- Jednosatne {etnje
jehom ka`e: Kao {to mu pred o~ima lete sli-
ke susreta s predsjednikom 1996.,
tako najstariji Klju~anin pamti i
zeni~ku robija{nicu daleke 1949. i
mladog Aliju Izetbegovi}a u njoj.
- Oni su bili intelektualci, a mi
obi~ni robija{i nismo im mogli
esije imao sam priliku da u ime
SDP-a, tada{nje moje partije, ne-
posredno saop{tim Izetbegovi}u
stav o njegovoj inicijativi da opo-
zicija participira u Vladi BiH.
Iako je SDP pretendovao na
va`nu poziciju u Vladi, a koju je,
prema rije~ima Izetbegovi}a, vo-
dio njihov jaki ~ovijek (dr. Ru-
smir Mahmut~ehaji}), ipak je na-
kon nekoliko dana SDA prihva-
tila dr. Zlatka Lagumd`iju za po-
Izuzetna susretljivost
Kao prvi predsjednik Skup-
{tine Republike BiH, koja je dje-
lovala u ratnim uslovima, pose-
bno moram naglasiti da je Alija
Izetbegovi}, kao predsjednik Pr-
edsjedni{va RBiH, pokazivao
ma prema svom narodu, Izetbego-
vi} je pokazao zavidnu sposobnost
da animira patriote svih etni~kih
pripadnosti, kao i da spoji poziciju
i opoziciju u zajedni~ki front
odbrane BiH. To su, svakako, odli-
ke odgovornih dr`avnika koji svo-
je strana~ke i li~ne interese znaju
podrediti dr`avnim i vi{im zaje-
dni~kim ciljevima, za razliku od
ve}ine dana{njih bh. lidera ~iji vi-
dokrug ne dopire dalje od njiho-
vog ~etvorogodi{njeg mandata.
izuzetnu susretljivost i saradnju s
parlamentarcima. Nijedan sasta-
nak va`an za BiH na me|unaro-
dnom planu nije odr`an a da pre-
thodno Izetbegovi} nije konsu-
ltirao Skup{tinu RBiH.

Od izlaska iz zeni~kog zatvo-
ra Ejub Vu~ki} o Aliji Izetbego-
vi}u nije razmi{ljao sve do osa-
mdesetih godina, kada su javljali
o njemu kao „nekakvom funda-
mentalisti na su|enju u Saraje-
vu“.
- A, onda, eto ti rata. Navali{e
~etnici na Klju~, `ena Sevla um-
re 1993., a ja se sa 80 godina
na|oh u Travniku. Pisao sam
Aliji iz Travni~ke gimnazije,
gdje sam bio smje{ten kao izbje-
glica: „Merhaba, predsjedni~e,
evo mene u drugom razredu gi-
mnazije, jedna konzerva na
~etvera usta...“ Nije pro{lo osam
dana, iz Sarajeva sti`e odgovor
od Alije da mi odmah daju 100
doj~ maraka, Allah ga blagoslo-
vio! Tako je i bilo - 100 maraka
od dr`ave i jo{ 100 od Halida Ge-
njca, s tim sam rat izdeverao -
pri~a 97-godi{njak kojem nije-
dna vlast nije dala posao, pa sa-
mim tim ni penziju.
prilaziti. Gledali smo se u krugu
kaznionice tokom jednosatnih
{etnji - prisje}a se.
Kada je Vu~ki} 1954., nakon
sedam godina robije, do{ao ku}i,
na{ao je svoje ~etvero djece koje
je majka, Ejubova prva supruga,
napustila i udala se za drugoga.
Djeca gladna, gola i bosa, izjele ih
buhe i stjenice. Zato je Ejub
po~eo tra`iti `enu te se o`enio Se-
vlom iz Rastoke i nastavio `ivot
siroma{ki dalje. M. DEDI]
tpredsjednika Vlade BiH. Tada
nisam pridavao ve}i zna~aj Ize-
tbegovi}evim tendencijama da
opozicija u~estvuje u radu Vlade,
jer ~inilo mi se logi~nim da svi
patrioti budu na okupu, ali ka-
snije, kao u~esnik svih mirovnih
pregovora o BiH, shvatio sam da
su njegova opredjeljenja da miro-
vne delegacije, kao i institucije
BiH, budu nacionalno i politi~ki
mje{ovite bila presudna u prido-
bijanju me|unarodne javnosti i
Danas, kada Izetbegovi} nije
me|u nama, sigurno je da }e nje-
gova politi~ka zaostav{tina biti
predmetom pa`nje politi~kih
analiti~ara. Svakako da }e biti i
onih koji }e se kriti~ki odnositi
prema onome {to je ostavio, ali si-
guran sam, mnogo vi{e onih koji
}e s obzirom na uslove i vrijeme u
kojem je vodio BiH, pozitivnim
ocijeniti njegov politi~ki i
dr`avni~ki doprinos opstanku i
razvoju BiH.
 Ispunio obe}anje dato u ratu
Predsjednik Izetbegovi} za vr-
ijeme posjete Sapni 1994. bio je
odu{evljen hrabro{}u boraca tog
kraja. Nakon {to je tada upoznat s
problemima ljudi, predsjednik je
dao obe}anje da }e po zavr{etku
U njivi krompira
- Predsjednik je s nama u
Me|e|i pri~ao o svemu. Ma, sve
ga je `ivo interesiralo. Narod,
k’o narod, ho}e svi da vide Ali-
ju. Iza{li mi, da ga ispratimo,
oni iz obezbje|enja navalili da
Izetbegovi} i Ahmetovi}: Pri~ali o svemu
Kako je ovdje iko ostao `iv
Predsjednik je na Teo~aku, u
dru{tvu Bakira Me{i}a, brata
Hajre kapetana, obi{ao i kapeta-
nov mezar. Nakon izlaska iz me-
Na mezaru u Snje`nici
S rahmetli hafizom Budimlijom: Susret nakon dugo godina
rata graditi put od Sapne prema
Tuzli kako bi se taj kraj komuni-
kacijski povezao sa sjedi{tem Tu-
zlanskog kantona. Obe}anje je i
ispunio, jer je izgra|en put Sapna
- Kalesija.
se kre}e, a predsjednik mene
pod ruku, pa u njivu punu ne-
pokopanog krompira... Ho}e
ponovo da ~uje {ta je to najpotr-
ebnije ovom kraju - sje}a se
]amil Ahmetovi} iz Sapne.
zarja u Snje`nici, samo je proko-
mentirao:
- Bo`e, kako je ovdje iko
ostao `iv.
4 Dnevni avaz, ponedjeljak,
19. oktobar/listopad 2009. specijalni prilog
F. S.
Izetbegovi} u Teo~aku 1995.: Svi su se htjeli poselamiti s njim
USPOMENE KOJE NE BLIJEDE Ratne godine
U Tuzli je plakao
za Starim mostom
Izetbegovi} se na vijest o ru{enju okamenio i rekao da je to kraj civilizacije
 Govorio je da mi, ako `elimo `ivjeti u BiH, moramo `ivjeti i sa Srbima i s Hrvatima
amo rijetki znaju da je uje-
S sen 1992. godine, kada je ve}
bio stegnut obru~ oko Sara-
jeva, predsjednik Alija Izetbego-
vi} boravio u Tuzli. Nakon sasta-
nka u Mostaru, bez posebnog pr-
otokola uputio se u Tuzlu kako bi
iz prve ruke saznao {ta se doga|a
na terenu.
Drugi put, Izetbegovi} je u
Tuzlu do{ao u novembru 1993.
Od Zenice do Tuzle stigao je alte-
rnativnim putevima i vo`nja je tr-
ajala skoro cijeli dan.
Moj narod
Obi{ao je tada bolnicu na Gra-
dini, bio s prvim ljudima grada, a
onda do{ao u hotel „Tuzla“, gdje
su ga ~ekali mnogi koji su `eljeli s Gu{i} i Izetbegovi}: Slu{ao {ta narod ka`e
njim razgovarati o problemima pni, Kladnju, na Vozu}i... Oni Izetbegovi} posjetio je i podru~je
koji su pritiskali tuzlansko po- koji se sje}aju Izetbegovi}evih kalesijske i sapanjske op}ine. U
dru~je. Nemalo je predsjednik dolazaka na podru~je Tuzle, znaju Me|e|i, gdje je tada bilo sjedi{te
bio iznena|en kada je u holu ho- da je posebno bio dirnut susre- op}ine Sapna, predsjednik je prvi
tela ugledao sada ve} rahmetli ha- tom sa stanovnicima i borcima put bio 1994., a drugi put 1995.,
fiza Abdulaha Budimliju. Zagrlili Teo~aka 1995. nakon pada Srebrenice.
su se. Nisu se, kazao je, vidjeli tr- - Okupio je sve nas koji smo i{ta
idesetak i vi{e godina. Okupio sve radili u ovoj op}ini - od u~itelja do
- Bio je to dan kada je u Mostaru - Teo~ak je bio skoro sravnjen komandanata. Pri~ao je o svemu,
sru{en Stari most. Sjedili smo i gle- sa zemljom, ali smo mi tu `ivjeli. zahvalio na pomo}i koju je Sapna
dali vijesti, a onda se pojavila scena Kada se ~ulo da dolazi predsjednik, iskazala prilikom proboja Srebre-
ru{enja mosta. Okamenio se. Tada je sve se, ~ini mi se, okrenulo nagla- ni~ana, a onda nas je po~eo propiti-
zaplako. Znam da je prokomentari- va~ke. D`aba {to svaki ~as mo`e tr- vati {ta to mi, kao narod koji ima
sao da je to „kraj civilizacije“. Te esnuti granata, ali se oko op}inskog stra{no ratno iskustvo, mislimo o
ve~eri vi{e nije bio ni za kakvu pri~u. sjedi{ta okupilo skoro dvije hiljade miru „koji mora do}i“. Govorio je
Znam da je ne{to kasnije pje{ke ljudi. Odakle toliki svijet, ni danas da mi, bez obzira na to {to smo rato-
iza{ao na 10. sprat hotela, jer nisu li- ne znam. Nakon sastanka u Op}ini, vali, kad-tad, ako `elimo `ivjeti u
ftovi radili - prisje}a se Salko Bukva- predsjednik je oti{ao u onu masu... BiH, moramo `ivjeti i sa Srbima i s
revi}, koji se te no}i na{ao u dru{tvu Uskome{ao se svijet, nigdje pre- Hrvatima i s njima graditi `ivot.
predsjednika Izetbegovi}a. dsjednika... Ho}e svi da se s njim Pri~ao je o mirovnoj inicijati-
Za vrijeme rata, ispri~ao nam poselame, izgrle, djeca ga ljube... vi izvana, o bolnim kompromisi-
je penzionisani general Sead De- Kada se nekako izvukao, njegov pr- ma na koje }e se morati pristati
li}, predsjednik Izetbegovi} po- atilac Osmica prosto ga prekori {to ako bude potpisan mir... Jedno-
sjetio je sve linije u zoni odgovo- se izgubio u narodu. On mu samo stavno, `elio je ~uti na{e mi{lje-
rnosti Drugog korpusa. Nije mo- uzvrati: „Pa, ovo je moj narod.“ nje. Kamo sre}e da i ovi dana{nji,
gao propustiti nijednu ratnu po- Ovaj prevr}e o~ima, ali ni{ta vi{e ne kada donose kakve zna~ajne
bjedu, a da ne do|e i ne podijeli re~e - prisje}a se Taib Muminovi}, odluke, bar malo saslu{aju {ta na-
radost s borcima. tada{nji, ali i sada{nji na~elnik rod misli - ka`e Jusuf Gu{i} iz Sa-
Bio je u Grada~cu, Gra~anici, op}ine Teo~ak. pne, nastavnik u Osnovnoj {koli
Kalesiji, Br~kom, Majevici, Sa- Dva puta za vrijeme rata Alija „Sapna“. A. HAD@I]
specijalni prilog
POSJETA Sje}anje na Izetbegovi}eve prolaske kroz `ilu kucavicu
Nije dao da se zbog
njega blokira tunel
Predsjednika na kolicima provu}i kroz tunel bila je ogromna ~ast, ka`e
Edis Kolar, ~iji otac Bajro isti~e: Da nije bilo tunela, ne bi bilo ni Bosne,
a da nije bilo Alije Izetbegovi}a, ne bi bilo ni Bo{njaka
Kolica u kojima je prevo`en predsjednik: Danas ih
~uvaju u ku}i Kolarevih
to vrijeme, 1994. godine,
U nekim ljudima bilo je ne-
zamislivo da 19-godi{nji
mladi}, pripadnik Vojne policije,
dobije {ansu da predsjednika na
kolicima provu~e kroz tunel. Me-
ni je to bila ogromna ~ast.
Ovako svoju pri~u po~inje Edis
Kolar prisje}aju}i se rahmetli Alije
Izetbegovi}a, prvog predsjednika
Predsjedni{tva RBiH, i njegovih
prolazaka kroz sarajevski ratni tu-
nel koji je predstavljao jedini izlaz
iz opkoljenog grada.
Edis, sin Bajre Kolara, kroz ~iju
se ku}u ulazilo u tunel iz pravca Bu-
tmira, s rado{}u se prisje}a tih tre-
nutaka. Kako nam je kazao, rahme-
Edis Kolar: Strahovao da se
predsjednik ne udari
tli Izetbegovi}a na kolicima je vu-
kao dva puta. Bio je izuzetno po~ast-
vovan ukazanom odgovorno{}u, pa
je zadatke obavljao sa strepnjom.
Prijevoz ranjenika
Buka koju su kolica stvarala na
{inama nije davala ba{ previ{e pri-
like za razgovor s Izetbegovi}em,
ali mu je Edis uspio objasniti stva-
ri o tunelu koje su ga zanimale.
- U sje}anju mi je posebno ostala
slika kada sam ga prvi put vozio.
Kako je obi~na stara fotelja bila sta-
vljena na kolica, vozio sam polako
da ne bi spala sa {ina. Tokom puta
pitao me za {ta slu`e postavljeni ka-
blovi i sli~no... Tamo pri kraju tune-
la, gdje je visina bila oko 1,40 meta-
ra, on sjede}i skoro da je doticao str-
op. Sje}am se da sam mu rekao:
Dnevni avaz, ponedjeljak,
19. oktobar/listopad 2009.
Slika s posjete Izetbegovi}a s Holbrukom i Milerom i
predsjednikove poruke Bajri Kolaru
Poslao Bakira u izvidnicu
Bajro Kolar sje}a se i da mu
je rahmetli Izetbegovi} pri~ao
da je sina Bakira prije prokopa-
vanja tunela slao na Dobrinju da
vidi kakva je situacija s prelasci-
ma preko piste.
„Gospodine predsjedni~e, sagnite
malo glavu.“ Iako je imao {ljem, str-
ahovao sam da se ne udari u `el-
jeznu {inu - prisje}a se Edis Kolar.
Obja{njava da su kolica kojima
je vozio predsjednika bila u upotr-
ebi skoro sve vrijeme dok se i{lo
kroz tunel. Osim Izetbegovi}a, ko-
Bajro Kolar: Izutetna ~ast ukazanom
odgovorno{}u
lica su kori{tena i za prijevoz ra-
njenika koji su mogli sjediti. Tek
pred kraj kori{tenja tunela, za Ize-
tbegovi}a je napravljeno udobnije
prijevozno sredstvo sa sjedi{tem
od „golfa 2“ i pleksiglasom koji ga
Vrlo te{ki i
slavni dani
- Ove slike vratile su mi
sje}anje na vrlo te{ke, ali slavne
dane pune patnje, ali i samoodri-
canja. Hvala ti, Bajro, {to ovim
muzejom ~uva{ uspomene na te
dane - napisao je Alija Izetbegovi}
u knjizi utisaka prilikom posjete
tunelu 16. oktobra 2000. godine.
5
(Foto: J. Brutus)
- Kada mu je Bakir kazao da
mnogo ljudi neorganizovano tr~i
pistom i gine, on je pitao: „Mo`e li
se tr~ati ispod piste, da se ne tr~i po
pisti?“ Mo`da je od te re~enice i
postao tunel - zaklju~uje Kolar.
je {titio od kapanja vode.
- Ta kolica nisu se mogla kori-
stiti ni za {ta drugo, a stajala su na
Dobrinji u jednoj gara`i. Iako ih
li~no nisam vidio, nekada smo se
i zezali da su ona, u odnosu na pr-
va, bila bolid, limuzina. Me|ut-
im, ve}i zna~aj svakako imaju pr-
va kojima je pro{ao desetak puta -
ispri~ao nam je Edis.
^uvanje uspomena
Danas je ovim kolicima posve-
}eno i posebno mjesto u muzeju sm-
je{tenom u ku}i Kolarevih, a u ko-
jem ova porodica poku{ava sa~uvati
sve ono {to je kori{teno pri izgradnji
i upotrebi tunela. Kolica izazivaju
veliku pa`nju posjetilaca iz cijelog
svijeta. Za vrijeme na{e posjete,
pri~u o ~uvenim kolicima kojima se
vozio prvi predsjednik RBiH po-
mno su slu{ali i turisti iz Indonezije.
Edis nam obja{njava da je Ize-
tbegovi} i poslije rata, u oktobru
2000. godine, s Ri~ardom Holbru-
kom (Richard Holbrooke) i Toma-
som Milerom (Thomas Miller) do-
lazio u posjetu tunelu. S Kolarima
se i tada prisjetio ratnih trenutaka.
- Bio je potresen, vidio sam da
mu je bilo vrlo te{ko. Poslije odla-
ska Holbruka i Milera, on je ostao i
jo{ malo obi{ao tunel - dodaje Edis.
Osim Edisa, najve}u zaslugu
za o~uvanje uspomene na `ilu ku-
cavicu opkoljenog Sarajeva ima
njegov otac Bajro Kolar. I on se s
rado{}u sje}a prolazaka rahmetli
Izetbegovi}eva kroz tunel.
- Sje}am se da je sjedio na stepe-
nicama, da je vojska prolazila i da
tunel nije bio blokiran. Nije `elio
da se blokira kako bi on pro{ao. Da
nije bilo tunela, ne bi bilo ni Bosne,
a da nije bilo Alije Izetbegovi}a, ne
bi bilo ni Bo{njaka. Tu re~enicu
uvijek ponavljam posjetiocima - go-
vori Bajro Kolar. B. TURKOVI]
Omerbegovi}: Svima je pomagao
Omerbegovi} le`ao s Izetbegovi}em u KPD Fo~a
U zatvoru nam zaradio
prvi televizor u boji
To je bila nagrada za Izetbegovi}evo prvo
mjesto na turniru u {ahu
Osman Omerbegovi} danas
ima 58 godina i `ivi u Prnjavoru
kod Kalesije. Voza~ je u Vatroga-
snoj jedinici Civilne za{tite
Op}ine Kalesija. Zbog ubistva u
samoodbrani, Omerbegovi} je
1981. osu|en na deset godina ro-
bije. Zatvorske dane provodio je
u KPD-u Fo~a, u vrijeme kada je
u tom zatvoru bio i rahmetli pre-
dsjednik Alija Izetbegovi}.
- Svima je nastojao pomo}i i
zato su ga svi cijenili i po{tovali.
Najvi{e nam je pomagao pi{u}i
molbe zatvorskoj upravi. Kada je
uprava vidjela da su sve moble pi-
sane istom rukom, Alijinom,
po~ela je ih je cijepati i ne gleda-
ju}i ih. Kasnije bi nam Alija na-
pisao molbu, a mi bismo je prepi-
Ejub Tucakovi} o sastanku u Centrali SDA 1997.
Alija je htio rije{iti
izgradnju puta do Neuma
Ejub Tucakovi} iz neumskog
sela Rabrani pred Novu 1997. godi-
nu prvi put se susreo s predsjedni-
kom Predsjedni{tva RBiH Alijom
Izetbegovi}em. Bio je to, kako
pri~a za „Dnevni avaz“, njegov
odlazak kod predsjednika, u Centr-
alu SDA u Sarajevu, da ga, kao ~lan
Tucakovi}: Zaslu`an za postojanje BiH
sivali - pri~a Omerbegovi}.
Jo{ nam ka`e i da je Izetbego-
vi} jedno vrijeme radio u rezbari-
ji te da nikada nije uzimao nakna-
du za svoj rad. Pamti i da je prvi
predsjednik BiH imao ~este po-
sjete.
- U zatvoru je moglo biti oko
1.200 du{a. S Alijom sam bio u is-
tom „kolektivu 20“ u kojem nas
je bilo oko 120. Alija je bio i do-
bar {ahista. Bio je turnir u {ahu, a
za prvo mjesto bila je nagrada te-
levizor u boji, ~ija je proizvodnja
tek bila po~ela. Alija je osvojio pr-
vo mjesto i zaradio televizor za
na{ kolektiv - govori Omerbego-
vi}, koji `ali {to se nakon izlaska
iz zatvora nije sreo s Alijom Ize-
tbegovi}em. F. S.
ove stranke iz najju`nijeg mjesta
gdje `ive Bo{njaci, izvijesti o stanju
u neumskom zale|u.
Izetbegovi}u je govorio o pro-
blemu izgradnje puta do Neuma.
- Rekao sam tada predsjedniku
da se Neum treba otvoriti, i to sa
bh. teritorije, jer taj grad predsta-
vlja vrata BiH. Kazao sam mu da
tada nije bilo putne komunikacije,
a onda je on pitao Ejupa Gani}a da
li je to stvarno tako, nakon ~ega
mu je Gani} odgovorio potvrdno.
Imao sam dojam da je htio rije{iti
na{e probleme - isti~e Tucakovi}.
Navodi da ga se taj susret s
Izetbegovi}em veoma dojmio.
Tucakovi} opisuje Izetbegovi}a
kao srda~nog i toplog ~ovjeka.
- To je bio na{ prvi predsjednik,
koji nas je i zadu`io. On je imao vi-
ziju budu}nosti BiH. Uvijek je za-
govarao cjelovitu i nepodijeljenu
dr`avu i od tih na~ela nije nikada
odstupao. Njemu su neki Hercego-
vci spo~itavali da je prodao ovaj dio
zemlje, ali mi nikada nismo tako ra-
zmi{ljali. On je imao historijsku
ulogu, jer je bio zaslu`an za postoja-
nje BiH - isti~e Tucakovi}. A. Du.

Sal~in: Epohalna misao
rahmetli predsjednika
Poruka sa stijene odakle su u~eni ezani
Tako mi dragog Boga,
ne}e nas pomjeriti odavde
Ovu historijsku re~enicu, Izetbegovi} izgovorio pred
15.000 gra|ana, 11. maja 1991. u Blagaju
Tako mi dragog Boga, ne mo-
gu i ne}e nas pomjeriti s ovih pro-
stora, kao {to ne mogu ni ovu su-
ru stijenu {to se nadvila nad Teki-
jom. Ovu historijsku re~enicu,
pred 15.000 gra|ana iz cijele BiH,
u Blagaju je 11. maja 1991. godine
izgovorio prvi predsjednik na{e
dr`ave Alija Izetbegovi}.
Neopisiva dimenzija
Blagajac Sead Sal~in, tada{nji
vije}nik SDA u Skup{tini op}ine
Mostar, sje}a se ove re~enice, ka-
ko ka`e, kao da ju je ju~er ~uo.
- Ova misao rahmetli Izetbego-
vi}a bila je epohalna, imala je neo-
pisivu dimenziju za narod, jer se
tada slutilo {ta }e ovu zemlju zade-
siti. Predsjednik se, tokom der-
vi{kog mevluda, narodu obratio sa
stijene iznad mlinice u Blagaju, s
koje su nekada u pro{losti mujezi-
ni u~ili ezan. Atmosfera je bila fre-
neti~na, jer su svi okupljeni Aliju
do`ivljavali kao svog istinskog pr-
edsjednika i vo|u - prepri~ava
nam Sal~in dojmove iz maja 1991.
Prema njegovim rije~ima, bila
je to ujedno i prva slu`bena posje-
ta prvog predsjednika BiH Blaga-
ju, te je ponosan {to se desila upr-
Alija Izetbegovi} u Kalesiji
Narod ga ~ekao do pono}i
Kalesijci su imali priliku dva
puta da ugoste Aliju Izetbegovi}a.
Prvi put dolazio je u Kalesiju pri-
je agresije, na predizborni skup
SDA uo~i prvih vi{estrana~kih
izbora. Izet Had`i}, prvi pre-
dsjdnik SDA u Kalesiji, a danas
predsjednik A-sda, sje}a se da je
Izetbegovi} kasnio nekoliko sati.
- Skup je po~eo u 18 sati, a pre-
dsjednik Izetbegovi} do{ao je tek
ne{to prije pono}i. U Kalesiju je
do{ao iz Kaknja i tamo se ne{to
du`e zadr`ao. Uprkos vi{esatnom
Izetbegovi} u Kalesiji: Govorio o
vojno-politi~koj situaciji
Izetbegovi} na fotografiji
Enesa Ratku{i}a
avo na njegov prijedlog. No, osim
ove, govori Sal~in, upe~atljiva je
bila i druga posjeta Izetbegovi}a
gradi}u na izvori{tu Bune.
- Bilo je to u junu 1994. godine,
na dan 48. brdske brigade. Predsje-
dnik je izvr{io sve~ano postrojava-
nje brigade, a usput je posjetio i je-
dinicu 42. brdske iz Blagaja. Tom
prilikom priredili smo mu jednu
rijetku izlo`bu slika akademskog
slikara Jusufa Nik{i}a, zatim Ibra-
hima Novali}a te fotografa ]amila
Topuza i klesara Adema Kaljanca.
Uprili~ena je i posjeta spomen-so-
bi 48. brdske brigade, gdje je nasta-
la fotografija Enesa Ratku{i}a, no-
vinara „Ljiljana“, s rahmetli pre-
dsjednikom - isti~e Sal~in.
Mnogi prijatelji
On se sje}a i tre}e slu`bene po-
sjete Izetbegovi}a Blagaju, u ljeto
1997., kada se susreo s op}inskim i
kantonalnim zvani~nicima SDA.
Navodi da je predsjednik Izetbego-
vi} sigurno imao jo{ vi{e privatnih
posjeta ovom gradu, jer, kako ka`e, u
Blagaju je imao prijatelja jo{ iz dana
„Mladih Muslimana“, kao {to su Te-
ufik i Smail Velagi} te Mustafa
Had`iosmanovi}. A. DU^I]
ka{njenju, skoro niko nije odla-
zio, jer su ~ekali da vide Aliju Ize-
tbegovi}a - prisje}a se Had`i}.
Drugi put, Izetbegovi} je u Ka-
lesiju dolazio 1994., za vrijeme agr-
esije. Tada je u prostorijama Karto-
na`e u Toj{i}ima odr`ao sastanak s
predstavnicima vojnih i civilnih
struktura. D`evad Tosunbegovi},
tada{nji predsjednik Izvr{nog
odbora op}ine Kalesija, rekao nam
je da je Izetbegovi} govorio o vo-
jnoj i politi~koj situaciji u cijeloj
BiH i pregovorima koji se vode.
Enver ef. Ali}, glavni
imam Med`lisa IZ Kale-
sija, sje}a se da je u vezi s
pregovorima predsje-
dnik rekao:
- Imamo dvije solucije.
Jedna je da nastavimo rat,
{to bi nam mo`da moglo
donijeti vojnu pobjedu,
ali sigurno bi svaka ku}a u
BiH imala jednog poginu-
loga ili sakatoga, a druga
je da pregovorima do-
|emo do mira i da se u mi-
ru poku{amo izboriti za
cjelovitu BiH. F. S.
6 Dnevni avaz, ponedjeljak,
19. oktobar/listopad 2009.
GORA@DE Prva predsjednikova poslijeratna posjeta
Svi su ga `eljeli
vidjeti izbliza
Sje}anje na dan Izetbegovi}eve smrti Elvedinu ^akalu pada te`e od li~ne
tragedije  Bio je tu`an kada je vidio poru{en grad, ka`e general Bahto
^akal pored svoje fotografije s Izetbegovi}em: Velika ~ast
ada bi opet bio u prilici da
K bira izme|u saginjanja gla-
ve i odbrane slobode i
~asti, ponovo bi bio dio ~uda bosa-
nskog otpora i ponosno stao u stroj
na ~ijem je ~elu bio Alija Izetbego-
vi}. Elvedin ^akal, pripadnik 31.
drinske udarne brigade Armije
RBiH, jedan je od heroja uli~nih
borbi na Obarku u Gora`du i sto-
postotni ratni vojni invalid.
Sje}anja na dan Izetbego-
vi}eve smrti te`a su od li~ne tra-
gedije koju je pro{ao nakon ranja-
vanja gelerom protuavionskog to-
pa, sedam dana provedenih u ko-
mi i evakuacije {umskim be-
spu}ima preko Grepka...
Pru`ena ruka
- Da nije bilo njega, ne bi bilo
ni dr`ave BiH. Taj ~ovjek za-
slu`uje da se pamti zauvijek, jer
samo njegovom zaslugom ovaj
narod se odbranio - ka`e ^akal.
On se jo{ sje}a prve poslijera-
tne posjete Izetbegovi}a Gora`du
1996. godine. Bio je to dan kada
su Gora`dani bili na ulicama. Svi
Izetbegovi} na smotri jedinice na
Grepku: Odobrio 150.000 KM za put
Pelam na zajedni~kom ru~ku
Jedan od oficira koji je prisu-
stvovao zajedni~kom ru~ku dele-
gacije iz Sarajeva bio je i Abduse-
lam Sijer~i} Pelam, komandant
odbrane lijeve obale Drine s
po~etka agresije. Me|u funkcio-
nerima SDA, ka`e, nikada nije bio
omiljen, ali ru~ak s prvim predsje-
dnikom suverene BiH mnogo mu
zna~i, iako je bio u }o{ku sale.
specijalni prilog
Had`i} u na{em dopisni{tvu: Sje}anje na njegove rije~i
Da je `iv, pa da nas vodi jo{
Zahvalnost ~ovjeku koji je u a sve {to je uradio za ovaj narod
trenucima odsudnim za BiH bilo je ispravno. S toliko nepri-
imao hrabrosti stati na ~elo naro- jatelja u takvom okru`enju, ta-
da kojem je prije}eno nestankom, kvom atmosferom u Evropi i
i koji je tokom cijele svoje poli- svijetu, ko bi mogao bolje i dru-
ti~ke karijere ostao ~ovjek mira, ga~ije. Mogu poku{avati, ali Ali-
pravde i dobra, iz doma porodice ju Izetbegovi}a nikada niko
^akal nije i{~ezla ni {est godina ne}e uspjeti zamijeniti. Da je
nakon Izetbegovi}eve smrti. bogdo `iv, da nas vodi jo{ - ka`u
- Stalno je bio pod pritiskom, Elvedin i Mirsada ^akal.
su imali samo jednu `elju - tnjavim d`ipovima preko
da iz {to ve}e blizine vide Grepka. Od blata se ni boja
predsjednika. Za grad koji nije vidjela. Kada smo ga
je 1.365 dana proveo u blo- ugledali... - sa suzama u
kadi, bez struje, vode i hra- o~ima zastaje Fadila, koja
ne, njegov dolazak zna~io nikada ne}e zaboraviti Ize-
je mnogo vi{e od obi~ne tbegovi}eve rije~i izgovore-
posjete. ne za improviziranom govo-
Elvedinova supruga Mi- rnicom na Trgu branilaca:
rsada pri~a nam kako je u Bahto: - Gora`de je opstalo i
masi od nekoliko hiljada Organizator opstat }e. Dok postoji Bo-
ljudi, guraju}i kolica u koji- posjete sne, bit }e i Gora`da!
ma je sjedio njen suprug, poku{ava- Do tog mjesta pratile su ga hi-
la pri}i predsjedniku. Uspjela je za- ljade pru`enih ruku, a mnoge od
hvaljuju}i generalu Hamidu Bahti, njih je stegao. Me|u brojnim ci-
koji je bio uz Izetbegovi}a. vilnim i vojnim zvani~nicima ko-
- Pru`io mi je ruku, pitao kako ji su ga pratili bio je i general Ha-
sam. ^estitao mi je na hrabrosti i mid Bahto, tada{nji komandant
zalaganju u borbi i rekao da mu je 81. divizije ARBiH, organizator
`ao {to sam sve to do`ivio. Bila je predsjednikovog prvog poslijera-
za mene velika ~ast pru`iti ruku tnog dolaska na Drinu.
tom ~ovjeku - sje}a se Elvedin. Posjeta je dogovorena u Sara-
I Gora`danka Fadila Had`i} jevu, a prethodila joj je izgradnja
sje}a se Izetbegovi}eve posjete, a puta preko Grepka. Radovi su,
kada je ~ula da imamo fotografiju ka`e Bahto, zapo~eti sa 2.000
na kojoj je i ona me|u narodom s KM, a ogroman doprinos dao je
kojim se pozdravlja predsjednik, Gora`danin Suljo Hrelja, koji je
u suzama je po`urila u „Avazovo“ sa svojim ma{inama radio dan i
dopisni{tvo u Gora`du. no} da sve bude zavr{eno na vri-
jeme. Tek izgra|enim, blatnjavim
Put preko Grepka putem predsjednikov terenac i
- Tog dana dosta je svijeta iza{lo vozila iz pratnje na pojedinim di-
na ulice. Svi su bili na nogama, onicama trebalo je i gurati.
aplaudirali. Do{li su u nekim bla- - Tom posjetom mnogo je stva-
ri rije{eno u vezi funkcionisanja
Kantona, 81. divizije i cjeloku-
pnog `ivota, a predsjednik Izetbe-
govi} tada nam je odobrio
- Mislim da je Alija bio vizio- 150.000 KM za izgradnju puta
nar. On je nastojao da, ako ni{ta kojim je do{ao. Bilo mu je drago
drugo, odgodi rat, a paralelno s {to postoji veza s Gora`dem, ali je
tim pomagao je organizaciju bio i tu`an kada je vidio poru{en
otpora. Pomagao je ljudima koji grad, bez ijednog stakla, s izmore-
su vidjeli da je rat neizbje`an nim i gladnim narodom na ulica-
paralelno agituju}i za mir i
izbjegavanje sukoba. Pogotovo ma. Po prirodi je bio osjetljiv i
sa`aljiv ~ovjek i na njega je to ve-
je va`na njegova uloga na diplo-
matskom planu - ka`e Sijer~i}. oma utjecalo - ka`e Bahto.
A. BAJRAMOVI]
specijalni prilog
PREDSJEDNIKOV DVOJNIK Habib Idrizovi} 18 godina kasnije
Bio sam mamac grupama za
likvidaciju Alije Izetbegovi}a
Nekada{nji komandant Pofali}ke brigade glumio je Izetbegovi}a dok je ovaj
obavljao redovne aktivnosti u Predsjedni{tvu
Idrizovi}: Drugo lice prvog predsjednika
ada je prije 50 godina kao
K dje~ak iz srbijanskog mje-
sta Sjenica do{ao u Saraje-
vo na {kolovanje, nije mogao ni
sanjati da }e jednog dana postati
li~nost koja }e biti drugo lice pr-
vog predsjednika Predsjedni{tva
RBiH Alije Izetbegovi}a.
Habib Idrizovi}, komandant
tada{nje Pofali}ke brigade, bio je
dvojnik rahmetli Izetbegovi}a.
Ne samo {to je na njega mnogo
li~io nego je imao hrabrost i kari-
zmu svojstvenu samo legendar-
nom Aliji.
Odmah pristao
Tada{nji vojni vrh Armije
RBiH - Sefer Halilovi}, Kemo
Kari{ik i Atif [aronji} - iskoristio
je konture njegovog lica, gra|u te
hod i pokrete sli~ne Izetbego-
vi}evim te Idrizovi}u predlo`io
ulogu koju je ovaj neposredno pr-
ed po~etak agresije na BiH rado
prihvatio. Nije se bojao postati
Zabranjivao je da ubijamo nevine
- Rahmetli predsjednik nam
je govorio: „Nemojte dozvoliti da
nekoga nedu`nog ubijete ili rani-
te.“ Govorio nam je i da je to za-
Alijin dvojnik, izlagati se opasno-
sti umjesto njega i biti mamac za
neprijatelja dok je predsjednik
obavljao svakodnevne zadatke u
zgradi Predsjedni{tva RBiH.
- Bilo je to 17. decembra 1991.
godine. Kari{ik, [aronji} i Hali-
lovi} tog dana do{li su kod me-
ne. Ba{ smo ovako sjedili. Kao vi
i ja sada. General Kemo, koji da-
nas vi{e nije me|u `ivima, po~eo
je pri~ati kako se iz Beograda
spremaju grupe za likvidaciju
pojedinih ljudi, me|u kojima i
Alije Izetbegovi}a. Sje}am se da
je Kemo tada rekao: „Kako se ne
Dnevni avaz, ponedjeljak,
19. oktobar/listopad 2009.
Dva puta su pucali u mene
Kada je preuzeo „du`nost“,
Idrizovi}u su rekli da se vozi po
gradu i u~i Fatihu. S njim su po-
vremeno bili i D`evad Be}are-
vi}, koji je bio voza~ Alije i Ba-
kira Izetbegovi}a, ali i Juso Ka-
ri{ik, prvi Alijin „bezbjednjak“.
mo`emo osloniti na MUP, ali ni
na bilo koga drugog, moramo se
potruditi da patriotskim snaga-
ma sa~uvamo predsjednika.“
Tada me pogledao i rekao: „Ba{
te ne{to posmatram i vidim da
ima{ dobre sli~nosti s njim. Bi li
prihvatio da bude{ Alijin dvo-
jnik“ - prepri~ava nam Idrizovi}
pri~u koja je po~ela prije 18 go-
dina.
Me{kolje}i se u udobnoj ugao-
noj garnituri, smje{tenoj u }o{ku
sobe svoje obnovljene ku}e u sar-
ajevskom naselju Pofali}i, Idrizo-
branjeno Kur’anom. Uvijek nam
je poru~ivao da ako ubije{ jednog
nevinog ~ovjeka, kao da si ubio
~itav svijet - govori Idrizovi}.
vi} se blago osmjehuje pri-
sje}aju}i se zadovoljstva koje je
tada osjetio.
- Odmah sam rekao da bih
pristao. Kemo me tada pitao:
„Zna{ li ti uop{te {ta to zna~i?“
Rekao sam: „Znam!“ I znao
sam. To je zna~ilo da ako ne bu-
de Alije, ne daj Bo`e, ako se nje-
mu ne{to dogodi, ne}e biti ni
mene, ni moje porodice, ni Bo-
sne. Ako bih ja bio sre}kovi} ko-
ji bi ga spasio, sve ostalo bilo bi
dobro. I zaista sam tako mislio. I
ne samo ja. Takvi smo bili svi.
Kemo, Sefer... i svi ostali - doda-
7
(Foto: F. Fo~o)
- Nisam bio samo Alijin dvo-
jnik nego i komandant Pofali}ke
bitke, pa Bitke za @u~. Dva puta
su mi pucali u kancelariju. Bio
sam i ranjen, ali mislim da to ne-
ma veze s Alijom - ka`e Idrizo-
vi}.
je na{ sagovornik.
Ipak, nije htio preuzeti ovu
ulogu bez znanja rahmetli predsje-
dnika. To je rekao i Kemi. S Ali-
jom se znao odranije, jo{ iz vreme-
na dok je radio u Zavodu za izgra-
dnju grada Sarajeva, kao in`injer.
Malo ljudi znalo
- Re~eno mi je, me|utim, da
neke stvari o njegovoj bezbjedno-
sti ni on sam ne mora znati. Tako
smo napravili probu. Dali su mi
da obu~em odijelo sli~no Aliji-
nom i rekli da je moja du`nost da
sjednem u automobil ispred Pre-
dsjedni{tva i da se vozim po Sara-
jevu. U to vrijeme, Alija je oba-
vljao svoje redovne aktivnosti -
ka`e Idrizovi}.
Pokazuje nam i knjigu u kojoj
je pisano o njegovoj misiji Aliji-
nog dvojnika. Zatim uzima crno-
bijelu fotografiju i prstom upire
u sebe i Aliju zajedno, u maskir-
nim uniformama. Tada{nja vlast
za Idrizovi}ev zadatak nije znala.
Nisu znala ~ak ni njegova bra}a.
Osim pet-{est ljudi, me|u koji-
ma i njegova supruga, niko vi{e
nije znao za tajni zadatak ovog
hrabrog ~ovjeka.
Na kraju razgovora ne uspijeva
obuzdati suze. Prisje}a se svega -
rata, rahmetli predsjednika, sloge i
tada{njeg `ivota. I sa sjetom za-
klju~uje da je „tijelo mrtvo kada
mu se glava odsije~e“.
S. RO@AJAC
Naslovna stranica budu}e internet-prezentacije
Kustos Muzeja predsjednika BiH Elvis Kond`i}
Internet-prezentacija
djela Alije Izebegovi}a
Bit }e dostupne pouzdane i sveobuhvatne
informacije o `ivotu predsjednika Izetbegovi}a
Muzej „Alija Izetbego- Prema njegovim ri-
vi}“ priprema objavljivanje je~ima, na internet-stranici
posebne internet-stranice bit }e biografija, informaci-
posve}ene prvom predsje- je, tekstovi, fotografije i dr-
dniku BiH, potvrdio je za uge vrste sadr`aja koji su
„Dnevni avaz“ Elvis Ko- vezani uz rahmetli predsje-
nd`i}, kustos tog muzeja, dnika Izetbegovi}a. Uz to,
koji se nalazi u sklopu Me- bit }e dostupne i novosti iz
morijalnog kompleksa na djelokruga i aktivnosti Mu-
Kova~ima u Sarajevu. Kond`i}: U toku zeja. Planirano je da ova
- Privodimo kraju pri- zavr{ne stranica bude relevantan i
preme za po~etak rada inte- pripreme pouzdan izvor informacija
rnet-stranice i prezentaci- za {iru javnost, ali i struku i
ju. Ovo je prvi ovakav cjelovit pro- nau~na istra`ivanja.
jekt i vjerujem da }emo svim kori- O~ekuje se da stranica
snicima interneta omogu}iti ta~ne www.muzejalijaizetbegovi}.ba
i sveobuhvatne informacije o po~ne s radom na godi{njicu smrti
`ivotu i djelovanju predsjednika predsjednika Izetbegovi}a, 19.
Izetbegovi}a - ka`e Kond`i}. oktobra. T. L.
Karabeg o posjeti Izetbegovi}a Sanskom Mostu
Iako bolestan, posjetio i
Prijedor~ane i Kozar~ane
Uvijek mu u sje}anje dolazi Alijina poruka: „Velikim
Bogom se kunemo da robovi biti ne}emo!“
Mirzet Karabeg, sanski onda sam u ratu iz Travni-
advokat, na zidu svog ure- ka u vi{e navrata i{ao na
da dr`i portret rahmetli sastanke Glavnog odbora
generala Mehmeda Ala- SDA - prisje}a se Karabeg,
gi}a, a u ku}nom ambije- kojem je najdra`e vi|enje
ntu kao relikviju ~uva s predsjednikom bilo u
uve}anu fotografiju susre- oslobo|enom Sanskom
ta s rahmetli Alijom Ize- Mostu.
tbegovi}em aprila 1996. Grad je bio razru{en,
godine, prilikom predsje- Karabeg: dizao se iz pepela, ali dola-
dnikove posjete Unsko-sa- Veli~anstven zak predsjednika i njegov
nskom kantonu. Predsje- do~ek do~ek bio je veli~anstven.
dnik i general najdra`e su Karabeg je tada bio pre-
osobe ovom u~esniku sudbono- dsjedavaju}i Prijelaznog vije}a
snih doga|aja bo{nja~kog naroda Sanskog Mosta, a general Me-
u dolini Sane. hmed Alagi} prvi na~elnik
- S predsjednikom sam se prvi op}ine.
put susreo 1990. na Igmanu, na - Iako umoran od neprestanih
Prvoj konvenciji SDA. Potom na razgovora i susreta s borcima,
strana~kom skupu u Te{nju, a gra|anima i funkcionerima, na
moju molbu i sugestiju da posjeti
Prijedor~ane i Kozar~ane u Lu{ci
Palanci, iako bolestan, prihvatio
je rekav{i: „Ho}emo, kako
ne}emo.“ Njegov sin Bakir bio je
protiv toga, jer se predsjednik sla-
bo osje}ao, ali on je, ipak, zastao u
ovom mjestu, pola sata razgovar-
ao s ljudima i nastavio put u Bi-
ha} - pri~a na{ sagovornik.
Karabeg, koji je proteklu de-
ceniju u vi{e navrata, kao logora{,
svjedo~io u Hagu, ka`e da mu je
nebrojeno puta u Tribunalu dok
je svjedo~io protiv zlo~inaca, u
sje}anje dolazila poruka i zavjet
rahmetli predsjednika iz drama-
ti~ne 1994. godine: „Velikim Bo-
Sanski Most: Rukovanje gom se kunemo da robovi biti
Izetbegovi}a s Karabegom ne}emo!“ M. DEDI]
8 Dnevni avaz, ponedjeljak,
19. oktobar/listopad 2009. specijalni prilog

IZ ARHIVA Alija Izetbegovi} u slikama

Fotografija iz Izetbegovi}eve
mladosti Izetbegovi} na izricanju presude 1983. godine u poznatom „sarajevskom procesu“ Izetbegovi} na glasanju na referendumu za nezavisnost BiH 1. marta 1992.

Izetbegovi} sa prepoznatljivom Naslovnica „Tajne zvane Bosna“, jedne od Izetbegovi}evih knjiga, i pjesme
Alija Izetbegovi} s porodicom tokom agresije beretkom sa {est zlatnih ljiljana „Poruka sebi“ koju je prvi predsjednik BiH napisao 10. oktobra 2001.

Ratna fotografija Izetbegovi}a s

legendarnim generalom Armije
RBiH rahmetli Mehmedom Alagi}em Izetbegovi} u Mostaru 1994. godine Izetbegovi} na Ajvatovici

Izetbegovi} s predsjednikom Hrvatske

Izetbegovi} s Bilom Klintonom Izetbegovi} sa @akom [irakom Stjepanom Mesi}em

Izetbegovi} na lije~enju 2003. godine: Nekoliko dana prije Na d`enazi Aliji Izetbegovi}u vrlo dirljiv govor odr`ao je Turski premijer Red`ep Tajip Erdoan u martu 2008. na
smrti predsjednik je preba~en na Kardiolo{ku kliniku KCUS-a tada{nji visoki predstavnik u BiH Pedi E{daun mezaru Alije Izetbegovi}a na sarajevskim Kova~ima